|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > POLIMSKO-PODRINJSKA GRUPA > Kovrenska i Gorička brda
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Čelinski vrh, 1435 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.2069, 19.5720
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Čelinski vrh, 1435 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.2069, 19.5720
Kovrenska i Gorička brda
|
|
Uvod-
Naslovna fotografija
Pogled iz Pavinog Polja prema Kovrenskim brdima |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Kovrenska (desno - istočno) i Gorička brda (lijevo - zapadno), reljef i približne vanjske i međusobne granice
Izvor podloge: Elastic Terrain Maps, 2022. |
Kovrenska brda
Čelinski vrh, 1435 m Klik (Gradina), 1422 m Nedića ornice, 1409 m Srednje brdo, 1365 m Malovan, 1301 m i 1261 m Crkvice (Grabsko brdo), 1272 m Gorička brda Visac, 1394 m Busika, 1389,8 m Borovački vrh, 1333 m Police, 1323 m Ravni, 1272 m Ćukovac, 1180 m Vijenci, 1230.2 m Međa, 1366 m Krajac, 1312 m Vrhovi (Mejdanice), 1164 m Kota 1205 (Mejdanice), 1205 m Gradina, 1177 m Kota, 1282 (Breza), 1282 m Kota 1274 (Paljevine), 1274 m Đurića brdo, 1084 m Borova glava, 1194 m |
Kovrenska i Gorička brda, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Kovrenska i Gorička brda, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
KOVRENSKA BRDA
Grab
Grabsko brdo
Crkvine
Kovren
|
Selo Kovren nalazi se na sjeveru Vraneša, na preko 1000 metara nadmorske visine. Ovaj je kraj vododjelnica porječja Ljuboviđe i Ćehotine.
Nekada je u Kovrenu bilo više desetina domaćinstava, škola u selu brojala je preko 100 đaka i radila čak u dvije smjene. Početkom 21. stoljeća samo manji broj stanovnika - većinom staračkih domaćinstava - ostao je stalno živjeti u selu, a škola je ostala sa samo par učenika. Selo zaostaje i propada, danas se još mali broj ljudi bavi obradom zemlje i uzgojem stoke. Velik je i broj neženja, uglavnom onih iznad 50 godina. Iz sela potječe veliki broj poznatih i priznatih ljudi. Od slobodara i ratnika ističu se Marko Sekulić, barjaktar iz ranijih ratova i narodni heroj Milovan Jelić, po kojem nosi ime osnovna škola u Pavinom Polju. Zatim su tu i sinovi Marka Sekulića, Radojica i Radoman, brojni Kljajevići, Jelići, Cakovići, Kojovići i dr. Kovren je prednjačio i po broju obrazovanih ljudi, intelektualaca ostvarenih u svom poslu. Iz sela je poteklo šest doktora znanosti: dr Božidar Gajo Sekulić (bio dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu), dr Jagoš Purić (doktorirao atomsku fiziku i bio rektor Beogradskog univerziteta), njegov sin dr Milivoje Purić (profesor na Biološkom fakultetu), dr Đuro Đurovića (dekan Visoke poslovne škole u Beogradu) i dr Vidran Kljajevića (profesor u bjelopoljskoj Srednjoj stručnoj školi). IZVOR PODATAKA Milovan Novović: Sela u Vraneškoj dolini polako odumiru: U Kovrenu ostali samo stari i oni koji moraju. DAN, 16.2.2023. 
