Katunska kraška zaravan
(Katunska krška zaravan)
Države: Crna Gora, Bosna i Hrcegovina
Najviši vrh: Milunova bobija, Garač (1436 m)
|
Opis područjaNeposredno iza crnogorskog primorskog planinskog vijenca, u unutrašnjosti se prostire Katunska kraška zaravan (Crnogorska krška zaravan, Crnogorski ljuti krš, krški plato Stare Crne Gore), koja je nastavak hercegovačko-dalmatinskog ljutog krša - čiji se dio u Crnoj Gori (od Bilećkih Rudina sve do ravnice Zete) također naziva i Zaravan dubokog krša. Katunska kraška zaravan, zajedno s primorskim planinama Crne Gore, obuhvaća jugoistočnu polovicu te prostrane crnogorske Zaravni visokog krša, dok otprilike drugu polovicu čine crnogorske Rudine.
Prosječna nadmorska visina Katunske vapnenačko-dolomitne visoravni iznosi 800 - 1000 metara. S nje se uzdiže nekoliko manjih planina, od kojih je Garač (1436 m) naizrazitiji visinom i svojim položajem. Dok se sa zapadnog ruba zaravni uzdiže vijenac primorskih planina Crne gore, ova zaravan na sjeveroistočnoj strani strmo pada u dolinu Zete u središnjoj Crnoj Gori. Na sjeveroistoku je ova krška zaravan omeđena dubokom dolinom Zete, a prema istoku se od pravca Garač-Osmin (iznad Ljubotinja) spušta Riječkom nahijom u Skadarsku depresiju. Prema sjeveru približna granica je koridor ceste Nikšić-Trebinje, koji ga odvaja od grupe Planina crnogorskih Rudina (Njegoš planina i dr.). -
Naslovna fotografija
Ćeklići - Krajolik Ćeklića kod sela Vuči Dô, na cesti od Grahova, te od Čeva za Cetinje. U pozadini se nazire Lovćen. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
Geografija / Zemljopis planinske grupe
Vijenci, planine i vrhovi
|
Katunskom Nahijom
Autor: Rasa Bajkoni Opis videa: biciklom kroz Katunsku Nahiju na kraju jeseni 2011. godine ... Belveder - Cetinje - Chekanje - Resna - Cevo - Velestovo - Markovina - Zagreda ...i, drugi dan Zagreda - Zagarac - Klikovace - Podgorica | ||||||||||||
Reljef
|
Na ovoj jako orkšenoj i bezvodnoj visoravni uočavaju se nabori antiklinala i sinklinala po kojima se naizmjenično nižu nerazvedene udoline (ispod 700 m n.v.) i uzvišenja s nekoliko razbijenih visova (Pusti Lisac 1475 m, Garač 1436 m, Čelinac 1314 m, Stavor 1240 m, Kaptik 1128 m). Na prostoru visoravni najizraženija je Cucka udolina koja se preko Ćeklića vezuje za Cetinjsko polje s jedne i Grahovsko s druge strane (tereni ispod 900 m n.v.).
Kraće udoline Tomićko-mikulićka i Zagaračko-markovinska otvaraju se prema jugoistoku. Niži oblici reljefa okomiti na pravac pružanja antiklinala prisutni su i na pravcu Bata-DragaIjsko polje i Bjelica-Markovina. Među brojnim tipičnim krškim oblicima koji su zastupljeni uvalama, dolovima, vrtačama, kamenjarima i jamama, najznačajnije ravne terene na visoravni predstavljaju krška polja (polja u kršu), Cetinjsko i Njeguško, te zaravni Lastve Čevske i Bajramovice. [1] 
|
Žeđ kamenog mora
The Thirst of a Stone Sea Opis: Dugometražni dokumentarni film redatelja i scenariste Vladimira Perovića iz 2007. godine o predjelu Cuca. Opis na engleskom: Cuce, the most arid, most remote and most deserted region of Montenegro. Where 17th century met the 21st, where the reality is often surreal. One goat shepherd mourns for heroic times and great men... One man builds a road with his bare hands... One office is always open... One young woman is ready to live in a cave for love... One cow-boy is obsessed by roots... One charcoal maker surveys world politics... How long can this authenticity of life remain untouched...!? Stavor (1232 mnv)
Datum objave: 21.3.2022. Autor: Geografija za sve Opis: Snimio: Strahinja Živaljević |
Klima
Klima područja je umjereno-kontinentalna, s mediteranskim ciklusom obilnih padalina tijekom jeseni i zime te sušnim ljetnim razdobljima. Ljeta su relativno svježa, zime hladne, s obilnim snijegom, ali i čestim prodorima toplijih zračnih masa.
