DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

DINARSKO GORJE
U PJESNIŠTVU

Facebook email email

Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

Dinarsko gorje u pjesništvu
Dinarske planine u poeziji

​Ovdje su prikupljene lirske pjesme, kojih je najviše s temom krajobraza (krajolika, pejzaža) dinarskih planina i ostalih dinarskih obilježja. Prema tematskoj podjeli lirike krajobrazna lirika je ona u kojoj pjesnik putem krajobraza izražava svoja unutarnja raspoloženja, ujedno se i divi krajobrazu. Međutim, prikupljene su i one pjesme raznih tematika (ljubavne, domoljubne/rodoljubne, socijalne, duhovno-religiozne, intimne, dijalektalne lirske pjesme, šaljive, pjesme u prozi i dr.) u kojima se na bilo koji način spominju pojedinačne dinarske planine, pojedini reljefni dinarski oblici ili karakter dinarskog prostora (krš, povijest, kultura, baština, ljudi). Velik broj pjesama je nastao u narodu, ostale su rad pojedinih umjetnika. Neke od priloženih lirskih pjesama su i naknadno uglazbljene. Neke od pjesama govore općenito o planinama i gorama, ali plod su rada umjetnika čiji je život vezan za dinarski prostor ili iz njega potječu.
Prenj planina

Picture
Picture
Picture
01
Prenj

Prenj planina nije, 
Visok grad je vila, 
Sijelo je bogova 
Drevnih bogumila: 
Još vrijeme brazde 
Po čelu mu ore; 
U njem se žestoko 
Dobro i zlo bore. 

Prenj planina nije, 
Divova je kuća, 
Kojom bitka bjesni 
Sve veća i ljuća: 
Rat naših vrlina 
S našim porocima, 
Borba u još divljim 
Barbarskim grudima. 

I Prenj stoji. 
Sav je 
Od jednog komada; 
Krvav je kad sunce 
U maglu zapada; 
U jesenje dane 
Kao žuć se žuti, 
Grozan kad prozbori, 
Strašan kada šuti. 

Prenj planina nije 
Žrtvovani je kamen 
Što čeka da sveti 
Očisti ga plamen. 
I Bijeli Svećenik 
K njemu jednom stigne,
Put k zvijezdama i 
Suncu Sebe i nas digne. 


Vladimir Nazor, 

(Iz zbirke "Pjesme partizanke", svibanj 1943)
Picture
Neposredno prije Drugog svjetskog rata Nazor se upoznao s Ivanom Goranom Kovačićem. To poznanstvo je odigralo veliku ulogu u njegovom životu. I.G. Kovačić ga je 1942. pozvao u redove partizana, a Nazor iako već star odlazi u partizane. Na svome putu od Slunja preko planina Bosne, Sandžaka i Durmitora do Topuskog, Nazor je bilježio ratna zbivanja u pjesmama Pjesme partizanke, dnevniku S partizanima i zbirci pjesama Legende o drugu Titu. ​

IZVOR: 
Vladimir Nazor, Izbor iz djela, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1987.

​Kliknu vila sa vrha Porima

Kliknu vila sa vrha Porima,
pa doziva mostarskog vezira:
"Čujes li me mostarski vezire?
čuvaj Stoca, ne daj Počitelja,
nit' Mostara, ne ostavljaj sama!
Viš' Mostara ljuta guja spava,
ljuta guja, Čengic Smail-aga!
Ako bi se guja probudila,
ni Saraj'vu ne bi lahko bilo,
a kamoli sv'jetu niz Neretvu!"


Sevdalinka (Bosna)
Izvor: Vehid Gunić, Sevdalinke
Durmitor planina

Picture
02
Durmitoru

Biješ me mrazom i dahom, što koči,
U dane, kad se livade zelene I šume smolom već mirišu.
​— Hladan,

Osamljen, gord se ovijaš tišinom,
kralju naših gora i planina!

A ja bih htio, da ko vulkan planeš,
grlo ti se otvori, i lava
Iz utrobe ti klokotajući sukne ,
U ovom novom kataklizmu Zemlje,
U ovoj novoj Društva apokalipsi.

Htio bih, da se čuje i glas tvoj 
U toj oluji mržnje, gnjeva i straha,
Jer mi smo dugo znali samo šutjeti,
I onda, kad se iz dubina bola,
Preteča Čina, mora čuti Riječ.

Planine naše sada plamte i huče;
Doline hoće da se uvis dignu,
I močvare se talasaju.
— Propni Iznad se sviju, Durmitore, kad si 

Najčvršće građen i brat si najstariji!

Na tvome vrhu sjedi Udes naš.


Vladimir Nazor
(Razvršje u Crnoj Gori, 28. V. 1943.)
Kad već postoji planina

Kad već postoji planina treba se penjati
Strpljivo i dugo do samoga vrha.
Kad već postoji planina treba je upoznati
Srcem i uhom kao materinsku riječ.
Kad već postoji planina treba je osvojiti
Polako i mudro kao jedinu ljubav
Kad već postoji planina treba je zavoljeti
Predano i njezno kao dijete.
Zato i postoji planina:
Da bismo otkrili
Pute neprohodne.

