Katunska kraška zaravan
(Katunska krška zaravan)
Države: Crna Gora, Bosna i Hrcegovina
Najviši vrh: Milunova bobija, Garač (1436 m)
|
Neposredno iza crnogorskog primorskog planinskog vijenca, u unutrašnjosti se prostire Katunska kraška zaravan (Crnogorska krška zaravan, Crnogorski ljuti krš, krški plato Stare Crne Gore), koja je nastavak hercegovačko-dalmatinskog ljutog krša. Prosječna nadmorska visina ove vapnenačko-dolomitne visoravni iznosi 800 - 1000 metara. S nje se uzdiže nekoliko manjih planina, od kojih je Garač (1436 m) naizrazitiji visinom i svojim položajem.
Dok se sa zapadnog ruba zaravni uzdiže vijenac primorskih planina Crne gore, ova zaravan na sjeveroistočnoj strani strmo pada u dolinu Zete u središnjoj Crnoj Gori. Na sjeveroistoku je ova krška zaravan omeđena dubokom dolinom Zete, a prema istoku se od pravca Garač-Osmin (iznad Ljubotinja) spušta Riječkom nahijom u Skadarsku depresiju. Prema sjeveru približna granica je koridor ceste Nikšić-Trebinje, koji ga odvaja od grupe Planina crnogorskih Rudina (Njegoš planina i dr.).
-
Ćeklići
Krajolik Ćeklića kod sela Vuči Dô, na cesti od Grahova, te od Čeva za Cetinje. U pozadini se nazire Lovćen. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
Geografija / Zemljopis planinske grupe
| Vijenci, planine, vrhovi |
|
Katunskom Nahijom
Autor: Rasa Bajkoni Opis videa: biciklom kroz Katunsku Nahiju na kraju jeseni 2011. godine ... Belveder - Cetinje - Chekanje - Resna - Cevo - Velestovo - Markovina - Zagreda ...i, drugi dan Zagreda - Zagarac - Klikovace - Podgorica | ||||||||||||
| Reljef |
|
Na ovoj jako orkšenoj i bezvodnoj visoravni uočavaju se nabori antiklinala i sinklinala po kojima se naizmjenično nižu nerazvedene udoline (ispod 700 m n.v.) i uzvišenja s nekoliko razbijenih visova (Pusti Lisac 1475 m, Garač 1436 m, Čelinac 1314 m, Stavor 1240 m, Kaptik 1128 m). Na prostoru visoravni najizraženija je Cucka udolina koja se preko Ćeklića vezuje za Cetinjsko polje s jedne i Grahovsko s druge strane (tereni ispod 900 m n.v.).
Kraće udoline Tomićko-mikulićka i Zagaračko-markovinska otvaraju se prema jugoistoku. Niži oblici reljefa okomiti na pravac pružanja antiklinala prisutni su i na pravcu Bata-DragaIjsko polje i Bjelica-Markovina. Među brojnim tipičnim krškim oblicima koji su zastupljeni uvalama, dolovima, vrtačama, kamenjarima i jamama, najznačajnije ravne terene na visoravni predstavljaju krška polja (polja u kršu), Cetinjsko i Njeguško, te zaravni Lastve Čevske i Bajramovice. [1] 
|
Žeđ kamenog mora
The Thirst of a Stone Sea Opis: Dugometražni dokumentarni film redatelja i scenariste Vladimira Perovića iz 2007. godine o predjelu Cuca. Opis na engleskom: Cuce, the most arid, most remote and most deserted region of Montenegro. Where 17th century met the 21st, where the reality is often surreal. One goat shepherd mourns for heroic times and great men... One man builds a road with his bare hands... One office is always open... One young woman is ready to live in a cave for love... One cow-boy is obsessed by roots... One charcoal maker surveys world politics... How long can this authenticity of life remain untouched...!? |
| Hidrologija - vode (rijeke i jezera) |
|
Usprkos većoj količini oborina u pojedinim razdobljima godine, zbog vapnenačke (krečnjačke) podloge, područje je oskudno vodom. Manji izvori su rijetki, a vodotoka nema, izuzev u krškim poljima. U sušnim rzdobljima izražen je problem opskrbe stanovništva vodom.
