|
|
  |
Arhiva vijesti iz 2015. i 2014. godine
... www.dinarskogorje.com
PROKLETIJE - ALBANIJA (VALBONA)
Pilot projekt obuke prvog tima gorske službe spašavanja u Albaniji
5.11.2015.
Lokalna nevladina organizacija u Valboni, Shoqata e Akomodimit Valbone (Turistička zajednica Valbone) dobila je novčani prilog od 6.000 € od Međunarodnog višegradskog fonda (obuhvaća Češku, Poljsku, Slovačku i Mađarsku) kao primarni bespovratni prilog za početak obuke prvog tima gorske službe spašavanja u Albaniji.
Uočivši kako će razvoj planinskog turizma u Albaniji biti ograničen tako dugo dok ne postoji sustav zaštite u planini, lokalni ljudi iz Valbone uspostavili su kontakte s predstavnicima česke i drugih ambasada.
Projekt je započeo krajem septembra/rujna, kada su tri direktora češke i poljske gorske službe spašavanja boravila 4 dana na Workshopu Valboni. Deset mještana na ovoj je Radionici svakodnevno, s posjetiteljima iz Češke i Poljske, učilo osnove prve pomoći, o sustavu brze reakcije, čitanje zemljopisnih karata, vještine komunikacije i orijentacije uz pomoć GPS-a. Izvedene su probne hodnje u dolinu Kukaj i na vrh Maja e Gjarperit, kojom prilikom su sudionici Radionice prikazali koliko su usvojili prethodno naučene vještine.
Program je nastavljen u oktobru/listopadu, kada je 5 članova albanskog tima spasitelja, boravilo u posjetu gorskim službama spašavanja u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj.
Kraj pilot-projekta predviđa se za proljeće 2016. godine, izdavanjem priručnika “Smjernice za valbonsku gorsku službu spašavanja”, koji će biti obrazac koji bi trebao omogućiti stvaranje suvremene i učinkovite spasiteljske službe i pomoći u dajnjem traženju mogućnosti za financiranje infratrukture i opreme. Kopije ovoga obuhvatnog dokumenta biti će dostupne i svim drugim zainteresiranim lokalnim zajednicama.
Do danas, lokalno je stanovništvo neslužbeno surađivalo s policijom iz najbližeg albanskog grada Bajram Curri i pružalo ad hoc usluge spašavanja. Jedan od članova novog tima Dashnor Hysaj samo je u ljeto 2015. najmanje tri puta – obično usred noći – odlazio na Maja Jezerce, kako bi pronašao izgubljene planinare i pomogao im sići sa planine.
Ne treba podcijeniti važnost ove službe. Turizam u albanskim Prokletijama je rastao impresivnih 30% godišnje u zadnjem desetljeću (prema podacim UNDP-a). Vodeći turistički servis na ovome području Journey to Valbona, izvješćuje o porastu rezervacija, informacija i drugih oblika pomoći sa 9 elektronskih poruka u 2010. na 9400 u 2015. godini.
Kada u 2016. bude promoviran nov projekt Via Dinarica, za vjerovati je kako će broj posjetitelja ovoga kraja još više porasti, čime će i postojanje organizirane lokalne gorske službe spašavanja dobiti na značaju.
Izvorni tekst (na engleskom jeziku): Journey to Valbona
Pilot projekt obuke prvog tima gorske službe spašavanja u Albaniji
5.11.2015.
Lokalna nevladina organizacija u Valboni, Shoqata e Akomodimit Valbone (Turistička zajednica Valbone) dobila je novčani prilog od 6.000 € od Međunarodnog višegradskog fonda (obuhvaća Češku, Poljsku, Slovačku i Mađarsku) kao primarni bespovratni prilog za početak obuke prvog tima gorske službe spašavanja u Albaniji.
Uočivši kako će razvoj planinskog turizma u Albaniji biti ograničen tako dugo dok ne postoji sustav zaštite u planini, lokalni ljudi iz Valbone uspostavili su kontakte s predstavnicima česke i drugih ambasada.
Projekt je započeo krajem septembra/rujna, kada su tri direktora češke i poljske gorske službe spašavanja boravila 4 dana na Workshopu Valboni. Deset mještana na ovoj je Radionici svakodnevno, s posjetiteljima iz Češke i Poljske, učilo osnove prve pomoći, o sustavu brze reakcije, čitanje zemljopisnih karata, vještine komunikacije i orijentacije uz pomoć GPS-a. Izvedene su probne hodnje u dolinu Kukaj i na vrh Maja e Gjarperit, kojom prilikom su sudionici Radionice prikazali koliko su usvojili prethodno naučene vještine.
Program je nastavljen u oktobru/listopadu, kada je 5 članova albanskog tima spasitelja, boravilo u posjetu gorskim službama spašavanja u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj.
Kraj pilot-projekta predviđa se za proljeće 2016. godine, izdavanjem priručnika “Smjernice za valbonsku gorsku službu spašavanja”, koji će biti obrazac koji bi trebao omogućiti stvaranje suvremene i učinkovite spasiteljske službe i pomoći u dajnjem traženju mogućnosti za financiranje infratrukture i opreme. Kopije ovoga obuhvatnog dokumenta biti će dostupne i svim drugim zainteresiranim lokalnim zajednicama.
Do danas, lokalno je stanovništvo neslužbeno surađivalo s policijom iz najbližeg albanskog grada Bajram Curri i pružalo ad hoc usluge spašavanja. Jedan od članova novog tima Dashnor Hysaj samo je u ljeto 2015. najmanje tri puta – obično usred noći – odlazio na Maja Jezerce, kako bi pronašao izgubljene planinare i pomogao im sići sa planine.
Ne treba podcijeniti važnost ove službe. Turizam u albanskim Prokletijama je rastao impresivnih 30% godišnje u zadnjem desetljeću (prema podacim UNDP-a). Vodeći turistički servis na ovome području Journey to Valbona, izvješćuje o porastu rezervacija, informacija i drugih oblika pomoći sa 9 elektronskih poruka u 2010. na 9400 u 2015. godini.
Kada u 2016. bude promoviran nov projekt Via Dinarica, za vjerovati je kako će broj posjetitelja ovoga kraja još više porasti, čime će i postojanje organizirane lokalne gorske službe spašavanja dobiti na značaju.
Izvorni tekst (na engleskom jeziku): Journey to Valbona
BIH - PLANINARSTVO
Održana ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine
1.11.2015.
Autor: Braco Babić
Dana 31.10.2015. godine u Napretkovom domu na Trebeviću održana je ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine, događaj koji smo čekali pune dvije decenije.
Prisutni delegati su jednoglasno usvojili Poslovnik o radu Skupštine PS BiH, Statut PS BiH i Poslovnik o radu Nadzornog Odbora PS BiH. Za prvog predsjednika PS BiH izabran je Zehrudin Isaković.v Skupštinu Saveza sačinjavaju predstavnici (upravni odbori i predstavnici skupština) Planinarskog Saveza Federacije Bosne i Hercegovine, Planinarskog Saveza Herceg Bosne iz Federacije Bosne i Hercegovine i Planinarskog Saveza iz Republike Srpske.
Izvor: Planinarski savez FBiH/BiH
Održana ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine
1.11.2015.
Autor: Braco Babić
Dana 31.10.2015. godine u Napretkovom domu na Trebeviću održana je ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine, događaj koji smo čekali pune dvije decenije.
Prisutni delegati su jednoglasno usvojili Poslovnik o radu Skupštine PS BiH, Statut PS BiH i Poslovnik o radu Nadzornog Odbora PS BiH. Za prvog predsjednika PS BiH izabran je Zehrudin Isaković.v Skupštinu Saveza sačinjavaju predstavnici (upravni odbori i predstavnici skupština) Planinarskog Saveza Federacije Bosne i Hercegovine, Planinarskog Saveza Herceg Bosne iz Federacije Bosne i Hercegovine i Planinarskog Saveza iz Republike Srpske.
Izvor: Planinarski savez FBiH/BiH
SRBIJA - ZAŠTITA PRIRODE
Otvoreno novo planinarsko sklonište na planini Mosor
4.10.2015.
Autor: RADE POPADIĆ
Ovog vikenda Mosor je postao bogatiji za još jedan planinarski objekt. Radi se o planinarskom skloništu nosi ime Hrvoja Dujmića izgrađenom na lokaciji Jabukovac sa sjeverne strane planine, ispod grebena s mosorskim vrhovima Veliki Kabal i Vickov Stup, a nalazi se na nadmorskoj visini od 1150 metara.
Denis Vranješ, predsjednik HPD-a Mosor rekao je kako će ovaj planinarski objekt funkcionirati na principu planinarskog skloništa, bit će stalno otvoreno svima na korištenje, svatko će moći doći u objekt, u slučaju nevremena se skloniti, prenoćiti.. ležajevi su postavljeni na donjem katu, a u potkrovlju će također moći prenoćiti desetak ljudi.
Vranješ se prilikom ovaranja prisjetio Hrvoja Dujmića, po kome je objekt i dobio ime:
- Hrvoje nas je prerano napustio u ljeto 2014. godine. Iako je bilo samozatajan, nemjerljiv je njegov doprinos hrvatskom planinarstvu i drugim područjima. Bio je omiljeni sveučilišni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i uvaženi član HGSS-a koji je znanost spojio sa spašavanjem života te na taj način znatno unaprijedio svoj HGSS. Hrvoje je bio vrhunski gorski spašavatelj, zatim speleolog i alpinist iza kojeg je stajao čitav niz inicijativa, ekspedicija kojih je bio i organizator i spiritus movens. To su samo neki detalji iz njegove bogate biografije te smo ponosni što ovaj objekt nosi njegovo ime.
Izvori: Dalmacija News i HPD Mosor
Otvoreno novo planinarsko sklonište na planini Mosor
4.10.2015.
Autor: RADE POPADIĆ
Ovog vikenda Mosor je postao bogatiji za još jedan planinarski objekt. Radi se o planinarskom skloništu nosi ime Hrvoja Dujmića izgrađenom na lokaciji Jabukovac sa sjeverne strane planine, ispod grebena s mosorskim vrhovima Veliki Kabal i Vickov Stup, a nalazi se na nadmorskoj visini od 1150 metara.
Denis Vranješ, predsjednik HPD-a Mosor rekao je kako će ovaj planinarski objekt funkcionirati na principu planinarskog skloništa, bit će stalno otvoreno svima na korištenje, svatko će moći doći u objekt, u slučaju nevremena se skloniti, prenoćiti.. ležajevi su postavljeni na donjem katu, a u potkrovlju će također moći prenoćiti desetak ljudi.
Vranješ se prilikom ovaranja prisjetio Hrvoja Dujmića, po kome je objekt i dobio ime:
- Hrvoje nas je prerano napustio u ljeto 2014. godine. Iako je bilo samozatajan, nemjerljiv je njegov doprinos hrvatskom planinarstvu i drugim područjima. Bio je omiljeni sveučilišni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i uvaženi član HGSS-a koji je znanost spojio sa spašavanjem života te na taj način znatno unaprijedio svoj HGSS. Hrvoje je bio vrhunski gorski spašavatelj, zatim speleolog i alpinist iza kojeg je stajao čitav niz inicijativa, ekspedicija kojih je bio i organizator i spiritus movens. To su samo neki detalji iz njegove bogate biografije te smo ponosni što ovaj objekt nosi njegovo ime.
Izvori: Dalmacija News i HPD Mosor
SRBIJA - ZAŠTITA PRIRODE
Proširene granice Nacionalnog parka "Tara"
6.10.2015.
Skupština Srbije usvojila je Zakon o nacionalnim parkovima kojim se jačaju ovlašćenja i odgovornost upravljača nacionalnog parka, bliže određuje namena sredstava iz pojedinih izvora finansiranja i učvršćuje sistem ubiranja naknada za korišćenje nacionalnog parka.
Zakonom se uređuju ciljevi, vrednosti, površina, granice i režimi zaštite, upravljanje i održivo korišćenje nacionalnih parkova „Fruška gora“, „Đerdap“, „Tara“, „Kopaonik“ i „Šar planina“.
Ovim zakonom trebalo bi da se postigne kompetentnije i uspešnije prepoznavanje, identifikacija, očuvanje i održivo korišćenje prirodnih resursa, jačanje društvenog konsenzusa i širenje svesti u vezi javnog interesa, zaštite prirode i efikasnije obezbeđivanje interesa nosilaca ekološki odgovornog, odnosno održivog socio-ekonomskog razvoja u nacionalnim parkovima.
Zakon propisuje osnivanje Stručnog saveta Nacionalnog parka, kao stručnog i konsultativnog tela, koje prati i analizira programe i projekte iz oblasti zaštite prirode i održivog korišćenja nacionalnog parka, kao i Saveta korisnika Nacionalnog parka, kog čine predstavnici lokalnih samouprava, organizacija i udruženja čija se aktivnost odvija na području Nacionalnog parka.
Važna informacija je da su granice NP Tara proširene i da NP sada obuhvata i predeo Zaovina. Područje Nacionalnog parka „Tara” sad se prostire u okviru 10 katastarskih opština: Jagoštica, Rastište, Zaovine, Konjska reka, Perućac, Beserovina, Zaugline, Rača, Mala reka i Solotuša, ukupne površine 24.991,82 ha, od čega je 13.588,51 ha u državnoj svojini, a u privatnoj i drugim oblicima svojine 11.403,36 ha, od čega je I stepenom obuhvaćeno 13,35%, II stepenom 34,07% i III stepenom 52,58% ukupne površine.
Izvor: Drina info
Proširene granice Nacionalnog parka "Tara"
6.10.2015.
Skupština Srbije usvojila je Zakon o nacionalnim parkovima kojim se jačaju ovlašćenja i odgovornost upravljača nacionalnog parka, bliže određuje namena sredstava iz pojedinih izvora finansiranja i učvršćuje sistem ubiranja naknada za korišćenje nacionalnog parka.
Zakonom se uređuju ciljevi, vrednosti, površina, granice i režimi zaštite, upravljanje i održivo korišćenje nacionalnih parkova „Fruška gora“, „Đerdap“, „Tara“, „Kopaonik“ i „Šar planina“.
Ovim zakonom trebalo bi da se postigne kompetentnije i uspešnije prepoznavanje, identifikacija, očuvanje i održivo korišćenje prirodnih resursa, jačanje društvenog konsenzusa i širenje svesti u vezi javnog interesa, zaštite prirode i efikasnije obezbeđivanje interesa nosilaca ekološki odgovornog, odnosno održivog socio-ekonomskog razvoja u nacionalnim parkovima.
Zakon propisuje osnivanje Stručnog saveta Nacionalnog parka, kao stručnog i konsultativnog tela, koje prati i analizira programe i projekte iz oblasti zaštite prirode i održivog korišćenja nacionalnog parka, kao i Saveta korisnika Nacionalnog parka, kog čine predstavnici lokalnih samouprava, organizacija i udruženja čija se aktivnost odvija na području Nacionalnog parka.
Važna informacija je da su granice NP Tara proširene i da NP sada obuhvata i predeo Zaovina. Područje Nacionalnog parka „Tara” sad se prostire u okviru 10 katastarskih opština: Jagoštica, Rastište, Zaovine, Konjska reka, Perućac, Beserovina, Zaugline, Rača, Mala reka i Solotuša, ukupne površine 24.991,82 ha, od čega je 13.588,51 ha u državnoj svojini, a u privatnoj i drugim oblicima svojine 11.403,36 ha, od čega je I stepenom obuhvaćeno 13,35%, II stepenom 34,07% i III stepenom 52,58% ukupne površine.
Izvor: Drina info
|
HERCEGOVINA - ČVRSNICA Otvorena planinarska kuća "Plasa" na planini Črvsnici 20.9.2015. Dana 19.9.2015. godine na Čvrsnici je svečano otvorena nova Planinarska kuća “Plasa”, koju su sagradili članovi PD “Plasa” iz Jablanice. Kao dio priprema za ovaranje kuće probijen je i markiran novi put od Planinarske kuće do Crepulje te markiran put od kuće do izvora Pendžerčića. Izvor: Planinarsko društvo Plasa - Facebook stranica |
|
SAMOBORSKO GORJE
Otvoren novi planinarski dom u Samoborskom gorju
17.9.2015.
Hrvatsko planinarsko društvo "Sveti Patrik" otvorilo je 29. kolovoza 2015. godine na Cerini planinarski dom "Cerinski vir". Dom se nalazi u blizini najljepšeg slapa Samoborskoga gorja, pa po njemu nosi ime. Zahvaljujući donacijama te dobrovoljnim radom članova i prijatelja društva obnovljene su dvije zgrade iz 19. stoljeća, jedna kamena, a druga kameno-drvena, pa je dovršetkom radova "Cerinski vir" postao 155. planinarski dom u Hrvatskoj.
Odmah po osnivanju, 2004. godine, društvo je ušlo u posjed stare zidanice i štale s jasnom vizijom obnove i nadogradnje objekata. Važniji radovi započeli su 2006. godine, s obnovom prve prostorije budućeg planinarskog doma, a nastavili su se intenzivno od 2008. godine pa do kraja kolovoza 2015. godine. Uz zgradu su livade, vrtovi, voćnjaci i cvjetnjaci koje isto tako uređuju članovi društva. Slika.U drvenoj kući, sagrađenoj na temeljima nekadašnje štale i presloženoj, a datira iz 1937. godine, nalazi se manja kapela posvećena svetom Izidoru Seljaku. Na domu se nalazi mala niša s likom svetog Patrika, zaštitnika društva, a između dva objekta je vanjska kapela Majke Božje Lurdske.