Vode
Usprkos većoj količini oborina u pojedinim razdobljima godine, zbog vapnenačke (krečnjačke) podloge, područje je oskudno vodom. Manji izvori su rijetki, a vodotoka nema, izuzev u krškim poljima. U sušnim rzdobljima izražen je problem opskrbe stanovništva vodom.
PRIRODA
Biljni svijet
Biljni svijet na plitkom zemljištu Katunske zaravni je oskudan. Prisutne su degradirane šume i šikare, nešto boljeg sastava na sjevernim djelovima zaravni. U prošlosti je ovaj prostor bio znatno naseljeniji, pa su šumski kompleksi sječom, krčenjem i ekstenzivnim stočarstvom uništavani. Ovome su doprinijele i velike padaline, koje su potom erodirale ogoljelo zemljište.
Životinjski svijet
|
Životinjski svijetBIOSPELEOLOGIJA
Travunijana djokovici Znanstvenici profesor Vladimir Pešić s Univerziteta Crne Gore i slovački biospeleolog Jozef Grego otkrili su 2019. godine u blizini Podgorice u Crnoj Gori novu vrstu vodenog puža i nazvali su je Travunijana djokovici, u čast tenisaču Novaku Đokoviću. Ova vrsta jedna je od najrjeđih na svijetu, a pronađena je u krškom izvoru pokraj glavnog grada Crne Gore. - Da biste otkrili neke od najrjeđih životinja na svijetu koje nastanjuju jedinstvena podzemna staništa dinarskog krša, došli do nepristupačnih špilja i izvora, kao i za dugotrajan i strpljiv rad prilikom obrade prikupljenog materijala, potrebna vam je Novakova energija i entuzijazam, a ova je vrsta jedna od najrjeđih na svjetskom nivou, jedinstvena kao i Novak, rekao je za Vijesti.me Pešić. Novootkrivena vrsta puža široka je oko 1,8 mm, a visoka oko 2-3 mm. Ima mliječnobijelu ljusku u obliku izduženog konusa, a prilagođen je za život u podzemnim staništima. Pripada porodici Hydrobiidae, vrlo raznolikoj porodici malih do sitnih puževa koji nastanjuju slatku ili bočatu vodu, uključujući špilje i podzemna staništa. Profesor Pešić i biospeleolog Grego prikupili su Travunijanu djokovici s izvora Vriješko vrelo, krškog izvora u blizini Podgorice, glavnog grada Crne Gore, tijekom izleta u travnju/aprilu 2019. godine. Vriješko vrelo nalazi se u danilovgradskoj općini, kod sela Bandići, ispod ceste koja vodi do jezera Modro oko, lijevog pritoka rijeke Matice. Travunijana djokovici prvi je do sada otkriven pripadnik roda Travunijana u slivu Skadarskog jezera. Također je jedini pronađen izvan porječja rijeke Trebišnjice u Hercegovini, što ukazuje na zagonetni raspon tih puževa po dinarskim podzemnim staništima. Odakle su i kako došli, i dalje ostaje tajna. Znanstvenici sugeriraju da bi se Travunijana djokovici trebala smatrati ranjivom vrstom prema kategorijama Crvenog popisa IUCN-a (Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava). Podzemni ekosustavi izuzetno su ranjivi na promjene okoliša koje uzrokuju ljudi i, budući da su nejasni, često ih se zanemari tijekom napora na očuvanju prirode.
U planu je nastavak istraživanja ove vrste, s ciljem detaljne DNK analize tog endema, kako bi se dobila slika kako se odvijala evolucija živog svijeta i proces kolonizacije krških područja Dinarida, a u svemu sudjeluje desetak profesora i doktoranda iz Crne Gore, Poljske, Slovačke i Srbije. Znanstveni rad o otkriću nove vrste objavljen je u međunarodnom stručnom časopisu Subterrenean Biology. PROČITAJ IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK
GREGO, Jozef, PEŠIĆ, Vladimir: First record of stygobiotic gastropod genus Travunijana Grego & Glöer, 2019 (Mollusca, Hydrobiidae) from Montenegro. Subterranean Biology 38: 65-76. 2021. (PDF) 
Holotip (lijevo) i paratipi (desno) vrste Travunijana djokovici.