|
| Klima |
|
Klima područja je umjereno-kontinentalna, s mediteranskim ciklusom obilnih padalina tijekom jeseni i zime te sušnim ljetnim razdobljima. Ljeta su relativno svježa, zime hladne, s obilnim snijegom, ali i čestim prodorima toplijih zračnih masa.
|
| Biljni svijet - flora |
|
Biljni svijet na plitkom zemljištu Katunske zaravni je oskudan. Prisutne su degradirane šume i šikare, nešto boljeg sastava na sjevernim djelovima zaravni. U prošlosti je ovaj prostor bio znatno naseljeniji, pa su šumski kompleksi sječom, krčenjem i ekstenzivnim stočarstvom uništavani. Ovome su doprinijele i velike padaline, koje su potom erodirale ogoljelo zemljište.
|
Stanovništvo i naselja
|
Najveće površine ovoga prostora su pod oskudnim pašnjacima ili su pod tipičnim kamenjarom. Obradivog zemljišta ima relativno malo, rasparčanog po vrtačama, uvalama i krškim poljima po pravcu pružanja tektonskih sinklinala. Oskudni resursi ovog prostora utjecali su na slabu naseljenost područja, s izraženom migracijom stanovništva u Cetinje i susjedne gradske centre.
Izuzimajući Cetinje, kao općinski centar, čiji je razvoj vezan za posebne povijesne uvjete, ostala naselja su seoskog tipa. Lokacije naselja tijesno se vezuju za obradive površine, a na prostoru Katunske zaravni najizrazitija su područja Cetinjskog i Njeguškog polja. |
Iseljavanja iz Katunske nahije
Proizvodnja: RTCG; Datum objavljivanja: 17.12.2017. Opis: Satelitski program RTCG emituje dokumentarnu emisiju ISELJAVANJA IZ KATUNSKE NAHIJE o viševjekovnom iseljavanju Katunjana iz rodnog kraja u potrazi za boljim životom. Vidjećete zanimljivu priču o ljudima iz tog mjesta, teškim izazovima i surovim iskušenjima kojima su odoljevali, kao i o njihovoj dubokoj vezanosti za rodni kraj i Crnu Goru. Autorka: Dragana Kršenković Brković Snimatelj: Predrag Perović Decembar, 2017. Cuce
Proizvodnja RTS 2014. |
| Povijesni pregled |
Bitka kod Grahovca
|
"Bitka na Grahovcu 1858. godine"
Proizvodnja RTCG, 2008. godine |
|
|
20. stoljeće
1918.
5.1.1918. Tijekom Božićne pobune i rasplamsavanja borbe crnogorskih ustanika i srpskih trupa oko Nikšića, crnogorski serdar Janko Vukotić zatražio je podjelu Cetinja između pobunjenika i srpske vojske, na što srpska komanda nije pristala. |
O kraju
Izvori
Reference
[1] PROSTORNO-URBANISTIČKI PLAN PRIJESTONICE CETINJE, Cetinje, 2014. (PDF)
Ostali izvori
JOVANOVIĆ, Jagoš, Stvaranje crnogorske države i razvoj crnogorske nacionalnosti, Cetinje, 1948.
Vanjski izvori
-
[1] PROSTORNO-URBANISTIČKI PLAN PRIJESTONICE CETINJE, Cetinje, 2014. (PDF)
Ostali izvori
JOVANOVIĆ, Jagoš, Stvaranje crnogorske države i razvoj crnogorske nacionalnosti, Cetinje, 1948.
Vanjski izvori
-
Snima se dokumentarac o dalekovodu na Čevu, Cafe del Montenegro, 21.11.2016.
