|
|
SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI SLOVENIJE I HRVATSKE > VELIKA KAPELA > Klek
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Klek, 1182 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.26035, 15.14544
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Klek, 1182 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.26035, 15.14544
|
|
UvodKlek je istaknuti stjenoviti vrh na istočnom rubu masiva Velike Kapele, iznad grada Ogulina. Visok je 1182 metra i ima oblik 3-4 km dugoga stjenovitog hrpta smjera sjeverozapad-jugoistok, koji je od podnožja pa do grebena prekriven šumskim plaštom, dok se oko podnožja planine prostiru široke livade. S koje god mu se strane prilazi, Klek pokazuje drugo obličje, ali pogled odasvud privlači njegova okomita, 200 m visoka okomita stijena. Gledan s juga doimlje se kao usnuli div, kojemu su stijene Klečice noge, a vršna stijena glava i po pučkoj predaji je vrh Kleka sijelo vještica, koje su postale simbolom Kleka i Ogulina. Sam vrh Klek je kamena glavica promjera desetak metara, povrh stjenovitih okomica. S vrha je lijep vidik prema Bjelolasici, Risnjaku, Ogulinu i jezeru Sabljaki, a za lijepih dana vide se i Alpe. Klekova vršna stijena bila je prva škola hrvatskih alpinista i u njoj je izveden velik broj prvenstvenih penjačkih uspona.
IZVOR WIKINFO, Gorski kotar ENGLISH SUMMARY: Klek (near Ogulin)
- 
Naslovna fotografija
Pogled na Klek iz smjera Vrbovskog |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Reljef
|
Geomorfologija Kleka. Klek je smješten na istočnom rubu Velikokapelskog gorskog bloka, uz rub Ogulinsko-plaščanske udoline, stoga znatno nadvisuje okolno područje i čini jedinstven reljefni oblik. Tektonskim i kemijsko-mehaničkim denudacijskim procesima oformiođli su se stjenoviti vršni dijelovi Kleka kakve poznajemo danas. Dominantna točka Kleka, sam vrh, obilježavaju strme i okomite stijene na kojima su se pak oblikovale mnoge grižine ili škarpe. Grižine su, kao. i ponikve, među najprepoznatljivijim indikatorima krša, a sastoje se od manjih udubina i brazda koje nastaju korozijskim djelovanjem vode na karbonatne stijene. Najčešće su izdužene u smjeru otjecanja vode i odvojene oštrim bridovima.
Središnja, dominantna točka značajnog krajobraza je vrh Kleka (1181 m). Unutar zaštićenog područja je još jedan vrh visine iznad 1000 m, a to je Klečica (1058 m) smješten sjeverozapadno od vrha Kleka. Geološki razvoj. Klek je građen od vapnenačkih stijena nastalih tijekom geoloških razdoblja jure i krede. U juri su vladali tropski uvjeti, plitkim morima je razina postupno rasla. Najveći dio Kleka izgrađuju stijene nastale u doba mlađe jure starosti oko 150 milijuna godina. Vapnenci koji izgrađuju vršne dijelove Kleka nastali su početkom krede, prije otprilike 100 milijuna godina. Stoga Klek često nazivaju i divom starcem. IZVOR Javna ustanova Natura Viva i dr. |
Zaštita. Planina Klek zaštićena je 1971. godine u kategoriji značajnog krajobraza zbog geomorfoloških značajki područja. Površina zaštićenog područja iznosi 847,86 ha. Dio je Nature 2000 - područje: HR2000591 Klek (POVS)
Speleološka istraživanja. Prva značajna sustavna istraživanja na ogulinskom području provodio je Josip Poljak (bio je također prvi predsjednik Speleološkog društva Hrvatske), a nakon njega i članovi Speleološkog društva Hrvatske koji su 1960. istražili i dva speleološka objekta unutar današnjih granica zaštićenog područja. Tom prilikom istražene su Pećina na Kleku (duljine 15 m) i Jama u Zakopi (dubine 34 m), dok su kasnija speleološka istraživanja rezultirala otkrićem značajnih speleoloških objekata na Kleku – Jame ispod heliodroma i Vještičje jame.
