Durmitor
Područje: Površi i brda Crne Gore i Prokletije
Grupa: Durmitorsko područje
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Bobotov kuk (2523 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.128426, 19.034843
Grupa: Durmitorsko područje
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Bobotov kuk (2523 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.128426, 19.034843
O planini ...
UVOD
|
|
Durmitor (ćir. Дурмитор) je planina i nacionalni park u Crnoj Gori. Najviši vrh je Bobotov kuk visok 2523 metara. Smatra se da ime Durmitor potječe od keltskih riječi "dru mi tore" koje znače "planina puna vode".
Predjeli Durmitora, po ljepoti i neokrnjenosti rijetko i autentično djelo prirode, proglašeni su nacionalnim parkom 1952. godine. Smješten na sjeverozapadu Crne Gore, park obuhvaća osnovni masiv Durmitora s kanjonima Tare, Drage i Sušice i gornji dio kanjonske doline Komarnice, zauzimajući površinu od 39.000 ha. Osnovno obilježje reljefa durmitorskog područja je prostrana visoravan na 1500 metara nadmorske visine, koju presijecaju duboke kanjonske doline i sa koje se uzdižu impozantni planinski vrhovi, od kojih je 48 sa preko 2000 metara nadmorske visine i među njima najviši Bobotov Kuk s 2523 m. Ljepoti durmitorskog masiva posebnu draž daje 18 ledenjačkih jezera, nazvanih gorske oči, na visinama iznad 1500 m. Najveće i najatraktivnije je Crno jezero. Veličanstvenosti pejzaža doprinose, pored ljepote jezerskog basena i blistave vodene površine, prostrani šumski predjel koji ga okružuje i vrh Međeda, gorostasno uzdignut nad njim. Udaljeno je 2 km od planinskog gradića Žabljaka, zimskog turističkog centra Crne Gore. Među najljepšim ukrasima parka su i bistre, silovite rijeke koje su ovom području podarile impresivne kanjonske doline. Posebno impresionira rijeka Tara, kako ljepotom tako i dubinom i pejzažem kanjona, čineći ga jednim od najljepših u na svijetu. Po bogastvu flore i faune, složenosti ekostustava, zastupljenosti preko 1300 vrsta vaskularnih biljaka što predstavlja izuzetnu koncentraciju s velikim brojem endemičnih i reliktnih vrsta, Durmitor predstavlja izuzetnu prirodnu vrijednost i trajnu inspiraciju znanstvenika i ljubitelja prirode. Durmitorski nacionalni park obiluje značajnim brojem spomenika kulture od antičkog razdoblje do najnovijeg doba. Najkarakterističniji su srednjovekovni spomenici: razvaline gradova i utvrđenja, mostovi i karaule, nekropole i manastirski kompleksi u dolini reke Tare. Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, preovladala je da se nacionalni park Durmitor uvrsti u spisak Svjetske kulturne i prirodne baštine, odlukom Međunarodnog komiteta za Svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, u Parizu 1980. godine, dok je rijeka Tara i njezina kanjonska dolina, UNESCO-vim programom Čovjek i biosfera 1977. godine uvrštena u svjetske ekološke rezerve biosfere. Kanjon Tare, kao jedinstvena pojava po svojoj dubini od 1000, a mjestimice i 1300 m, smatra se jednim od najdubljih kanjona na svijetu. Ima tok od 150 km i najduža je rijeka Crne Gore. Na dijelu toka kroz nacionalni park Durmitor rijeka Tara ima prosječan pad od 3,6 m/km, pa se formiraju bukovi i brzaci koji su svojom ljepotom upotpunili ambijent netaknute prirode. Izvor: Wikipedija-Durmitor |
 BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području Durmitora Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS) PLANINE
Reljef
|
Izrazite prirodne granice oblikovale su visokoplaninski prostor Durmitora i Sinjajevine na sjeveru Crne Gore, koji se proteže u dinarskom smjeru u dužini od 85 kilometara.
Ova planinska masa jasno je obilježena riječnim sistemima Pive, Tare i gornje Morače. Unutar ovoga područja izdvaja se Jezerska površ (visoravan), morfološka cjelina, koja razdvaja ali ujedno i spaja ostale dvije cjeline, Durmito i Sinajevinu. 
