|
|
|
OpisGlavni planinski vijenac starovlaških planina je dinarskog pravca. Najviša planina tog pojasa je Golija. Ona se izdiže iznad Novopazarske kotline i dolina Ljudske reke, Raške, Ibra i izvorišta Studenice. Njen najviši vrh je Jankov kamen (1833 m). Golija je sastavljena od paleozojskih škriljevaca prorivenih eruptivnim stijenama (dacitima). Cijela planina je oblikovana nizom površi čiji su dijelovi očuvani na razvodima dubokih dolina kao i na tjemenu njenog glavnog planinskog vijenca. Južni dijelovi planine su obešumljeni ili s vrlo rijetkom šumom; umjesto njih se javljaju pašnjaci i livade. Nasuprot njima, sjeverne padine su obrasle gustom šumom, u višim dijelovima rnogoričnom, u nižim bukovom. Pašnjačke i livadne površine su mnogo rjeđe. Planina predstavlja ne samo orografsku već i fitogeografsku granicu između obešumljene sjeničko-pešterske visoravni na jugu i znatno pošumljenijih i više raščlanjenih predjela na sjeveru od nje. Uskom i dugačkom kosom Golija se, preko prevoja kod Osmanjače, vezuje za planinsku masu Javora (Vasiljev vrh 1520 m) u čiji sastav, pored paleozojskih, u znatnoj mjeri ulaze i mezozojski vapnenci. Prema sjeverozapadu su Mučanj i Čemernica, sastavljene pretežno od mezozojskih vapnenaca. Njihovi najviši dijelovi su zasječeni prostranom površi od 1400 do 1440 m. S te površi na Mučnju izdiže se uzvišenje od 1534 m. Murtenica (Brijač 1462 m) sastavljena je u višim dijelovima pretežito od paleozojskih stijena i peridotita, u nižim od vapnenaca; u višim dijelovima je obrasla crnogoričnom, u nižim bukovom šumom. Zapadnim dijelom ona urasta u prostranu zlatiborsku visoravan, sastavljenu od peridotita, blago valovitu, obraslu sitnom gustom travom i malim gajevima borove šume. Zlatibor se preko prijevoja Šargana vezuje za Taru (Vitmirovac 1502 m), obraslu gustom crnogoričnom šumom prošaranom pašnjacima. Kratkim i dubokim dolinama pritoka Drine, Tara je jače raščlanjena nego dolinama izvorišnih krakova Đetinje. Sastavljena je od paleozojskih škriljevaca, trijaskih vapnenaca i pješčenjaka, i od peridotitskih stijena.
Sjeveroistočni podgorinski pojas je prema Moravici sastavljen pretežno od paleozojskih stijena; njegov reljef je jače raščlanjen, a erozijom napadnute površine veće. Zbog jače raščlanjenosti i erozije obradive površine su znatno smanjene i ograničene na blaže nagibe. Dio tog pojasa prema Đetinji sastoji se, osim paleozojskih stijena, u znatnoj mjeri i od trijaskih vapnenaca. To je predjel zelenog, sporadičnog krša, s prostranim kamenitim ispašama (utrinama), manjim površinama pod njivama, livadama i voćnjacima (pretežito šljivama). Jugozapadni podgorinski pojas se sastoji od raznovrsnih paleozojskih i drugih akalkofilnih stena (škriljevci, pješčenjaci, peridotiti), dok se krški tereni javljaju sporadično, katkad i na većim prostranstvima. IZVOR Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 7, Zagreb, 1968.m str. 669. 