PROČITAJ VIŠE
JAKOVAC, Dalibor: Prirodne značajke značajnog krajobraza Klek i razlozi ugroženosti Jakovac. Završni rad. Veleučilište u Karlovcu. Karlovac, 2017. (PDF)
|
PRIRODA
Biljni svijet i vegetacija
|
Klek je poznat po velikoj raznolikosti flore. Do sada je zabilježeno čak 368 različitih biljnih vrsta iako se pretpostavlja da ih je znatno više. Zaštićene su 125 vrste, među kojima je 14 endema. Na pretplaninskim livadama i stijenama vršnog područja zabilježena je reliktna flora. Smatra se da je 11 biljaka s područja Kleka pred izumiranjem. Reliktne biljke iz geološkog razdoblja tercijara preživjele su čak i ledena doba.
Rijetke i zaštićene biljke Kleka. Zbog svoga položaja biljni svijet Kleka obiluje nizom rijetkih i zaštićenih vrsta među kojima se mogu spomenuti; klečki jaglac (Primula kitaibeliana), dlakavi sleč (Rhododendron hirsutum), žuta širištara, lincura ili srčanik (Gentiana symphyandra), bijeli stolisnik (Achillea clavennae), planinska sasa (Pulsatilla aplina), bijeli vimenjak (Platanthera bifolia) i dr. Kako su navedene vrste dekorativne i rastu na vrlo ograničenom prostoru, one su danas relativno ugrožene i zadržale su se na najnepristupačnijim mjestima. Ostale vrijedne vrste koje rastu na ovome području su: vazdazeleni likovac, lovorolisni likovac ili lovoričica (Daphne laureola L.), šrokolisna veprina ili mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.), božikovina ili božika (Ilex aquifolium), planinska sasa ili gorska sasa (Pulsatilla montana), crveni pasji zub (crvena košutica; lat. Erythronium dens-canis), Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana), dugolisna naglavica (Cephalanthera longifolia), bijela naglavica (Cephalanthera damasonium), dvolisni procjepak (Scilla bifolia L.), obična tisa (šumska tisa, europska tisa, žvetuljina, lat. Taxus baccata) i dr. IZVOR Javna ustanova Natura Viva i dr. 
Lokacija: Klek (Velika Kapela)
|
Lovac na bilje S01E06
Autor: Preživljavanje Hrvatska Datum objave: 26.1.2019. Opis: Preživljavanje u divljini Smjernice za lakše snalaženje u prirodi 
Bijeli stolisnik
Bijeli stolisnik (srebrnasta hajdučica, srebrnasti stolisnik, planinski stolisnik; lat. Achillea clavennae), trajnica iz porodice glavočika raširena u srednjoj i južnoj Europi, raste i u Hrvatskoj. Stabljika može biti uspravna, polegnuta ili povijena. Listovi su perasto razdijeljeni, obrasli svilennkastim dlačicama; cvjetovi su dvospolni, a plod je spljoštena siva ahenija. Cvate od srpnja do rujna. WIKIPEDIJA 
Bijeli vimenjak, Platanthera bifolia
vimenjak (Platanthera), biljni rod s približno 55 do 85 vrsta iz por. kaćuna (Orchidaceae), iz tropskih, suptropskih i umjerenih područja. U Hrvatskoj rastu, pretežno u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, bijeli ili mirisavi i zelenkasti vimenjak (P. bifolia i P. clorantha). Podzemno imaju cjelovit gomolj. Stabljika visoka 20 do 50 cm, pri dnu s 2 velika ovalna lista, a iznad s 1 do 4 malena lancetasta listića. Na vrhu nosi bijele ili žućkastozelene cvjetove u grozdastom cvatu. Cvjetovi imaju usku cjelovitu mednu usnu i vrlo dugačku tanku ostrugu. Obje su vrste zakonom zaštićene. Izvor: vimenjak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.10.2024. https://www.enciklopedija.hr/clanak/vimenjak |
Životinjski svijet
|
Fauna Kleka nije detaljno istražena izuzev ptica i leptira. Zabilježene su 42 vrste ptica gnjezdarica, među kojima i 4 zaštićene vrste sova: ušara, šumska sova, jastrebača i planinski ćuk. Od ostalih ptica ističu se strogo zaštićene vrste alpski popić (Prunella collaris) i zidarčac (Tichodroma muraria) te zaštićena grabljivica škanjac osaš (Pernis apivorus). Najpoznatiji leptir s područja Kleka je endem klekovski okaš, glacijalni relikt kojeg nalazimo na strmim stijenama vrhova Klek i Klečica.