U prizemlju doma su velika blagovaonica, kuhinja i sanitarni čvor s tuševima. Na katu zgrade je još jedna blagovaonica, prostori za članove društva te manja planinarsko-teološka knjižnica. U potkrovlju je velika spavaonica za noćenje oko 30 planinara. Dom ima električnu energiju, opskrba vode riješena je gradnjom velike cisterne, sabirališta krovnih voda, a moguć je i pristup automobilom.
U domu vikendom dežuraju članovi HPD-a Sv. Patrika, a brigu oko doma vodi domar Vlado Kenda, jedan od osnivača društva. Dom neće raditi na svetkovine Božića i Uskrsa te će biti zatvoren u kolovozu. Slika.Novi je dom 29. kolovoza blagoslovio mons. Nedjeljko Pintarić uz sudjelovanje više svećenika, a samom blagoslovu prethodile su svečana akademija i euharistija na kojoj je sudjelovalo oko 320 planinara, mještana okolnih sela te brojni prijatelji i donatori društva. Sam čin otvaranja započeo je govorom Tomislava Ivira, službenu ploču doma otkrila je Martina Razum, predsjednica HPD-a Sv. Patrika, a vrpcu su prerezali Joža Blažević, pučki graditelj, jedan od vodećih pučkih majstora kod obnove doma, i Evica Vlahović, najstarija članica šireg kruga osoba koje su sebe i svoje talente ugradili u obnovu zdanja na Cerini.
Slika.Dom je na dugogodišnjoj markiranoj stazi koja vodi iz Smerovišća preko Cerinskog vira prema Japetiću ili Gostinjcu svetog Bernarda i dalje do Noršićke Plješivice ili pak na Žumberak. Dom je od Smerovišća, koje ima autobusnu vezu s Samoborom, udaljen samo dvadesetak minuta laganog hoda, a markacije su vidljive, jasne i nedavno obnovljene. HPD Sv. Patrika i njegovi vrijedni članovi, obnavljajući staru zgradu i pretvarajući je u planinarski dom, pružit će brojnim planinarima koji posjećuju Samoborsko gorje još jedno mjesto za okrjepu te kraći ili dulji boravak u ovom prelijepom dijelu Samoborskoga gorja. Izvor: Hrvatski planinarski savez
Otvoren novi planinarski dom u Samoborskom gorju
17.9.2015.
Hrvatsko planinarsko društvo "Sveti Patrik" otvorilo je 29. kolovoza 2015. godine na Cerini planinarski dom "Cerinski vir". Dom se nalazi u blizini najljepšeg slapa Samoborskoga gorja, pa po njemu nosi ime. Zahvaljujući donacijama te dobrovoljnim radom članova i prijatelja društva obnovljene su dvije zgrade iz 19. stoljeća, jedna kamena, a druga kameno-drvena, pa je dovršetkom radova "Cerinski vir" postao 155. planinarski dom u Hrvatskoj.
Odmah po osnivanju, 2004. godine, društvo je ušlo u posjed stare zidanice i štale s jasnom vizijom obnove i nadogradnje objekata. Važniji radovi započeli su 2006. godine, s obnovom prve prostorije budućeg planinarskog doma, a nastavili su se intenzivno od 2008. godine pa do kraja kolovoza 2015. godine. Uz zgradu su livade, vrtovi, voćnjaci i cvjetnjaci koje isto tako uređuju članovi društva. Slika.U drvenoj kući, sagrađenoj na temeljima nekadašnje štale i presloženoj, a datira iz 1937. godine, nalazi se manja kapela posvećena svetom Izidoru Seljaku. Na domu se nalazi mala niša s likom svetog Patrika, zaštitnika društva, a između dva objekta je vanjska kapela Majke Božje Lurdske.
U prizemlju doma su velika blagovaonica, kuhinja i sanitarni čvor s tuševima. Na katu zgrade je još jedna blagovaonica, prostori za članove društva te manja planinarsko-teološka knjižnica. U potkrovlju je velika spavaonica za noćenje oko 30 planinara. Dom ima električnu energiju, opskrba vode riješena je gradnjom velike cisterne, sabirališta krovnih voda, a moguć je i pristup automobilom.
U domu vikendom dežuraju članovi HPD-a Sv. Patrika, a brigu oko doma vodi domar Vlado Kenda, jedan od osnivača društva. Dom neće raditi na svetkovine Božića i Uskrsa te će biti zatvoren u kolovozu. Slika.Novi je dom 29. kolovoza blagoslovio mons. Nedjeljko Pintarić uz sudjelovanje više svećenika, a samom blagoslovu prethodile su svečana akademija i euharistija na kojoj je sudjelovalo oko 320 planinara, mještana okolnih sela te brojni prijatelji i donatori društva. Sam čin otvaranja započeo je govorom Tomislava Ivira, službenu ploču doma otkrila je Martina Razum, predsjednica HPD-a Sv. Patrika, a vrpcu su prerezali Joža Blažević, pučki graditelj, jedan od vodećih pučkih majstora kod obnove doma, i Evica Vlahović, najstarija članica šireg kruga osoba koje su sebe i svoje talente ugradili u obnovu zdanja na Cerini.
Slika.Dom je na dugogodišnjoj markiranoj stazi koja vodi iz Smerovišća preko Cerinskog vira prema Japetiću ili Gostinjcu svetog Bernarda i dalje do Noršićke Plješivice ili pak na Žumberak. Dom je od Smerovišća, koje ima autobusnu vezu s Samoborom, udaljen samo dvadesetak minuta laganog hoda, a markacije su vidljive, jasne i nedavno obnovljene. HPD Sv. Patrika i njegovi vrijedni članovi, obnavljajući staru zgradu i pretvarajući je u planinarski dom, pružit će brojnim planinarima koji posjećuju Samoborsko gorje još jedno mjesto za okrjepu te kraći ili dulji boravak u ovom prelijepom dijelu Samoborskoga gorja. Izvor: Hrvatski planinarski savez
VELEBIT - SREDNJI
Prosječena je i markirana staza od odvojka s VPP-a preko Brunda do Liburnije
17.9.2015.
Izvor: Planinarsko društvo Paklenica
Prosječena je i markirana staza od odvojka s VPP-a preko Brunda do Liburnije
17.9.2015.
Izvor: Planinarsko društvo Paklenica
PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE - ORJEN
Novomarkirana orjenska planinarska staza Orjen sedlo - Bijela gora
14.9.2015.
Zavrseno je trasiranje, čišćenje i markiranje nove planinarske staze koja vodi od Orjen sedla ka Bjeloj gori, točnije do Kešeljevica katuna do kojega stiže makadamski put iz smjera Grahova. Staza je spremna za korištenje, na stazi nema izvora ni bistijerna tako da treba voditi računa o dovoljnoj količini vode za njen prolazak. Staza je povezana na nekoliko mjesta s već postojećim stazama markiranim od strane Planinarskog drustva "Vučji zub" iz Trebinja.
Izvor: Facebook - NB
Novomarkirana orjenska planinarska staza Orjen sedlo - Bijela gora
14.9.2015.
Zavrseno je trasiranje, čišćenje i markiranje nove planinarske staze koja vodi od Orjen sedla ka Bjeloj gori, točnije do Kešeljevica katuna do kojega stiže makadamski put iz smjera Grahova. Staza je spremna za korištenje, na stazi nema izvora ni bistijerna tako da treba voditi računa o dovoljnoj količini vode za njen prolazak. Staza je povezana na nekoliko mjesta s već postojećim stazama markiranim od strane Planinarskog drustva "Vučji zub" iz Trebinja.
Izvor: Facebook - NB
PROKLETIJE - CRNA GORA / KOSOVO
Objavljen prijedlog linije razgraničenja Crne Gore i Kosova"
9.9.2015.
Vlada Crne Gore ukinula je oznaku tajno s Izvještaja o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Kosova.
"S obzirom da je Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo zaključen u Beču 26. avgusta 2015. godine, stekli su se uslovi da se tajnost podataka koji su označeni Rješenjem Interno ukine prije vremena predviđenog za prestanak tajnosti", navodi se u rješenju Ministarstva ubnutrašnjih poslova.
U Izvještaju o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo objavljene su i mape razgraničenja.
Cjelokupna državna granica između Crne Gore i Republike Kosovo, ucrtana je na šest topografskih karata, u skladu sa katastarskom dokumentacijom, sa koordinatama prelomnih graničnih tačaka, od tromeđe Crne Gore, Republike Kosovo i Republike Albanije, do tromeđe Crne Gore, Republike Kosovo i Republike Srbije.
Cjelokupno izvješće možete pogledati na web-stranici Vlade Crne Gore - pod točkom 3
Direktno preuzimanje dokumenta: http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=212842&rType=2
Izvor: Vijesti - online (CG)
Objavljen prijedlog linije razgraničenja Crne Gore i Kosova"
9.9.2015.
Vlada Crne Gore ukinula je oznaku tajno s Izvještaja o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Kosova.
"S obzirom da je Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo zaključen u Beču 26. avgusta 2015. godine, stekli su se uslovi da se tajnost podataka koji su označeni Rješenjem Interno ukine prije vremena predviđenog za prestanak tajnosti", navodi se u rješenju Ministarstva ubnutrašnjih poslova.
U Izvještaju o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo objavljene su i mape razgraničenja.
Cjelokupna državna granica između Crne Gore i Republike Kosovo, ucrtana je na šest topografskih karata, u skladu sa katastarskom dokumentacijom, sa koordinatama prelomnih graničnih tačaka, od tromeđe Crne Gore, Republike Kosovo i Republike Albanije, do tromeđe Crne Gore, Republike Kosovo i Republike Srbije.
Cjelokupno izvješće možete pogledati na web-stranici Vlade Crne Gore - pod točkom 3
Direktno preuzimanje dokumenta: http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=212842&rType=2
Izvor: Vijesti - online (CG)
CRNA GORA
Otvorena nova planinarska staza "Veljka Vlahovića"
6.9.2015.
Planinarski savez Crne Gore je uspostavio i dana 6.IX.2015. otvorio novu planinarsku stazu povodom 100 godišnjice rođenja narodnog heroja i revolucionara Veljka Vlahovića. Planinarska staza je uređena i markirana od kanjona Platije do njegove rodne kuće u selu Trmanje.
Na portalima staze (u kanjonu Platije i kod rodne kuće u Trmanje) postavljene su dvije info table o stazi.
Stazu su tijekom oktobra 2014.g. uredili, markirali planinari i planinarke PK Visokogorci”, VPK “Kapetan” i SRD “Montenego tim” koji će se i dalje brinuti o njenoj prohodnosti i korištenju, odnosno naizmjenice organizirati tradicionalne planinarske pohode na ovoj stazi.
Dužina staze je 7,7 km; težina: srednje teška - zahtjevna; visinska razlika - uspon: 811m te -24m: vrijeme uspona: 4 h; vrijeme silaska 3:30 h.
Izvor: Planinarski savez Crne Gore - otvori
Otvorena nova planinarska staza "Veljka Vlahovića"
6.9.2015.
Planinarski savez Crne Gore je uspostavio i dana 6.IX.2015. otvorio novu planinarsku stazu povodom 100 godišnjice rođenja narodnog heroja i revolucionara Veljka Vlahovića. Planinarska staza je uređena i markirana od kanjona Platije do njegove rodne kuće u selu Trmanje.
Na portalima staze (u kanjonu Platije i kod rodne kuće u Trmanje) postavljene su dvije info table o stazi.
Stazu su tijekom oktobra 2014.g. uredili, markirali planinari i planinarke PK Visokogorci”, VPK “Kapetan” i SRD “Montenego tim” koji će se i dalje brinuti o njenoj prohodnosti i korištenju, odnosno naizmjenice organizirati tradicionalne planinarske pohode na ovoj stazi.
Dužina staze je 7,7 km; težina: srednje teška - zahtjevna; visinska razlika - uspon: 811m te -24m: vrijeme uspona: 4 h; vrijeme silaska 3:30 h.
Izvor: Planinarski savez Crne Gore - otvori
DINARSKO GORJE - PROJEKT VIA DINARICA
Počelo obilježavanje kosovske dionice Via Dinarice
6.9.2015.
Tjeri Žuber, jedan od kreatora staze Via Dinarica, predvodi grupu iskusnih planinara sa Kosova. Oni su 29.08.2015. god. krenuli da obeleže kosovsku deonicu ove prirodne staze koja prolazi kroz srce Zapadnog Balkana.
Obeležavanje „bele“ staze koje je upravo počelo fizički će ucrtati u kartu kosovsku deonicu, koja polazi od sela Alagina Reka u Rugovskoj dolini, kroz Nacionalni park Prokletije, prema Đeravici, najvišem vrhu Kosova, i na kraju do Šar planine. Pristupna mesta u Peći – Rugovska dolina, Prizren – Prevalac, Dragaš – Brod i Štrpce – Brezovica, takođe su određena. Izrada promotivnog materijala, kao i vodič i usluge na terenu koje su potrebne za turiste koji dođu da šetaju stazom Via Dinarica, sledeća su faza aktivnosti.
USAID-ov EMPOWER Privatnog sektora angažovao je Federaciju planinarstva i alpinizma Kosova da primeni ovu fazu razvoja kosovskog segmenta Via Dinarica. Aktivnost je deo podrške USAID-a za promovisanje i povezivanje Kosova sa globalnim tržištem turizma u prirodi.
Via Dinarica je duga staza za šetnju u prirodi koja trenutno polazi od Slovenije do Albanije, a koja će se proširiti na Kosovo, a zatim i Makedoniju. Via Dinarica ima za cilj da okupi ljubitelje prirode i organizacije zajedno sa malim preduzećima čiji su vlasnici ili upravnici iz lokalnih mesta, kako bi se zaštitili i promovisali ogromni resursi – prirodni i kulturni – ovog do sada malo poznatog prostora Zapadnog Balkana.
Izvor: USAID / EMPOWER - otvori
Počelo obilježavanje kosovske dionice Via Dinarice
6.9.2015.
Tjeri Žuber, jedan od kreatora staze Via Dinarica, predvodi grupu iskusnih planinara sa Kosova. Oni su 29.08.2015. god. krenuli da obeleže kosovsku deonicu ove prirodne staze koja prolazi kroz srce Zapadnog Balkana.
Obeležavanje „bele“ staze koje je upravo počelo fizički će ucrtati u kartu kosovsku deonicu, koja polazi od sela Alagina Reka u Rugovskoj dolini, kroz Nacionalni park Prokletije, prema Đeravici, najvišem vrhu Kosova, i na kraju do Šar planine. Pristupna mesta u Peći – Rugovska dolina, Prizren – Prevalac, Dragaš – Brod i Štrpce – Brezovica, takođe su određena. Izrada promotivnog materijala, kao i vodič i usluge na terenu koje su potrebne za turiste koji dođu da šetaju stazom Via Dinarica, sledeća su faza aktivnosti.
USAID-ov EMPOWER Privatnog sektora angažovao je Federaciju planinarstva i alpinizma Kosova da primeni ovu fazu razvoja kosovskog segmenta Via Dinarica. Aktivnost je deo podrške USAID-a za promovisanje i povezivanje Kosova sa globalnim tržištem turizma u prirodi.
Via Dinarica je duga staza za šetnju u prirodi koja trenutno polazi od Slovenije do Albanije, a koja će se proširiti na Kosovo, a zatim i Makedoniju. Via Dinarica ima za cilj da okupi ljubitelje prirode i organizacije zajedno sa malim preduzećima čiji su vlasnici ili upravnici iz lokalnih mesta, kako bi se zaštitili i promovisali ogromni resursi – prirodni i kulturni – ovog do sada malo poznatog prostora Zapadnog Balkana.
Izvor: USAID / EMPOWER - otvori
DINARSKO GORJE - BIH
Javni poziv za registrirana udruženja, organizacije, klubove i javne ustanove koji održavaju planinarske objekte u okviru Projekta „Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast”
5.8.2015.
Cilj Projekta “Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast”, koji finansiraju Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih američkih država (USAID) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, je razvoj potencijala i promocija dinarskog koridora, a kako bi se doprinijelo smanjivanju ekonomskih, socijalnih i regionalnih nejednakosti u Bosni i Hercegovini kroz afirmaciju Via Dinarice kao regionalne turističke destinacije i povećanja konkurentnosti Bosne i Hercegovine u oblasti avanturističkog, rekreativnog i općenito, turizma u prirodi. Glavni zadatak projekta je podržati proces uspostavljanja koridora Via Dinarica kao turističkog proizvoda koji nudi održivu egzistenciju širokom spektru subjekata u lokalnim zajednicama koje se nalaze na području koridora.
UNDP u Bosni i Hercegovini poziva zainteresirana pravna lica koja održavaju planinarske objekte duž planina Prenj, Čvrsnica i Vran da podnesu prijedloge projekata za sudjelovanje u aktivnosti projekta „Via Dinarica” koja se tiče poboljšanja smještajnih kapaciteta u planinarskim objektima duž Bijele staze koridora Via Dinarica.
