|
|
SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > VRANIČKA GRUPA > Inač
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Lisin, 1437 m
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Lisin, 1437 m
Koordinate najvišeg vrha:
Opis
|
Inač je planina 30 km zapadno od Sarajeva, između Kreševa i Fojnice, u vododijelnici (razvođu) rijeka Kreševke i Željeznice.
Građena je od vapnenaca (krečnjaka) trijaske starosti, ispod koje leže pješčenjaci (peščari) donjeg trijasa. Širu okolicu, grade paleozojske metamorfne stijene i eruptivi (bosansko škriljasto/škriljavo gorje). Na vapnencima je razvijen krš, a na ostalim stijenama oblici rječne erozije. Kraj je rudonosan: barit, željezo, bakar i zlato. Najviši vrh Lisin, visok je 1437 m. Planina je pokrivena mješovitom šumom i šikarom. 
Inač
Autor: Martin Brož: Wikipedija .jpg)
Inač
Autor: Martin Brož: Wikipedija 
Vrh Inča / Inača
Autor Zoran Stojkovski; Panoramio |
Memorijalni uspon
Svake godine u siječnju/januaru organizira se memorijalni uspon na Inač, u znak sjećanja na pogibiju b-h funkcionara (dužnosnika iz vremena socijalističke Jugoslavije) Džemala Bijedića, njegove supruge i šest članova posade aviona, u avionskoj nesreći 1977. godine. Tijekom ovoga memorijalnog uspona tradicionalno se pohodi mjesto na kojem je, prilikom povratka iz Beograda, poginuo Bijedić, i koje je obilježeno spomen-pločom. 
Džemal Bijedić
12.4.1917-18.1.1977. Rođen u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice. Kao gimnazijalac simpatizira pokret komunista, kome se u vrijeme studija u Beogradu i priključuje. Godine 1939. u Beogradu biva primljen u SKOJ, a potom i u mostarsku organizaciju KPJ. Četri puta biva zatvaran, svaki put u Mostaru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata aktivno kao član Partije sudjeluje u NOB-u. Nakon rata postaje pomoćnik ministra unutarnjih poslova vlade Bosne i Hercegovine, potom 1948. načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KPBiH. Lista njegovih funkcija je duga i vodi ka gore na hijerarhijskoj ljestvici: osim dvije navedene funkcije bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) 1971 godine.Tragično je preminuo 18.1.1977. g. u avionskoj nesreći na putu za Sarajevo. Supruga Razija je poginula zajedno s Džemalom. Potpisnik letaka za borbu za autonomiju Bosne i Hercegovine u međuratnom periodu do 1941. do svoje pogibije se zalaže za razvitak privrede, primjenu principa samoupravljanja, promociju Jugoslavije u inozemstvu i jačanje Pokreta nesvrstanih. Organizator nove bosanske privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne cestovne reže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te 80-tih godina djelimice ostvarenog kulturnog projekta "hiljadu škola". Za kratko vrijeme susreće sve važnije svjetske državnike tog vremena, Mao Tse-Tunga, Geralda Forda, Leonida Brežnjeva. Uvijek uz Tita, spekuliralo se da je on njegov mogući nasljednik, što je otvorilo sumnje u ´slučajnost´ avionske nesreće. Priče o umješanosti Titove supruge Jovanke Broz u ovu avionsku nesreću i do dan danas su ostale žive. Naime, Tito je do tada stalno putovao s Jovankom širom svijeta, ali je poslije ove avionske nesreće stavio vlastitu suprugu u kućni pritvor. WIKIPEDIJA |
|
|
Razno
U vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) na Inču su se vodili sukobi između Hrvata i Bošnjaka 1993-1994. godine. |
PO KREŠEVSKOM KRAJU
Stara fotografija Kreševa
Objavljena u časopisu Hrvatski planinar, Broj 8-9, 1940. |
Kreševo ... Planinski gradić u gustim šumama s ledeno hladnom vodom, koji je kao stvoren za ljetovanje i odmor ...
I. RENGJEO (Hrvatski planinar 1940, br. 8-9) |
Bjelovići
|
IZ TISKA
Marčelu Barišić iz sela Bjelovići kod Kreševa, koje se nalazi na sjevero-istočnim padinama Inača, koja praktikuje tradicionalnu medicinu, posjećuju oboljeli iz cijele Bosne i Hercegovine. Njezine biljne preparate, koje je naučila praviti od bake, koriste oboljeli od astme, kožnih oboljenja, bubrežni bolesnici. Marčela je iz Bugarske, a u Bjeloviće se doselila prije više od 10 godina, kada se udala za Bosanca Matu. Tradicionalna medicina ispočetka je bila samo njen hobi, koje je primjenjivala na članovima svoje porodice i prijateljima, ali se drevnim oblicima liječenja prije nekoliko godina posvetila u potpunosti i danas živi od toga. Prirodne kreme, eliksire i smjese koje Marčela priprema za one koji joj se obrate za pomoć, ona pravi od čistog bilja, kojeg najvećim dijelom bere po livadama i šumama oko Kreševa, a dio uzgaja i u vlastitoj bašti. Sve lijekove radi ručno pa su i količine najčešće ograničane. IZVOR Novinska agencija Patria (NAP), 1.11.2014. |
Deževice
Deževice su naseljeno mjesto u općini Kreševo, smješteno na 911 m n.v., na manjoj zaravni omeđenoj planinom Inač na sjeveroistoku i Gradac (1353 m) na jugozapadu. Od općinskog središta Kreševa udaljeno je 6, 74 km zračne linije u pravcu zapada.