|
Durmitor
Proizvodnja; Autor: RTCG |
Grebeni i vrhovi
|
Sjeverni Durmitor
Štuoc (2104 m) - Pašina gomila (2196 m) - Gologlav (2196 m) - Crvena greda (2164 m) - Vedrica (2037 m) - Suva rtina (2284 m) - Velika rotulja (2092 m) - Sjekira (2283 m) - Šupljika (2310 m) - Previja (2256 m) Središnji Durmitor Zapadni dio: Bobotov vrh (1774 m) - Vagan (1776 m) - Trešteno brdo (1771 m) - Milogora (1,815 m) - Planinica (Pivska) (2051 m) - Prečanska strana (2005 m) - Raklje (2159 m) - Krecmani (2056 m) Centralni dio: Suvi klek (2236 m) - Planinica (2330 m) - Prutaš (2393 m) - Gruda (2303 m) - Šareni Pasovi (Stit) (2248 m) - Bobotov kuk (2522 m) - Bezimen vrh (2487 m) - Đevojka (Soa) (2440 m) - Zupci (2309 m) - Minin Bogaz (2387 m) - Rbatina (2401 m) - Obla glava (2303 m) - Ćvorov Bogaz (2152 m) - Sagorjele ploče (2120 m) - Terzin Bogaz (2303 m) - Međed (2287 m) - Bandijerna (2409 m) - Milošev tok (2462 m) - Šljeme (2455 m) - Savin kuk (2313 m) - Stožina (1905 m) - Vjetrena brda (2231 m) - Uvita greda (2199 m) Jugoistočni dio: Sedlena greda (2227 m) - Ranisava (2084 m) - Ivica (1824 m) Južni Durmitor (poveznica) Ružica (2093 m) - Lojanik (2,091 m) - Boljska greda / Bolj (2091 m). |
|
Hidrologija
|
Jezera Durmitora
Proizvodnja: RTCG | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Durmitore brdo velje
Autor: vukovic mratinje Opis videa: Nastup KUD "Durmitor" u Nikšiću |
U srpnju/julu 1931. godine zagrebački bračni par Gušić snimio je putopisno-etnografski film Durmitor. Prirodoslovac i liječnik Branimir Gušić i etnologinja Marijana Gušić-Heneberg bili su strastveni planinari i članovi HPD Sljeme, koje je od 1920-ih godina u svojem sastavu imalo i planinarsku kinoamatersku sekciju. Gušići su, uz pomoć bečkog snimatelja Karla Koraneka, snimali vlastiti planinarski pothvat – put od Zagreba kroz još neistražene crnogorske vrleti i prašume do vrha Durmitora, a usput su zabilježili i život u crnogorskim planinskim selima.
Film je laboratorijski obrađen u Beču i naknadno ozvučen snimkama s gramofonskih ploča te se kao planinarski zvučni film prikazivao u kinematografima. Prema uvidima povjesničara filma Vjekoslava Majcena, izazvao je veliku pozornost javnosti, a osim u Zagrebu prikazivan je u Ljubljani, Cetinju, Beogradu, Beču, Münchenu, Pragu, Bratislavi i Zürichu. Negativ filma i jedna kopija, prema Majcenu, ostali su snimatelju Koraneku, ali su propali tijekom Drugog svjetskog rata. Druga kopija, u vlasništvu obitelji Gušić, preživjela je rat i ponovno je pronađena 1972, ali joj se gubi trag sve donedavno, kada je u dopoima Jugoslavenske kinoteke u Beogradu pronalazi povjesničar filma Dejan Kosanović. Izvor: Hrvatski filmski savez, 13.11.2012. |
|
Durmitoru Biješ me mrazom i dahom, što koči, U dane, kad se livade zelene I šume smolom već mirišu. — Hladan, Osamljen, gord se ovijaš tišinom, kralju naših gora i planina! A ja bih htio, da ko vulkan planeš, grlo ti se otvori, i lava Iz utrobe ti klokotajući sukne , U ovom novom kataklizmu Zemlje, U ovoj novoj Društva apokalipsi. Htio bih, da se čuje i glas tvoj U toj oluji mržnje, gnjeva i straha, Jer mi smo dugo znali samo šutjeti, I onda, kad se iz dubina bola, Preteča Čina, mora čuti Riječ. Planine naše sada plamte i huče; Doline hoće da se uvis dignu, I močvare se talasaju. — Propni Iznad se sviju, Durmitore, kad si Najčvršće građen i brat si najstariji! Na tvome vrhu sjedi Udes naš. Vladimir Nazor (Razvršje u Crnoj Gori, 28. V. 1943.) |
|
Montenegro HD - Durmitor (Black Lake, Zabljak, Bobotov Kuk, Sareni Pasovi, Sedlo, Tara, Durdevica)
Autor: maradek Crnom Gorom: Durmitor - DURMITORSKI PRSTEN, reportaža HD
RIVchannel |
|
Selo Bosača smjestilo se na oko 1600 m n.v. i smatra se najvišim stalno naseljenim mjestom na Balkanu. Udaljeno je 4km od Žabljaka. Zimi u njemu borai jedva desetak njegovih stanovnika. U blizini sela nalaze se Jablan jezero, Berno i Zminje jezero.
|
Selo Bosača
Izvor: Youtube; Autor: RTCG Opis videa: Na 1600 metara nadmorske visine. Dnevnik RTCG, 28. septembar 2014. godine. Selo Bosača najvisočije je stalno naseljeno mjesto na Balkanu. |
|
Selo Mala Crna Gora
Izvor: Youtube; Proizvodnja TV Titograd, 1967. RTCG, emisija TV Arhiv: Selo Mala Crna Gora, 1967. |
|
|
Đurđevića Tara
|
Most na Djurdjevića Tari - Jedna priča
|
Zimski pejzaž Grabovice
(TV Titograd `74) - Prva nagrada za režiju YU Festival Portorož ` 74.
Zimski pejzaž Grabovice, nekad i sad Dokumentarna emisija RTCG-a |
IZVORI
Reference
[1] Nacionalni parkovi Crne Gore - Plan upravljanja Nacionalnim parkom Durmitor (2011-2015.)
Ostali izvori
Digitalni izvori, članci i dr.
Ginger in Montenegro; Canyon Nevidio, Exploring Montenegro, 12.9.2016.
Ginger in Montenegro; Durmitor Ice cave: Hidden winter in Montenegro, 18.9.2016.
Ginger in Montenegro; Canyon Nevidio, Exploring Montenegro, 12.9.2016.
Ginger in Montenegro; Durmitor Ice cave: Hidden winter in Montenegro, 18.9.2016.