Prijaviti se mogu udruženja, organizacije, klubovi i javne ustanove koji održavaju planinarske objekte (planinarske kuće, planinarske domove, skloništa i slično) na planinama Prenj, Čvrsnica i Vran i koji su spremni da, u okviru ove aktivnosti, podnesu prijedloge i sudjeluju s najmanje 10% sufinanasiranja u rehabilitaciji ili poboljšanju uvjeta planinarskih objekata koje održavaju, kako bi doprinijeli sveukupnoj povezanosti i unaprjeđenju smještajnih kapaciteta duž Bijele staze Via Dinarice.
Svi zainteresirani, koji žele da sudjeluju u ovoj aktivnosti projekta, pozivaju se da dostave svoje prijedloge projekata, uključujući i svu prateću dokumentaciju, najkasnije do 17.08.2015.godine do 17:00 sati. Sve prijave slati isključivo na adresu
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)
UN House
Zmaja od Bosne bb, 71 000 Sarajevo, BiH
Projekat „Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast
” Za sve dodatne informacije i pojašnjenja tokom prijavnog perioda, podnositelji prijedloga projekata mogu uputiti svoja pitanja isključivo na e-mail adresu [email protected], najkasnije 7 dana prije isteka roka za podnošenje prijava. Molimo da u e-mail-u naznačite da se pitanja odnose na Projekat Via Dinarica.
Detaljnije informacije: UNDP - Procurement Notice - otvori
Javni poziv za registrirana udruženja, organizacije, klubove i javne ustanove koji održavaju planinarske objekte u okviru Projekta „Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast”
5.8.2015.
Cilj Projekta “Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast”, koji finansiraju Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih američkih država (USAID) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, je razvoj potencijala i promocija dinarskog koridora, a kako bi se doprinijelo smanjivanju ekonomskih, socijalnih i regionalnih nejednakosti u Bosni i Hercegovini kroz afirmaciju Via Dinarice kao regionalne turističke destinacije i povećanja konkurentnosti Bosne i Hercegovine u oblasti avanturističkog, rekreativnog i općenito, turizma u prirodi. Glavni zadatak projekta je podržati proces uspostavljanja koridora Via Dinarica kao turističkog proizvoda koji nudi održivu egzistenciju širokom spektru subjekata u lokalnim zajednicama koje se nalaze na području koridora.
UNDP u Bosni i Hercegovini poziva zainteresirana pravna lica koja održavaju planinarske objekte duž planina Prenj, Čvrsnica i Vran da podnesu prijedloge projekata za sudjelovanje u aktivnosti projekta „Via Dinarica” koja se tiče poboljšanja smještajnih kapaciteta u planinarskim objektima duž Bijele staze koridora Via Dinarica.
Prijaviti se mogu udruženja, organizacije, klubovi i javne ustanove koji održavaju planinarske objekte (planinarske kuće, planinarske domove, skloništa i slično) na planinama Prenj, Čvrsnica i Vran i koji su spremni da, u okviru ove aktivnosti, podnesu prijedloge i sudjeluju s najmanje 10% sufinanasiranja u rehabilitaciji ili poboljšanju uvjeta planinarskih objekata koje održavaju, kako bi doprinijeli sveukupnoj povezanosti i unaprjeđenju smještajnih kapaciteta duž Bijele staze Via Dinarice.
Svi zainteresirani, koji žele da sudjeluju u ovoj aktivnosti projekta, pozivaju se da dostave svoje prijedloge projekata, uključujući i svu prateću dokumentaciju, najkasnije do 17.08.2015.godine do 17:00 sati. Sve prijave slati isključivo na adresu
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)
UN House
Zmaja od Bosne bb, 71 000 Sarajevo, BiH
Projekat „Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast
” Za sve dodatne informacije i pojašnjenja tokom prijavnog perioda, podnositelji prijedloga projekata mogu uputiti svoja pitanja isključivo na e-mail adresu [email protected], najkasnije 7 dana prije isteka roka za podnošenje prijava. Molimo da u e-mail-u naznačite da se pitanja odnose na Projekat Via Dinarica.
Detaljnije informacije: UNDP - Procurement Notice - otvori
DINARSKO GORJE
UNESCO isključio nominaciju Dinarskog krša iz paketa projekata kojima daje podršku
13.7.2015.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a i službeno je isključio serijsku nominaciju Dinarskog krša iz paketa deset pilot projekata kojima UNESCO pomaže u pripremi zbog izostanka napretka među zemljama članicama, objavljeno je na mrežnim stranicama UN-ove organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu.
UNESCO je 2011. ustanovio deset pilot projekata u okviru svoga "upstream programa" s namjerom da podupre i olakša složene kandidature u kojima sudjeluje više zemalja. U odlukama 39. sjednice Komiteta, održane u Bonnu od 28. lipnja do 8. srpnja, stoji da Centar za svjetsku baštinu i njegova savjetodavna tijela kandidaturu Dinarskog krša neće više smatrati dijelom odabranih pilot projekata jer države članice nisu odgovorile na poziv UNESCO-a o nužnom napretku. Komitet je u Bonnu odlučio da države potpisnice nastave projekt nominacije u vlastitoj režiji.
Ako zemlje članice budu išle samostalno u kanidiaturu, one će se od partnera pretvoriti u suparnike, što će bitno smanjiti mogućnosti zaštite njihova krša, upozorio je nadavno vodeći strčnjak za zaštitu krša pri UNESCO-u, novozelandski geograf Paul Williams.
Sredinom ožujka ove godine zemlje članice su dobile pismo direktora Centra Svjetske baštine Kishore Raoa, u kojem se ističe da se UNESCO zbog neaktivnosti članica povlači iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša, odnosno pružanja tehničke podrške tom projektu, a sad je to potvrdio Komitet za svjetsku baštinu UNESCO.
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Italija i Albanije nisu uspjele postići ni minimum suglasnosti, čak ni oblikovati tekst pisma zajedničkih namjera. Administracije zemalja članica nisu, osim Slovenije, o tome valjano odgovorile na upite.
Izvor: HINA
UNESCO isključio nominaciju Dinarskog krša iz paketa projekata kojima daje podršku
13.7.2015.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a i službeno je isključio serijsku nominaciju Dinarskog krša iz paketa deset pilot projekata kojima UNESCO pomaže u pripremi zbog izostanka napretka među zemljama članicama, objavljeno je na mrežnim stranicama UN-ove organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu.
UNESCO je 2011. ustanovio deset pilot projekata u okviru svoga "upstream programa" s namjerom da podupre i olakša složene kandidature u kojima sudjeluje više zemalja. U odlukama 39. sjednice Komiteta, održane u Bonnu od 28. lipnja do 8. srpnja, stoji da Centar za svjetsku baštinu i njegova savjetodavna tijela kandidaturu Dinarskog krša neće više smatrati dijelom odabranih pilot projekata jer države članice nisu odgovorile na poziv UNESCO-a o nužnom napretku. Komitet je u Bonnu odlučio da države potpisnice nastave projekt nominacije u vlastitoj režiji.
Ako zemlje članice budu išle samostalno u kanidiaturu, one će se od partnera pretvoriti u suparnike, što će bitno smanjiti mogućnosti zaštite njihova krša, upozorio je nadavno vodeći strčnjak za zaštitu krša pri UNESCO-u, novozelandski geograf Paul Williams.
Sredinom ožujka ove godine zemlje članice su dobile pismo direktora Centra Svjetske baštine Kishore Raoa, u kojem se ističe da se UNESCO zbog neaktivnosti članica povlači iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša, odnosno pružanja tehničke podrške tom projektu, a sad je to potvrdio Komitet za svjetsku baštinu UNESCO.
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Italija i Albanije nisu uspjele postići ni minimum suglasnosti, čak ni oblikovati tekst pisma zajedničkih namjera. Administracije zemalja članica nisu, osim Slovenije, o tome valjano odgovorile na upite.
Izvor: HINA
|
ISTOČNA BOSNA Špilja Ledenjača kod Miljevine proglašena spomenikom prirode 3.7.2015. “Pećina Ledenjača”, speleološki objekat koji se nalazi u Miljevini (BiH), u blizini Pješčanih piramida proglašena je spomenikom prirode. Ova špilja jedina je u R. Srpskoj s pretpovijesnim crtežima ispred ulaza, koji su po svojoj ljepoti, atraktivnosti i originalnosti jedinstveni na području BiH, a pretpostavlja se da potječu iz brončanog doba. U naredne dvije godine, potrebno je donijeti Plan upravljanja ovim Spomenikom prirode, a do tada postoji i obaveza donijeti Program za provodjenje mjera upravljanja. Izvor: Foča24.info |
|
PROKLETIJE - SJEVEROISTOČNI OGRANAK
Počela izgradnja pješačko-biciklističke staze Rožaje - Peć
26.6.2015.
Ročela je realizacija projekta “IZGRADIMO STAZE ZAJEDNO” kojim se planira povezati teritorije općina Rožaje i Peć (Peja), izgradnjom prve prekogranične staze za planinski biciklizam i pješačenje koja će voditi preko planine Hajle. Partneri u ovom projektu su PSK “HAJLA” iz Rožaja, NVO “MARIMANGAT” iz Peći kao i Menadžeri projekta MESA10 iz Slovačke, a pokrovitelj projekta je medjunarodna fondacija “VIŠEGARD FOND” koja obuhvaća vise istočno-europskih zemalja.
Tjeom prve faze projekta volonteri iz PSK Hajla sa 20 kolega iz Slovačke, Poljske i Madjarske su 24. 25. i 26. VI. 2015 godine boravili na planini Hajli i radili na probijanju krčenju i markiranju dionice koja pripada Rožajskom teritoriju.
Izvor: Rožaje Today
Počela izgradnja pješačko-biciklističke staze Rožaje - Peć
26.6.2015.
Ročela je realizacija projekta “IZGRADIMO STAZE ZAJEDNO” kojim se planira povezati teritorije općina Rožaje i Peć (Peja), izgradnjom prve prekogranične staze za planinski biciklizam i pješačenje koja će voditi preko planine Hajle. Partneri u ovom projektu su PSK “HAJLA” iz Rožaja, NVO “MARIMANGAT” iz Peći kao i Menadžeri projekta MESA10 iz Slovačke, a pokrovitelj projekta je medjunarodna fondacija “VIŠEGARD FOND” koja obuhvaća vise istočno-europskih zemalja.
Tjeom prve faze projekta volonteri iz PSK Hajla sa 20 kolega iz Slovačke, Poljske i Madjarske su 24. 25. i 26. VI. 2015 godine boravili na planini Hajli i radili na probijanju krčenju i markiranju dionice koja pripada Rožajskom teritoriju.
Izvor: Rožaje Today
|
HRVATSKA - DALMACIJA Promovirana nova tematska turistička cesta "Neretva dolina života" 29.5.2015. DUBROVNIK, 29. svibnja 2015. – Službeno je promovirana nova tematska turističku cestu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji "NERETVA dolina života". Ova je staza dio ruralne turističke ponude Dubrovačko-neretvanske županije te ima 55 sudionika u različitim kategorijama: vinarije, izleti, ambijentalni restorani, ruralni smještaj, kušaonice, baština, događaji i manifestacije... Svi su sudionici zastupljeni u turističkoj dvojezičnoj brošuri na hrvatskom i engleskom jeziku a uz kartu, kratko objašnjenje te info- podatke, brošura služi i kao turistički vodič u dolini Neretve. Svi su turistički objekti označeni uobičajenom, smeđom turističkom signalizacijom a dizajniran je i zaštitni znak za cestu Neretva, kojem je u prvom planu tradicionalna neretvanska lađa. Inače, rijeka Neretva objedinjuje posebni prostor plodne doline iz koje izrastaju brojna bogatstva prirode uz raznolikost životinjskog svijeta, prekrasnu prirodu, ostatke antičkih villa rustika i arheološki vrijedne skupine kipova te bogatu gastronomsku ponudu i vrlo posebna vina tog područja. Cesta Neretva, dolina života, druga je tematska turistička cesta u ovoj županiji. Prva, "Pelješac, vinsko carstvo" je proglašena je 2014. godine. Izvor: Dubrovački vjesnik |
|
|
HRVATSKA - DALMACIJE Predstavljena knjiga Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije" 20.5.2015. ZADAR, 27. travnja 2015. – Knjiga Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije predstavljena danas u Zadru, je prvi iscrpan inventar poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije, njenih tradicionalnih biljnih vrsta, sorti i pasmina koje imaju i gospodarsku vrijednost te su se pokazale iznimno važnima za život čovjeka kroz stotine godina na ovom prostoru . Većeg formata i s oko 600 stranica bogato opremljenih fotografijama, knjiga poprima gotovo enciklopedijski karakter, a namijenjena je stručnjacima iz područja agrikulture, ruralnog i održivog razvoja, poljoprivrednicima i svim zaljubljenicima u Dalmaciju. Knjiga je nastala u okviru projekta COAST, koji je u razdoblju od 2006. do 2013. godine provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, a u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. Cilj projekta je bio promovirati zeleni ruralni razvoj Dalmacije utemeljen na lokalnim resursima, tradiciji i zaštiti okoliša, a provodio se uz financijsku podršku Globalnog fonda za okoliš (GEF). „Rezultati ostvareni kroz COAST projekt pokazali su kako zeleno poduzetništvo ima pozitivan utjecaj na stanje bioraznolikosti te da može biti prilika za razvoj gospodarstva u ruralnim područjima Dalmacije. Kroz programe poticanja zelenog poduzetništva provedeni su projekti vrijedni gotovo 200 milijuna kuna, a najzastupljenije teme bile su ekološka poljoprivreda, uzgoj izvornih sorti i pasmina, seoski i agroturizam, pustolovni turizam i školjkarstvo, rekao je na predstavljanju knjige Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode. Tijekom trajanja projekta COAST pokrenuto je oko 100 zelenih poslova, a naglasak je bio na održivom razvoju, stvaranju boljih uvjeta za lokalne poljoprivrednike kako bi se usporilo iseljavanje te njegovanju svih onih posebnosti koje Dalmaciju čine jedinstvenom i prepoznatljivom izvan granica Hrvatske. „Za regiju blagoslovljenu stotinama kilometara obale i kristalno čistim Jadranskim morem, zeleno poduzetništvo je trajnija alternativa 'suncu i moru' kao glavnom turističkom adutu. Ovaj sveobuhvatan katalog autohtonih sorti i pasmina je jedan od koraka prema zelenom razvoju Dalmacije“, istaknula je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj od 2010. do 2014. koja je također prisustvovala predstavljanju knjige. Dalmacija nema potencijal, ali ni potrebu sudjelovati u globalnoj tržišnoj utakmici industrijski proizvedene hrane. Njena je velika prilika u stvaranju vlastite ekonomske niše kroz ekološki uzgoj tradicijskih sorti i pasmina te proizvodnji izvornih i premijskih poljoprivrednih proizvoda, koje gotovo da i ne mora izvoziti, već ih može plasirati kroz domaću potrošnju i turizam. Analiza zelene razvojne opcije za ruralnu Dalmacije govori o potencijalu za stvaranje između 8 do 10 tisuća novih radnih mjesta u realnom sektoru – ekološkoj poljoprivredi, agroturizmu, marikulturi, dok je očekivani doprinos rastu BDP-a Dalmacije je 3 - 4%. Dodatan motiv da se ovi razvojni potencijali shvate ozbiljno je i činjenica da će Hrvatska za poticanje ruralnog razvoja imati na raspolaganju značajna sredstva iz više EU fondova. Iz najvažnijeg, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRD), Hrvatska će imati na raspolaganju više od 300 milijuna eura godišnje. „Sa zadovoljstvom mogu reći da je sve veći broj onih koji na djedovini pokušavaju živjeti od tradicionalnih djelatnosti, ali i uvoditi inovacije. Veliki potencijal postoji na tom području za razvoj ruralnog turizma te se nadam da će broj onih koji iskorištavaju pružene potpore biti sve veći“, naglasio je zadarski župan Stipe Zrilić. Autori knjige su priznati hrvatski znanstvenici iz područja agronomskih i bioloških znanosti: mr. sc. Roman Ozimec , dr.sc. Frane Strikić, prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, prof. dr. sc. Edi Maletić te prof. dr. sc. Zdravko Matotan. Urednici su Snježana Mihinica i Roman Ozimec. Knjiga je izdana uz potporu Državnog zavoda za zaštitu prirode, Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Zadarske županije, Javne ustanove ReraSD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Dubrovačko-neretvanske županije. Izvor: UNDP - Hrvatska" Knjiga se može besplatno preuzeti na: UNDP - OTVORI |
|
CRNA GORA - KUČKE PLANINEK Otvorena "Staza Marka Miljanova" 16.5.2015. Dana 16.V.2015. u Podgorici je otvorena pješača "Staza Marka Miljanova". Pješačka staza počinje svega 4 km od centra Podgorice kod spomenika generalu Đoku Miraševiću, odakle, preko Doljana, pored vode Peute vodi iznad sela Vrbica do muzeja Marka Miljanova i starog grada Meduna. Stazu tijekom cijele godine mogu koristiti rekreativci, planinari i drugi ljubitelji prirode. Pored rekreativnog, staza ima ekološko i kulturno značenje. Značajan dio staze prolazi starim rimskim putom koji je nekada povezivo Duklju i Meteon (današnji Medun). Ovom stazom je vojvoda Marko Miljanov, kao prvi gradonačelnik dolazio u podgoricu. Na stazi se nalazi nekoliko izvrsnih vidikovaca s kojih se pruža lijep pogled na Podgoricu. Stazu su zajednički uredili i markirali Planinarski klub "Visokogorci Crne Gore" i Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakaričkoj gori, uz suglasnost i podršku Planinarskog saveza Crne Gore, u znak sjećanja na lik i djelo vojvode Marka Miljanova Popovića. U uređenju staze podršku j pružio i Fond za razvoj Kuča "Marko Miljanov". Tehnički podaci o stazi: Dužina staze: 7,5 km Točke na stazi: Potkrajnica (Doljani) 80 m n.v. - voda Peuta 250 m n.v. - Muzej Marka Mijanova na Medunu 561 m n.v. |
|
PROKLETIJE - RAŠKA SANDŽAK Objavljena monografija "Ibarski Kolašin" 13.5.2015. U okviru projekta "Outdoor In - razvoj turizma u opštini Zubin Potok" izrađena je turistička monografija, plod dvogodišnjeg rada. Monografija opisuje prirodni ambijent, geografske karakteristike, naselja, kulturne i vejrske lokacije u Ibarskom Kolašinu. U ovoj knjizi se takođe nalazi i šest kratkih priča koje opisuju tradicionalni način života u ovom kraju. U monografiji su korištene fotografije koje su prikupljene tijekom realizacije projekta, kao i neke koje su poslali prijatelji i suradnici. Nažalost, u okviru projekta tiskan je samo organičeni broj monografija koje su podeljene visokim dužnosnicima koji posećuju ovu opštinu, ali postoji mogućnost da se tiska i novo izdanje koje bi bilo ponuđeno na prodaju. |
|
|
Izgled domaćinstva prije požara
|
PROKLETIJE - ALBANIJA
Izgorjelo poznato seosko domaćinstvo Pavlin
16.4.2015.
