|
|
SREDIŠNJI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > PROKLETIJE / BJESHKËT E NEMUNA > Sjeveroistočni ogranak: Hajla / Hajlë
Države: Crna Gora, Kosovo*
Najviši vrh: Hajla, 2403 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7572, 20.1391
Države: Crna Gora, Kosovo*
Najviši vrh: Hajla, 2403 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7572, 20.1391
*Kosovo, službeno Republika Kosovo (alb.: Republika e Kosovës, srp.: Republika Kosovo / Република Косово), je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. Neovisnost je proglašena 17.2.2008. Srbija, u čijem je sastavu Kosovo ranije bilo, odbija priznati Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu iako je Briselskim sporazumom iz 2013. godine priznala njegove institucije. IZVOR Wikipedija
|
|
UvodProstrana planina Hajla (ćiril., Хајла; alb., Hajlë, odn. Hajla; J. Cvijić i dio autora početkom 20. st. bilježe imena Hajila, Haila, a Milisav V. Lutovac početkom 20. st. navodi i ime Ajla*), nalazi se na granici Crne Gore i Kosova i dio je sjeveroistočnog ogranka lanca Prokletija (Bjeshkët e Nemuna). Štoviše, s visinom od 2403 m n.v. najviša je planina ovoga dijela Prokletija, a mnogi je smatraju jednom od najljepših planina Crne Gore.
____ *Lutovac koristi ime Ajla, vjerojatno u skladu s jednim lingvističkim pravcem koji kaže kako se u izgovoru kod dijela dinarskog kršćanskog stanovništva, među njima osobito kod Srba, glas "h" ne čuje prlikom izgovora (pr,. leb, greota, maala, oću, Ercegovina, Ridsko jezero). Tako Srbi, prije nego što im ga je Vuk Karadžić uveo, nisu poznavali glas h niti su to slovo imali u pravopisu. O tome ima svjedočanstava koja je ostavio sam Vuk Karadžić. U "Srpskom rječniku" koji je Vuk objavio u Beču 1818. godine, slovo h u "srpskim" riječima, ne postoji. Za razliku od Srba, kod muslimanskog bošnjačko/turskog stanovništva glas "h" je uvijek prisutan (kahva, lahkomislen, mehak, Hajla, Hridsko jezero i dr.). Položaj i granice
Prokletije se nalaze na krajnjem jugoistoku dinarskog planinskog lanca, gdje je u sudaru sa šarsko-pindskim planinskim sustavom, došlo do tektonskih procesa koji su doprinijeli da Dinarsko gorje ovdje postupno mijenja smjer iz klasičnog, tzv. "dinarskog" smjera sjeverozapad-jugoistok, u smjer jugozapad-sjeveroistok, tipičan za velik dio prokletijskog područja. Ipak, na planinskom području Bogićevice, dio prokletijskih planinskih lanaca povija se više u smjeru sjevera, sve do područja oko planine Čakor (Qokorr) i istoimenog planinskog prijevoja. Od Čakora i nešto sjevernije Mokre planine, prokletijske gore ponovo mijenjaju smjer i nastavljaju se protezati od zapada prema istoku, paralelno sa smjerom dolina rijeka Pećka Bistrica i Ibar, na istok sve do područja Kosovske Mitrovice. U ovom tzv. sjeveroistočnom ogranku glavne su planine Mokra planina, Hajla, Štedim-Ahmica, Žljeb i Rusolija te Mokra gora sa Suvom planinom. Glavni greben planine Hajle proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Granicu planine prema jugu čini cesta Peć (Peja) - prijevoj Čakor (Qafa Çakor. Qokorr) koja prolazi dolinom rijeke Pećke Bistrice (alb., Lumebardhi, Lumi Bardh, Bistrica e Pejës, Lumbardh e Pejës – u značenju "bijela rijeka") – planinske rijeke koja tvori poznatu 25 km dugu Rugovsku klisuru (Rugovski kanjon; alb., Grykë të Rugoves Gryka e Rugoves) te koja dijeli južne obronke Hajle od Ljumbardskih planina (Bjeshka e Lumbardhit, 2522 m), koje se protežu južnije - i dio su istočnih Prokletija. Jedan od najvećih pritoka Pećke Bistrice i ujedno prirodna granica Hajle prema jugoistoku je Alagina Reka (Rekë e Allages, Reka e Alags), koja odvaja Hajlu od južnih obronaka planinskog podučja Štedim-Ahmica (2272 m). Krajnje jugozapadne i zapadne padine Hajle spuštaju se prema dolini Bogske rijeke (Bogska rijeka, dobila ime prema selu Bogë) koja odvaja Hajlu od planine Mokra gora i planinskog grebena Glođija te od dva rugovska sela koja se ne nalaze na obroncima Hajle - Haxnaj/Hađovići i Stankaj/Jošanica). Na krajnjem zapadu masiva Hajle nalazi se planinsko područje Murgoš (odn. Murgaš) i istomeni planinski prijevoj Ćafa Murgoš (odn. Murgaš) te prijevoj Krstac. Prema sjeverozapadu Hajla je vezana s planinom Cmiljevicom. Prema istoku, planinski prijevoji Qafa Hajles (prijevoj Hajle) i Mala gora (odn. Donja ćafa) odvajaju Hajlu od planinskog područja Ahmica-Štedim i dalje Žljeba s Rusolijom. Prometnica Rožaje - prijevoj i istoimeni granični prijelaz Kula (Kulina) odvaja sjeveroistočni kraj Hajle od Mokre planine. Ona povezuje Crnu Goru s Kosovom, odn Metohijskom zavalom Prema sjeveru, obronci Hajle postepeno se spuštaju prema Rožajskoj kotlini (bazenu). Najviši vrhovi Hajle nižu se dugim gavnim grebenom ispod kojega se nalazi pojas planinskih livada, a još niže crnogorične i mješovite šume. Sjeverna strana ovoga grebena pod samim najvišim vrhom Hajle je gola, stjenovita i vertikalna. ENGLISH SUMMARY: Hajla/ Hajlë
Hajla is a mountain located between Kosovo and Montenegro. It has several peaks that reach over 2,000 m (6,562 ft), the highest having 2,403 m (7,884 ft) which is also called Hajla. In the northern slopes contains the spring formation of the Ibar river, and to its southern slopes is the origin of the Bistrica e Pejes (or the Pećka Bistrica) river. Hajla is also the highest mountain in the northeastern branch of the Accursed Mountains. In Kosovo, Hajla forms part of the 25 km (16 mi) long Rugova Canyon. The nearest city to Hajla is Rožaje, in Montenegro. SOURCE WIKIPEDIA |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS)
Reljef
Hajla, prostorni pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Hajla, prostorni pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
|
Geologija i morfologija