Ljerka Car-Matutinović

iz zbirke "Trudno kao dažd", Zagreb 1976.
(rođ. Crikvenica, 11.7.1931.),
suvremena hrvatska pjesnikinja,
 prozaistica, književnica za
​ djecu, esejistica i prevoditeljica
Romanija planina

Picture
Picture
Picture
Picture
03
Karvan ide preko Romanije

Karvan ide preko Romanije,
za karvanom Simo Sarajlija,
a za njime Stojko kiridžija:
Oj, boga ti, Simo Sarajlija,
je l’ slobodno malo zapjevati?
Oj, boga mi, Stojko kiridžija,
jest slobodno koliko ti drago!
Tad zapjeva tojko kiridžija:
Romanijo, puna li si vuka,
puna vuka i puna hajduka,
a još više lijepih djevojaka!

Sevdalinka (Bosna)

Štono ječi gora Romanija

​Štono ječi gora Romanija?
Gorom jezde kićeni svatovi.
Svi svatovi prođoše u miru,
al’ ne prođe nevjesta djevojka.
Nju oteše iz gore hajduci
da im licem obasjava pute,
mračne staze i mračne bogaze.

​Sevdalinka (Bosna)

Ide Tito preko Romanije*

Ide Tito preko Romanije,
i on vodi svoje divizije.
Kad je Tito preš'o Romaniju,
osnov'o je narodnu armiju.
Kol'ko ima Romanija grana,
još je više mladih partizana.
Kol'ko ima Romanija lista,
još je više mladih komunista.
Drugarice, posadimo cvijeće,
kud se vojska druga Tita kreće.
Partizani, blago li je nama,
kad drug Tito komanduje s vama.


*Jedna od najpopularnijih pjesama o Josipu Brozu Titu je: Ide Tito preko Romanije. Autor ove partizanske narodne pjesme je nepoznat. Druga verzija ove pjesme ide ovako:

Ide Tito preko Romanije 

Ide Tito preko Romanije 
Vodi svoje divizije 
Doš'o Tito u Srbiju 
Osnovao Narodnu armiju! 
Drugarice, zasadimo svijeće 
Kud se vojska druga Tita kreće! 
Ova zemlja više robovat neće 
Jer se po njoj vojska druga Tita kreće!

Bogom, brate, Mujo Sarajlija

Bogom, brate, Mujo Sarajlija,
Prevedi me preko Romanije

bez ljubljenja i bez zagrljaja
i bez onog muškog pomišljaja.
To je Mujo za boga primio.
Kad su bili nasred Romanije,
molbu čini kićen djevojka:
Stani, Mujo, da se odmorimo,
da se hladne vode napijemo.
Nape se vode sa izvora
te sjedoše pod jeliku tanku.
A´iz gore nešto progovara:
Kidaj vjeru, Sarajlija Mujo,
kidaj vjeru, obljubi djevojku,
ti se ne daj od nje nadmudriti!!!
Djevojke su varalice stare!
I mene je moja prevarila,
prevarila pa me ostavila,
a nisam joj obljubio lice!

Sevdalinka (Bosna)

Guslarska pjesma o Romaniji

​
Evo pjesme junačke, viteške
o planini što gorom miriše

prekrasnoj šumovitoj gori
grlo moje pjeva i govori
​
Pjevaču vam glasom gorskih ždrala
guslati jekom morskih vala
ako voliš junačke planine
evo gore Novaka Starine
ako tražiš goru po ponosu
romanijsku moraš gazit' rosu
i zlokobno zavijanje vukaječi
​gorom k'o pjesma hajduka
ako igdje ima gora čarna
onda to je Romanija ravna
ako gora ima posestrimu
Romanija ima Jahorinu
ako gora ima svoga sina
onda to je Devetak planina
ako gora ima čedo svoje
Romanija Glasinačko polje
Romaniji crvene su stjene
ko djevojci đerdan i prstenje

Romanijske šumotvite kose
ko uvojci djevoke što nose
mjesto dvora i bijele kule
Romanija Sokolac miluje
​
sa istoka kao ogrlica
opasuje goru Rogatica
kad pogledaš oči su ti stale
ispred tebe prostiru se Pale
preko gore kad se čuje jeka
to je pjesma iz Han Pijeska
u Knežini jedan putnik reče
bistra voda iz kamena teče
kad te služi sokolovo oko
sa djeve ćeš pregledati Mokro
uz žubore Miljacke i Prače
Romanija i pjeva i plače
u kamenu davno od starina
Novakova samuje pećina
pa kad sine munja žeravica
k'o da pjeva Dijete Grujica
kad se čuju grmljavine jake
Romanija pominje junake
od starina do današnjih dana
u slobodu urezanih rana.
Od Kaljine do Vučije Luke,
prostiru se šumovite čuke.
Nekada su u Vučijoj Luci,
carovali vuci i hajduci.
Sad po Luci gusle odjekuju,
il´ se kose na livadi kuju.
Sve od Braje do Kadina sela.
svjetlucaju potoci i vrela.
​Od Buloga pa do Hreše,
prečicom se stiže pješe.

​Gdje je cesta kamena i tvrda,
oko nje su Kalovita Brda.
Ispod šuma javora i graba,
redaju se kuće od Podgraba
Gosina je puna od Iješnika.
Ćavarine pitomih krušaka.
Od Stjenica preko Đedovaca.
pasu konji i stada ovaca
Divan li si romanijski kraju
nije ljepše ni u samom raju.