U požaru 14.IV. izgorjela je kuća tradicionalnog seoskog domaćinstva obitelji Pavlin u Thethiju u prokletjskoj dolini na sjeveru Albanije. Ova obitelj ugošćavala je posjetitelje od 1994. te su bili među pionirima seoskog turizma na ovome području. Zbog ove tragedije pokrenuta je akcija doniranja sredstava za obnovu doma obitelji i turističkog domaćinstva - OTVORI POVEZNICU.
Izgorjelo poznato seosko domaćinstvo Pavlin
16.4.2015.
U požaru 14.IV. izgorjela je kuća tradicionalnog seoskog domaćinstva obitelji Pavlin u Thethiju u prokletjskoj dolini na sjeveru Albanije. Ova obitelj ugošćavala je posjetitelje od 1994. te su bili među pionirima seoskog turizma na ovome području. Zbog ove tragedije pokrenuta je akcija doniranja sredstava za obnovu doma obitelji i turističkog domaćinstva - OTVORI POVEZNICU.
HRVATSKA
HGSS kreće s naplatom spašavanja turista
16.4.2015.
Već ovog ljeta akcije spašavanja unesrećenih, izgubljenih i bolesnih turista mogle bi prestati biti besplatne.
U tijeku je priprema potrebne dokumentacije temeljem koje bi od početka ovog ljeta trebao početi pilot-projekt sustava u kojem bi se te akcije naplaćivale.
Riječ je o projektu koji priprema Povjerenstvo za uspostavu višenamjenske zrakoplovne službe zaštite i spašavanja. Uspostava te službe je i obveza dogovorena tijekom pristupnih pregovora s EU-om. Akcije su do sada bile besplatne jer, najjednostavnije rečeno, nitko – niti HV niti HGSS - nije bio ovlašten za izdavanje računa i naplatu.
Ta će se zavrzlama riješiti tako da bi račune trebao izdavati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji bi naplate ostvarivao kroz sustav putnih osiguranja koje turisti ionako plaćaju prije dolaska u zemlju.
Prema prvim planovima, namjeravalo se jednostavno helikoptere koji se sada koriste, skupa s ljudima i logistikom, prebaciti iz HV-a u novu agenciju.
No, problem je u tome što vojni helikopteri i nisu predviđeni za civilne misije spašavanja i prijevoz bolesnih. U odnosu na civilne helikoptere, sat leta vojne letjelice nekoliko je puta skuplji. Stoga se, za potrebe pilot-projekta i radi usporedbe troškova, na nekoliko mjeseci planira najam dvaju specijaliziranih helikoptera, od kojih bi jedan bio smješten u Rijeci, a drugi u Splitu.
Posade bi se trebale formirati iz postojećeg kadra, a ako to ne bi bilo moguće, osigurao bi ih zračni operater od kojeg bi se unajmili helikopteri.
Nakon što se kroz pilot-projekt napravi konkretna računica troškova i prihoda, odlučilo bi se o trajnom načinu na koji bi funkcionirao cijeli sustav, pa tako i o kupovini helikoptera, ili o daljnjoj upotrebi vojnih helikoptera za civilne misije.
Osim toga, valja imati u vidu da i eurokopteri nedavno kupljeni za potrebe MUP-a imaju ugrađenu osnovnuopremu za spašavanje, dok za ostalu potrebnu opremu, prije svega medicinsku, imaju mogućnost ugradnje. Očito je da će uspostava logistike biti i najzahtjevniji dio ovog projekta.
Uspostava kompletnog sustava je još daleko, oprezno napominje Vinko Prizmić, no započeta izmjena i usuglašavanje potrebne regulative važan je prvi korak u ostvarenju nečega što je u drugim zemljama posve razumljivo i uobičajeno.
- Turisti koji dolaze u Hrvatsku svake godine uplate nekih 80 do 100 milijuna kuna putnih osiguranja. Ono što treba definirati je proizvod koji će se ponuditi osiguravajućim kućama, a koji će onda one ponuditi svojim klijentima. Dakle, treba definirati što sve ulazi u osiguranje i po koju cijenu, uvjete, kriterije, norme i sl. – pojašnjava pročelnik Prizmić.
Slično kao kod automobilskog osiguranja, ni u ovom slučaju osiguranje ne bi pokrivalo intervencije do kojih bi došlo zbog grube nepažnje osiguranika, koji bi sami plaćali intervencije. No, to bi imalo određeni preventivni učinak, svijest o računu koji treba platiti zasigurno bi djelovala kao motiv za dodatnu pažnju, pa bi i intervencija bilo manje.
Naplatom intervencija olakšalo bi se financiranje svih koji sudjeluju u sustavu hitne pomoći i spašavanja, pa i HGSS-u, a i Hrvatska bi dobila uslugu prema međunarodnim standardima, što je preduvjet konkurentnosti našeg turizma.
- Susretali smo se sa situacijama u kojima su spašeni stranci bili osigurani po više osnova, osiguranje je samo nudilo plaćanje troškova, no jednostavno nitko nije mogao izdati račun. Država, dakle, više ne bi bacala novac koji nam se naprosto nudi.
Kroz planirani sustav svakako bi se dijela tereta oslobodile i jedinice lokalne samouprave.
Što se tiče hrvatskih državljana, treba naglasiti da je njihovo spašavanja dio javnih potreba koje se naplaćuju iz proračuna – pojašnjava Prizmić.
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 16.4.2015.
HGSS kreće s naplatom spašavanja turista
16.4.2015.
Već ovog ljeta akcije spašavanja unesrećenih, izgubljenih i bolesnih turista mogle bi prestati biti besplatne.
U tijeku je priprema potrebne dokumentacije temeljem koje bi od početka ovog ljeta trebao početi pilot-projekt sustava u kojem bi se te akcije naplaćivale.
Riječ je o projektu koji priprema Povjerenstvo za uspostavu višenamjenske zrakoplovne službe zaštite i spašavanja. Uspostava te službe je i obveza dogovorena tijekom pristupnih pregovora s EU-om. Akcije su do sada bile besplatne jer, najjednostavnije rečeno, nitko – niti HV niti HGSS - nije bio ovlašten za izdavanje računa i naplatu.
Ta će se zavrzlama riješiti tako da bi račune trebao izdavati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji bi naplate ostvarivao kroz sustav putnih osiguranja koje turisti ionako plaćaju prije dolaska u zemlju.
Prema prvim planovima, namjeravalo se jednostavno helikoptere koji se sada koriste, skupa s ljudima i logistikom, prebaciti iz HV-a u novu agenciju.
No, problem je u tome što vojni helikopteri i nisu predviđeni za civilne misije spašavanja i prijevoz bolesnih. U odnosu na civilne helikoptere, sat leta vojne letjelice nekoliko je puta skuplji. Stoga se, za potrebe pilot-projekta i radi usporedbe troškova, na nekoliko mjeseci planira najam dvaju specijaliziranih helikoptera, od kojih bi jedan bio smješten u Rijeci, a drugi u Splitu.
Posade bi se trebale formirati iz postojećeg kadra, a ako to ne bi bilo moguće, osigurao bi ih zračni operater od kojeg bi se unajmili helikopteri.
Nakon što se kroz pilot-projekt napravi konkretna računica troškova i prihoda, odlučilo bi se o trajnom načinu na koji bi funkcionirao cijeli sustav, pa tako i o kupovini helikoptera, ili o daljnjoj upotrebi vojnih helikoptera za civilne misije.
Osim toga, valja imati u vidu da i eurokopteri nedavno kupljeni za potrebe MUP-a imaju ugrađenu osnovnuopremu za spašavanje, dok za ostalu potrebnu opremu, prije svega medicinsku, imaju mogućnost ugradnje. Očito je da će uspostava logistike biti i najzahtjevniji dio ovog projekta.
Uspostava kompletnog sustava je još daleko, oprezno napominje Vinko Prizmić, no započeta izmjena i usuglašavanje potrebne regulative važan je prvi korak u ostvarenju nečega što je u drugim zemljama posve razumljivo i uobičajeno.
- Turisti koji dolaze u Hrvatsku svake godine uplate nekih 80 do 100 milijuna kuna putnih osiguranja. Ono što treba definirati je proizvod koji će se ponuditi osiguravajućim kućama, a koji će onda one ponuditi svojim klijentima. Dakle, treba definirati što sve ulazi u osiguranje i po koju cijenu, uvjete, kriterije, norme i sl. – pojašnjava pročelnik Prizmić.
Slično kao kod automobilskog osiguranja, ni u ovom slučaju osiguranje ne bi pokrivalo intervencije do kojih bi došlo zbog grube nepažnje osiguranika, koji bi sami plaćali intervencije. No, to bi imalo određeni preventivni učinak, svijest o računu koji treba platiti zasigurno bi djelovala kao motiv za dodatnu pažnju, pa bi i intervencija bilo manje.
Naplatom intervencija olakšalo bi se financiranje svih koji sudjeluju u sustavu hitne pomoći i spašavanja, pa i HGSS-u, a i Hrvatska bi dobila uslugu prema međunarodnim standardima, što je preduvjet konkurentnosti našeg turizma.
- Susretali smo se sa situacijama u kojima su spašeni stranci bili osigurani po više osnova, osiguranje je samo nudilo plaćanje troškova, no jednostavno nitko nije mogao izdati račun. Država, dakle, više ne bi bacala novac koji nam se naprosto nudi.
Kroz planirani sustav svakako bi se dijela tereta oslobodile i jedinice lokalne samouprave.
Što se tiče hrvatskih državljana, treba naglasiti da je njihovo spašavanja dio javnih potreba koje se naplaćuju iz proračuna – pojašnjava Prizmić.
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 16.4.2015.
|
HERCEGOVINA - DALMACIJA Turistički vodič transverzale "Staza Gospi Sinjskoj" 13.4.2015. U Sinju je predstavljen novi turistički vodič projekta prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH "Staza Gospi Sinjskoj' kojega je Europska unija financirala kroz IPA fondove. Vodič sadrži detaljan opis staze i brojne druge informacije o turističkoj ponudi pojedinih mjesta kroz koja ona prolazi - smještaj, gastronomska ponuda, znamenitosti. Pješačka i hodočasnička "Staza Gospi Sinjskoj" započinje u Solinu (HR), a završava kod Franjevačkog samostana na Ščitu u Rami (BIH), dugačka je 158 kilometara. Trasa je najvećim dijelom izolirana od prometa i vodi kroz predjele bogate povijesnim i prirodnim naslijeđem - utvrdama, stećcima, gradinama, muzejima, sakralni objektima, ostacima starih staza i mostova, vidikovcima. Navedena su i mjesta za odmor i kontrolne točke gdje se može utisnuti pečat kao uspomena na ovaj pohod. Krajem mjeseca travnja (aprila) 2015. bit će organizirano prvo, službeno pješačenje od Solina do Rame. Izvor: Portal Rama |
|
BOSNA I HERCEGOVINA
U BiH 120.000 neeksplodiranih mina
2.4.2015.
U Bosni i Hercegovini se, kako se pretpostavlja, pod minama nalazi površina od preko 1000 kvadratnih kilometara, locirano je više od 9000 minsko-sumnjivih mikrolokacija, a procjenjuje se da je na njima zaostalo oko 120.000 mina i neeksplodiranih sredstava.
Minama su "najzagađenija" područja Maglaja, Velike Kladuše, Orašja, Posavine, tuzlanske i dobojske regije, Broda, Šamca i Lopara.
Centar za uklanjanje mina u BiH (MAC/MAK) svake godine postavi oko 12.000 znakova upozorenja na opasnost od mina.
Povodom obilježavanja 4. aprila - Međunarodnog dana borbe protiv mina, vršitelj dužnosti direktora MAK-a, Milan Rezo, rekao je da je do sada pronađeno 59,800 protivpješadijskih i oko 8,3000 protivtenkovskih mina. "Dosadašnji pokazatelji govore da će doći do novog zahtjeva za produženje roka za deminiranje, koji će vjerojatno biti do 2024. godine", kazao je Rezo.
Izvor: RTCG
U BiH 120.000 neeksplodiranih mina
2.4.2015.
U Bosni i Hercegovini se, kako se pretpostavlja, pod minama nalazi površina od preko 1000 kvadratnih kilometara, locirano je više od 9000 minsko-sumnjivih mikrolokacija, a procjenjuje se da je na njima zaostalo oko 120.000 mina i neeksplodiranih sredstava.
Minama su "najzagađenija" područja Maglaja, Velike Kladuše, Orašja, Posavine, tuzlanske i dobojske regije, Broda, Šamca i Lopara.
Centar za uklanjanje mina u BiH (MAC/MAK) svake godine postavi oko 12.000 znakova upozorenja na opasnost od mina.
Povodom obilježavanja 4. aprila - Međunarodnog dana borbe protiv mina, vršitelj dužnosti direktora MAK-a, Milan Rezo, rekao je da je do sada pronađeno 59,800 protivpješadijskih i oko 8,3000 protivtenkovskih mina. "Dosadašnji pokazatelji govore da će doći do novog zahtjeva za produženje roka za deminiranje, koji će vjerojatno biti do 2024. godine", kazao je Rezo.
Izvor: RTCG
HERCEGOVINA - DALMACIJA
Nova karta Staze Gospi Sinjskoj
18.3.2015.
Iz tiska je izašla turističko-hodočasnička karta „Staza Gospi Sinjskoj“, koja prati hodočasnički put iz nekoliko pravaca. Stoljećima pješačeći ka marijanskom svetištu u Sinju, utrto je nekoliko pravaca koje ova karta prati. Osim karte tu su i važni savjeti za sve sudionike koji se odluče na put ovom stazom. Tako su tu savjeti kako se najbolje pripremiti za put, kako se ponašati u slučaju nesreće, kako obavijestiti o nesreći, te kako se ponašati na putu te koja sve mjesta vrijedi posjetiti. U kratkim crtama tako je doneseno i opisano dvadesetak mjesta koja vrijedi posjetiti, sa kratim opisom i značajem tog mjesta. Doneseni su važni telefonski brojevi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Ova karta nastala je zajedničkim zalaganjem partnerskim općina i organizacija koji rade na provedbi projekta Staza Gospi Sinjskoj. Uvod za Kartu napisao je Stipe Božić, poznati hrvatski alpinista i jedan od idejnih pokretača ovog projekta. Karta je napravljena u mjerilu 1:120 000. Karta je nastala kroz provedbu projekta prekogranične suradnje, a financira ga Europska unija.
Izvor: Ramski vjesnik - članak
Nova karta Staze Gospi Sinjskoj
18.3.2015.
Iz tiska je izašla turističko-hodočasnička karta „Staza Gospi Sinjskoj“, koja prati hodočasnički put iz nekoliko pravaca. Stoljećima pješačeći ka marijanskom svetištu u Sinju, utrto je nekoliko pravaca koje ova karta prati. Osim karte tu su i važni savjeti za sve sudionike koji se odluče na put ovom stazom. Tako su tu savjeti kako se najbolje pripremiti za put, kako se ponašati u slučaju nesreće, kako obavijestiti o nesreći, te kako se ponašati na putu te koja sve mjesta vrijedi posjetiti. U kratkim crtama tako je doneseno i opisano dvadesetak mjesta koja vrijedi posjetiti, sa kratim opisom i značajem tog mjesta. Doneseni su važni telefonski brojevi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Ova karta nastala je zajedničkim zalaganjem partnerskim općina i organizacija koji rade na provedbi projekta Staza Gospi Sinjskoj. Uvod za Kartu napisao je Stipe Božić, poznati hrvatski alpinista i jedan od idejnih pokretača ovog projekta. Karta je napravljena u mjerilu 1:120 000. Karta je nastala kroz provedbu projekta prekogranične suradnje, a financira ga Europska unija.