Hajla ima složenu strukturu; građena je od vapnenačkih i vulkanskih stijena koje utječu na raznolikost njezina reljefa i površinske reljefne oblike: stjenovite grebene, blage prijevoje, doline, padine s livadama, vodotoke. Viši vrhovi su pretežito građeni od vapnenca, najviše iz razdoblja trijasa (prije 199-251 milijun godina), djelomice iz perma (251-300 mil. godina starosti) te karbona (300-360 mil. godina starosti). No, na mnogim lokacijama u višim dijelovima planine, vapnenac je izmješan s područjima eruptivnih stijena. Ova kombinacija vapnenca (karbonatnih) i vulkanskih stijena odrazila se i na bogatstvo biljnog svijeta na Hajli. Niža područja grade rožnjaci (vrsta taložine s vrlo sitnim kristalima kremena: kriptokristalični silicij, koji je glavni sastojak rožnjaka, može potjecati od organskih ili anorganskih spojeva.) i tuf (vrsta sedimentne stijene, koja nastaje taloženjem sitnijeg vulkanoklastičnog materijala, poput vulkanskog pepela npr.) Pojedina područja na Hajli imaju zaobljene reljefne oblike, što je tipično za planine građene od silikatnih i eruptivnih stijena. U razdoblju pleistocena (prije 0.01-1.8 mil. godina) na Hajli se nalazilo više ledenjaka koji su se spuštali prema dolinama Ibra i Pećke Bistrice, čiji se tragovi nalaze na obje strane planine. Dodatno, sjeverne i južne padine planine oblikovali su i brojni vodeni tokovi, pritoke Ibra i Pećke Bistrice. Najkarakterističniji reljefni oblik na Hajli je njegov 10-12 km dug glavni vršni greben, izdužen u obliku vrlo blagog slova "S". Svojim najvećim dijelom on se nalazi iznad 2200 m n.v. i proteže se od prijevoja Krstac na zapadu do Donje Čafe na krajnjem istoku. Ipak greben nije jedinstvena nerazvedena masa, već njegovi pojedini dijelovi imaju različit karakter. Ovo je, uz utjecaj i antropološkog elementa, dovelo do toga da pojedini dijelovi Hajle s pripadajućim najvišim vrhovima imaju različita imena. Od zapada prema istoku tako se redaju Škreljska Hajla, Maja Dramadol, Košutanska Hajla, Vranovačka Hajla te vrh Hajle. Vrh Hajle nalazi se na istočnom rubu glavnog vršnog grebena, na području gdje je taj greben na pojedinim mjestima širok samo jedan metar. Sjeverna strana toga dijela grebena je oko 400 m visoka okomita vapnenačka litica, privlačna alpinistima i penjačima. Područje oko vrha Hajle vro je opasno u zimskim uvjetima, s obzirom na snažne udare vjetra, sniježni pokrivač koji se obično pretvara u ledenu povšrinu, te na sniježne strehe koje zbog se zbog nestabilnosti mogu urušiti i propasti pod nogama planinara. Podno ove litice nalazi se veća zaravan, pašnjačko područje Brahim brijeg (1810 m), s izvorom vode i (nekada vlo živim) stočarskim stanovima. |
Hajla
Pogled iz smjera istoka, s obronaka Štedima (Ahmice)
Pogled iz smjera istoka, s obronaka Štedima (Ahmice)
Klima
|
Na visokoplaninskom području Hajle i u dubokim udolinama vlada kontinentalna klima planinsko-alpskog tipa. Ovu klimu obilježavaju hladne i duge zime i blaga, ponekad i svježa ljeta - s čestim svježim noćima.
Nije rijetka niti pojava padanja snijega u ljetnim mjesecima (VII i VIII), no obilnije sniježne padaline - sa sniježnim pokrivačem - treba očekivati tek nakon X mjeseca. Uobičajeno razdoblje sa sniježnim pokrivačem na planini je između X. i IV mjeseca. Prosječna visina sniježnog pokrivača (ne računajući zapuhe) je vrlo često 1 do 2 metra. Zimi su obično zameteni i neprohodni glavni prijevoji i brdske ceste na planini - stanje koje znade potrajati do duboko u proljeće - i do V mjeseca. Snijeg se duže zadržava na sjevernim padinama i u dijelovima planine pokrivenim gustim šumama. Tijekom godine, padaline su neravnomjerno raspoređene. One su najobilnije u proljetnim i ljetnim mjesecima i ponekad znaju trajati i danima. Tada je i magla uobičajena pojava. Općenito, ljeta su kratka i kišovita. Padalina je tada nešto manje nego u proljeće, ali one mogu biti vrlo obilne i često praćene gradom (tučom). Ranojutarnje magle i sumaglice su česta pojava. Temperature ljeti su blage do umjereno tople ali je i vlažnost zraka visoka zbog većih šumskih površina u okolici. Vjetrovi na ovome području mogu biti vrlo jaki, ali obično ne traju dugo. Najhladniji je, posebno zimi, sjeveroistočni vjetar, koji dolazi iz obližnjih planinskih područja u unutrašnjosti. Vezano za to vrijedi napomenuti kako se sjeverno od Hajle i Rožaja nalazi planinska visoravan Pešter, koje je jedno od najhladnijih područja u ovome dijelu Europe s maksimalno izmjerenim minimalnim vrijednostima oko 40-tak Celzijevih stupnjeva ispod nule. Pešter je prirodni hladnjak, koji se nalazi samo 20-ak kilometara sjeverno od Rožaja. Nakon marta/ožujka prevladavaju južni vjetrovi, te zapadni, koji puše preko Hajle i Cmiljevice i donosi vlagu, blaže temperature kišne oblake, vrijeme koje pogoduje otapanju preostalog zimskog snijega. Dio sniijega survava se u dublje provalije gdje ostaje sve do ljeta. Statistički, najveću učestalost imaju: zapadni (22%), istočni (9%), jugozapadni / sjevernoistočni (3%), jugoistočni (3%), a najmanju sjeverni i južni (12%). Sjeverni i južni vjetrovi, su najmanje nazočni. Za neposrednu okolicu grada, karakteristični su i lokalni vjetrovi: danik i noćnik. Javljaju se preko ljeta uslijed nejednakih temperatura i razlike u zagrijavanju između podgorine i visokih predjela. Prvi, danik, piri ka Prokletijama i prenosi im topliji zrak, a drugi - noćnik, sa njih naniže kao, čist i svjež. |
Vode
|
Zbog smjera pružanja Hajle vodeni tokovi teku sa planine u dva dominantna smjera, prema sjeveru i prema jugu. U podnožju planine oni utječu u dvije rijeke Ibar (na sjeveru) i Pećka Bistrica (na jugu), koje pripadaju dvama različitim rječnim slivovima: crnomorskom (svi vodotoci sa sjevernih obronaka Hajle, utječu u Ibar) te jadranskom (svi vodotoci s južnih obronaka Hajle, utječu u Pećku Bistricu).