Pogled na Kovren
Padine Kovrenskih brda
|
Kovren, uz cestu Pljevlja-Mateševo
|
Kovren, tradicijska arhitektura gospodarskog objekta
Kovren, tradicijska stambena arhitektura
|
Kovren,Bijelo Polje
Datum objave: 6.1.2021. Autor: Slavko Kojovic Crnom Gorom: Od Kovrena do Bliškova, dokumentarna reportaža HD
Datum objave: 22.12.2021. Autor: RIVchannel Opis: Pratite RIVchannel - SUBSCRIBE - http://www.youtube.com/subscription_c... Pratite nas na Facebook-u - https://www.facebook.com/crnomgorom.me Urednik : Dragan Jocović Proizvodnja: 2005. god. POGLEDI IZ DOMOVINE - Priča sa Kovrena
Datum objave: 27.3.2022. Proizvodnja: RTCG - Zvanični kanal Opis. Pratite "Poglede iz domovine" nedjeljom u 14 i 05 na Prvom programu TVCG. |
GORIČKA BRDA
Ćehotina
Rijeka Ćehotina (Pljevljaci u često nazivaju i Ćotina) duga je oko 130 km, od toga 93 km teče teritorijem Crne Gore. Ne samo da je ona glavna vodna arterija Pljevaljskog kraja, već i gotovo cijelim svojim tokom u Crnoj Gori teče pljevaljskom općinom. Izvorišno područje nalazi se na području Vraneša, ispod planine Stožer, na visini od 1200 m n.v., a njeno ušće u Drinu u gradu Foči je na visini od 385 m n.v., što znači da joj je visinska razlika između izvora i ušća 815 m. Najvećim dijelom svoga toka teče u smjeru sjeverozapada. Po obilježjima je to pitoma planinska i salmonidna rijeka, na dijelovima brza a ponegdje mirna, iako za visokih proljetnih voda zna i "podivljati". Rijeka Ćehotina u svome gornjem toku protječe kroz usku dolinu s manjim proširenjima (Vrulja, Maoče, Mataruge i dr.)
IZVOR Vaso Knežević: Rijeka Ćehotina (Ćotina). Mušićarenje.net (pristupljeno 16.10.2022.) (HTML)
IZVOR Vaso Knežević: Rijeka Ćehotina (Ćotina). Mušićarenje.net (pristupljeno 16.10.2022.) (HTML)
Vrulja
Selo Vrulja udaljeno je od Pljevalja 30 km prema jugoistoku.
Zbog velikih razaranja tijekom Austro-turskog rata bilo je potpuno napušteno i doživjelo sudbinu mnogih sela koja su zbog turske odmazde оkо 1690. raseljena. Prema predaji, kada su četri brata Bujišića došla u Vrulju, nisu tamo našli ni "žive duše". Sve je bilo razoreno, a zemlja zarasla u korov. Našli su samo jedno srpsko groblje i kod njega razrušenu crkvu.
U selu se nalaze stećci (u narodu zvani "grčko groblje") koji svjedoče o ranom naseljavanju ovih krajeva.
Zbog velikih razaranja tijekom Austro-turskog rata bilo je potpuno napušteno i doživjelo sudbinu mnogih sela koja su zbog turske odmazde оkо 1690. raseljena. Prema predaji, kada su četri brata Bujišića došla u Vrulju, nisu tamo našli ni "žive duše". Sve je bilo razoreno, a zemlja zarasla u korov. Našli su samo jedno srpsko groblje i kod njega razrušenu crkvu.
U selu se nalaze stećci (u narodu zvani "grčko groblje") koji svjedoče o ranom naseljavanju ovih krajeva.
Brdo Katabun s Marinom šumom iznad vruljskog zaselka Kalipolja (Vrulja)
Današnji centar naselja Vrulje smjestio se uz regionalnu cestu Pljevlja - Tomaševo, gdje se od nje odvaja cesta za Maoče i Potkrajce. Tu u "centru" nalazi se spomenik NOR-a, u spomen borcima Treće Sandžačke brigade. Na blagim padinama iznad ceste nalaze se nekropola sa stećcima Marina šuma (Groblje - Potkrajci), u blizini su i "panjevi koji govore", samoukog kipara Ilije Čabarkape; tu je zgrada Osnovne škole "Mile Peruničić" Maoče (Vrulja), koja je ispostava O.Š. u 8 km udaljenim Matarugama te crkva u Vrulji: Hram sv. Dimitrija.
Područje sela Vrulja raspolaže visoko-kvalitetnom opekarskom (keramičkom) glinom. Iako neki i Vrulju ubrajaju u mataruško selo, to nije ispravno, jer je Vrulja sasvim odvojena i zasebna od Mataruga. 