Izvor: Ramski vjesnik - članak
|
SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKO PODRUČJE - ZELENGORA Obustavljen postupak za hidroelektrane na rijeci Hrčavki u NP "Sutjeska" 8.3.2015. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske obustavilo je postupak odobravanja Studije uticaja na životnu sredinu za male hidroelektrane na rijeci Hrčavki, u Nacionalnom parku Sutjeska, dok se ne usvoji Prostorni plan Nacionalnog parka Sutjeska. Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu: „Prostorni plan Nacionalnog parka Sutjeska je već dva puta povučen sa dnevnog reda Narodne skupštine RS i jasno je da je sporan upravo zbog planiranih hidroelektrana. Naučnici, predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, organizacije civilnog društva i lokalno stanovništvo su pokušali uticati na tekst dokumenta slanjem komentara i učestvovanjem na javnim raspravama. Međutim, njihovo mišljenje do sada nije ozbiljno uzeto u obzir“. Nakon što je Okružni sud u Banjoj Luci presudio u korist Centra za životnu sredinu, te poništio Rješenje o odobravanju Studije uticaja na životnu sredinu, resorno ministarstvo je imalo rok od 30 dana da izda novo Rješenje, no odlučili su obustaviti postupak. Glavni razlozi presude suda stoje u nepoštovanju procedura vezanih za izradu studija uticaja, ponajviše zato što je postupak vođen bez važećeg Prostornog plana NP Sutjeska, koji između ostalog treba da definiše zonaciju. Zakon o nacionalnim parkovima omogućava izgradnju malih hidroelektrana u drugoj i trećoj zoni Nacionalnog parka, ukoliko su od strane Vlade proglašene javnim interesom. Borci za očuvanje ovog prostora obrazlažu da kanjoni opravdano trebaju da uživaju najviši nivo zaštite. „Tražimo od resornog ministarstva kao nosioca izrade Prostornog plana da uvaži prijedloge koje su dostavile stručne institucije i pojedinci, kako bismo u konačnici dobili kvalitetan planski dokument i okončali dugogodišnju borbu za očuvanje Nacionalnog parka Sutjeska“, dodala je Crnković. Kanjoni i klisure rijeka Sutjeska i Hrčavka zaslužuju da budu u prvoj i drugoj zoni zaštite. Pored prašume Perućica, oni predstavljaju biološki najvrijednije dijelove Nacionalnog parka Sutjeska i staništa su mnogobrojnim endemičnim i reliktnim vrstama od međunarodnog značaja. Izvor: Centar za životnu sredinu - članak |
|
CRNA GORA - BOKA KOTORSKA
Kotor Vertical Extreme
1.3.2015.
Dana 15.03.2015. godine, u organizaciji AK “NISKOGIRCI” i NVO “ORJEN OUTDOOR”, PK “VJEVERICA” Kotor, TK “HERCEG NOVI” i PK “SUBRA”, biti će održana, po prvi put u Crnoj Gori, trka Vertical Kilometer® (Vertikalni kilometar), KOTOR (STARI GRAD) 2 mnv – PESTINGRAD (VRH) 1009 mnv. Dužina staze je 2,8 km dok je visinska razlika nešto veća od 1000 mnv. Ovo jedna od rijetkih staza na svijetu, poput Limone sul Garda-e, Canazei-a, Chamonix-a, gdje bi start bio u urbanoj cijelini. Staza ispunjava sve standarde ISF-a (International Skyrunning Federation). Staza je vrlo zahtjevna i ekstremna. Više informacija o samoj stazi kao i o prijavama na linku na kraju ove vijesti.
Izvor: Kotor Vertical Extreme - prijave
Kotor Vertical Extreme
1.3.2015.
Dana 15.03.2015. godine, u organizaciji AK “NISKOGIRCI” i NVO “ORJEN OUTDOOR”, PK “VJEVERICA” Kotor, TK “HERCEG NOVI” i PK “SUBRA”, biti će održana, po prvi put u Crnoj Gori, trka Vertical Kilometer® (Vertikalni kilometar), KOTOR (STARI GRAD) 2 mnv – PESTINGRAD (VRH) 1009 mnv. Dužina staze je 2,8 km dok je visinska razlika nešto veća od 1000 mnv. Ovo jedna od rijetkih staza na svijetu, poput Limone sul Garda-e, Canazei-a, Chamonix-a, gdje bi start bio u urbanoj cijelini. Staza ispunjava sve standarde ISF-a (International Skyrunning Federation). Staza je vrlo zahtjevna i ekstremna. Više informacija o samoj stazi kao i o prijavama na linku na kraju ove vijesti.
Izvor: Kotor Vertical Extreme - prijave
HERCEGOVINA - DALMACIJA
Potpisan ugovor za stazi "Gospi Sinjskoj"
12.2.2015.
Projekt prekogranične suradnje između BiH i Hrvatske "Staza Gospi Sinjskoj* ulazi u završnu fazu provedbe. U općini Prozor Rama 12.2. potpisan je ugovor o realizaciji planiranih radova između Općine Prozor Rama kao nositelja i HPD "Rama" kao izvođača i izvođača projekta markiranja dijela staze koja vodi od Franjevačkog samostana Rama Ščit do graničnog prijelaza sa Hrvatskom Aržano. Provedba potpisanog započet će čim se stvore potrebni vremenski uvjeti. Inače, projekt "Staza Gospi Sinjskoj odobren je u sklopu programa prekogranične suradnje IPA Hrvatska - BiH. Projekt će trajati ukupno 24 mjeseca, a predvode ga partneri s hrvatske i bh strane: Grad Sinj, Grad Solin i HGSS stanica Split, Općina Prozor Rama, Općina Tomislavgrad i Općina Livno.
Ukupna vrijednost projekta je oko 558.000 eura, pri čemu vrijednost s hrvatske strane iznosi oko 300.000 eura. od čega EU financira 84.07%, a s bosanskohercegovačke oko 255.000 eura od čega EU financira 82.15%.
Glavni cilj projekta "Staza Gospi Sinjskoj" unaprijeđenje zajedničke turističke ponude na temelju zajedničkog kulturnog identiteta pograničnog područja Hrvatske i BiH i poboljšanje konkurentnosti lokalnog turističkog gospodarstva.
Izvor: Staza Gospi Sinjskoj - Rama-portal
Potpisan ugovor za stazi "Gospi Sinjskoj"
12.2.2015.
Projekt prekogranične suradnje između BiH i Hrvatske "Staza Gospi Sinjskoj* ulazi u završnu fazu provedbe. U općini Prozor Rama 12.2. potpisan je ugovor o realizaciji planiranih radova između Općine Prozor Rama kao nositelja i HPD "Rama" kao izvođača i izvođača projekta markiranja dijela staze koja vodi od Franjevačkog samostana Rama Ščit do graničnog prijelaza sa Hrvatskom Aržano. Provedba potpisanog započet će čim se stvore potrebni vremenski uvjeti. Inače, projekt "Staza Gospi Sinjskoj odobren je u sklopu programa prekogranične suradnje IPA Hrvatska - BiH. Projekt će trajati ukupno 24 mjeseca, a predvode ga partneri s hrvatske i bh strane: Grad Sinj, Grad Solin i HGSS stanica Split, Općina Prozor Rama, Općina Tomislavgrad i Općina Livno.
Ukupna vrijednost projekta je oko 558.000 eura, pri čemu vrijednost s hrvatske strane iznosi oko 300.000 eura. od čega EU financira 84.07%, a s bosanskohercegovačke oko 255.000 eura od čega EU financira 82.15%.
Glavni cilj projekta "Staza Gospi Sinjskoj" unaprijeđenje zajedničke turističke ponude na temelju zajedničkog kulturnog identiteta pograničnog područja Hrvatske i BiH i poboljšanje konkurentnosti lokalnog turističkog gospodarstva.
Izvor: Staza Gospi Sinjskoj - Rama-portal
|
|
JUŽNA DALMACIJA I MEDITERANSKA HERCEGOVINA
Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”
12.2.2015.
Povodom početka provođenja projekta “Bicikliranjem kroz povijest” – Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”, 12.2. je u Zavali u opštini Ravno održan sastanak na kojem je projekt prezentovan, a projektni partneri potpisali su memorandum o njegovom zajedničkom provođenju i promociji, kao i na promociji i razvoju turizma
Projekt predviđa da se od Mostara pa do Konavala u Hrvatskoj uredi i obilježi biciklistička staza dužine oko 200 kilometara i to trasom kuda je nekada prolazila uskotračna pruga, tzv. Ćiro. Uz stazu će se graditi i odmarališta te će se postaviti informativni pultovi na kojima će se prikazati istorija Ćire te najvažnije informacije u vezi sa biciklističkom stazom.
Riječ je o projektu koji finansira Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje: Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, IPA komponenta II.
”Krajnji cilj ovoga projekta, koji je jako značajan za nas, jeste da se kreira nova turistička ponuda koja će ojačati ovaj dio Hercegovine od Mostara preko Neuma, Ravnog i Trebinja, te pojačati već dobru saradnju s opštinom Konavle”, kazala je u izjavi za Fenu Ana Soldo, direktorica Javnog preduzeća “Vjetrenica” koje je nositelj projekta.
Dodala je kako će se realizacijom projekta svim posjetiteljima omogućiti jedan novi način na koji će moći uživati u kulturnim, istorijskim i prirodnim bogatstvima.
‘‘Od sredine 70-ih godina prošlog vijeka, kada je pruga ukinuta, ovaj kraj je polako počeo umirati. Naša želja je da ga bar na ovaj način pokušamo oživjeti”, kazala je Soldo.
Andrija Šimunović, načelnik opštine Ravno koja je partner u ovom projektu, kazao je kako je projekt jako dobro zamišljen te da će se njegovom realizacijom obogatiti turistička ponuda opštine Ravno.
”Ovo je tema o kojoj se već duže vrijeme dosta priča i jako nam je drago da se napokon kreće i u realizaciju”, kazao je Šimunović, naglasivši kako je projekt važan i zbog toga što će se od daljnjeg propadanja sačuvati „ćirina trasa“.
S njime su se složili i načelnici opština Čapljine i Neum Smiljan Vidić te Živko Matuško, a direktor Regionalna razvojna agencija REDAH Ivan Jurilj istaknuo je kako je ovaj projekt jedinstven te da se njegovom realizacijom stvara prilika da se vrati životu u južnu Hercegovinu.
”Projekt ima i simboličnu vrijednost, ali predstavlja i podlogu za daljnji razvoj općina u kojoj se projekt realizira i koje su u biti turističke orijentisane”, kazao je Jurilj, dodavši kako će se realizacijom projekta omogućiti i razvoj drugih turističkih ponuda i povratak ljudi.
”Biciklizam postaje popularniji a južna Hercegovina, koja se nalazi u jadranskom zaleđu, jednostavno sebi ne može priuštiti da nema biciklističkih staza” kazao je Jurilj.
Goran Prskalo, tajnik Udruge za promociju biciklizma „Hercegovina Bike“ istaknuo je kako je projekt „Ćiro“ jedan od projekata kojim se želi regija Hercegovina brendirati u turističkom smislu, te je izrazio uvjerenje da se na ovome neće stati već da će se krenuti i i s drugim sličnim projektima.
‘‘Cilj naše udruge je da razvijemo mrežu biciklističkih, odnosno cikloturističkih staza u cijeloj Hercegovine te da naša regija postane ono što je Istra u Hrvatskoj, a to je da cikloturizam bude bitan segment turističke ponude ovog kraja”, kazao je Prskalo.
Na sastanku je istaknuto kako je ovaj prekogranični projekt prvi na kojem zajedno surađuju partneri iz Trebinja i dubrovačkog područja.
Vrijednost projekta iznosi 643.266,42 evra, od čega Europska unija financira 539.376.45 evra (296.396,47 eura za BiH i 242.979,98 eura za RH) odnosno 83,78 posto od ukupne vrijednosti projekta. Nositelji projekta i partneri sufinanciraju projekt u ukupnoj vrijednosti od 103.889.97 eura.
Izvor: Moja Hercegovina
Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”
12.2.2015.
Povodom početka provođenja projekta “Bicikliranjem kroz povijest” – Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”, 12.2. je u Zavali u opštini Ravno održan sastanak na kojem je projekt prezentovan, a projektni partneri potpisali su memorandum o njegovom zajedničkom provođenju i promociji, kao i na promociji i razvoju turizma
Projekt predviđa da se od Mostara pa do Konavala u Hrvatskoj uredi i obilježi biciklistička staza dužine oko 200 kilometara i to trasom kuda je nekada prolazila uskotračna pruga, tzv. Ćiro. Uz stazu će se graditi i odmarališta te će se postaviti informativni pultovi na kojima će se prikazati istorija Ćire te najvažnije informacije u vezi sa biciklističkom stazom.
Riječ je o projektu koji finansira Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje: Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, IPA komponenta II.
”Krajnji cilj ovoga projekta, koji je jako značajan za nas, jeste da se kreira nova turistička ponuda koja će ojačati ovaj dio Hercegovine od Mostara preko Neuma, Ravnog i Trebinja, te pojačati već dobru saradnju s opštinom Konavle”, kazala je u izjavi za Fenu Ana Soldo, direktorica Javnog preduzeća “Vjetrenica” koje je nositelj projekta.
Dodala je kako će se realizacijom projekta svim posjetiteljima omogućiti jedan novi način na koji će moći uživati u kulturnim, istorijskim i prirodnim bogatstvima.
‘‘Od sredine 70-ih godina prošlog vijeka, kada je pruga ukinuta, ovaj kraj je polako počeo umirati. Naša želja je da ga bar na ovaj način pokušamo oživjeti”, kazala je Soldo.
Andrija Šimunović, načelnik opštine Ravno koja je partner u ovom projektu, kazao je kako je projekt jako dobro zamišljen te da će se njegovom realizacijom obogatiti turistička ponuda opštine Ravno.
”Ovo je tema o kojoj se već duže vrijeme dosta priča i jako nam je drago da se napokon kreće i u realizaciju”, kazao je Šimunović, naglasivši kako je projekt važan i zbog toga što će se od daljnjeg propadanja sačuvati „ćirina trasa“.
S njime su se složili i načelnici opština Čapljine i Neum Smiljan Vidić te Živko Matuško, a direktor Regionalna razvojna agencija REDAH Ivan Jurilj istaknuo je kako je ovaj projekt jedinstven te da se njegovom realizacijom stvara prilika da se vrati životu u južnu Hercegovinu.
”Projekt ima i simboličnu vrijednost, ali predstavlja i podlogu za daljnji razvoj općina u kojoj se projekt realizira i koje su u biti turističke orijentisane”, kazao je Jurilj, dodavši kako će se realizacijom projekta omogućiti i razvoj drugih turističkih ponuda i povratak ljudi.
”Biciklizam postaje popularniji a južna Hercegovina, koja se nalazi u jadranskom zaleđu, jednostavno sebi ne može priuštiti da nema biciklističkih staza” kazao je Jurilj.
Goran Prskalo, tajnik Udruge za promociju biciklizma „Hercegovina Bike“ istaknuo je kako je projekt „Ćiro“ jedan od projekata kojim se želi regija Hercegovina brendirati u turističkom smislu, te je izrazio uvjerenje da se na ovome neće stati već da će se krenuti i i s drugim sličnim projektima.
‘‘Cilj naše udruge je da razvijemo mrežu biciklističkih, odnosno cikloturističkih staza u cijeloj Hercegovine te da naša regija postane ono što je Istra u Hrvatskoj, a to je da cikloturizam bude bitan segment turističke ponude ovog kraja”, kazao je Prskalo.
Na sastanku je istaknuto kako je ovaj prekogranični projekt prvi na kojem zajedno surađuju partneri iz Trebinja i dubrovačkog područja.
Vrijednost projekta iznosi 643.266,42 evra, od čega Europska unija financira 539.376.45 evra (296.396,47 eura za BiH i 242.979,98 eura za RH) odnosno 83,78 posto od ukupne vrijednosti projekta. Nositelji projekta i partneri sufinanciraju projekt u ukupnoj vrijednosti od 103.889.97 eura.
Izvor: Moja Hercegovina
|
PLANINE SREDNJE BOSNE Otvoren penjački centar u Zenici 7.2.2015. Dana 7.2. u sali Ekonomske škole u Zenici otvorena je nova penjačka umjetna stijena, koja je postavljena uz pomoć Kluba ekstremnih sportova Scorpio. Edin Durmo, predsjednik kluba Scorpio rekao je na otvorenju kako još nije zatvorena finansijska konstrukcija za ovaj projekat. Na svečanosti otvorenja više od 40 penjača iz Zenice, Mostara i Sarajeva, među kojima najveći broj mališana od 6 do 12 godina, pokazalo je brojnim gostima svu ljepotu sportskog penjanja, ali i velike mogućnosti i izazove nove umjetne stijene. Izvor: Extreme Sports Club Scorpio |
|
VELEBIT - JUŽNI
Nacionalni park Paklenica - Započele su prijave za XVI. Međunarodni susret penjača
6.2.2015.