Slikovito Vrelo Ibra nalazi se u gustim šumama na sjeverozapadnom rubu Hajle, podno padina vrha Maja Dramadol (2120 m). Zapravo, Vrelo Ibra nije pravi početak rijeke, jer voda do njega dolazi iz tri veća izvora i mnoštva manjih, koji se spajaju kod Vrela i dalje teku kao jedinstveni, brzi planinski vodeni tok. Od toga mjesta Ibar teče kroz Crnu Goru 30-ak kilometara u smjeru istoka (istočno od Rožaja oblikuje klisuru duboku preko 200 m koja je na dužini od 16,5 km gotovo neprohodna i ima karakter pravog kanjona) i potom ulazi na područje Srbije. Nakon ukupno 183 km svoga toka utječe u Zapadnu Moravu. U svojem toku kroz Crnu Goru Ibar u Rožaju prima najveću desnu) pritoku, rječicu Ibarac, koja također izvire na sjevernim padinama Hajle. Kako bi se iz smjera Rožaja došlo do Vrela Ibrac (udaljenost oko 10-12 km), koristi se ista pristupna cesta koja iz grada vodi prema selu Bandžov. |
STANOVNIŠTVO NASELJA
|
Stanovništvo koje naseljava područje Hajle i oko nje većinom čine Albanci, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Mnogi od njih živjeli su, ili i danas (iako u manjoj mjeri) žive od stočarstva i šumarstva. Međutim tradicionalna sezonska kretanja sa stokom (izdizi u planinu) sve su rjeđa i nešto su češća na južnoj rugovskoj strani Hajle, gdje i danas na planini ima više aktivnih katuna.
Katuni na Hajli
Bandžovski stanovi Bandžovski stanovi se nalaze u podnožju planine Hajle. To su bogata pasišta s dosta vode, šume i pašnjaka. Ovdje izdižu mještani iz Bandžova (alb. Buxhov), Gornjeg Bukelja, Kaluđerskog Laza: Ljajići, Nikči, Husaji i neke porodice sa Kosova. Udaljenost stanova od spomenutih sela je oko jedan sat hoda. Prostor ovih stanova je veliki s bogatim pašnjacima, livadama. Vode i šume ima svukuda. Izgone se ovce i goveda oko 1. juna, a zdizanje krajem septembra, a po neko ostane i duže. Čobani čuvaju i ovce i goveda, kao što je na većini stanova na ovim rožajskim prostorima. Rugovski konaci 
Bandžov (1460 m)
|
akud Španac, 1986. rugovska svita
Autor: Dule Pejcic Datum objave. 12.11.2009. Opis. Narodno pozorište, april 1986. AKUD Branko Krsmanovic 1965 god-Rugovska svita
Autor: bosko lazic Datum objave: 28.2.2010. Opis. AKUD Branko Krsmanovic.Koreograf Maestro Branko Markovic.Video je sniman za TV Avalu,1965.godine,nakon povrtka sa turneje oko Sveta koja je trajala 8 meseci. Solisti: Vera Prica Kljajic i Dragoslav Dzadzevic-Dzale |
PRIČE IZ PLANINE
Razgraničenje Crne Gore i Kosova 2015. godinePredstavnici vlada Crne Gore i Kosova potpisali su krajem VIII. mjeseca 2015. godine u Beču Sporazum o razgraničenju Crne Gore i Kosova, kojime se utvrđuje granica između Crne Gore i Kosova, Već je sam prijedlog sporazuma izazvao negodovanje na obje strane. Na Kosovu su iskazali nezadovoljstvo jer novim sporazumom Kosovo gubi 8229 hektara. U vezi toga, kosovski stručnjaci tvrde: Titove granice su utvrđivane sa velikom pažnjom i na njima su radili najbolji kartografi toga vremena koristeći najkvalitetnije instrumente koje je takva institucija imala u Evropi. Mogućnost greške je bila nemoguća. U Crnoj Gori posebno je nezadovoljno stanovništvo rožajskog kraja, koji je ostao bez najpovoljnijih pristupa masivu planine Hajle (oko koje su razvijali mnoge turističke planove, uključjujući i zimski turizam) - neovisno o većem području koje je dobiveno na području Štedima i Žljeba.