U šumama na području Kleka žive velike zvijeri – medvjed, vuk i ris. IZVOR Javna ustanova Natura Viva |
Zaštita prirode
|
Flora Ogulinskog kraja, osobito – Kleka, odavna je privlačila pozornost prirodoslovaca, planinara i ljubitelja prirode. Klek se isprva tretirao kao specijalni botanički rezervat, a 1971. godine proglašen je rezervatom prirodnog predjela na površini od 850 ha. Prema registru posebno zaštićenih objekata prirode u Republici Hrvatskoj područje Kleka evidentirano je u kategoriji zaštićenih krajolika.
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
17. stoljeće
Još u 17. stoljeću Johann Weichard Valvasor prikazao je Klek kao impozantnu hridinu i nazvao je "mons Klyek".
18. stoljeće
Francuski istraživač Belsazar Hacquet krajem 18. stoljeća u svojim djelima spominjao je biljke ubrane na Kleku.
19. stoljeće
Saski kralj Friedrich August II na Klek se popeo dva puta, a 1838. u pratnji mu je bio Josip Jelačić, poslije hrvatski ban.
Klek su pohodili mnogi istaknuti znanstvenici, posebice botaničari, a Ljudevit Schlosser toliko je bio povezan s tom planinom da mu je u 19. stoljeću bečki dvor dodjelio titulu viteza Klekovskog.
Klek je za hrvatske planinare osobito važan kao mjesto gdje je u proljeće 1874. inicirano osnivanje planinarske organizacije. Već u jesen te godine u Zagrebu je osnovano Hrvatsko planinsko družtvo (HPD), čime su Hrvati postali deveti narod svijeta i prvi u ovom dijelu Europe sa svojom planinarskom udrugom.
Klek su pohodili mnogi istaknuti znanstvenici, posebice botaničari, a Ljudevit Schlosser toliko je bio povezan s tom planinom da mu je u 19. stoljeću bečki dvor dodjelio titulu viteza Klekovskog.
Klek je za hrvatske planinare osobito važan kao mjesto gdje je u proljeće 1874. inicirano osnivanje planinarske organizacije. Već u jesen te godine u Zagrebu je osnovano Hrvatsko planinsko družtvo (HPD), čime su Hrvati postali deveti narod svijeta i prvi u ovom dijelu Europe sa svojom planinarskom udrugom.