Rajko Kujundžić*


*Kujudžić kaže: "Još davno, negdje između 1965. i 1970. godini, napisao sam u velikoj inspiraciji jednu guslarsku pjesmu o Romaniji. Nju sam, prvenstveno, namjenio mom rođaku Radomiru Kujundžiću sa Pala, koju je on izvodio na više skupova, a Radio Sarajevo je snimilo istu, pa je ona mnogo puta emitovana. Pjesmu sam potom umnožio i slao prijateljima pa su je mnogi pjevali, uglavnom u skraćenoj verziji. Posebno mi je drago bilo kada sam čuo da je jednom prilikom neko rekao kako je pjesma iznikla iz naroda". (izvor: slavicnet.com/forum)
Trebević planina

Picture
Picture
04
Puhni vjetre s Trebević planine

Puhni vjetre s Trebević planine,
skini alem s Begove džamije.
Skini alem, nemoj mujezina,
mujezina, Muju materina.
Mlad se Mujo na munaru penje,
on se penje da Boga spomene.

​Sevdalinka (Bosna)

Drugi žuti, što hanume ljuti

Trebeviću, visoka planino,
s tebe mi se vidi Sarajevo
i sva sela oko Sarajeva;
na čaršiji dućan do dućana
i mejhana pokraj Tašlihana,
gdje se kupe dične Sarajlije,
u njoj služi Besarina Mara.
Na njoj koša od stotinu groša,
anterija, trista madžarija,
ispod toga dva nova fistana,
jedan mavi, što bekrije mami,
drugi žuti što hanume ljuti.

​Sevdalinka (Bosna)

Vila viče sa vrh Trebevića

Vila viče sa vrh Trebevića:
”Jel’ Saraj’vo gdje je nekad bilo?
Jel’ mejhana kraj Morića hana?
Piju l’ vino mlade Sarajlije?
Služi li ih krčmarica Mara?
Nosi l’ Mara tri tanka fistana?
Prvi, plavi, što begove mami,
drugi, žuti, što hanume ljuti,
treći, b’jeli, što djevojke cvjeli!”

​Sevdalinka (Bosna)
Velebit planina

Picture
Picture
Picture
Picture
05
Picture
Velebit u hrvatskom
pjesništvu 
U knjizi je objavljeno 100 pjesama različitih autora, koje su nastale u posljednjih 500 godina, po izboru prof. Ane Lemić i gosp. Stjepana Sučića.
Godina izdanja: 2014.
Velebit

​Velebit se zovem, junak sam ti pravi 
Kamen-krunu nosim na ponosnoj glavi. 

Da istinu kažem baš mi dobro nije 
Mene sunce pali, studen vjetar bije. 
Sunčana mi žega kosu poharala 
Zelenu mi bradu bura obrijala. 

Obraze mi grdi kiša, sn´jeg i krupa, 
Jadransko me more po tabanu lupa. 

Iz neba me biju str´jele i gromovi, 
Noge su mi bose, a goli bokovi. 

Nevolja i tuga stisnulo me jato, 
Al´ ja čvrsto stojim: ne bojim se zato! 

Nek me munje biju i dave oblaci 
Na muci se pravi poznaju junaci! 

Još Ličanin vrli po meni se skita, 
Još u gori pjeva vila Velebita. 

Iza mene Lika i Krbava slavna, 
L´jevo Dalmacija, desno Istra travna.

Uza mene leže Senj i Nehaj smjeli, 
Kraljevica, Bakar, Novi i Bag b´jeli: 
Preda mnom je puklo sinje more slano, 
Po njemu otoci, stado raštrkano: 
I Pag, i Rab i Krk, Cres i Lošinj kitni, 
I Molat i Olib, Silba, Susak sitni, 
I još mnogo drugih ispred nogu mojih 
Ja ih često brojih, još ih ne izbrojih. 

Čuvam ovce da ih vuci ne zateku, 
Da mi ne zastrane, da mi ne uteku. 

Tim se, brate dragi, dičim i ponosim, 
Pa visoko glavu u oblake nosim.


Vladimir Nazor

Vila Velebita

Oj ti vilo, vilo Velebita,
Ti našeg roda diko,
Tvoja slava jeste nama sveta,
Tebi Hrvat kliko:


Ti vilo Velebita,
Ti našeg roda diko!
Živila, premila,
Živila, premila,
Živila, oj premila,
Ti vilo svih Hrvata!


Velebite, vilovito stijenje,
Ja ljubim tvoje smilje.
Ljubim tvoga u gorici vuka,
I onoga - Ličkoga hajduka.
​

Ti vilo Velebita
Ti našeg roda diko!
Živila, premila,
Živila, premila,
Živila, oj premila,
Ti vilo svih Hrvata!

Autor nepoznat, 19. stoljeće


Velebitu

Čelo znoj mi probi kroz klance veruć se puste, 
Na vrhove Tvoje se popeh, usnuli moj dive; 
Niz obronke gledam, kako šume bude se guste 
Sunce se rađa, kruni Ti tjeme - litice sive. 

Nečujno bude se šume, Brunde nema im živa, 
Pust mu je brlog, zavjesom pauk ulaz mu krasi, 
Kud stazama je kreto, paprat mu tragove skriva. 
Zamuko i Vukan, pjesmom se više s Vučjaka ne glasi. 