Razgraničenje Crne Gore i Kosova 2015. godine
Crvena linija predstavlja staru, a plava novu granicu između Crne Gore i Kosova na području sjeveroistočnih Prokletija; izvorni članak na Ćemovsko.me - OTVORI 
|
Safet Mavrić Ćako
Safet Mavrić - Ćako
(1957.-6.1.1977.) Safet je bio jedan od osnivača Planinarskog društva „Sandžak“ iz Novog Pazara (Srbija), bio je planinar, skijaš, alpinist, biciklist, gimnastičar, plivač, zaljubljenik u prirodu i ljude. Nakon osvojenih svih većih vrhova u Jugoslaviji i na Balkanu, tijekom 1992. godine sudjelovao je kao član jugoslavenske ekspedicije u osvajanju Aconcague, najvišeg vrha na Andama u Južnoj Americi i uspješno osvojio ovaj vrh visok 6962 metara. Godina 1993. i 1994., sudjelovao je u ekspediciji koja je osvojila Elbrusa, najviši vrh na Kavkazu. U dva navrata pokušavao je osvojiti himalajske vrhove. Prvi put Cho Oyu visok 8201 metar, šesti po visini vrh na svijetu, a drugi put Annapurnu 4 nešto niži, ali tehnički jedan od najtežih vrhova na svijetu. S postignutom visinom od 7600 metara jedno duže vremensko razdoblje bio je jugoslavenski rekorder u ostvarenom visinskom dometu. Tragično, previse se približivši zasniježenom i zaleđenom rubu planinskog grebena, smrtno je stradao na Hajli 6.1.1997. godine, na planini koju je najviše volio i na kojoj je najduže boravio pripremajući se za velike ekspedicije i osvajanje najviših vrhova. Memorijalni zimski pohod i transverzala. U Safetovu čast Planinarski klub “Sandžak” iz Novog Pazara svake godine organizira transverzalu Mokra Gora – Hajla, a Planinarsko skijaški klub “Hajla 2403” iz Rožaja svake godine organizira memorijalni zimski pohod na Hajlu u 1. mjesecu. Kao najmasovniji zimski uspon u regiji, ima za cilj i promociju planine Hajle koja ima izuzetne potencijale za razvoj planinskog turizma. Đedovina: Hajla - kraljica planina (Epizoda 2)
Autor: Đedovina Datum objave: 15.10.2023. Opis. Hajla je jedna od najviših planina, a često je zovu i kraljicom. Idealna je za izdig stoke na katune, a njeni vrhovi okupljaju na stotine planinara i ljubitelja prirode. Ekipa emisije Đedovina: Autor: Bojan Vučinić Producent: Danilo Perišić Snimatelji: Dejan Vlahovic, Jakša Martinović Montaža/kolor korekcija: Rade Bulatović |
Karta 1. Hajla i šira okolica
PO ROŽAJSKOM KRAJU
Sjeverni obronci Hajle nalaze se na krajnjem istočnom dijelu Crne Gore, u Rožajskom kraju, ujedno dijelu šire povijesno-kulturne regije Sandžak.
Rožaje |
KOORDINATE: 42.8434, 20.1677 NADMORSKA VISINA: 1109 m
|
|
Rožaje, gradić na izvorišnom dijelu rijeke Ibar. Razvio se na križanju putova: jedan koji je išao od Kosovske Mitrovice dolinom Ibra preko planine Cmiljevice i dalje za Plav i Gusinje, i drugi od Peći, preko prijevoja Kula do Rožaja.
Vrijeme nastanka Rožaja ne može se točno utvrditi ali je pouzdano ustanovljeno da je naselje pod imenom Rožaje u jednom turskom pisanom izvoru zabilježeno 1571. godine, dok se istoimena tvrđava spominje u turskom popisu iz 1640. godine. Međutim, prema turskom povjesničaru Hameru, naselje Rožaje je utemeljeno 1683. U osmanlijsko doba, naselje nastalo oko utvrđenja zove se Trgovište i to ime nosi sve do 1912. godine. Pod tim imenom spominju ga i čuveni turski putopisci Evlija Čelebija i Mustafa hadži-Kalfa. Za nastanak imena Rožaje postoji više tumačenja. Prema jednom, kojeg podržava većina tumača, grad je dobio ime po imenu starog utvrđenja Rogaje, a francuski putopisac Ami Boué ime Rožaje izvodi iz riječi rog po vapnenačkim kukovima koji se nalaze ispod Ganića krša. Arheološka nalazišta svjedoče, međutim, o ljudskim naseljima iz prastarih vremena, čak i prije nove ere. Prije dolaska Slavena, ovdje su boravili Iliri i Rimljani. U srednjem vijeku, područje Rožaja i Bihora predstavljalo je središnji dio srednjovjekovne države Raške. Dokaz za to su arheološki nalazi Grac, Gospođin vrh, Gradina, Bačevac, te tumulusi, ostaci crkava i manastira, isposničke pećine, stara groblja, u narodu poznata kao latinska i grčka. Od 1912. godine, rožajski kraj nalazi se u sastavu države Crne Gore. Stanovništvo: Prema popisu iz 1981. godine u gradu je živjelo 7.336, 1991. godine - 9.033 i 2003. godine - 9.121 U naselju Rožaje živi 6.019 punoljetnih stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 30,1 godina (29,5 kod muškaraca i 30,7 kod žena). U naselju ima 2.114 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 4,31. Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bošnjacima (prema popisu iz 2003. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast broja stanovnika. 
