|
|
SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > Grupa Zelengore
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Lelija, planina Lelija, 2032 m
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Lelija, planina Lelija, 2032 m
Koordinate najvišeg vrha:
|
Opis planinske grupePlaninski blok Zelengore, odnosno Grupa Zelengore ili masiv Zelengore - u širem smislu, obuhvaća planinsko područje omeđeno sa zapada visoravni Morine i Neretvom, s jugozapada i juga također rijekom Neretvom, s jugoistoka rijekom Sutjeskom i njezinom pritokom Jabučnicom, s istoka rijekom Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorje (područje Kalinovika).
Masiv Zelengore je visokoplaninski plato (visoravan) koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Ovdje su i najviši vrhovi masiva: Lelija, Kalelija, Orlovac (Drblan), Todor, Todorac, Dumoš i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom dijelu masiva, koji nosi naziv Zelengora odn. planina Zelengora, najviša je gromada Orufa s vrhuncima Bregočom i Stogom. Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. Grupu Zelengore čine: 1. Planina Lelija - Velika Lelija (2032 m) 2. Planina Zelengora Zapadni dio - Kalelija (1975 m) - Orlovac (Drblan) (1956 m) - Todor (1949 m) - Todorac (1900 m) - Dumoš (1879 m) Središnji dio - Bregoč (2015 m) - Kozje strane (2014 m) - Stog (1821 m) Jugoistočni dio (Tovarnica) - Pleće (1764 m) - Uglješin vrh (1859 m) - Ardov (1723 m) Trebova planina (1872 m) - Planik (1796 m) - Velika Košuta (1872 m) - Treskavac (1803 m) 3.3 Sjeveroistočni ogranci masiva Zelengore Radomišlja (Pliješ, 1606 m) Mrčin planina (1523 m) Ruda planina (Rujska glava 1422m ) Kmur (1508 m) Čagošta planina (Kukonoš, 1274 m) Glog (1352 m) Oštra glava (1395 m) Maluša planina (Vjetrenik, 1478 m) Zelengora je pretežito građena od višebojnih vapenaca. Vapnenački slojevi uglavnom pokrivaju sve vrhove kao i glavni i centralni dio planinskoga masiva. Ali podlogu ovim vapnenačkim slojevima čine verfenski škriljevci i pješčenjaci (pješčari), zbog čega je područje bogato vodom. Tako npr. u okolici Štirinskoga jezera a naročito na obalama samoga jezera, izbijaju na površinu verfenske naslage škriljevaca i pješčenjaka. I po jugozapadnim obalama Borilovačkoga jezera ukazuju se zeleni i crveni pješčenjaci ispod vapenačkih slojeva. Isto tako jasno se pokazuju verfenski slojevi na Malom jezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokim usjecima i prodorima potoka vide se također naslage škriljevaca, a na Videšu ima mjestimično i serpentina. Sudeći po brojnim izvorima i jezerima na ovoj planini vjerojatno je, kako osnovnu podlogu visoravni čine naslage škriljevaca, koje priječe prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbija na površinu i u višim položajima planine. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Tovarnica
Stijene Tovarnice, krajnjeg jugoistočnog grebena planine Zelengore koji se uzdiže nad kanjonima rijeka Jabušnice (Jabučnice) i Sutjeske. |
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
|
Planinski blok Zelengore, odnosno Grupa Zelengore ili masiv Zelengore - u širem smislu, obuhvaća planinsko područje omeđeno sa zapada visoravni Morine i Neretvom, s jugozapada i juga također rijekom Neretvom, s jugoistoka rijekom Sutjeskom i njezinom pritokom Jabučnicom, s istoka rijekom Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorje (područje Kalinovika).
Unutar toga visokoplaninskog područja nalaze se planina Lelija, planina Zelengora (masiv Zelengore – u užem smislu) te više planinsko-gorskih grebena na sjeveroistoku masiva. U nekom je komentaru jednom navedno: "Planinari Bosne i Hercegovine, Leliju smatraju kao zasebnu planinu, a ne dijelom masiva Zelengore". No, iz reljefne karte je jasno vidljivo kako Lelija i planina Zelengora, zajedno s nizom gorsko-planinskih grebena na sjeveroistoku, zajedno tvore jedinstveni gorski blok, koji je još 1935. ing. Jovo Popović (Kroz planine Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1935.), odličan poznavatelj bosansko-hercegovačkih planina i stanovništva definirao ovako: Zelengora (i Lelija)* Obje planine čine zajedno široku planinsku gromadu koja je općenito poznata pod nazivom Zelengora. Ta Popovićeva "široka planinska gromada Zelengora", odgovara Planinskom bloku Zelengore (Grupi Zelengore, odn. masivu Zelengore - u širem smislu), kako je prikazana na reljefnoj karti u nastavku. Analogija se ovdje može povući s Vraničkom grupom (Planinskim blokom Vranice), koja je Masiv Vranice - u širem smislu, i kojega čini sâma planina Vranica, kao i još nekoliko planina i planinsko-gorskih grebena. Popović još dodaje: Cijela Zelengora predstavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Bregočom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće 1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. |
Planinski blok Zelengore, reljefna karta
Podloga: Elastic Terrain Maps, 2024. 