21. stoljeće
13.4. Usponom na Klek hrvatski planinari obilježili su svečano 150. obljetnicu povijesnog događaja kojim je 1874. začeto organizirano planinarstvo u Hrvatskoj. Na usponu na Klek sudjelovalo je 2000 planinara, a s njima se do planinarskog doma popeo i pokrovitelj obilježavanja 150. obljetnice orgainiziranog planinarstva u Hrvatskoj predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Priče o planini
|
Predaje o Kleku Gledan s juga Krek se doimlje kao usnuli div, kojemu su stijene Klečice noge, a vršna stijena glava. Prema predaji, usnuli div Klek iz stoljetnog sna pokušavaju probuditi coprnice (vještice), koje ovdje imaju svoje sijelo svake noći plešu oko vrha. Coprnice su tako postale simbolom Kleka i Ogulina. Druga predaja kaže da je to div kojeg je slavenski bog Volos okamenio, ali da će se jednog dana probuditi iz svog kamenog sna i osvetiti mu se. |
|
Visibaba
Kamena stršeća stijena visoka 9 metara, zvana (Visi)baba, zaštićeni je geomorfološki spomenik, koji se nalazi kraj zaselka Bjelsko, uz cestu Ogulin-Jasenak. |
OGULINSKO - PLAŠČANSKA UDOLINA
Vitunjsko-jelačko proširenje
Ogulinsko-oštarijsko polje
Ogulinsko zagorje
Bjelsko
Musulinsko polje
Pogled sa Stožca prema Musulinskom polju
|
Potok Musulinski
Bjelsko
KLEK - VRŠNO PODRUČJE
|
Vrhovi - KLEK
Datum objave: 28.4.2019. Autor: Mario Jurina Opis: VRHOVI - mali serijal o velikoj ljubavi. Planine u Hrvatskoj skrivaju brojne priče koje su nas inspirirale na ovaj zajednički projekt, a u prvoj epizodi vam donosimo jednu o Kleku, mjestu gdje je sve počelo za planinare s ovih prostora. Zbog svojih specifičnih obilježja, Klek iz svakog kuta izgleda drugačije. Iz Ogulina, nalikuje na usnulog diva. Legenda kaže da je to div kojeg je slavenski bog Volos okamenio, ali da će se jednog dana probuditi iz svog kamenog sna i osvetiti mu se. Klek je poznat kao kolijevka planinarstva u Hrvatskoj. Još u vrijeme romantizma, kada se ljudi okreću bijegu iz grada u divlju prirodu, mnogima je poželjno odredište. Upravo su neki od tadašnjih osvajača Kleka osnovali prvu planinarsku organizaciju u Hrvatskoj. S vremenom su na njemu počeli i prvi alpinistički usponi, a sagrađen je i planinarski dom. Dom se nalazi na točno 1000 metara. Uspon na Klek počinje iz Vučić sela. Za uspon po stazi od 9 kilometara potrebno je 3 do 4 sata. Na vrhu će vas dočekati telekomunikacijski toranj s kojeg se vide Bjelolasica i Risnjak te cijela okolica Ogulina. Otkrijte još vrhova s nama i podijelite svoje priče u komentarima. |
Klek iz zraka
Datum objave: 18.6.2017. Autor: Krunoslav Kodžoman Opis: Vrh Kleka, planine iznad ogulina, snimljen dronom. |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
|
ČUJIĆ, Boris: Klek alpinistički vodič. Zagreb, 1985.
GRUPA AUTORA: Plan upravljanja Značajnim krajobrazom i područjem ekološke mreže Klek (PU 6050) 2023. – 2032. Konačan nacrt plana. Ogulin, 2022. (PDF) JAKOVAC, Dalibor: Prirodne značajke značajnog krajobraza Klek i razlozi ugroženosti Jakovac. Završni rad. Veleučilište u Karlovcu. Karlovac, 2017. (PDF)
ŠUICA, N.: Geološka poučna staza Klek – vodič. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije. Karlovac, 2014. TRPČIĆ, Marina; VRBANEC, Pavao; MODRUŠAN, Matija (ur.): Ptice Značajnog krajobraza Klek – Vodič. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije. Karlovac, 2016. VELIĆ, I.; SOKAČ, B.; ŠĆAVNIČAR, Biserka.: Osnovna geološka karta SFRJ 1:100.000, List Ogulin L33-103. Geološki zavod, Zagreb (1969–1980); Savezni geološki institut. Beograd, 1982. |
Brošura: Značajni krajobraz Klek
PRISTUPI KLIKOM NA FOTOGRAFIJU |
Klek: alpinistički vodič
Autor: Boris Čujić Mjesto i godina izdanja: Zagreb, 1985. Broj stranica: 48 |
Turističko-planinarski zemljovid – karta KLEK – 4
Planinarski putevi, pješačke i biciklističke staze. Mjerilo: 1:25 000 |