Panorama Rožaja s Hajlom u pozadini
Autor: Rožaje Multipedija Click to set custom HTML
|
Kučanska džamija, Rožaje
Izvor: Rožaje Multipedija Kučanska džamija sagrađena 1830. godine 
Ganića kula, Rožaje
Autor: Mazbln Kula obitelji Ganića je jedna od najstarijih zgrada u Rožajama, zidana početkom 19. stoljeća. U njoj se stanovalo sve do 1970-ih godina. Građena je "na tri boja", u fino obrađenom kamenu, s drvenim čardakom na vrhu i ukrasnim drvenim rešetkama na prozorima. |
PO PLANINSKOM PODRUČJU
Bandžov
Bandžov nakon ljetne oluje
VRŠNI GREBEN HAJLE
Vršni greben Hajle, prostorni pogled iz smjera sjeverozapada
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Izlazak prema livadama Brahim brega
Vrhovi Hajle
Hajla (2403 m)
Hajla e Vëranocit / Hajla Vranovcit / Vranovačka Hajla (2281 m)
Maja Dramadol / Dermandol (2120 m)
Hajla e Shkrelit / Škreljska Hajla (2011 m)
Hajla e Koshutanit / Košutanska Hajla
Hajla (2403 m)
Hajla e Vëranocit / Hajla Vranovcit / Vranovačka Hajla (2281 m)
Maja Dramadol / Dermandol (2120 m)
Hajla e Shkrelit / Škreljska Hajla (2011 m)
Hajla e Koshutanit / Košutanska Hajla
Sjeverna strana glavnog grebena Hajle
Naslovna fotografija
Na Vranovačkoj Hajli (Hajla Vranovcit) 
Vršni greben Hajle
|
My Movie
Autor: Fatos Katallozi Datum objave: 15.11.2015. Opis. 15. stu 2015.Climbing Hajla peak 2403 m, Pejë |
|
Pogled sa Hajle
Pogledi s vrhova Hajle su široki i u svim smjerovima, jer je najviši greben planine istaknut - izdiže se nad svim obližnjim padinama i zaravnima, a ujedno je i bez drveća. Prema jugoistoku pogledom dominiraju planine koje se izdižu oko Plavsko-gusinjske doline, zatim one oko gornjeg toka rijeke Lim (Čakor, Visitor, Zeletin), još dalje se vide i najviši vrhovi centralnih Prokletija - planine u graničnom području Albanije i Crne Gore (Maja Rosit, Maja Kolata, Karanfili) - a za vrijeme izuzetno povoljnog vremena i ostali središnji prokletijski vrhovi u sjevernoj Albaniji. Prema jugu Hajla stupnjevito pada prema Rugovskoj kotlini (kanjonu koji formira rijeka Pećka Bistrica), na čijoj se suprotnoj strani (južnoj) vide visoke Planine istočnih Prokletija, počevši (s lijeva, od Metohijske kotline, nadesno) Koprivnik (alb., Koprivniku/Maja e Kopranikut), Lumbardske planine (alb., Bjeshkët e Lumbardhit): Žuti kamen (Guri i Kuq) te Nedžinat (Nećinat; alb., Maja Liqinat) i iza njih slijedeći niz vrhova viših od 2400 metara Bogdaš-Marjaš/Marjash Starac/Staraci, Bogićevica i Maja Rops/Majae e Ropsit (2501 m) te treći po visini prokletijski vrh, Gjeravica/Đeravica. Na južnim padinama Hajle, sa njezinih vrhova, može se vidjeti najveći dio Rugovskog kraja, i njegovih 13 sela. Jugoistočno od Hajle, na suprotnoj strani utoline koju tvori Alagina reka vide se još uvijek visoki južni dijelovi planinskog područja Ahmica-Štedim (kao što su Maja e Zez, Maja e Vjelakut/Volujak). Iza njih nalazi se široka zaravan Metohijskog bazena (M. kotline, M. ravnice), južno od grada Peći (Peja). Istočno od Hajle i prijevoja Hajle (alb., Qafa e Hajles), vidi se sjeverni dio planinskog područja Štedim, s istaknutim vrhom Ahmica te ize njega planina Žlijeb s Rusolijom te još dalje Mokra gora (alb., Mokna ). Najviše planine na horizontu na sjeveroistoku su Kopaonik, te nešto niža, ali bliža Rogozna. Krajolik na sjeveru nešto je drugačiji od ostalih strana svijeta, jer ovdje nema visokih i dominantnih planina, već mnoštvo nižih brda i visoravni, kao što su to Vlahovi (s vrhovima Gradina, Krstača i dr.) te planina Giljeva. Dalje na sjeveru vidi se ravna Pešterska visoravan u jugozapadnoj Srbiji, a još dalje na sjever starovlaške planine Golija i Javor . Na sjeverozapadu vidi se planina Cmiljevica koja se nastavlja na Hajlu. Iza Cmijevice nalazi se Divljak (1728 m) a iza njega niže planiske i visoravni područja Bihor, oko rijeke Lim i gradova Berane i Bijelo Polje. Na zapadu vide se vrhovi Mokre planine, te još dalje prko doline rijeke Lim visoki masivi Bjelasice te Komova. |
S vrha Hajle vidi se pet država: Crna Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija. |
MURATOV VRH
Donji Bukelj na padinama Muratovog vrha (1562 m)
|
PO RUGOVSKOM KRAJU
Rugovski kraj - Rugova / Rugovo
|
Južne padine Hajle nalaze se u kraju koji se zove Rugova (odn. Rugovo), smještenom između Ljumbardskih planina (alb., Bjeshkët e Lumbardhit) i rijeke Pećke Bistrice na jugu, glavnog grebena Hajle na sjeveru, Štedima i područja Alagine rijeke na istoku te planinskog područja Murgaš i Bogske rijeke na zapadu. Rugovski kraj je dug (u smjeru istok-zapad) oko 20 km i širok (smjer sjever-istok) oko 10 km. Stanovnici, dominantno albanske nacionalnosti (Kosovari), žive u 13 rugovskih naselja, od kojih se većina nalazi na južnim obroncima Hajle. Najviše kuće pojedinih naselja (tzv. Gornja Rugova) ponekad se nalaze i na visinama do 1600 m n.v., što je iznad gornje granice šume i već na području pašnjaka, prekriveno travnatim poljima i livadama. Na još većoj visini nalaze se ljetni rugovski stanovi i katuni.