Ni Mlečića nema tu… Sjekira njihovih lupa, 
Ne ječi šumom… i nikak više sjeći je ne će: 
Potomstvo Brunde ih čuva, kroz njih ponosno stupa, 
A Vukanov čopor i sad se još Vučjakom šeće. 

Sa vrha Tvog oči mi blude, ko u carstvu sanja: 
Kroz daleke drage, gdje jutarnje magle se svile, 
Ah nisu to magle, već usred vita jelova granja, 
Ko dašak laki veo zape Velebitske Vile. 

Tamo je Ona… na tronu sjedi - Foebusa čeka, 
Da skute joj ljubi. Kroz livade prepune rose 
I ja ću doć… Dok slazim kroz grane mirisna kleka, 
Doci se bude, kosci već, čujem, klepaju kose… 

Ivo Modrić, Zagreb 1934.; pesma je objavljena u Ličkom planinaru 1935. godine. 

Vela oda velom Velebitu

Velebite, care gora 
u nebesa kud se vinu,
kud se penješ iznad mora
u oblake, u visinu?

Ti se dičiš Zavižanom, 
gromovitom Gromovačom,
Svetim brdom, Malovanom 
i prašumom Štirovačom.

Tebe krasi Šatorina, Kiza, 
Dabri, Visočica,
Vrh Vaganski i Stapina 
i paklena Paklenica.

I Bojinac i Rajinac, 
Višerujna gorovita,
Sadikovac, Balinovac, 
Begovača šumovita.

Ponosiš se kukovima 
i Hajdučkim i Rožanskim,
nebo dereš visovima 
ne zemaljskim, već božanskim.

Ti se dičiš Lubenovcem, 
Bačić kukom i Vučjakom,
i Radlovcem i Štirovcem 
i Zečjakom i Kozjakom.

Protežeš se uzduž mora 
od Crnopca do Vratnika.
Ti si naša sveta gora, 
pradjedova naših dika:
Velebite, care gora! 

Zdravko Šilić


Velebit 

Svijetla planino moga zavičaja 
očiju tamnih od snjegova bijelih 
isplakana suzo krika i očaja 
uvijek se tvome pogledu veselih 

doline su tvoje često maglovite 
vrhovi postelja oblacima sivim 
vjetrovi mrse kosu jele vite 
a ja bih tvojim životom da živim 

nehinjenom lakoćom tvoje surovosti 
vječnošću mora i hladnoćom snijega 
kamenim spokojem prolazne mladosti 
ozbiljnom bezbrižnošću tebe starijega 

poklanjam ti moje jeseni sumorne 
srce nesposobno da kameno bude 
možda su i tvoje livade umorne
od magle i snjegova od vječnosti lude 

što je tvojoj veličini sitni neven žuti 
stijenama tvojim maglama i buri 
u nemoći svojoj tvoju snagu sluti 
od vječnosti tvoje umrijeti se žuri. 

Neven Čačić, iz zbirke pjesama "Zatečen"

Kob planinara

Umrijet ću u gojzericama
na Bojincu il´na vrhu Kleka, 
gdje orli kruže nad liticama
i vide se obzorja daleka.

Nestat ću u paklu Paklenice
u snježnoj zimskoj olujnoj noći.
Nek´me nose moje gojzerice
gdje noga gorštaka neće doći.

Ostat ću na vrhu Gromovače
za tihe ljetne zvjezdane noći,
u zoru stići do Štirovače,
usnuti kraj vrela u samoći.

Ispenjat ću visove visoke,
dosegnuti nebo liticama.
Kada spoznam ponore duboke;
umrijet ću u gojzericama.

Zdravko Šilić


Senjska bura

Brdo Vratnik nadvilo se 
Senju gradu 
nešto sprema 
uznemireno 
uzneseno 
naslućeno 
isanjano… 
svoja krila pružilo je 
dolje
prema… 

Za tren, bura!… 
i cvili 
i fijuče 
i ulice briše 
i lomi grane… 
sve se posakrilo 
čekajući 
toplije dane 

I bura 
i Senj 
i Senj 
i bura- 
oduvijek je tako 
otkad ih je znati 

Čim malo sunce se javi 
oni će se sazivati

Davor Prpić


Planinska bura

Ona je probudila planinsku zoru 
I dugim jecajima obojila jesen. 
Zašumjela je kroz gole vrleti
Kao nevidljiva utvara svemirske rijeke,
Olujnim vihorima udarala 
I iz korijena čupala. 

Ona je podizala vrtloge prašine, 
Otpalo lišće i slomljene grane 
Koje je poput roblja slijedilo njen put, 
Nasrtala u tutnju i prasku 
Na zelene čopore buntovnih stabala, 
U pasu ih do prestrašenih trava povijala,
A zatim u prkosu i gnjevu uspravljala. 

Ona je dugo ludovala planinom, 
Lutala između kamenja, grmlja i šipražja 
I tako bijesno pirovala. 
Onda je iznenada, jednog jutra, 
Na raskršću smreka i jata golubova 

Odjednom posustala I u tišini mračnog bezdana nestala. 

Vladimir Jurčenko, iz zbirke "Svjetlost ognjišta", Senjsko književno ognjište, Senj, 1993.

Šuma

U šumi rano zamiru zvuci 
Kad mrak takne 
Planine velebitske.

Ljubičastim prstima 
Uspavljuje vrleti gorske, 
Vlake razrovane 
I prašume izranjenje. 