Planina Tara
Pogled na selo Spajiće (bliže) i Popoviće, podno brane Zaovinskog jezera |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Na grebenu Jankovog kamena
Zaobljeni, travnati greben najvišeg vrha planine Golije, Jankovog kamena (1833 m). Na samom vrhu nalazi se betonski stub s oznakom visine i telekomunikacijski objekt. S vrha se pruža širok pogled, posebno prema Pešteru i crnogorskim planinama. |
Sliv Golijske Moravice - Hidrološka analiza (PDF)
|
|
Šume Nacionalnog parka Tara Šume Nacionalnog parka Tara njezina su velka vrijednost i jedan od njenih temeljnih fenomena. One pokrivaju više od 75% površine planine Tare. Od 40 različitih šumskih zajednica koje se mogu naći u Nacionalnom parku najrasprostranjenija je mješovita šumska zajednica smreke, jele i bukve. Najzastupljenija vrsta drveća je jela. Prirodnu vrijednost po kojoj je Tara prepoznatljiva su listopadno-crnogorične šume u kojima je jedan od osnovnih predstavnika omorika. Šume omorike nalaze se obično na teško pristupačnim i strmim vapnenačkim i serpentinskim kamenjarima. Fotografija snimljena na području rezervata prirode "Bilo". |
|
|
Zaovinsko jezero
Pogled iz sela Bjeluša na planini Tari na umjetno Zaovinsko jezero. ili samo Zaovine. Jezero je nastalo 1980. godine, kao akumulacija brane u Đurićima, zaselku sela Zaovine. Gornja površina jezera je na nadmorskoj visini oko 900 m. Najveća dubina je 110 metara. Jezero dopunjavaju dva potoka Konjska reka i Bijeli Rzav. Voda je vrlo čista te uz malu preradu u postrojenjima za preradu vode koristi se za piće. Jezero se koristi i za uzgoj pastrmki. |
Područje Užica na staroj austro-ugarskoj karti iz 1915. godine
|
Freske u Kraljevoj crkvi u manastiru Studenica
|
|
|
ИЗВОРНА ПЕВАЧКА ГРУПА „БЕЛЕ РАДЕ“ ИЗ ИВАЊИЦЕ У ЈУТАРЊЕМ ПРОГРАМУ РТС-а!!!
Postavio: Dom Kulture Ivanjica Datum objave: 8.11.2019. |
|
Uz Perućačko jezero
Umjetno jezero, nastalo pregrađivanjem rijeke Drine za potrebe HE "Bajina Bašta". Dio jezerskog kanjona, koji se nalazi ispod vidikovca Banjska stijena vidljiv je sa ceste Bajina Bašta-Predov krst (na planini Tari). Vodotokom ide granica između Srbije (lijeva strana fotografije) i BiH. Stijena Đurđevac (463 m), u prvom planu desno, nalazi se na bosanskom teritoriju, kao i vrha na grebenu Sušica (1238 m) na horizontu. |
|
KANJON ĐETINJE - Planinarenje
Autor: Slobodan Stefanović Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je 26.4.2015. godine organizovao planinarsku akciju, čiji je cilj obilazak kanjona reke Đetinje. Od Velike brane u Turici se peške prešlo u Sinjevac i dalje ivicom kanjona uz obilazak 2 lepa vidikovca do zaseoka Kula. Nastavilo se dalje niz Staparski potok do njegovog uliva u reku Đetinju i pored toka ove reke do početne tačke. |
Trag: Jeka pruge uskog koloseka
Proizvodnja: RTS Trag - Zvanični kanal; Datum objave: 11.10.2017. Opis: Jeka pruge uskog koloseka je zapis o pregalaštvu, sudbinama, znanim i manje znanim ljudima koje je povezivao čuveni voz Ćira, na svom putu od Užica do Višegrada. To je oda lepoti kraja koja se otkriva tragom železnice, i nostalgično sećanje onih koji su na tom putu ostali zaboravljeni kada su saobraćajnice preusmerene ka drugim mestima. Emisija je nastala po knjizi Dragana R. Filipovića, Pecajući starom prugom od Užica do Višegrada, koja ne govori o pecanju. Autor knjige uporedo sa autorkom emisije pripoveda život starog Užica, kanjona Đetinje, stare pruge uskog koloseka bojeći ga događajima i anegdotama. Život pruge u skladu je sa postupcima serdara rujanskog Jovana Mićića koji je 1834. pri razgraničenju Srbije i Turske danju morao da prihvati međe, a noću ih tajno pomerao. I sa spomenikom vojniku, protivniku graničnih karaula na drevnom pravcu punom istorijski važnih i sudbinskih događaja. Pustolovi priču završavaju u tišini senki na ćupriji na Drini među spomenicima prošlosti. Na međunarodnom festivalu INTERFER 2017, u konkurenciji nekoliko stotina radova u pet kategorija, emisija Jeka pruge uskog koloseka osvojila je glavnu nagradu Gran Pri - Zlatna Nika. Autorka: Jelena Božović Snimatelj: Duško Perić Montažer: Goran Damljanović Urednik: Ljubisav Aleksić Odgovorni urednik redakcije Aktuelnosti: Dragan Stojanović |
Pecajući starom prugom od Užica do Višegrada
Autor: Dragan R. Filipović; Ilustracije: Igor Kordej Mjesto i godina izdanja: Užice, 2016. Broj stranica: 144 |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
1. KLIKNI NA LOGO / CLICK ON LOGO
ILI / OR 2. SKENIRAJ KOD / SCAN THE CODE
ILI/OR 3. POVEZNICA / DIRECT LINK: DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|