|
13 rugovskih sela:
|
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
Opći pregled
Većina uspona na Hajlu je umjerene težine i oni prolaze kroz atraktivne predjele. Tradicionalna polazišta za uspone na Hajlu su grad Rožaje (sjeverni usponi) te nešto rjeđe i Peć (južni usponi). Najkraći pješački usponi iz Rožaja do najvišeg vrha Hajle traju oko 6 sati (5-7 h, ovisno o kondiciji). 1. Pristupi iz Rožaja - sa sjeverne strane: a) Rožaje - Bandžov (cestom): 12 km od centra Rožaja (oko 45 min. vozilom) Magistralnom cestom (M-2 / E65) iz Rožaja u smjeru Berana, na izlasku iz grada, skrenuti lijevo (42.830849, 20.144332) preko Dimiskinog mosta na rijeci Ibar na neasfaltiranu cestu koja sliijedi tok Ibra prema njegovu vrelu. Od mosta, nakon otprilike 6 km, slijedivši smjerokaz (42.798177, 20.107968), skrenuti lijevo (ponovno preko mosta na Ibru) prema selu Bandžov. Nakom 650 metara nailazi se na prvu veliku serpentinu na kojoj nastaviti glavnom cestom uzbrdo nalijevo. Od posljednjeg mosta na Ibru do Planinarskog doma u selu Bandžov (42.784741, 20.129435) ima 3,4 km uzbrdo. Jedna od prvih kuća koja se vidi pri ulasku u selo upravo je Planinarski dom "Bandžov" (1479 m n.v.). b) Rožaje - selo Halilovići - Planinarski dom "Bandžov" c) Rožaje - selo Halilovići - Planinarski dom "Grope" 4-5 sati hoda. d) Rožaje - Bukelj (Dacići) - Planinarski dom "Grope" ili vrh Hajle Ovim se pravcem može pristupiti vrlo blizu vrhu Hajle, uz korištenje terenskih vozila. Iz Rožaja cestom za prijevoj Kula (granični prijelaz) i Peć. Na prvom lijevom oštrom zavoju (42.800490, 20.181116; oko 8 km od Rožaja, nakon restorana "Antika" između Donjeg Bukelja i Dacića) treba skrenuti desno na makadamski put. Po izlasku sa glavne ceste, već nakon 10 metara skrenuti desno preko mosta na Lazanjskoj rijeci (1234 m n.v.), na drugu šumsku cestu koja slijedi tok Bukeljske rijeke, prolazi crnogoričnom šumom i vodi prema selu Gornji Bukelj (1450 m n.v.), do kojega se dolazi nakon 2-3 km. Do Gornjeg Bukelja makadamski put je u dobrom stanju, ali dalje je stanje sve lošije te se preporučuje nastaviti pješice ili koristiti terensko vozilo. Po izlasku iz šume i na livade Pas Hajle (koje se već nalaze na teritoriji Kosova) moguće je nastaviti dalje prema jugu do prijevoja Hajle od kojega desno direktno na greben Hajle. Prije samoga prijevoja moguće je skrenuti i markiranom stazom (na desno) koja vodi prema Brahim brijegu, prijevoju Mala gora (odavdje na greben Hajle), Planinarskom domu "Grope" i dalje prema Bandžovu. e) Rožaje - selo Peškovići - selo Gornji Bukelj - Rugovsko groblje - PD "Grope ili vrh Hajle 2. Smjerovi iz Bandžova: a) Bandžov - Grope (Brahim brijeg) Iz sela Bandžov nastaviti u smjeru jugoistoka, označenom stazom; do Planinarskog doma "Grope" 45 min; do izvora Gropa 1 sat, do izvora Biser voda je oko 3,30 sati uspona. b) Bandžov - Derman dô (Dramadol) - Vranovačka Haja - grebenom - vrh Hajle Iz Bandžova prvo u smjeru jugozapada. Izlazi se iz sela i nastavlja makadamskom šumskom cestom. Nakon nekog vremena od ceste se odvaja markirana staza (naljevo) kojom se kroz šumu uspinje na zapadne dijelove Hajle i nakon ukupno 2 sata stiže se iz Bandžova na Derman dô (Dramadol, vrh 2120 m). Od Dramadola, prvo kroz labirint klekovine (bor krivulj), do Doline spasa i dalje atraktivnom grebenskom stazom prema jugoistoku, ukupno 2 sata od Derman dola do Vranovačke Hajle - te dalje još 30 minuta do vrha Hajle. c) Bandžov - Biser voda - vrh Hajle Uspon oko 3,30 h. Iz Banždova prema jugu uzbrdo, direktno prema Biser vodi (42.766390 20.124335) odakle dalje, preko Divokoskog amfiteatra, do vrha Hajle. 3. Smjerovi iz Gropa (Brahim brijeg): a) Grope - Brahim brijeg - prijevoj Mala gora Iz Gropa livadama u smjeru istoka, prema crnogorsko-kosovskog granici, do prijevoja Mala gora odakle prema jugu sjeveroistočnim grebenskim ogrankom Hajle do glavnog grebena Hajle - njegovog najistaknutijeg dijela prema jugoistoku, koji se nadvija nad prijevojem Ćafa Hajle. Kada se dostigne glavni greben poći desno do najvišeg vrha Hajle. b) Grope - greben Žuti kamen - Vranovačka Hajla - glavnim grebenom - vrh Hajle 4. Pristupi iz Peći (Peja) i Rugove - s južne strane: a) Peć - Maja e Vjeljakut (Volujak, 2,014 m) - Glođanski stanovi - Štedim 6-7 sati hoda od Peći. Staza je bila davno markirana; markcije su gotovo potpuno nestale. b) Peć - Kućište - Bogë (6 km cestom od Kućišta) - Maja Dramadol (2120 m) - vrh Hajle 5-6 sati hoda od sela Bogë c) Peć - cesta prema prema Čakoru - Drelje - Košutane - Maja Dramadol - vrh Hajle 5-6 sati uspona od ceste Peć-Čakor.Od Peći do Drelja ima 12 km cestom. d) Peć - cesta prema Čakoru - Drelje - Pepići - Hajla Keće (stanovi) - Qafa Hajles (prijevoj Ćafa Hajle) - vrh Hajle 
Središnji dio Hajle, karta
|
Planinari markirali stazu dugu 28 kilometara
5.9.2012. Izvor: Vijesti.me Rožajski Planinarski klub “Pogled” je izvršio markaciju dijela crnogorske transverzale CT - 1 čime je postao domaćin planinarske staze duge 28,8 kilometara. Markacija je bila sprovođenje odluke Planinarskog saveza Crne Gore na srednje teškoj stazi koja se pruža kroz borovnjake, borove krivulje, planinske pašnjake, stjenovite grebene, šumske i čobanske staze. Posao je radilo pet sertifikovanih markacionista kojima je planinarsku opremu obezbijedio USAID u okviru projekta “Stimulisanje razvoja sjevera”. Skarep ističe da je riječ o najljepšoj stazi na području rožajske opštine. Počinje od autobuske stanice na 1024 metra nadmorske visine, a prolazi i preko najvišeg vrha Hajle na 2403 metra nadmorske visine. Staza prolazi pravcem uz Kruške do Ibarčanske džamije, kroz Haliloviće, Brkenjaču, Bandžov, Grope, Brahim brijeg, Hajlu, Vranjevačke hajle, Dermandol, Škreljske hajle, Krstac, Petkov dol, Lokve, Cmiljevicu i Džakoviću. Put vodi pored dva planinarska doma na Bandžovu i Gropama. Pored staze je i nekoliko planinskih izvora, a najpoznatiji je Biser voda. S obzirom na to da se ovom markacijom i rožajska opština uvezla u planinske staze Crne Gore, priprema se planinarska mapa kojom će se obuhvatiti ovaj najatraktivniji i najpoznatiji dio rožajskih planina. Snowboard Camp Hajla 2016
Autor videa: ridersDOTme Izvorni opis videa: Početkom marta 2016. godine, sjajna ekipa iz Rožaja (SNB klub Jump) je organizovala Snowboard Camp na Hajli u planinarskom domu Grope na oko 1900m nadmorske visine. Dan ranije palo je novih 30cm i sve je bilo spremno za savršen vikend. |
BORAVAK U PLANINI
Pristup
Planini Hajli se najčešće pristupa iz smjera gradova Rožaja (Crna Gora) i Peći (Kosovo).