U dolini mir 
Među stablima poraženim. 
Nad drvenom barakom 
Sjedinjeni oštar miris 
Znoja - čovjeka i konja. 

Sjekiro osamljena, 
O čemu sanjaš 
Kad zmija rosu pije 
S tvoga sječiva hladnog?! 

Vladimir Jurčenko, iz zbirke «Svjetlost ognjišta», Senjsko književno ognjište, Senj, 1993.


Balerina

Pršti jutro 
Razliveno sunce svjetlošću pjeva 
Navijeno proljetnom budilicom 
Kristalno proljetno jutro 
U krilu Velebita tope se posljednje kolonije snijega 
Probuđena Balerina 
Pleše taj zamamni ples 
Svakog proljeća 
Sve nebil´ je Vila Velebita poštedjela rastopljene smrti 
U grču plesa i smrti… 
Stapa se s´ planinom 
Nestajući u našim očima 
Do idućih snjegova Like 

Miroslav Zdunić, iz zbirke "U sjeni krhotina"



Velebit

Siv kamenit 
ponosit i lijep 
zelen 
šumovit 
gord i slijep još ponešto drugo…Zvonjava ovaca i klepke krava 
a na vrhu kapa od magle 

Penjanje 
spuštanje 

Pokoje bistro vodeno oko 
pokriveno srebrnim odsjajem 
prostrana plandišta 
zatravljeni prevoji 
poneko točilo… 

Dolje 
duboko 
u dodiru s morem 
gdje dere bura 
i prska posolica 
izrasta Velebit 
u svojoj gordosti 

Ima li u nama 
bar nešto skriveno 
od te ljepote i ljubavi 


Davor Prpić, iz zbirke "Svjetlost ognjišta", Senjsko književno ognjište, Senj, 1993.

Haiku aromatorij

VELEBITSKA DEGENIJA 
- Degenia velebitica 
- Zlatnici žuti na Šugarskoj dulibi stjenjem rasuti.

RUNOLIST 
- Leontopodium alpinum 
- Alpski bjelolist na Zavižanskoj kosi kao opal čist.

GOSPINA TRAVA 
- Hypericum perforatum 
- Srpanjsko sunce u žutim cvjetovima zaboravljeno.

STOLISNIK 
- Achillea millefolium 
- Čudesna trava hajduku rane vida i kada spava.

HRVATSKA SIBIREJA 
- Sibiraea croatica 
- Sjeme sibirsko iz kopita procvjeta na Visibabi.

MAJČINA DUŠICA 
- Thymus serpyllum 
- Grimizna trava Veliki Lubenovac preobražava.

KRANJSKI LJILJAN 
- Lilium carniolicum 
- Ures planinski očarava ljepotom kao cv´jet rajski.

Zdravko Šilić

Bjelasica planina
Picture
06
Bjelasicom pasla stada

Bjelasicom pasla stada 
Čuvala ih bjela Rada 
Njoj dolazi momče mlado 
Pa joj veli: "Zdravo Rado!"
Ona njemu veli na to: 
"Zdravo momče nepoznato".
"Otkud Rado, otkud zlato, 
Otkud sam ti nepoznato, 
Još kada smo bili mali 
Tvoji su me zetom zvali. 
Tvoji su me zvali zete 
Dođe vrjeme i uzeh te!"

Narodna (Crna Gora)
Sinjajevina planina

Picture
07
Оj, planino

Oj, planino, moj' planino. 
Moj, prostrana Sinjaj'vino, 
U tebi su preko zime 
Ravna brda i doline, 
Sve od leda i snijega 
Niđe krša ni brijega; 
L'jepo li je u proljeće
Planinama brat' cvijeće, 
A još ljepše usred ljeta,
Planinama kad se šeta, 
I neđelje ići svake 
U zelene borovnjake.

Narodna (Crna Gora)
Igman planina

Picture
08
Mjesec razli po Igmanu zrake

Mjesec razli po Igmanu zrake,
sevdah prekri čikmali sokake,
kad mujezin sa munare javlja,
da jacija na mahale pada!
"Aziz-Allah"-svako tiho šapće,
samo Ajša na mušepku plače.
Plače Ajša kroz mušepke guste:
"Gdje ste noći, ramazanske puste?
Gdje si dragi, kad ćeš čikmom proći,

svojoj Ajši pod mušepke doći?"

​Sevdalinka (Bosna)

Sa Igmana pogledat’ je l’jepo

Sa Igmana pogledat’ je l’jepo,
gdje se Bosna razl’jeva daleko.
Bosna teče, kroz bašče krivuda,
pjesme ore, pa se čuju svuda.
”Oj, Igmane, ti planino stara,
pod tobom su polja od behara.
Najljepši si kad te magla rosi,

c’jela Bosna tobom se ponosi!”

Sevdalinka (Bosna)
Planinsko jutro                   

U modrom nebu,
Tamo daleko,
Izbija zora rana.
Iz jednog okruglog okna,
Što se jedva crveni
Nad oštrim planinskim rtom,
Pomalja lice svoje
I radosno se smije,
Kô duša vedra,
Kô milo biće neko
Što nam nasusret hita
I tople ruke pruža
Da nam se javi.
Sa njenog srebrnog njedra,
Punog purpurnih ruža,
Kô prvi leptirovi
Razlijeću se plavi
I meki bijeli snovi.
Neki visoko, tamo,
U mirno nebesko kube
Dižu se i gube,
Dok drugi doli,
Po ranom zelenom zlatu
Zelenih kruna,
Padaju tiho,
​I s ranim proljećem šume,
Njišu se, pozdravljaju me, -
I moja duša
Kao da sluša
Jecanje harfinih struna
​Kako sve bliže
Stiže
U gluhi planinski kraj.