Međunarodni susret penjača održat će se u NP Paklenici od 1. – 3. 5.2015. po šesnaesti put!
I ove godine planina se mnogo uzbudljivih natjecanja u penjanju za sve uzraste, od natjecanja u brzinskom penjanju velikih stijena „Big Wall Speed Climbing“, do penjačkog maratona, natjecanja u brzinskom penjanju za djecu, festivala penjačkih filmova, zanimljivih predavanja i koncerta. Svi koji žele samo po prvi put isprobati penjanje također će imati priliku.
Podsjetimo se prošle godine braća Jurica i Perica Levatić oborili su rekord u natjecanju Big Wall Speed Climbing i ispenjali su istoimeni smjer 160 m dužne, ocjene 6c+ za samo 15 minuta i 16 sekundi! Hoće li i ove godine rekord biti srušen, saznat ćemo 2. svibnja...
Prijave za natjecanja su započele, a sve informacije o prijavama možete pronaći na slijedećem linku http://www.np-paklenica.hr/index.php/park/novosti/item/406-zapocele-su-prijave-za-xvi-medunarodni-susret-penjaca
Izvor: Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Paklenica - Započele su prijave za XVI. Međunarodni susret penjača
6.2.2015.
Međunarodni susret penjača održat će se u NP Paklenici od 1. – 3. 5.2015. po šesnaesti put!
I ove godine planina se mnogo uzbudljivih natjecanja u penjanju za sve uzraste, od natjecanja u brzinskom penjanju velikih stijena „Big Wall Speed Climbing“, do penjačkog maratona, natjecanja u brzinskom penjanju za djecu, festivala penjačkih filmova, zanimljivih predavanja i koncerta. Svi koji žele samo po prvi put isprobati penjanje također će imati priliku.
Podsjetimo se prošle godine braća Jurica i Perica Levatić oborili su rekord u natjecanju Big Wall Speed Climbing i ispenjali su istoimeni smjer 160 m dužne, ocjene 6c+ za samo 15 minuta i 16 sekundi! Hoće li i ove godine rekord biti srušen, saznat ćemo 2. svibnja...
Prijave za natjecanja su započele, a sve informacije o prijavama možete pronaći na slijedećem linku http://www.np-paklenica.hr/index.php/park/novosti/item/406-zapocele-su-prijave-za-xvi-medunarodni-susret-penjaca
Izvor: Nacionalni park Paklenica
OTOCI SJEVERNOG JADRANA - KRK
TZ KvarnerA priprema kartu biciklističkih i pješačkih staza otoka
4.2.2015.
TZ KVARNERA i u ovoj godini nastavlja s projektom Kvarner Outdoor kojim se Kvarner brendira kao outdoor destinacija to jest destinacija s naglaskom na aktivni odmor, te u sklopu toga uskoro kreću u izradu detaljne karte biciklističkih i pješačkih staza na otoku Krku.
"Sljedeći tjedan krećemo s definiranjem karte staza na otoku Krku. Sastat ćemo se s predstavnicima turističkih zajednica Krka, planinarskog društva i biciklističkog kluba. Ovaj projekt radimo zajedno i s Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS), čiji članovi će zatim obići sve staze. Tako ćemo dobiti sustavnu analizu terena i bazu podataka. Ključna uloga HGSS u cijeloj priči je provjera sigurnosti staza." istaknula je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera.
To znači primjerice, ukoliko HGSS prilikom obilaska ustanovi da neki dijelovi terena nisu prikladni za spašavanje ili da su opasni, taj dio će se izbaciti iz karata i neće se preporučati. Na pločama, koje će se postavljati na putu kao signalizacija, bit će navedene koordinate, tako da HGSS, ukoliko zatreba, lakše može pristupiti spašavanju. Peršić Živadinov dodaje kako je u planu i ovaj isti projekt za otoke Cres i Lošinj.
Podsjetimo, kod Kvarner Outdoora radi se o ideji da se postojeće biciklističke i pješačke staze označe jasnom i jedinstvenom signalizacijom, da staze prolaze mjestima i turiste vode do povijesnih, i kulturnih znamenitosti, prirodnih ljepota, smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata i svega što može biti zanimljivo turistima i potaknuti potrošnju. Usporedo sa stazama, gostima će se ponuditi bike friendly smještaj, servisi i sva potrebna infrastruktura.
S obzirom da regija Kvarner, u svojoj raznolikosti, raspolaže nizom staza koje nisu razvrstane za različite biciklističke ili pješačke segmente, biciklictičke staze podijeljene su na cestovni biciklizam, trekking biciklizam i brdski biciklizam dok su pješačke staze podjeljenje na šetnice s blagim usponima, planinarske staze i puteve te tematske, poučne staze.
Podsjetimo, prošle godine odrađen je obilazak Crikveničko–vinodolske subregije i napravljena je analiza stanja koja sadrži numeraciju, odnosno popis staza koje ulaze u projekt Kvarner Outdoor, a analizirana je i situacija na terenu po stazama (kategorizaciju staza, vrsta podloge, kvaliteta signalizacije, prohodnost, dužina staze, visinska razlika na stazi). Napravljen je popis mogućih lokacija za postavljanje signalizacije Kvarner Outdoor, izrađena foto dokumentacija pojedinih točaka koje su procjenjene bitnim, te skica situacije Crikveničko-vinodolske subregije sa ucrtanim GPS tragovima svake pređene staze.
TZ Kvarnera će i ove godine iznajmljivačima koji već imaju oznaku kvalitete "Kvarner Family" nastaviti s dodjelom oznaka kvalitete "Kvarner Bike Friendly" i "Kvarner Hike Friendly". Zasad je, na Kvarnera oznaku kvalitete Kvarner Bike Friendly dobilo šest, a Kvarner Hike Friendly sedam iznajmljivača privatnog smještaja.
Izvor: Index.hr
TZ KvarnerA priprema kartu biciklističkih i pješačkih staza otoka
4.2.2015.
TZ KVARNERA i u ovoj godini nastavlja s projektom Kvarner Outdoor kojim se Kvarner brendira kao outdoor destinacija to jest destinacija s naglaskom na aktivni odmor, te u sklopu toga uskoro kreću u izradu detaljne karte biciklističkih i pješačkih staza na otoku Krku.
"Sljedeći tjedan krećemo s definiranjem karte staza na otoku Krku. Sastat ćemo se s predstavnicima turističkih zajednica Krka, planinarskog društva i biciklističkog kluba. Ovaj projekt radimo zajedno i s Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS), čiji članovi će zatim obići sve staze. Tako ćemo dobiti sustavnu analizu terena i bazu podataka. Ključna uloga HGSS u cijeloj priči je provjera sigurnosti staza." istaknula je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera.
To znači primjerice, ukoliko HGSS prilikom obilaska ustanovi da neki dijelovi terena nisu prikladni za spašavanje ili da su opasni, taj dio će se izbaciti iz karata i neće se preporučati. Na pločama, koje će se postavljati na putu kao signalizacija, bit će navedene koordinate, tako da HGSS, ukoliko zatreba, lakše može pristupiti spašavanju. Peršić Živadinov dodaje kako je u planu i ovaj isti projekt za otoke Cres i Lošinj.
Podsjetimo, kod Kvarner Outdoora radi se o ideji da se postojeće biciklističke i pješačke staze označe jasnom i jedinstvenom signalizacijom, da staze prolaze mjestima i turiste vode do povijesnih, i kulturnih znamenitosti, prirodnih ljepota, smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata i svega što može biti zanimljivo turistima i potaknuti potrošnju. Usporedo sa stazama, gostima će se ponuditi bike friendly smještaj, servisi i sva potrebna infrastruktura.
S obzirom da regija Kvarner, u svojoj raznolikosti, raspolaže nizom staza koje nisu razvrstane za različite biciklističke ili pješačke segmente, biciklictičke staze podijeljene su na cestovni biciklizam, trekking biciklizam i brdski biciklizam dok su pješačke staze podjeljenje na šetnice s blagim usponima, planinarske staze i puteve te tematske, poučne staze.
Podsjetimo, prošle godine odrađen je obilazak Crikveničko–vinodolske subregije i napravljena je analiza stanja koja sadrži numeraciju, odnosno popis staza koje ulaze u projekt Kvarner Outdoor, a analizirana je i situacija na terenu po stazama (kategorizaciju staza, vrsta podloge, kvaliteta signalizacije, prohodnost, dužina staze, visinska razlika na stazi). Napravljen je popis mogućih lokacija za postavljanje signalizacije Kvarner Outdoor, izrađena foto dokumentacija pojedinih točaka koje su procjenjene bitnim, te skica situacije Crikveničko-vinodolske subregije sa ucrtanim GPS tragovima svake pređene staze.
TZ Kvarnera će i ove godine iznajmljivačima koji već imaju oznaku kvalitete "Kvarner Family" nastaviti s dodjelom oznaka kvalitete "Kvarner Bike Friendly" i "Kvarner Hike Friendly". Zasad je, na Kvarnera oznaku kvalitete Kvarner Bike Friendly dobilo šest, a Kvarner Hike Friendly sedam iznajmljivača privatnog smještaja.
Izvor: Index.hr
|
POVRŠI I BRDA CRNE GORE - DURMITOR Hodanje na krpljama u NP Durmitor 22.1.2015. Nacionalni parkovi Crne Gore su u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Planinarskim savezom Crne Gore i Gorskom službom spasavanja, u okviru projekta “Razvoj staza za hodanje na krpljama”, osmislili, markirali i postavili signalizaciju na stazi za hodanje na krpljama Crno jezero-Ski centar Savin kuk-Crno jezero (i obrnuto). Osnovne informacije o stazi: Naziv staze: Crno jezero – Ski centar Savin kuk - Crno jezero Dužina: 6,7 km Težina: laka Vrijeme prolaza: oko 2 h Period korišćenja: za vrijeme zimskih mjeseci Ukupna visina uspona: 268 m Hodanje na krpljama predstavlja uzbudljiv spoj rekreacije, sporta i prirode! Staza za hodanje na krpljama markirana je zimskom markacijom i pogodna je za korisnike svih uzrasta. Staza prolazi kroz šumu smrče i jele s blagim usponima i padovima, od najvećeg ledničkog jezera u masivu Durmitora – Crnog jezera do Ski centra Savin kuk (i obrnuto). Hodanje ovom stazom pruža drugačiji doživljaj prirode Durmitora zimi, jer prolazi kroz stanište raznih šumskih životinja čije se prisustvo uočava u tragovima na snijegu. Krplje spadaju u zimsku opremu koja služi za olakšani prolaz kroz duboki snijeg. Nekada su se krplje izrađivale u obliku teniskog reketa, da bi danas imale dosta modernizovan izgled. Krplje se navlače na zimsku obuću, uključujući i obuću za snowboard. Osim krplji koriste se i štapovi za snijeg. Za korišćenje krplji nije potrebna posebna priprema ili obuka. Iznajmljivanje krplji se vrši u Centru za posjetioce NP Durmitor kao i kod Ski centra na Savinom kuku. Ističemo da se staza koristi na sopstvenu odgovornost! Više informacija: NP Durmitor Tel.: +382 52 360 228 E-mail: [email protected] Izvor: Nacionalni parkovi Crne Gore |
|
VELEBIT - SJEVERNI
Odobreno 29,6 milijuna kuna iz EU fondova za sufinanciranje gradnje Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
21.1.2015.
Priopćenje za javnost
„Razvojem posjetiteljske infrastrukture nacionalnih parkova i parkove prirode stvaramo preduvjete za dolazak većeg broja gostiju od čega bi zbog otvaranja novih poslovnih prilika, a time i radnih mjesta, najviše moglo profitirati lokalno stanovništvo. Naša strategija je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja koji ne ugrožava prirodu i, iznimno bitno, omogućuje razvoj cijele šire regije. U naše parkove ulažemo više nego desetljećima ranije i pri tom koristimo sredstva Europske unije“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom odobrenja EU sufinanciranja projekta Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.
Vrijednost projekta gradnje novog centra kojeg provodi Nacionalni park Sjeverni Velebit iznosi 31 milijun kuna. Projekt će sa 29,6 milijuna kuna sufinancirati Europski fond za regionalni razvoj u okviru Operativnoga programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., što iznosi 95% njegove vrijednosti. Ostatak sredstava osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, NP Sjeverni Velebit te Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Uskoro se očekuje raspisivanje javne nabave za izvođače građevinskih radova. Početak radova očekuje se sredinom ove godine, a završetak krajem 2016. „Cilj projekta je sagraditi prepoznatljiv, moderan i atraktivan centar za posjetitelje koji će privlačiti nove goste u nacionalni park i njegovu okolicu. Novi centar će omogućiti još kvalitetniju prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Sjevernog Velebita i turističkih sadržaja čitave Ličko-senjske županije“ – izjavila je ravnateljica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Mirjana Javor.
U centru se posjetiteljima planiraju prezentirati informacije o klimi, ekosustavima, vrstama, kulturnoj baštini i geološkim osobitostima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Fokus će biti na spiljama i jamama po kojima je park poznat. Gostima će se približiti proces nastanka jama i spilja, povijest njihova istraživanja, te životinje koje u njima obitavaju. Najveća atrakcija centra bit će dočaravanje iskustva ulaska u jamu za što će se sagraditi posebno dizalo.
Novi posjetiteljski centar Krasno gradit će se u skladu s energetskom učinkovitošću, a arhitektura će se slagati s krajolikom koji ga okružuje. Jedan dio postava centra bit će usmjeren na upoznavanje posjetitelja s ekološkim modelom gradnje čime će se promicati svijest o važnosti i mogućnostima energetski učinkovite gradnje.
Strategija Ministarstva je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja, koji ne ugrožava temeljne fenomene, ali omogućuje razvoj cijele regije. U protekle tri godine su pokrenuti ili dovršeni projekti ulaganja u zaštićena područja Hrvatske vrijedni gotovo 200 milijuna kuna, a pripremaju se projekti od gotovo 600 milijuna kuna koji idu na prijavu za EU fondove. U 2015. kreće realizacija više značajnih infrastrukturnih projekata, među kojima su i posjetiteljski centri na Krki, Paklenici i Risnjaku. Kako bi se unaprijedilo upravljanje parkovima početkom godine krenut će se u osnivanje Zajednice ustanova. U sljedećoj godini planira se donošenje nekoliko ključnih akata među kojima i nova Strategija zaštite prirode.
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH
Odobreno 29,6 milijuna kuna iz EU fondova za sufinanciranje gradnje Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
21.1.2015.
Priopćenje za javnost
„Razvojem posjetiteljske infrastrukture nacionalnih parkova i parkove prirode stvaramo preduvjete za dolazak većeg broja gostiju od čega bi zbog otvaranja novih poslovnih prilika, a time i radnih mjesta, najviše moglo profitirati lokalno stanovništvo. Naša strategija je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja koji ne ugrožava prirodu i, iznimno bitno, omogućuje razvoj cijele šire regije. U naše parkove ulažemo više nego desetljećima ranije i pri tom koristimo sredstva Europske unije“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom odobrenja EU sufinanciranja projekta Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.
Vrijednost projekta gradnje novog centra kojeg provodi Nacionalni park Sjeverni Velebit iznosi 31 milijun kuna. Projekt će sa 29,6 milijuna kuna sufinancirati Europski fond za regionalni razvoj u okviru Operativnoga programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., što iznosi 95% njegove vrijednosti. Ostatak sredstava osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, NP Sjeverni Velebit te Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Uskoro se očekuje raspisivanje javne nabave za izvođače građevinskih radova. Početak radova očekuje se sredinom ove godine, a završetak krajem 2016. „Cilj projekta je sagraditi prepoznatljiv, moderan i atraktivan centar za posjetitelje koji će privlačiti nove goste u nacionalni park i njegovu okolicu. Novi centar će omogućiti još kvalitetniju prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Sjevernog Velebita i turističkih sadržaja čitave Ličko-senjske županije“ – izjavila je ravnateljica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Mirjana Javor.
U centru se posjetiteljima planiraju prezentirati informacije o klimi, ekosustavima, vrstama, kulturnoj baštini i geološkim osobitostima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Fokus će biti na spiljama i jamama po kojima je park poznat. Gostima će se približiti proces nastanka jama i spilja, povijest njihova istraživanja, te životinje koje u njima obitavaju. Najveća atrakcija centra bit će dočaravanje iskustva ulaska u jamu za što će se sagraditi posebno dizalo.
Novi posjetiteljski centar Krasno gradit će se u skladu s energetskom učinkovitošću, a arhitektura će se slagati s krajolikom koji ga okružuje. Jedan dio postava centra bit će usmjeren na upoznavanje posjetitelja s ekološkim modelom gradnje čime će se promicati svijest o važnosti i mogućnostima energetski učinkovite gradnje.
Strategija Ministarstva je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja, koji ne ugrožava temeljne fenomene, ali omogućuje razvoj cijele regije. U protekle tri godine su pokrenuti ili dovršeni projekti ulaganja u zaštićena područja Hrvatske vrijedni gotovo 200 milijuna kuna, a pripremaju se projekti od gotovo 600 milijuna kuna koji idu na prijavu za EU fondove. U 2015. kreće realizacija više značajnih infrastrukturnih projekata, među kojima su i posjetiteljski centri na Krki, Paklenici i Risnjaku. Kako bi se unaprijedilo upravljanje parkovima početkom godine krenut će se u osnivanje Zajednice ustanova. U sljedećoj godini planira se donošenje nekoliko ključnih akata među kojima i nova Strategija zaštite prirode.