Informacije o mogućnostima dolaska do grada Peći mogu se naći na ovome letku - OTVORI
Dolazak vozilom (cestovne komunikacije)
Prema Rožajama se može doći iz tri glavna smjera: Jadranskom magistralom (M-2) od Berana (i dalje iz Podgorice, Plava, Mojkovca, jugozapadne Srbije, Istočne Bosne, južne Hrvatske), iz smjera Peći/Peja (i dalje iz Prištine/Prishtine, Makedonije i Albanije) te iz smjera Ribarića (od Kosovske Mitrovice, Novog Pazara i dalje iz središnje Srbije).
Prema Peći najpovoljniji pristupi su iz Prištine, Makedonije i Albanije te Crne Gore (preko 48 km udaljenog Rožaja).
Udaljenosti:
Podgorica – Kolašin 71 km – Mojkovac 21 km – Berane 53 km – Rožaje 29 km – ukupno Podgorica- Rožaje = 174 km
Podgorica – Mateševo 62 km – Andrijevica 45 km – Berane 17 km – Rožaje 29 km – ukupno Podgorica- Rožaje = 153 km (kraći put, ali lošij od onoga preko Kolašina i Mojkovca)
Rožaje - Ribarić (Srbija) 35 km – do Novog Pazara 65 km
Peć/Peja - Rožaje 48 km.
Dolazak autobusima
Postoje redovne autobusne linije (i do 4 puta dnevno) koje povezuju Rožaje s Podgoricom (Berane, Montenegro), Novim Pazarom (i Beogradom), Sarajevom (BiH) i s Peći (Kosovo).
Peć (Peja) je vrlo dobro povezava s Prištinom (autobusi tijekom dana voze svakih 20 min.) i i drugim gradovima na Kosovu.
Dolazak vlakom
Rožaje nema željezničku komunikaciju. Najbliža je pruga Beograd-Bar (stanica Bijelo Polje, udaljena 58 km; sa 6-8 vlakova dnevno iz smjera Podgorice, odn. Beograda). Iz Bijelog Polja moguće je do Rožaja koristiti autobusnu liniju (preko Berana).
Peć (Peja) povezana je željezničkom liniojm Prištinom dva puta dnevno.
Dolazak avionom
U neposrednoj okolici Hajle nema većih međunarodnih zračnih luka. Najbliža je ona u Prištini (oko 70 km od Peći i oko 100 km od Rožaja). Slijede aerodrom Podgorica (oko 180 km od Rožaja), Tivat (oko 240 km od Rožaja, preko Mojkovca), Skopje (oko 180 km od Rožaja) te Beograd i Dubrovnik.
Informacije o mogućnostima dolaska do grada Peći mogu se naći na ovome letku - OTVORI
Dolazak vozilom (cestovne komunikacije)
Prema Rožajama se može doći iz tri glavna smjera: Jadranskom magistralom (M-2) od Berana (i dalje iz Podgorice, Plava, Mojkovca, jugozapadne Srbije, Istočne Bosne, južne Hrvatske), iz smjera Peći/Peja (i dalje iz Prištine/Prishtine, Makedonije i Albanije) te iz smjera Ribarića (od Kosovske Mitrovice, Novog Pazara i dalje iz središnje Srbije).
Prema Peći najpovoljniji pristupi su iz Prištine, Makedonije i Albanije te Crne Gore (preko 48 km udaljenog Rožaja).
Udaljenosti:
Podgorica – Kolašin 71 km – Mojkovac 21 km – Berane 53 km – Rožaje 29 km – ukupno Podgorica- Rožaje = 174 km
Podgorica – Mateševo 62 km – Andrijevica 45 km – Berane 17 km – Rožaje 29 km – ukupno Podgorica- Rožaje = 153 km (kraći put, ali lošij od onoga preko Kolašina i Mojkovca)
Rožaje - Ribarić (Srbija) 35 km – do Novog Pazara 65 km
Peć/Peja - Rožaje 48 km.
Dolazak autobusima
Postoje redovne autobusne linije (i do 4 puta dnevno) koje povezuju Rožaje s Podgoricom (Berane, Montenegro), Novim Pazarom (i Beogradom), Sarajevom (BiH) i s Peći (Kosovo).
Peć (Peja) je vrlo dobro povezava s Prištinom (autobusi tijekom dana voze svakih 20 min.) i i drugim gradovima na Kosovu.
Dolazak vlakom
Rožaje nema željezničku komunikaciju. Najbliža je pruga Beograd-Bar (stanica Bijelo Polje, udaljena 58 km; sa 6-8 vlakova dnevno iz smjera Podgorice, odn. Beograda). Iz Bijelog Polja moguće je do Rožaja koristiti autobusnu liniju (preko Berana).
Peć (Peja) povezana je željezničkom liniojm Prištinom dva puta dnevno.
Dolazak avionom
U neposrednoj okolici Hajle nema većih međunarodnih zračnih luka. Najbliža je ona u Prištini (oko 70 km od Peći i oko 100 km od Rožaja). Slijede aerodrom Podgorica (oko 180 km od Rožaja), Tivat (oko 240 km od Rožaja, preko Mojkovca), Skopje (oko 180 km od Rožaja) te Beograd i Dubrovnik.
Boravak u planini i kraju
|
Na planini se nalaze dva planinarska doma: Bandžov i Grope*.