Još dugo čekati neću,
I mlado uskrslo sunce
Sve nebo zapljusnuće
Peharom zlatne krvi,
Da pošljednih zvijezda
Ugasi srebrni sjaj.
Već čujem daleke glase
I zore širi je polet.
Ja ovdje, na vrhu krša,
Usamljen stojim.
Poda mnom vodopad bije,
Pada i rije,
I razbija se;
Struji
I huji,
Tutnji i grmi
Niz ponor strmi,
Kô vječna duboka pjesma
,
​
I sjajnim srebrnim prahom
I rubinima svojim
Zasipa divlju travku
I sivu golet.
Tamo, duboko doli,
Gdje lebdi magla plava,
Jezero spava
I plodna ravan leži.
Okolo, uz gole grane,
Ubogo stoje
Kolibe raštrkane;
I g
dje plamen svježi
Bukti i baca
Vesele iskre svoje.
I tamo, pod gorskim pasom,
Iz tjesnaca,
Bik jedan širokim glasom
Pozdravlja rani dan.
​
Po zamagljenoj ravni -
Širom oranih njiva
Kô crne miču se sjenke
Prvi sijači naši;
Žilavom mašu rukom
I njihov širok i lanen
Rukav leprša.
O, kako zlatno zrnje pada
U mlade svježe brazde,
U materina njedra
Što mu toplotu nude,
Da nadojeno snagom,
Pošlje kratkog sna,
U sjaju blagoslova
Uskrsne snova
I, kao zlatan talas,
Zašumi s rodne grude!
Ja gledam i gledam,
I meni sve se čini:
Za svakom stopom
Radnika onih
Ostaje jedna
Svijetla staza,
I kapi zlatne krvi
Po njoj trepte i gore
Kô krupni rasuti rubini;
I kô da iz svake brazde
Po jedan visok izrasta lovor
I saginje se doli,
Pa vrhom zelenih kruna
Miluje znojna čela...
Slušaj!
Sa ozarenih brda,
Što im na snježne vrhe
Jutro korale sipa
I kristal sam,
Čuju se glasovi krda,
I prethodnika zlatnog
Veselo zvono zvoni,
​
I sva širina plava
Postaje jedan hram,
I sveta služba teče:
Puna smaragda sjajnih
Radosno vrela šume,
Krotko se svija granje
Molitve puno,
Mirisom travke mlade
Svod širok kade,
I u svjetlosti blagoj
Budna se viju jata,
I krotke duše poje i slave
Prve darove oca.
Tamo, visoko, gori,
Pred vedrim oltarom neba,
Kao kandilo jedno,
Plameni kolut gori;
A pred njim, u zlatnom blijesku,
Svoja široka krila,
Razvija orô jedan
I klikće.
Kakva ljepota!
Svega me pokrilo sunce
Toplim svilenim purpurom,
I tanke njegove strijele
Zabadaju se svuda,
I svuda kô da teče
Zlatna rumena krv;
Dok tamo, doli,
Gdje u vijencu trskâ
Jezero bistro ćuti, -
Umire magla siva;
I sa studenih njiva
Kô da sve više i više
U plavi krug
Rastu i gori dižu se,
Pod jednim širokim krstom,
Robovi vječni...
I kô da ćutim po meni kako
Iz njihovih žuljavih šaka
Sve zdravo pada sjeme
I rasipa se sjajno
Kô razdrobljene zvijezde;
I kô da jedna ruka,
Iz čijeg prozirnog dlana
Crvene kapi biju,
Na njihno znojno čelo
Polaže trnov vijenac
I oreolu sjajnu...
I sveta služba teče,
I kroz široki hram
Sve zvoni jedan odjek sam:
Osana!
Osana!
​
Aleksa Šantić, 1910.
Lovćen planina

Picture
Picture
Picture
Picture
09
Pod onom Lovćen planinom

Pod onom gorom zelenom 
I onom Lovćen planinom 
Malo se selo viđelo 
U selu kolo igralo, 
U kolu moja đevojka; 
Spustila biser niz prsi 
A ruse kose niz pleći.
- Po čem je, bolan poznaješ?
- Po njenu stasu visoku,
po njenu grlu bijelu,
po mome zlatnom prstenu; 
Moje je pjesme pjevala, 
I moje igre igrala.
- Dođi mi, dođi, dragane,
Pod onu ružu rumenu,
Dovedi đoga sa sobom,
Sitan sam biser prosula,
Dođi ga, dragi kupiti,
Aja ću tebe ljubiti!

Narodna (Crna Gora)


​Lovćenu

S porfirom sunca, kralju svrh Jadrana,
Ti što u zvezde tičeš vrhom krune,
Pozdravljam tebe i jek tvog megdana!