Naslovna fotografija
Dobri dô izvorišno je područje rijeke Hrčavke lijeve i najveće pritoke Sutjeske, duge 13,5 km. Njezin kanjon se nalazi na planini Zelengori s koje se spušta i ulijeva u Sutjesku. Čitavom svojom dužinom protječe kroz Nacionalni park Sutjeska. Hrčavka izvire na području zvanom Careva gora, na 1570 m n.v., u šumovitim predjelima istočnih padina masiva Oboreno točilo (lijevo iza šume) s vrhovima Orlovača (1960 m), Kozje Strane (2014 m, u pozadini) i južnih padina Planika (1795 m, šumoviti obronci desno). |
Vijenci, planine i vrhovi
Planinske cjeline masiva Zelenore
|
Nedeljko Žugić: Zelengora pitomo milje prirode, audio foto video reporatža, 1
Proizvodnja: LJUDI GOVORE, Prva internet TV u BiH | |||||||||
Vode
|
ZELENGORA-IZVOR NERETVE. FAKO.
Autor: fakoejub ZELENGORA Kotlaničko i Štirinsko jezero - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic |
|
Maluša planina
Pogled u smjeru planine Maluše sa cvjetnih livada na Tjentištu |
PRIRODA
|
NACIONALNI PARK SUTJESKA REPORTAZA
Proizvodnja: RTRS, 14.8.2014 . |
Nacionalni park Sutjeska - mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi
Proizvodnja: Centar za životnu sredinu Opis videa: U sklopu kampanje ''Bitka za Sutjesku'' realizovano je naučno istraživanje kanjona rijeka Sutjeska i Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 25. juna do 2. jula 2015. godine i kao rezultat dalo veliki broj jako interesantnih podataka. Od novih vrsta za područje parka, preko novih vrsta za BiH, pa da novih vrsta za nauku. Ojačana je naučna mreža BiH i regiona, ali i ostvareno ono najvažnije – dobijena je izuzetno jaka i načuno teška argumentacija kojom još jednom pokazujemo koliki je značaj Sutjeske i koliko nam je ona još uvijek nepoznata. Publikacija je dostupna na http://czzs.org/wp-content/uploads/20... |
Bitka za Sutjesku “Nacionalni park Sutjeska – ‘mrtvi kapital’ ili laboratorija u prirodi” Publikacija sadrži rezultate znanstvenog istraživanja kanjona rijeka Sutjeske i Hrčavke koje je banjalučki Centar za životnu sredinu proveo u okviru kampanje “Bitka za Sutjesku”. |
|
Tradicijsko graditeljstvo
Humnjačka koliba na Zelengori |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Sutjeska je u novijoj povijesti poznata po događajima iz Drugom svjetskog rata, kada se na širem prostoru odvijala jedna od najtežih i najkrvavijih bitaka koje su partizanske snage vodile protiv združenih njemačko-italijanskih i kvinsliških trupa. Bitka na Sutjesci (Peta ofanziva, "Operacija Schwarz") odvijala se od 15.5. do 15.6. na prostorima Crne Gore, istočne Hercegovine i istočne Bosne, a završne i najkrvavije borbe su se odigrale na području rijeke Sutjeske i planinama koje je okružuju. U spomen na ovaj događaj 1973. godine je podignuto Spomen obilježje Bitke na Sutjesci, vrijedno svjedočanstvo savremene arhitekture, skulpture i slikarstva, u skladu s okolnim krajolikom.
|
Gradina nad Toðevcom
Autor: Wolf Greenforest Opis videa: Tođevac okružuju planine Treskavac, Stružina i Gradina. Između Stružine i Gradine protiče rijeka Hrčavka, koja izvire u Carevoj gori. Svojim tokom pravi 2 kanjona, između Orline i Paša-Lipovog dola te između Stružine i Gradine. Na lokalitetu Suvoda Hrčavka se ulijeva u rijeku Sutjesku. Kao dijela Nacjonalnog parka Sutjeska, zabranjen je bilo kakav vid uništavanja flore i faune. Tođevac se prvi put spominje 1398. godine, a 1452 vlast nad Tođevcom preuzima Vladislav Hercegović. Utvrda vladara Tođevca nalazila se na Gradini (870 m). Utvrđenje je maksimalno prilagođeno reljefu zemljišta i stijene na kojoj je podignuto. Glavna utvrda, zajedno sa oborom, bila je duga 60 m i široka 15 m. Na Tođevcu nisu vršena arheološka istraživanja i sa sigurnošću se ne može odrediti koliko je bedemskih ili branič-kula postojalo. Pretpostavlja se da je barem jedna bila izgrađena na sjevernoj strani obora. Na istočnoj strani od glavne utvrde bio je manji obor dug 15 m i širok 8 m. Na jugu od glavne utvrde nalazio se bedemski zid, koji je štitio pristup utvrđenju. Nije poznato koje su godine Tođevac zauzele Osmanlije, ali po jednom popisu iz 1468/1469. godine zna se da je na gradu bila posada sa dizdarom. |
|
Zapis o selu - Nomadi na Zelengori
Proizvodnja: RTRS Opis videa: Na tradicionalan način, kao i prije 100 godina, nomadi iz Hercegovine istjeruju stoku na pašnjake Zelengore. Tamo su sagradili i katune u kojima borave. Zelengora je planina u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera, od kojih su najpoznatija Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2014 m), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2000 m. Zelengora obiluje bogastvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Evrope. |
Zemljom hercegovom: Zelengora (04.11.2016.)