*Ponekad - ranije i češće - izletnici koji su obilazili planinu kampirali su na zaravnima na području oko Brahim brijega i Gropa, podno strmih sjevernih litica glavnog grebena Hajle. Danas je ovdje sagrađen Planinarski dom "Grope". U krajnjem slučaju, takođe se može pitati lokalno stanovništvo za mogućnost postavljanja šatora u blizini njihovih stanova ili na njihovim imanjima. Kao i drugdje na dinarskim prostorima, možete za to ponuditi neku novčanu naknadu, iako je najvjerojanije kako domaćini neće prihvatiti novac. U tome slučaju možete se ponuditi da kupite neki od lokalnih proizvoda u zamjenu za noćenje, npr. sir, mlijeko i mliječne proizvode, šumsko voće poput borovnica i sl., ili jednostavno dati nešto slatkiša, uvijek radoznaloj djeci vašeg domaćina u planini. Planinarski dom Bandžov (1479 m)
Planinarski dom "Bandžov" sagrađen je 2003. godine u katunu Bandžov. Njime upravlja i održava ga Planinarski klub "Jelenčica" iz Rožaja. U njemu se može smjestiti do 35 osoba. Dom ima tekuću pitku vodu. Uz njega je moguće i kampirati. Domu se može prići makadamskom cestom iz smjera Rožaja (pristup je opisan u poglavlju Pristupi planini i Pješačenje i planinarenje) ili stazom iz Rožaja, preko sela Halilovići. Iz PD Bandžov vodi nekoliko planinarsko-pješačkih staza, koje su većinom markirane. Udaljenosti od doma prema pojedinim lokacijama su slijedeće: Bandžov - Derman dô: 2 h Bandžov - Dramadol (Drmandol), vrh (2,120 m): 3 h Bandžov - Biser voda (izvor): 3,30 h Bandžov - Hajla, vrh: 3,30 min (preko Brahim brijega) Bandžov - Gropa (izvor): 1 h Bandžov – izvor Ibra: 5,7 km neafaltiranom cestom. INFORMACIJE: Planinarsko društvo "Jelenčica", Rožaje - Planinarski dom "Bandžov" 
Planinarski dom Bandžov
Planinarski dom Grope (1980 m)
Planinarski dom "Grope" se nalazi u samom podnožju glavnog grebena i najvišeg vrha Hajle (2403 m n.v.) na lokaciji Grope (Rupe) 1980 m, uz katun Kurpejovića. Na prvoj razini se nalazi dnevni boravak uređen u etno stilu i ukrašen gotovo muzejskim eksponatima. Uz dogovor s domaćinima spremaju se specijaliteti iz domaće kuhinje. Na katu se nalaze kreveti koji omogućuju smještaj za 40 osoba. Godine 2015. u Domu je instaliran bežični internet (WiFi). Do doma se može stići iz tri pravca: 1. Iz Rožaja (vozilom ili pješice) cestom prema Beranama skrenuti lijevo nakom Dimiskinog mosta koji se nalazi na samom izlazu iz gradske zone i tako nastaviti do katuna Bandžov odakle se ide pješice do Doma 45 min. 2. Pješice iz Rožaja preko sela Halilovići; 4-5 sati hoda. 3. Preko Bukelja; iz Rožaja cestom prema Peći treba skrenuti desno na makadamski put poslije restorana Antika (prvi oštar zavoj). Ovaj se pravac često koristi za prijevoz planinara terenskim vozilima. Boravak u Domu, uz najavu domaćinima. INFORMACIJE: Planinarsko i skijaško društvo "Hajla", Rožaje. 
Planinarski dom Grope
Izvor fotografija: Planinarski i ski-klub "Hajla", Rožaje Ugostiteljski objekti i usluge Vremenska situacija / vremenske prilike Prometna situacija / Saobraćajne prilike Sigurnost u planini i upozorenja o mogućim opasnostima Iako ne postoje neka konkretna ograničenja vezana za kretanje po planini Hajli, treba stalno imati na umu kako se planina nalazi na graničnom području i mnoge staze ili pristupi vrhovima prolaze naizmjenično kroz jednu ili drugu državu. Sve dok vam je cilj uspon s područja jedne države na granični greben ili neke od najviših vrhova Hajle te nakon toga povratak na noćenje u istu državu iz koje ste krenuli - dakle ako ste izletnik, planinar, sportaš, turist - problema za vas ne bi trebalo biti. Zapravo, granične patrole se vrlo rijetko sreću u planini, dok je sama granica obično neobilježena i teško uočljiva, a mnoge karte netočne. U slučajevima dužeg boravka na ovome graničnom planinskom području ili obavljanja nekih specifičnih aktivnosti, preporuča se ipak svoj boravak prijaviti policiji u Rožajama ili Peći.
Iako je južna, kosovska strana, bila pod međunarodnim protektoratom više godina, uz nazočnost brojnih međunarodnih promatrača, humanitaraca i vojnih osoba, cijelo je vrijeme postojala sloboda kretanja. Neovisno o državi, pripaziti jedino da se u vozilima koja se parkiraju u planini ne ostavljaju vrijedne stvari. Na Hajli treba biti na oprezu zbog ekstremnih vremenskih i terenskih uvjeta poput: debelog sniježnog pokrivača zimi, zaleđenog snijega na strmim padinama, grebenskih "streha" snijega nad vertikalnim liticama, brojnih maglovitih dana, odn. dana kada je planina danima prekrivena oblacima te naposlijetku lavina, posebno u rano proljeće kada zapušu topliji vjetrovi i pokrenu sniježne mase na strmim i padinama bez drveća. |
IZVORI I LITERATURA
Reference[1] Planinarski i ski-klub "Hajla", Rožaje - Planinarski dom "Grope" (Facebook)
[2] SPASOJEVIĆ, Vasilije Mujo, Crnogorski katuni, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb; Zajednica Crnogoraca, Split; 2006. (Edicija Tradicija) [3] Wikipedija - Rožaje Elektronički izvoriHoćemo li se na Hajlu peti sa pasošem ? Rožaje Today, 20.10.2015.
Hajlo, vidimo se na Kosovu. Damira Kalač, 8.9.2015. |
PLANINARSKO - TURISTIČKI VODIČ DOBRODOŠLI NA HAJLU
Autor: Dženis Nurković Planine Rožajskog kraja
Godine 2013. promovirana je monografija Planine Rožajskog kraja, autora Ervina Kalača Gaše, predsjednika Planinarskog kluba “AHMICA”. Više info: prof. Ismet Mujević (++382 (0)69 051 187) |