Godine 1408. u Deževicama se spominje sud i carina, a 1412. godine i knez (komes) kao starješina trga Deževice (Conte de mercado de Desaviza). U samim Deževicama Dubrovčani su osnovali svoju koloniju i u njoj su se osjećali kao kod svoje kuće (che stavamo como in caxa nostra).
Ovdje je do dolaska Osmanlija postojao franjevački samostan (rezidencija) i crkva svete Jelene. Kako su samostan i crkva spaljeni župa je propala, a obnovljena je tek dolaskom Austro-Ugarske i izgradnje crkve posvećene Gospi Snježnoj.
Iz vremena prije dolaska Osmanlija su i stećci na lokalitetu Brdo, na križanju puteva iz pravca Deževica ka selu Kamenik i puta prema brdu nazvanom Križ. Pripadaju vrsti položenih i uspravnih kamenih monolita, javljaju se u tri forme; sanduk, sljemenjak i stub. Od ukupno 52 spomenika ukrašeno je 6 primjeraka. Motivi zastupljeni na spomenicima su; krst, rozeta, polumjesec, jabuka i srp. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Crkva Gospe Snježne je devastirana i oštećena za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba u vrijeme Rata u BiH (1992.-1995.) kada je stanovništvo Deževica protjerano i raseljeno.
Deževice su poznate i kao svetište svetog Jakova Markijskog, talijanskog franjevca koji je djelovao u Bosni. tgodišnje posjeti desetak tisuća hodočasnika.
Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 2013.: 72; 1991.: 246; 1981.: 325; 1971.: 437 stanovnika.
IZVOR Deževice. Wikipedija (hr)(bs)
Godine 1408. u Deževicama se spominje sud i carina, a 1412. godine i knez (komes) kao starješina trga Deževice (Conte de mercado de Desaviza). U samim Deževicama Dubrovčani su osnovali svoju koloniju i u njoj su se osjećali kao kod svoje kuće (che stavamo como in caxa nostra).
Ovdje je do dolaska Osmanlija postojao franjevački samostan (rezidencija) i crkva svete Jelene. Kako su samostan i crkva spaljeni župa je propala, a obnovljena je tek dolaskom Austro-Ugarske i izgradnje crkve posvećene Gospi Snježnoj.
Iz vremena prije dolaska Osmanlija su i stećci na lokalitetu Brdo, na križanju puteva iz pravca Deževica ka selu Kamenik i puta prema brdu nazvanom Križ. Pripadaju vrsti položenih i uspravnih kamenih monolita, javljaju se u tri forme; sanduk, sljemenjak i stub. Od ukupno 52 spomenika ukrašeno je 6 primjeraka. Motivi zastupljeni na spomenicima su; krst, rozeta, polumjesec, jabuka i srp. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Crkva Gospe Snježne je devastirana i oštećena za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba u vrijeme Rata u BiH (1992.-1995.) kada je stanovništvo Deževica protjerano i raseljeno.
Deževice su poznate i kao svetište svetog Jakova Markijskog, talijanskog franjevca koji je djelovao u Bosni. tgodišnje posjeti desetak tisuća hodočasnika.
Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 2013.: 72; 1991.: 246; 1981.: 325; 1971.: 437 stanovnika.
IZVOR Deževice. Wikipedija (hr)(bs)
Crnički Kamenik
|
Ćumurane
U Bosni i Hercegovini se zadržala tradicija izrade drvenog, tzv. "roštiljskog uglja" na tradicionalan način - sagorjevanjem drveta u ciglom ili betonom zidanim pećima specifične izrade i izgleda. Ove peći, u narodu popularno nazvane žege, obično se mogu naći na područima gdje ima najviše bjelogorične šume, jer se najkvalitetniji ugljen dobiva od tvrdog drveta, uglavnom hrastovine i grabovine. Tako su se najbrojnije ćumurane nalazile u središnoj Bosni (područja Fojnice, Kreševa, Prozora, Busovače i Travnika). Stravična tragedija kod Kreševa: Vatrogasci izvukli tijelo muškarca iz ćumurane. Radio Sarajevo, 29.8.2021.
|