Proizvodnja: Herceg Televizija |
ZELENGORA: KATUN RAJKA DOBRANIĆA IZ BERKOVIĆA
Auto: LJUDI GOVORE, Prva internet TV u BiH |
|
Tjentište
Tjentište je kotlinsko proširenje u dolini rijeke Sutjeske, južno od Foče, dugo oko tri i široko oko jedan kilometar, dok mu se dno nalazi na oko 560 m n.v. Kotlinom prolazi magistralna cesta M-20. Okružena je planinama Zelengorom i Maglićem a nešto južnije je i Volujak. U kotlini se smjestilo i istoimeno naselje kojemu su 1962. pripojena i naselja Mrkalji i Suha. Cijelo područje nalazi se unutar Nacionalnog parka Sutjeska. |
|
Zapis o selu - Jažići (Kalinovik)
Proizvodnja: RTRS |
|
Kanjon Sutjeske Izvorišni dio rijeke Sutjeske nalazi se na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore u planinskom sistemu masiva visokih planina Volujaka i Vilišta (2133 m), na jugozapadnim padinama Male. Vlasulje (1922 m) i zapadnim obroncima Kuka (1821 m) u Brdima. Gornji tok rijeke Sutjeske nastaje iz više stalnih, ali slabijih potočića koji izbijaju na jugoistočnoj strani kotline Čemerno. Ovi potočići se sastaju kod mjesta Žugovine, gdje obrazuju Sutjesku. Dužina toka rijeke Sutjeske je 37 km. Sutjeska, prije polja kod Tjentišta, teče kroz uski kanjon, lomeći se o njegove kamene litice. Njena pritoka Perućica, koja dolazi sa sjeverozapadnih obronaka Maglića prolazi kroz predjele istoimene prašume, a na svom srednjem toku, na oko 3 km od ušća radi vodopad Skakavac visine oko 70 m. Glavne pritoke Sutjeske sa zapada su Jabušnica, Hrčavka i Bukovik, a sa istoka Suški Potok, Perućica i Ždrijelo. Sve ove vode parka su kristalno bistre i čiste, bogate potočnom pastrmkom i drugim oblicima života karakterističnim za te ekosustave. WIKIPEDIJA |
AKTIVNOSTI
|
Tura iznenadjenja - Zelengora 2015
Autor: PD Željezničar Sarajevo |
|
ZELENGORA Uspon na vrhove Bregoč i Stog - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic |
|
Bike - Zelengora, Gornje i Donje bare, Uglješin vrh, Tovarnica, 23.11.16.
Autor: Nenad Rajic Izvoni opis videa: Tura inicijalno nazvana - Titovim stazama revolucije, odradila se u djelimično izdanju, ali smo posjetili nekoliko značajnih objekata vezanih za bitku na Sutjesci. Nekadašnji Titovi pioniri su ispunili svoje obećanje tj. zavjet Druže Tito mi ti se kunemo, da ćemo opet doći na Zelengoru, dato prije nekoliko dana, ali uz posjetu spomenicima NOB-a. Planirali smo mi obići i mjesto ranjavanja našeg druga Tita na pl.Ozrenu i spomenik na Tjentištu, ali nas je spriječio kratak dan i neminovni dolazak mraka, iako smo se junački borili da do toga ne dođe. Naš udarnik Dragan sa nekadašnjih radnih akcija na ovom području, sa suzama u očima se prisjećao svih krvlju podlivenih žuljeva, ašikovanja na mostu na Sutjesci sa kolegicama iz Makedonije, zaljubljenosti i pisanja pisama, što je onda bio hit, sa čime se hvalilo u prijateljskim krugovima kada se dobije pismo. Sve u svemu, ovo ne bi bilo nešto da nije bilo prekrasno vrijeme na planini, sa pogledom u nedogled, na puno planina koje smo posjetili i prijesjetili se njihove ljepote. Mrak tura za ponoviti u ljetno vrijeme. |
Kanjoning Hrčavka
Autor; Radojica Cosovic |
-
IZVORI I LITERATURA
[1] POPOVIĆ, Jovo; Kroz planine Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1935.
RUCNER, Dragutin, OBRATIL, Svjetoslav; Prilog poznavanju avifaune planinskog područja Maglića, Volujka i Zelengore, LAURUS, vol. 25, 1973, pp. 61-93. (PDF)