Spomenik NOR-a, u spomen borcima Treće Sandžačke brigade, u naselju Vrulja
|
Ćehotina, od izvora do kanjona Krakalice Ćehotina tek od mjesta Vrulja počinje da liči na pravu rijeku. Tu, u Vruljanskom polju, pridružuje joj se rijeka Otoka, i od tog mjesta Ćehotina počinje da teče kao prava rijeka, jer Otoka nikada ne presušuje, a Ćehotina vrlo često. Od ovog ušća počinju da se javljaju riblje vrste: pastrmka potočara i klen (iako nije za njega karakteristično da se pojavljuje u gornjim tokovima rijeka, ali zbog blizine akumulacije on je ovde domaći). Par kilometara nizvodno, Ćehotini se pridružuje skokovita i kaskadna, vrlo lijepa, Kozička rijeka. Odatle, već osnažena Kozičkom rijekom, Ćehotina teče jednim vrlo lijepim kanjonom Krakalice, u kome sve odiše netaknutom prirodom i divljinom. Taj dio je od 2008. godine proglašen za fly fishing revir, a prostire se od ušća Kozičke rijeke do početka vještačke akumulacije Otilovići. Taj revir je zadnje dvije godine bio pod zabranom i poribljavan je sa autohtonom pastrmkom i lipljenom, koji je izlovljavan iz ćehotinskih donjih tokova i ubacivan u revir. U tom dijelu se planira i krčenje staza i izgradnja ribarske kućice. U kanjonu revira Krakalice, Ćehotina prima još jednu saputnicu, rijeku Maočnicu, nekada čuvenu po krupnim mladicama koje su se mrijestile u njoj. Maočnica protiče kroz čuveno Maočko polje, koje je čitavo pod ugljem i čija je sudbina vrlo izvjestna…da postane novi rudnički kop. IZVOR Vaso Knežević: Rijeka Ćehotina (Ćotina). Mušićarenje.net (pristupljeno 16.10.2022.) (HTML) |
|
Groblje Vrulja - Marina šuma
Ispod Marine šume na blagoj padini na brijegu iznad sela, nalazi se pravoslavno groblje mještana Vrulje. Na groblju, pri vru groblja se nalazi lokalitet stećaka "Marina šuma", nekropola koja danas broji 46 spomenika. Prema Šefiku Bešlagiću (1908.-1990.), riječ je o nekropoli koja broji ukupno 53 stećka i to 37 sanduka, 15 sljemenjaka i 1 stub, dosta dobro obrađenih, ali i tada okrnjenih i zaraslih u korov. Samo tri primjerka koja su vjerojatno dislocirana nisu postavljena u smjeru istok-zapad. Ukrašen je 31 primjerak, 17 sanduka i 14 sljemenjaka. Novije podatke o ovoj nekropoli daje Vanja Beloševac koja je, nakon provedenih istraživanja tijekom 1999. godine, izradila kataloški pregled nekropole. Primjenjujući Bešlagićevu tipologiju na šest osnovnih oblika, Beloševac je dala brojčani odnos spomenika na ovom lokalitetu – 14 spomenika oblika ploče, 7 spomenika oblika sanduka, 13 spomenika oblika sljemenjaka, 1 spomenik oblika stuba i 4 spomenika za koja nije bilo moguće utvrditi oblik, dakle ukupno 38 spomenika na samoj nekropoli i jedan stećak koji se nalazi u gradskom parku u Pljevljima gđe je upotrebljen kao dopuna za spomenik Mila Peruničića. Ukrašeno je ukupno 26 primjeraka – 7 spomenika oblika ploče, svih 7 oblika sanduka i 12 stećaka oblika sljemenjaka. Kako uz današnje groblje nema crkve pri samom ulazu smješten je stub časne trpeze (simbolizira grob i Presto Gospodnji i na njoj se posvećuju Darovi), gdje se danas pale svijeće. IZVOR Stećci na teritoriji opštine Pljevlja. Muzelj Pljevlja |
Krakalice
|
Na samom ušću Kozičke rijeke u Ćehotinu nalazi se lokacija Krakalice, s popularnim izletištem (25 km udaljeno od Pljevalja) desetak metara od regionalne ceste Pljevlja - Mateševo.
U blizini se nalaze izvor pitke vode i manja polušpilja u stijeni. U blizini izletišta Krakalice se nalazi ribolovački dom i ovdje je revir za mušičarenje. Na temelju Naredbe o ribolovnim zabranama, ograničenjima i mjerama za zaštitu ribljeg fonda, broj 33/2016, od 27.5.2016. god., na rijeci Ćehotini: uzvodno od sela Dubočica – most Zemunac do sela Vrulja – most Krakalice, dozvoljen je ulov samo priborom za mušičarenje na jednu mušicu, po sistemu "uhvati pa pusti", na temelju dnevne dozvole u razdoblju od 1.6. do 1.10. |
Rijeka Ćehotina na području Krakalica
|
IZVORI I LITERATURA
GRUPA AUTORA. Studija zaštite za Zaštićeno područje "Gornji tok rijeke Ćehotine". Nacrt. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Podgorica, 2022. (PDF)