Visovi tvoji nadanjima pune
Stoleća mnoga one, što su sami
I ostavljeni, uz jecanje strune,

Cviljeli ljuto u gvožđu i tami.
U tebi vazda, za sva srca bona,
Tekli su sveti izvori. U čami

Našoj, na stege željeznijeh spona,
Na krv i rane, duboke k'o jama,
Ti si privij'o meleme, i zvona

Blagoveštenih zvuke slao nama.
I suzne oči podiže rod sveli
I vide Boga... I vide: sa kama

Hrbata tvojih, vulkane, gde smeli
Tvoj plamen buknu i k'o sjaj planeta
Pro daljnih međa rasu se i preli

Vrhove divnih dečanskih kubeta.
I sad u gaju gdje je Stevan pleo
Vence i sluš'o negda poj s drveta,

Sa žezlom blista dvoglav or'o beo.
Likuj! Pred delom tvoje dece časne,
Gle, polumesec kako, krvav ceo,

Iznad munara Zlatnog Roga gasne.

Aleksa Šantić, 1913.

Kraj Cetinja selo malo

Kraj Cetinja selo malo 
Donji Kraj se vazda zvalo. 
Selo malo i premalo, 
Ali mi je srcu drago. 
Malo kuća i dolina, 
Ispod krša korovina 
Naokolo pitomina. 
Svud grmovi od drenjina 
Još ognjišta tamo dime, 
lako je to Cetinje. 
A neka ih nek' se dime, 
Kao spomen od starine.

Narodna (Crna Gora)

Grob na Lovćenu

Ali ne, to još uvek nije vreme 
To je jedno mesto 
koje prepoznajem u prostoru 

Mrtve su gore odakle ta reč dođe 
Svingo s pticom lažljivom umesto lica koje 
Svlada 
tajna iza slepe maske. Rođenje je jedina nada. 
Vidim smele mostove preko kojih nema ko da 
prođe. 

Spavaj ti i tvoja sudbina pretvorena u brdo, 
kruta 
gde provejava smrt i ljubav ne spasava. 
Dan i noć si pomirio u svojoj smrti što nas 
obasjava. 
Taj san je u noći produžetak dana i puta. 

Šta si ptica ili glas koji luga 
pod divljim nebom gde te pesma ostavila samog 
na vrhu Lovćena s čelom punim sunca, tamo 
gde ne postoji vreme, gde jedna svetlost žuta 
negde u visini čuva otisak tvoga lica. 
Čoveče tajno feniks je jedina istinska ptica.

Branko Miljković
Jedno jutro u svitanje zore 

Jedno jutro u svitanje zore
čuh đe gore među sobom
vode razgovore.
Jedna veli: "Na jad sam ti jade
mojim hladom već odavno
niko se ne krade."
A druga joj na to odgovara:
"Teško gori punoj hlada,
bez bijela stada,
A još teže bez momaka
i bez đevojaka."

Narodna (Crna Gora)










​
Još ne sviće rujna zora

Još ne sviće rujna zora, 
Još nе trepti list sa gora. 
Ne čuje se glas slavuja, 
Zoru da najavi.

Ne čuje se ni zefira, 
niti svirke od pastira, 
tišina je-svuda vlada, 
sve živo počiva.

Neka cvjeta rosno cvijeće, 
Nek' se kiti njim proljeće, 
ja ga neću više brati, 
jer nije za mene.

Ja ga neću više brati, 
jer ga nemam kome dati. 
Kojoj sam ga dosad dav'o, 
Zemlja je pokriva.

Narodna (Crna Gora)

Komovi planina

Picture
Picture
Picture
10
Gledala sam s Koma plava*

​Gledala sam s Koma plava
kako vjetar zamotava.
Gledala sam sa svih strana,
Kom je glava planinama,
Gledala sam sa Komova
Kuče Marka Miljanova
I gledala bijele brave
niz Komove kako jave;
i za njima čobanice
kako vezu maramice.
Gledala sam Margaritu,
ljevorečku zlatnu kitu.
I gledala od milina
ravno bilo od Carina.
Gledala sam bjelu crkvu
na Prevlaku više Luku.
Gledala sam i Pričelja,
tu mi srcu bješe želja.
I gledala potok Vučin,
kako teče kako ‘uči.
Gledala sam vrh Bušata
đe Mićkovu rupu hvata.
Gledala sam Velipolje
kad je tuđe, što je bolje.
I još munju đe sijeva
vrhovima od Žijeva.
I Rumiju gledah goru,
što se k sinjem spušta moru.
Gledala sam vrh Lovćena,
iza njega i Orjena.
I gledala Volujaka,
divna gora čast joj svaka;
i Maglića gledah goru,
naspram dičnom Durmitoru.
Gledala sam Sinjajevinu,
k Durmitoru pogled minu.
Gledala sam Kolašina
mala varoš, al’ je fina.
I gledala krivu džadu
što Mojkovcu vodi gradu.
Gledala sam Bjelasicu,
tu planinsku ljepoticu.
I doline gledah rosne
i planine preko Bosne.
Gledala sam Prijepolja,
Nova Varoš bješe bolja.
Gledala sam Zlatibora,
naspram njega Tara gora.
I gledala Kopaonika,
što Srbiji bješe dika.
Gledala sam niz dolinu
vasojevsku omladinu.
I gledala Lim zeleni,
nigdje dragog, jaoj meni.
Gledala sam grad Berane,
toj varoši nema mane.
I gledala Šarplaninu,
Metohijom pogled minu.
I gledala Koritnika,
pogled njega i Paštrika.
Gledala sam Arbaniju,
Prokletije što je kriju.
I gledala na sve strane,
nema tebe, moj dragane.