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH
HRVATSKA - TURISTIČKI NERAZVIJENA PODRUČJA
Prijavite se za bespovratna sredstva za nerazvijena turistička područja
19.1.2015.
KAKO bi privukla nove turiste i to u dosad nerazvijena turistička područja Hrvatska turistička zajednica (HTZ) dijeli bespovratna sredstva.
Objavili su Javni poziv za kandidiranje programa za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima koji je otvoren do 20. veljače 2015. godine, te Javni poziv za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima, otvoren do 27. veljače 2015.
HTZ bespovratnim financijskim potporama želi unaprijediti proizvode i stvoriti prepoznatljiv imidž hrvatskog turizma i zemlje u cjelini, a dodatno se želi i obogatiti ponuda u pred i posezoni.
Projekti, inicijative i događanja kojima će se odobriti potpora odabrat će se prema razrađenim kriterijima, dok će odluku o izboru i visini potpora donijeti Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice na prijedlog povjerenstava.
Javni poziv za kandidiranje programa za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima ima za cilj poduprijeti programe razvoja i unapređenja turističke ponude destinacije; programe stručnog usavršavanja i treninga; programe korištenja javne turističke infrastrukture; programe unapređenja djelovanja turističkih zajednica.
Javnim pozivom za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda dodjeljivat će se sredstva za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvijenim područjima.
Time se žele aktivirati neiskorišteni turistički resursi kako bi turisti došli i na ta nerazvijena područja, pogotovo u pred i post sezoni, a novac bi trebao pomoći u obnovi i izgradnji novih smještajnih objekata te izgradnji i obnovi turističke infrastrukture, što bi u konačnici trebalo dovesti i do povećanja zaposlenosti u tim krajevima.
Tekstovi Javnih poziva s obrascima dostupni su na web stranicama Hrvatske turističke zajednice http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica/Potpore-HTZ-a.
Izvor: Index.hr
Prijavite se za bespovratna sredstva za nerazvijena turistička područja
19.1.2015.
KAKO bi privukla nove turiste i to u dosad nerazvijena turistička područja Hrvatska turistička zajednica (HTZ) dijeli bespovratna sredstva.
Objavili su Javni poziv za kandidiranje programa za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima koji je otvoren do 20. veljače 2015. godine, te Javni poziv za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima, otvoren do 27. veljače 2015.
HTZ bespovratnim financijskim potporama želi unaprijediti proizvode i stvoriti prepoznatljiv imidž hrvatskog turizma i zemlje u cjelini, a dodatno se želi i obogatiti ponuda u pred i posezoni.
Projekti, inicijative i događanja kojima će se odobriti potpora odabrat će se prema razrađenim kriterijima, dok će odluku o izboru i visini potpora donijeti Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice na prijedlog povjerenstava.
Javni poziv za kandidiranje programa za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima ima za cilj poduprijeti programe razvoja i unapređenja turističke ponude destinacije; programe stručnog usavršavanja i treninga; programe korištenja javne turističke infrastrukture; programe unapređenja djelovanja turističkih zajednica.
Javnim pozivom za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda dodjeljivat će se sredstva za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvijenim područjima.
Time se žele aktivirati neiskorišteni turistički resursi kako bi turisti došli i na ta nerazvijena područja, pogotovo u pred i post sezoni, a novac bi trebao pomoći u obnovi i izgradnji novih smještajnih objekata te izgradnji i obnovi turističke infrastrukture, što bi u konačnici trebalo dovesti i do povećanja zaposlenosti u tim krajevima.
Tekstovi Javnih poziva s obrascima dostupni su na web stranicama Hrvatske turističke zajednice http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica/Potpore-HTZ-a.
Izvor: Index.hr
PROKLETIJE - ALBANIJA I CRNA GORA
Albanci grade put do Vrmoše, crnogorskog kraka nema
12.1.2015.
Crnogorske vlasti su završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se otvorio novi granični prolaz.
P. Završetak izgradnje puta od Gusinja i Plava do Podgorice, kroz Albaniju, ne može se očekivati za još dvije godine, jer su to rokovi koje Albanija ima u svojim planovima. O: Predsjednik Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić objašnjava da su albanske vlasti tek prije dva mjeseca započele izgradnju dionice tog puta od mjesta Tamara, pa do Vrmoše, unutar njihove teritorije, u dužini od 25 kilometara, sa rokom završetka 23 mjeseca. "Albanija je završila dionicu od Han Hota do Tamare, i sada treba da nastave dalje prema Vrmoši. Albanija ima rok još dvije godine da završi put koji bi istovremeno i mi koristili od Gusinja do Podgorice. Mi možemo priželjkivati da oni to završe prije, ali njima je rok još 22 mjeseca, a to je do jeseni 2016“, kaže Laličić.
P: Albanija taj projekat realizuje uz finansijsku podršku dvije evropske banke, i podrazumijeva otvaranje oko 3000 kilometara puteva na njihovom ruralnom dijelu.
O: "Među tim putevima je i ovaj koji bi povezao Skadar sa sjeverom Albanije, odnosno sa Tamarom i Vrmošom u blizini Gusinja“, priča Laličić.
P: Crnogorske vlasti su, s druge strane, završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se, prema dogovoru dvije vlade, otvorio novi granični pralaz, u mjestu Grabon ili Cijevna Zatrijebačka, ali to nikako i da realizuju.
O: "Iz takozvanih IPA fondova je odobreno oko 1.200.000 eura Albaniji i Crnoj Gori da naprave zajednički granični prelaz i tri i po kilometra puta od tog prelaza do puta koji prave Albanci prema Vrmoši. To je trebalo odavno da bude završeno jer je novac uzet, a zašto nije, ja ne znam“, kaže predsjednik Partije za Gusinje.
P: Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina?
O: Laličić dodaje da bi otvaranje graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj i tog prilaznog puta bilo dobro za početak, i da bi time mogao da otpočne da se koristi ovaj za Gusinjane i Plavljane značajan regionalni put. "I ako još nije asfaltiran, zemljani put bi mogao da bude u upotrebi i prije nego ga Albanija do kraja završi. I sada ima dosta bajkera i stranaca koji terenskim vozilima prolaze tim putem, ali u nedostatku graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj, moraju da idu skoro do Skadra, odnosno do graničnog prelaza Božaj“, kaže Laličić.
O: Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina? Gusinje, živopisna varoš koja je tek početkom prošle godine, poslije mnogo vremena, izvojevala bitku za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se sada, u nedostatku saobraćajnica, može samo nazad.
O: Laličić vjeruje da je jedina i najbolja varijanta da se Podgorica približi Gusinju i Plavu, put preko Albanije. Taj put, prema njegovim riječima, predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja kažu da je karavanska trasa počinjala čak u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu. U to vrijeme, nekoliko vjekova unazad, naselje Gusinje imalo je 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put, obično bez povratka, odavde vodi za Sjedinjene Američke Države. Ovo malo urbano mjesto postalo je saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem. Ta vjekovna saobraćajnica je jednostavno prekinuta. Od tada mještani Gusinja i Plava za Podgoricu putuju “kružnim tokom”, preko Berana, Ribarevina i kanjonom Morače. Osim što je stara karavanska trasa, put dolinom Cijevne ima i drugih prednosti. "Gusinje je ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima ovim putem je tu u blizini, pa bi bio veoma lak za održavanje u zimskim uslovima”, rekao je, između ostalog, Laličić.
Brajović: Biće do kraja 2014, što se nas tiče može i sada
Ministar saobraćaja Ivan Brajović rekao je kako je u skladu sa dogovorom dviju vlada, crnogorska strana ispunila svoje obaveze oko izgradnje puta Plav-Podgorica, koji dijelom prolazi kroz Albaniju. Na drugoj posebnoj sjednici prvog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore još 2013., Brajović je odgovarajući na poslaničko pitanje kazao kako je Direkcija za saobraćaj završila rekonstrukciju 5,5 kilometara puta Gusinje-Grnčar za 2.066.666,61 euro i izgradila nedostajući dio puta do granice sa Albanijom dužine 313 metara, vrijednih 128.733,55 eura.
“Albanska strana je obećala da će svoj dio obaveza završiti do kraja 2014, čime će put Gusinje-Podgorica biti stavljen u funkciju. Naravno, do tog perioda mi možemo i proširiti ovaj dio od rijeke Zatrijebačke, ali saobraćaj svakako, što se tiče pravaca na teritoriji Crne Gore mogao bi i ovog trenutka da funkcioniše”, rekao je, između ostalog, tada ministar Brajović , u odgovoru na poslaničko pitanje. Kao prvi rok za otvaranje puta kroz dvije susjedne države koji bi povezao Gusinje i Podgoricu bio je označen kraj 2013. godine.
Izvor: Facebook stranica Plav Montenegro
Albanci grade put do Vrmoše, crnogorskog kraka nema
12.1.2015.
Crnogorske vlasti su završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se otvorio novi granični prolaz.
P. Završetak izgradnje puta od Gusinja i Plava do Podgorice, kroz Albaniju, ne može se očekivati za još dvije godine, jer su to rokovi koje Albanija ima u svojim planovima. O: Predsjednik Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić objašnjava da su albanske vlasti tek prije dva mjeseca započele izgradnju dionice tog puta od mjesta Tamara, pa do Vrmoše, unutar njihove teritorije, u dužini od 25 kilometara, sa rokom završetka 23 mjeseca. "Albanija je završila dionicu od Han Hota do Tamare, i sada treba da nastave dalje prema Vrmoši. Albanija ima rok još dvije godine da završi put koji bi istovremeno i mi koristili od Gusinja do Podgorice. Mi možemo priželjkivati da oni to završe prije, ali njima je rok još 22 mjeseca, a to je do jeseni 2016“, kaže Laličić.
P: Albanija taj projekat realizuje uz finansijsku podršku dvije evropske banke, i podrazumijeva otvaranje oko 3000 kilometara puteva na njihovom ruralnom dijelu.
O: "Među tim putevima je i ovaj koji bi povezao Skadar sa sjeverom Albanije, odnosno sa Tamarom i Vrmošom u blizini Gusinja“, priča Laličić.
P: Crnogorske vlasti su, s druge strane, završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se, prema dogovoru dvije vlade, otvorio novi granični pralaz, u mjestu Grabon ili Cijevna Zatrijebačka, ali to nikako i da realizuju.
O: "Iz takozvanih IPA fondova je odobreno oko 1.200.000 eura Albaniji i Crnoj Gori da naprave zajednički granični prelaz i tri i po kilometra puta od tog prelaza do puta koji prave Albanci prema Vrmoši. To je trebalo odavno da bude završeno jer je novac uzet, a zašto nije, ja ne znam“, kaže predsjednik Partije za Gusinje.
P: Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina?
O: Laličić dodaje da bi otvaranje graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj i tog prilaznog puta bilo dobro za početak, i da bi time mogao da otpočne da se koristi ovaj za Gusinjane i Plavljane značajan regionalni put. "I ako još nije asfaltiran, zemljani put bi mogao da bude u upotrebi i prije nego ga Albanija do kraja završi. I sada ima dosta bajkera i stranaca koji terenskim vozilima prolaze tim putem, ali u nedostatku graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj, moraju da idu skoro do Skadra, odnosno do graničnog prelaza Božaj“, kaže Laličić.
O: Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina? Gusinje, živopisna varoš koja je tek početkom prošle godine, poslije mnogo vremena, izvojevala bitku za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se sada, u nedostatku saobraćajnica, može samo nazad.
O: Laličić vjeruje da je jedina i najbolja varijanta da se Podgorica približi Gusinju i Plavu, put preko Albanije. Taj put, prema njegovim riječima, predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja kažu da je karavanska trasa počinjala čak u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu. U to vrijeme, nekoliko vjekova unazad, naselje Gusinje imalo je 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put, obično bez povratka, odavde vodi za Sjedinjene Američke Države. Ovo malo urbano mjesto postalo je saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem. Ta vjekovna saobraćajnica je jednostavno prekinuta. Od tada mještani Gusinja i Plava za Podgoricu putuju “kružnim tokom”, preko Berana, Ribarevina i kanjonom Morače. Osim što je stara karavanska trasa, put dolinom Cijevne ima i drugih prednosti. "Gusinje je ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima ovim putem je tu u blizini, pa bi bio veoma lak za održavanje u zimskim uslovima”, rekao je, između ostalog, Laličić.
Brajović: Biće do kraja 2014, što se nas tiče može i sada
Ministar saobraćaja Ivan Brajović rekao je kako je u skladu sa dogovorom dviju vlada, crnogorska strana ispunila svoje obaveze oko izgradnje puta Plav-Podgorica, koji dijelom prolazi kroz Albaniju. Na drugoj posebnoj sjednici prvog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore još 2013., Brajović je odgovarajući na poslaničko pitanje kazao kako je Direkcija za saobraćaj završila rekonstrukciju 5,5 kilometara puta Gusinje-Grnčar za 2.066.666,61 euro i izgradila nedostajući dio puta do granice sa Albanijom dužine 313 metara, vrijednih 128.733,55 eura.
“Albanska strana je obećala da će svoj dio obaveza završiti do kraja 2014, čime će put Gusinje-Podgorica biti stavljen u funkciju. Naravno, do tog perioda mi možemo i proširiti ovaj dio od rijeke Zatrijebačke, ali saobraćaj svakako, što se tiče pravaca na teritoriji Crne Gore mogao bi i ovog trenutka da funkcioniše”, rekao je, između ostalog, tada ministar Brajović , u odgovoru na poslaničko pitanje. Kao prvi rok za otvaranje puta kroz dvije susjedne države koji bi povezao Gusinje i Podgoricu bio je označen kraj 2013. godine.
Izvor: Facebook stranica Plav Montenegro
OTOCI SREDNJEG I JUŽNOG JADRANA
Objavljen Raspis i Prijavnica za treking utrku Škraping 2015.
6.1.2015.
Dana 2.1.2015. objavljena je Prijavnica i Raspis za najluđu utrku i avanturu “Škraping for 10!”-Internacionalna trekking utrka po škrapama koja će se održati 07.03.2015. u Tkonu na otoku Pašmanu. Pozivamo svih da se prijave na Škraping i da se ludo zabave na otoku Pašmanu. Rok za prijavu je do 27.02.2015. ili do ispunjenja maksimalnog broja, limit od 1200 prijavljenih natjecatelja. U sklopu utrke Škraping u ponudi je i bogati tjedni Program događanja koji će obuhvaćati različita edukativna predavanja, radionice, akcije čišćenja podmorja i okoliša otoka Pašmana, dječji “Škrapić” te tradicionalan Sajam otočnih proizvoda. Ovogodišnji Škraping je humanitarnog karaktera, te će se donirati oprema za potrebe rada Udruge za djecu sa Down sindromom Zadarske županije. Djeca sa Down sindromom imati će prilike sudjelovati i na dječjem “Škrapiću”. Organizatori: JKU “PRVENJ”, OPĆINA TKON I TZ OPĆINE TKON
Izvor: Skraping.hr
Objavljen Raspis i Prijavnica za treking utrku Škraping 2015.
6.1.2015.
Dana 2.1.2015. objavljena je Prijavnica i Raspis za najluđu utrku i avanturu “Škraping for 10!”-Internacionalna trekking utrka po škrapama koja će se održati 07.03.2015. u Tkonu na otoku Pašmanu. Pozivamo svih da se prijave na Škraping i da se ludo zabave na otoku Pašmanu. Rok za prijavu je do 27.02.2015. ili do ispunjenja maksimalnog broja, limit od 1200 prijavljenih natjecatelja. U sklopu utrke Škraping u ponudi je i bogati tjedni Program događanja koji će obuhvaćati različita edukativna predavanja, radionice, akcije čišćenja podmorja i okoliša otoka Pašmana, dječji “Škrapić” te tradicionalan Sajam otočnih proizvoda. Ovogodišnji Škraping je humanitarnog karaktera, te će se donirati oprema za potrebe rada Udruge za djecu sa Down sindromom Zadarske županije. Djeca sa Down sindromom imati će prilike sudjelovati i na dječjem “Škrapiću”. Organizatori: JKU “PRVENJ”, OPĆINA TKON I TZ OPĆINE TKON
Izvor: Skraping.hr
PROKLETIJE - ALBANIJA
Cesta za Thethi neprohodna
6.1.2015.
Kao i svake godine, tako i počevši od 27.12.2014. cesta Bogë - Theth zatvorena je zbog snijega. Od sada, za turiste i stanovnike ovoga područja, sve do proljeća biti će nemoguće doći vozilom do doline Thethi. Ove godine više od 25 obitelji odlučilo se prezimiti u Thethiju, a još više obitelji u okolnim selima (oko Nderlysa, Kaprre i Bregluma), koja su također nedostupna.
Iako je mnogo ljudi željelo provesti blagdane na ovome području, zbog velike količine novonapadalog snijega (1 metar na najvišem dijelu ceste, na prijevoju Qafe e Thoresen, 1800 m i oko 50 cm u dolini), to im je bilo onemogućeno. Za one koji još uvijek žele doći do doline Thethi ipak postoji još jedna mogućnost - da stignu od juga, kroz dolinu Dukagjini, na cesti Prekal - Kira - Shosh - Shale i onda u Theth. Ova cesta je u lošem stanju - devedeset km bez asfalta. Zapravo, snijeg ej napadao i na ovoj cesti (40-50 cm), ali su cm snijega , ali su lokalne vlasti obećale kako će ga očistiti.