Autor/zasluga za fotografiju: Jozef Grego MALI POJMOVNIK: Holotip (lat. holotypus) je primjerak (ili bilo koji drugi element, npr. crtež) koji je autor upotrijebio ili naznačio kao nomenklaturni tip. Dok postoji, on automatski definira upotrebu odgovarajućeg imena. Paratip (lat. paratypus) je primjerak (ili bilo koji drugi element) citiran u originalnoj publikaciji, ali nije ni holotip niti izotip. Ako autor (uglavnom u strarijoj literaturi) citira dva ili više primjeraka kao tipove, svi osim prvoga (a to je holotip) su paratipovi. |
Područje oko Vriješkog vrela
KORDINATE: 42.481206 ° N, 19.145484 ° E 
Tipski lokalitet na kojem je pronađena nova vrsta Travunijana djokovici
Autor/zasluga za fotografiju: Jozef Grego |
|
Cetinje
Stara prijestolnica Crne Gore smjestila se u krškom Cetinjskom polju, na oko 670 m nadmorske visine. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Najveće površine ovoga prostora su pod oskudnim pašnjacima ili su pod tipičnim kamenjarom. Obradivog zemljišta ima relativno malo, rasparčanog po vrtačama, uvalama i krškim poljima po pravcu pružanja tektonskih sinklinala. Oskudni resursi ovog prostora utjecali su na slabu naseljenost područja, s izraženom migracijom stanovništva u Cetinje i susjedne gradske centre.
Izuzimajući Cetinje, kao općinski centar, čiji je razvoj vezan za posebne povijesne uvjete, ostala naselja su seoskog tipa. Lokacije naselja tijesno se vezuju za obradive površine, a na prostoru Katunske zaravni najizrazitija su područja Cetinjskog i Njeguškog polja. |
Iseljavanja iz Katunske nahije
Proizvodnja: RTCG; Datum objavljivanja: 17.12.2017. Opis: Satelitski program RTCG emituje dokumentarnu emisiju ISELJAVANJA IZ KATUNSKE NAHIJE o viševjekovnom iseljavanju Katunjana iz rodnog kraja u potrazi za boljim životom. Vidjećete zanimljivu priču o ljudima iz tog mjesta, teškim izazovima i surovim iskušenjima kojima su odoljevali, kao i o njihovoj dubokoj vezanosti za rodni kraj i Crnu Goru. Autorka: Dragana Kršenković Brković Snimatelj: Predrag Perović Decembar, 2017. Cuce
Proizvodnja RTS 2014. |
Povijesni pregled
Bitka kod Grahovca
|
-
"Bitka na Grahovcu 1858. godine"
Proizvodnja RTCG, 2008. godine |
|
|
20. stoljeće
1918.
5.1.1918. Tijekom Božićne pobune i rasplamsavanja borbe crnogorskih ustanika i srpskih trupa oko Nikšića, crnogorski serdar Janko Vukotić zatražio je podjelu Cetinja između pobunjenika i srpske vojske, na što srpska komanda nije pristala. |
Po kraju
Praktično
IZVORI I LITERATURA
Reference
[1] PROSTORNO-URBANISTIČKI PLAN PRIJESTONICE CETINJE, Cetinje, 2014. (PDF)
Ostali izvori i literatura
JOVANOVIĆ, Jagoš, Stvaranje crnogorske države i razvoj crnogorske nacionalnosti, Cetinje, 1948.
LUTOVAC M.: Privredno-geografske odlike Katunskog krša. Glasnik Geografskog društva, sv. 25. Beograd, 1939.
Snima se dokumentarac o dalekovodu na Čevu, Cafe del Montenegro, 21.11.2016.
VAN TWILLERT-WENNEKES, Marianne: A road trip through the villages of Lješanska nahija. Living in Montenegro, 31.3.2021.
LUTOVAC M.: Privredno-geografske odlike Katunskog krša. Glasnik Geografskog društva, sv. 25. Beograd, 1939.
Snima se dokumentarac o dalekovodu na Čevu, Cafe del Montenegro, 21.11.2016.
VAN TWILLERT-WENNEKES, Marianne: A road trip through the villages of Lješanska nahija. Living in Montenegro, 31.3.2021.