Izvor: Thethi Guide (http://thethi-guide.com)
Cesta za Thethi neprohodna
6.1.2015.
Kao i svake godine, tako i počevši od 27.12.2014. cesta Bogë - Theth zatvorena je zbog snijega. Od sada, za turiste i stanovnike ovoga područja, sve do proljeća biti će nemoguće doći vozilom do doline Thethi. Ove godine više od 25 obitelji odlučilo se prezimiti u Thethiju, a još više obitelji u okolnim selima (oko Nderlysa, Kaprre i Bregluma), koja su također nedostupna.
Iako je mnogo ljudi željelo provesti blagdane na ovome području, zbog velike količine novonapadalog snijega (1 metar na najvišem dijelu ceste, na prijevoju Qafe e Thoresen, 1800 m i oko 50 cm u dolini), to im je bilo onemogućeno. Za one koji još uvijek žele doći do doline Thethi ipak postoji još jedna mogućnost - da stignu od juga, kroz dolinu Dukagjini, na cesti Prekal - Kira - Shosh - Shale i onda u Theth. Ova cesta je u lošem stanju - devedeset km bez asfalta. Zapravo, snijeg ej napadao i na ovoj cesti (40-50 cm), ali su cm snijega , ali su lokalne vlasti obećale kako će ga očistiti.
Izvor: Thethi Guide (http://thethi-guide.com)
PLANINE ISTRE I PODRUČJA KRASA
Izvor: Planinarsko društvo "Planik", Umag, 22.12.2014.
Prezentacija turističko-planinarskog zemljovida "Ćićarija"
22.12.2014. u zgradi Općine Lanišće u Lanišću održana je javna prezentacija turističko-planinarskog zemljovida "ĆIĆARIJA". Uvodnu riječ održao je g. Neven Mikac, načelnik Općine Lanišće. Osvrt na pl. kartografiju Ćićarije održao je g. Vladimir Rojnić, predsjednik IPS-a. O najnovijem zemljovidu Ćićarije govorili su g. Rudolf Schwabe i g. Diego Košta iz HGSS Kartografskog odsjeka.
Izvor: Planinarsko društvo "Planik", Umag, 22.12.2014.
Prezentacija turističko-planinarskog zemljovida "Ćićarija"
22.12.2014. u zgradi Općine Lanišće u Lanišću održana je javna prezentacija turističko-planinarskog zemljovida "ĆIĆARIJA". Uvodnu riječ održao je g. Neven Mikac, načelnik Općine Lanišće. Osvrt na pl. kartografiju Ćićarije održao je g. Vladimir Rojnić, predsjednik IPS-a. O najnovijem zemljovidu Ćićarije govorili su g. Rudolf Schwabe i g. Diego Košta iz HGSS Kartografskog odsjeka.
PODRUČJE SREDNJE BOSNE
Planinarsko-turistička mapa Kaknja
Planinarsko društvo “Bobovac” iz Kaknja izdalo je planinarsko - turističku mapu Kaknja, koja će biti promovirana 17.12.2014. Autor mape je Senad Bajrić
Planinarsko-turistička mapa Kaknja
Planinarsko društvo “Bobovac” iz Kaknja izdalo je planinarsko - turističku mapu Kaknja, koja će biti promovirana 17.12.2014. Autor mape je Senad Bajrić
PLANINE CRNE GORE
Izvor: Planinarski savez Crne Gore, 8.12.2014.
Privremeno zatvorene planinske staze
Stručna komisija PSCG za markacije, planinske staze, pješačke puteve i Registar, shodno Zakonu o planinskim stazama, obavještava da su „privremeno zatvorene sve planinarske transverzale i staze nacionalne mreže planinarskih staza u Crnoj Gori od 15. novembra 2014. godine do 15. maja 2015. godine.
Kako se navodi u Saopštenju Komisje: „U planinama središnje i sjeverne Crne Gore zatvaraju se i zabranjuje korišćenje svih staza u masivima: Prokletija, Komova, Hajle, Žijova, Prekornice, Moračkih planina, Sinjajevine, Durmitora, Lubišnje, Planine pivske, Vojnika, Njegoša, Maglića, kao i zimske uspone koji se izvode u ovim i ostalim destinacijama samovoljno, neorganizovano i bez stručnih vodiča zimi (planinarski ili lokalni), kao i na planinarskim stazama na Orjenu, Lovćenu, Lisinju i Rumiji (snijeg, gromovi, magle i klizav teren). Takođe se „ne preporučuje korišćenje bez adekvatne zimske opreme prema namjeni i težini staze na ostalim prohodnim stazama u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore.
Stručna komisija PSCG apeluje da svi korisnici planinarskih staza nacionalne i lokalne mreže staza u zimskom periodu (pješaci, planinari, alpinisti i drugi) poštuju privremenu zabranu korišćenja planinarskih staza i ne koriste staze bez zimske opreme, poštuju preporuke i kodeks ponašanja u planini zimi i lošim meteo uslovima, ne idu sami, nepripremljeni na teže i naporne ture zimi na prohodnim stazama (gdje nema snijega) bez stručnih vodiča, ako nisu organizovani zimski usponi od stručnih organa PSCG i planinarskih klubova.
Planinarski savez Crne Gore je spreman da pruži neophodne informacije preko planinarskih klubova i stručnu pomoć svim zainteresovanim korisnicima u okviru svojih ovlašćenja i resursa u vezi sa bezbjednim korišćenjem staza u zimskom periodu.
Izvor: Planinarski savez Crne Gore, 8.12.2014.
Privremeno zatvorene planinske staze
Stručna komisija PSCG za markacije, planinske staze, pješačke puteve i Registar, shodno Zakonu o planinskim stazama, obavještava da su „privremeno zatvorene sve planinarske transverzale i staze nacionalne mreže planinarskih staza u Crnoj Gori od 15. novembra 2014. godine do 15. maja 2015. godine.
Kako se navodi u Saopštenju Komisje: „U planinama središnje i sjeverne Crne Gore zatvaraju se i zabranjuje korišćenje svih staza u masivima: Prokletija, Komova, Hajle, Žijova, Prekornice, Moračkih planina, Sinjajevine, Durmitora, Lubišnje, Planine pivske, Vojnika, Njegoša, Maglića, kao i zimske uspone koji se izvode u ovim i ostalim destinacijama samovoljno, neorganizovano i bez stručnih vodiča zimi (planinarski ili lokalni), kao i na planinarskim stazama na Orjenu, Lovćenu, Lisinju i Rumiji (snijeg, gromovi, magle i klizav teren). Takođe se „ne preporučuje korišćenje bez adekvatne zimske opreme prema namjeni i težini staze na ostalim prohodnim stazama u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore.
Stručna komisija PSCG apeluje da svi korisnici planinarskih staza nacionalne i lokalne mreže staza u zimskom periodu (pješaci, planinari, alpinisti i drugi) poštuju privremenu zabranu korišćenja planinarskih staza i ne koriste staze bez zimske opreme, poštuju preporuke i kodeks ponašanja u planini zimi i lošim meteo uslovima, ne idu sami, nepripremljeni na teže i naporne ture zimi na prohodnim stazama (gdje nema snijega) bez stručnih vodiča, ako nisu organizovani zimski usponi od stručnih organa PSCG i planinarskih klubova.
Planinarski savez Crne Gore je spreman da pruži neophodne informacije preko planinarskih klubova i stručnu pomoć svim zainteresovanim korisnicima u okviru svojih ovlašćenja i resursa u vezi sa bezbjednim korišćenjem staza u zimskom periodu.
DINARSKO GORJE - EKOLOGIJA I ZAŠTITA PRIRODE
Izvor: Dinaric Arc Parks, 8.12.2014.
Utemeljena regionalna asocijacija „Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida“
Osnivačkom skupštinom u Podgorici službeno je utemeljena regionalna asocijacija „Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida“. Predstavnici 36 parkova iz regije Dinarskog luka izabrali su predsjednika i upravno vijeće asocijacije koja će im omogućiti lakšu razmjenu iskustava, razvijanje zajedničkih projekata te promociju
Podgorica, Crna Gora – U nazočnosti ministra održivog razvoja i turizma Crne Gore, g. Branimira Gvozdenovića, 36 predstavnika zaštićenih područja iz regije Dinarskog luka sudjelovalo je u osnivačkoj skupštini regionalne asocijacije „Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida“ u podgoričkom hotelu Ramada. Nakon što je 60 parkova iz osam zemalja regije: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije, potpisalo pismo o namjeri osnivanja asocijacije u oktobru ove godine, na trećoj WWF-ovoj međunarodnoj konferenciji „Parkovi Dinarskog luka“ u hrvatskom Nacionalnom parku Brijuni, sada je i zvanično postavljen temelj njenog budućeg rada i razvoja.
“Velika nam je čast i zadovoljstvo da je naša zemlja sjedište ove Asocijacije i dio ove organizacije koja ima za cilj stvaranje platforme zaštićenih područja kroz povezivanje svih parkova u regionu Dinarskog luka. Osnivanje ove Asocijacije predstavlja rezultat dogovora postignutog u Budvi prije godinu dana, usvajanjem zajedničkog dokumenta "Velika pobjeda za Dinarski luk", istaknuo je minister Gvozdenović.
Osnivanjem „Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida“ na današnjoj Osnivačkoj skupštini predstavnici zaštićenih područja iz osam zemalja regije usvojili su njen Statut, izbarali članove Upravnog odbora i ostalih radnih tijela i time formalno-pravno postavili temelj njenog budućeg rada i razvoja. Izabrani su i predsjednik asocijacije Zoran Mrdak, direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore, te potpredsjednici Amarildo Mulić, direktor NP Una i Oner Jakuposki, direktor NP Mavrovo. Predsjednikom skupštine asocijacije proglašen je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske Nenad Strizrep a glavnim tajnikom Leon Kebe, voditelj WWF-ovog projekta “Parkovi Dinarskog luka“.
“Organizovana zaštite prirode na području regiona Dinarida je počela krajem 19. vijeka. Prvi Nacionalni parkovi su formirani sredinom 20. vijeka i današnje formiranje Parkova Dinarida predstavlja još jedan važan događaj, kao i novi viši nivo organizovanja zaštite prirode u regionu”, istaknuo je predsjednik mreže Zoran Mrdak.
Službenim početkom rada asocijacije finalizirana je i glavna aktivnost WWF-ovog projekta „Parkovi Dinarskog luka“, kroz koji su tri godine postavljani temelji ovoj asocijaciji. Voditelj WWF-ovog projekta i glavni sekretar asocijacije Leon Kebe ističe:
„Drago nam je da smo ovime doprinijeli točki 11. dokumenta 'Velika pobjeda za Dinarski luk' sa zajedničkim obavezama svih zemalja, koji je prihvaćen prije godinu dana u Budvi na našoj drugoj međunarodnoj konferenciji. Prvi korak ostvarenju te obaveze je napravjen! WWF je sretan jer sada ima čvrstog projektnog partnera za daljnji rad sa zaštićenim područjima u regiji“, kaže Kebe.
Sjedište asocijacije u prve tri godina bit će u Crnoj Gori, a njezin upravni odbor čine po jedan predstavnik iz svake od osam zemlja Dinarskog luka. Među glavnim ciljevima osnivanja asocijacije istaknuti su umrežavanje parkova, tehnička podrška u stručnom smislu i što bolja promocija parkova. Asocijacija bi k tome trebala pomoći zaštićenim područjima regije u privlačenju fondova, kao i u zajedničkom razvoju projekata.
PARKOVI KOJI SU UŠLI U MREŽU PARKOVA DINARIDA: Albanija: Asocijacija nacionalnih parkova Albanije Bosna i Hercegovina: NP Sutjeska, NP Una, PP Hutovo Blato, zaštićena područja Sarajevskog kantona Bijambare, Skakavac, Vrelo Bosne i Trebović, PP Vjetrenica Crna Gora: JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NP Biogradska gora, NP Lovćen, NP Durmitor, NP Skadarsko jezero, NP Prokletije) Hrvatska: svih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode, te Pećinski park Grabovača Kosovo: NP Bjeshket e Nemuna, NP Sharri, PP Germia Makedonija: NP Mavrovo, NP Pelister, PP Jasen, PP Ezerani Slovenija: PP Ljubljansko barje Srbija: NP Đerdap, NP Tara, PP Šargan-Mokra Gora
Izvor: Dinaric Arc Parks, 8.12.2014.
Utemeljena regionalna asocijacija „Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida“
Osnivačkom skupštinom u Podgorici službeno je utemeljena regionalna asocijacija „Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida“. Predstavnici 36 parkova iz regije Dinarskog luka izabrali su predsjednika i upravno vijeće asocijacije koja će im omogućiti lakšu razmjenu iskustava, razvijanje zajedničkih projekata te promociju
Podgorica, Crna Gora – U nazočnosti ministra održivog razvoja i turizma Crne Gore, g. Branimira Gvozdenovića, 36 predstavnika zaštićenih područja iz regije Dinarskog luka sudjelovalo je u osnivačkoj skupštini regionalne asocijacije „Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida“ u podgoričkom hotelu Ramada. Nakon što je 60 parkova iz osam zemalja regije: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije, potpisalo pismo o namjeri osnivanja asocijacije u oktobru ove godine, na trećoj WWF-ovoj međunarodnoj konferenciji „Parkovi Dinarskog luka“ u hrvatskom Nacionalnom parku Brijuni, sada je i zvanično postavljen temelj njenog budućeg rada i razvoja.
“Velika nam je čast i zadovoljstvo da je naša zemlja sjedište ove Asocijacije i dio ove organizacije koja ima za cilj stvaranje platforme zaštićenih područja kroz povezivanje svih parkova u regionu Dinarskog luka. Osnivanje ove Asocijacije predstavlja rezultat dogovora postignutog u Budvi prije godinu dana, usvajanjem zajedničkog dokumenta "Velika pobjeda za Dinarski luk", istaknuo je minister Gvozdenović.
Osnivanjem „Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida“ na današnjoj Osnivačkoj skupštini predstavnici zaštićenih područja iz osam zemalja regije usvojili su njen Statut, izbarali članove Upravnog odbora i ostalih radnih tijela i time formalno-pravno postavili temelj njenog budućeg rada i razvoja. Izabrani su i predsjednik asocijacije Zoran Mrdak, direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore, te potpredsjednici Amarildo Mulić, direktor NP Una i Oner Jakuposki, direktor NP Mavrovo. Predsjednikom skupštine asocijacije proglašen je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske Nenad Strizrep a glavnim tajnikom Leon Kebe, voditelj WWF-ovog projekta “Parkovi Dinarskog luka“.
“Organizovana zaštite prirode na području regiona Dinarida je počela krajem 19. vijeka. Prvi Nacionalni parkovi su formirani sredinom 20. vijeka i današnje formiranje Parkova Dinarida predstavlja još jedan važan događaj, kao i novi viši nivo organizovanja zaštite prirode u regionu”, istaknuo je predsjednik mreže Zoran Mrdak.
Službenim početkom rada asocijacije finalizirana je i glavna aktivnost WWF-ovog projekta „Parkovi Dinarskog luka“, kroz koji su tri godine postavljani temelji ovoj asocijaciji. Voditelj WWF-ovog projekta i glavni sekretar asocijacije Leon Kebe ističe:
„Drago nam je da smo ovime doprinijeli točki 11. dokumenta 'Velika pobjeda za Dinarski luk' sa zajedničkim obavezama svih zemalja, koji je prihvaćen prije godinu dana u Budvi na našoj drugoj međunarodnoj konferenciji. Prvi korak ostvarenju te obaveze je napravjen! WWF je sretan jer sada ima čvrstog projektnog partnera za daljnji rad sa zaštićenim područjima u regiji“, kaže Kebe.
Sjedište asocijacije u prve tri godina bit će u Crnoj Gori, a njezin upravni odbor čine po jedan predstavnik iz svake od osam zemlja Dinarskog luka. Među glavnim ciljevima osnivanja asocijacije istaknuti su umrežavanje parkova, tehnička podrška u stručnom smislu i što bolja promocija parkova. Asocijacija bi k tome trebala pomoći zaštićenim područjima regije u privlačenju fondova, kao i u zajedničkom razvoju projekata.
PARKOVI KOJI SU UŠLI U MREŽU PARKOVA DINARIDA: Albanija: Asocijacija nacionalnih parkova Albanije Bosna i Hercegovina: NP Sutjeska, NP Una, PP Hutovo Blato, zaštićena područja Sarajevskog kantona Bijambare, Skakavac, Vrelo Bosne i Trebović, PP Vjetrenica Crna Gora: JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NP Biogradska gora, NP Lovćen, NP Durmitor, NP Skadarsko jezero, NP Prokletije) Hrvatska: svih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode, te Pećinski park Grabovača Kosovo: NP Bjeshket e Nemuna, NP Sharri, PP Germia Makedonija: NP Mavrovo, NP Pelister, PP Jasen, PP Ezerani Slovenija: PP Ljubljansko barje Srbija: NP Đerdap, NP Tara, PP Šargan-Mokra Gora