Narodna (Crna Gora); Zapisao: Bogdan Labović, Život na Komovima


*Ova se pjesna vrlo često može čuti u skraćenoj verziji u izvedbi pjevačice Branke Šćepanović, dok original ima 64 stiha. Skraćena verzija je:

Gledala sam s Koma plava

Gledala sam s Koma plava
kako vjetar zamotava
Gledala sam s Koma plava
kako vjetar zamotava
i gledala bijele brave
niz Komove kako jave
i gledala bijele brave
niz Komove kako jave
 
Gledala sam sa svih strana
Kulevića Radovana
i gledala sa svih strana
Kulevića Radovana.

Gledala sam grad Berane
toj varoši nema mane
i gledala grad Berane
toj varoši nema mane.

Gledala sam sa vrh Koma
Kuče Marka Miljanova
i gledala sa vrh Koma
Kuče Marka Miljanova.

Gledala sam Kolašina
mala varoš al' je fina
i gledala Kolašina
mala varoš al je fina.

Кom planina

Kom planina puna brava, 
Među njima čoban spava;
On ne spava, nego dr'jema, 
Jer tvrdoga sanka nema! 
I ako ga san prevari 
Na um su mu bjeli bravi.

Narodna (Crna Gora)

Velika Kapela planinsko područje

Picture
11
Preko Kapele

Preko Kapele, ličke gore zelene,
Tamo su cure garave.

Pregazit ću Kapelu, ličku goru zelenu,
Poljubit ću curu garavu.

Preko Udbine, i hrvatske ravnine,
Vide se ličke planine.

Pregazit ću Udbinu, i hrvatsku ravninu,
Poljubit ću curu garavu.

Krumpiri se krumpiraju, curice se ne diraju,
Diraju se samo snaše koje se ne plaše.

Krumpiri se krumpiraju, curice se ne diraju,
Diraju se samo žene koje vole mene.

Krumpiri se krumpiraju, curice se ne diraju,
Diraju se samo cure koje se ne žure.

Narodna (Hrvatska)
Skadar i Taraboš grad i planina

Picture
Picture
12
Taraboš

Juriš! Na vrhe pobijmo barjake!
Planina jeknu, trese se i slama.
Sve jurnu, k'o da zmajeve gorštake

Uz grm i krše nose krila sama.
Napred! Na juriš! - Sve grmi, k'o diva
Pobune mračne iz bezdanih jama.

Noć je duboka i sve dublja biva;
A tamo, preko krša i drveta,
Strukama gustim što ih magla skriva,

Penju se oni. Vrsi bajoneta
Po mraku sjeknu k'o odblesci zore
Lom. Zemlja dršće. Iz crnih kubeta

Nebu svud sikću šrapneli i gore.
Granata praska i sa greda svije'
Hrnjage stena s tutnjavom se ore.

No nigde strave ni uzmaka nije -
Zaludu strmen sve to više biva
I bura smrti jauče i vije:

Tamo, gdje nebo reže golet siva,
Penju se oni. I gora se slama -
Napred! Na juriš! - Sve grmi, k'o diva

Pobune mračne iz bezdanih jama.

Aleksa Šantić, 1913.

Zidanje Skadra

Grad gradila tri brata rođena,
Do tri brata tri Mrljavčevića:
Jedno bješe Vukašine kralje,
Drugo bješe Uglješa vojvoda,
Treće bješe Mrljavčević Gojko,
Grad gradili Skadar na Bojani,
Grad gradili tri godine dana,
Tri godine sa trista majstora,
Ne mogoše temelj podignuti,
A kamo li sagraditi grada:
Što majstori za dan ga sagrade,
To sve vila za noć obaljuje.
Kad nastala godina četvrta,
Tada viče sa planine vila:
"Ne muči se, Vukašine kralje,
"Ne muči se i ne harči blaga;
"Ne mo'š, kralje, temelj podignuti,
"A kamo li sagraditi grada,
"Dok ne nađeš dva slična imena,
"Dok ne nađeš Stoju i Stojana,
"A oboje brata i sestricu,
"Da zaziđeš kuli u temelja,
"Tako će se temelj obdržati,
"I tako ćeš sagraditi grada."
Kad to začu Vukašine kralje,
On doziva slugu Desimira:
"Desimire, moje čedo drago!
"Do sad si mi bio vjerna sluga,
"A od sade moje čedo drago,
"Vataj, sine, konje u intove,
"I ponesi šest tovara blaga,
"Idi, sine, preko b'jela sv'jeta,
"Te ti traži dva slična imena,
"Traži, sine, Stoju i Stojana,
"A oboje brata i sestricu;
"Ja li otmi, ja l' za blago kupi,
"Dovedi ih Skadru na Bojanu,
"Da ziđemo kuli u temelja,
"Ne bi l' nam se temelj obdržao,
"I ne bi li sagradili grada."
Kad to začu sluga Desimire,
On uvati konje u intove,
I ponese šest tovara blaga,
Ode sluga preko b'jela sv'jeta,
Ode tražit' dva slična imena;
Traži sluga Stoju i Stojana,
Traži sluga tri godine dana,
Al' ne nađe dva slična imena,
Al' ne nađe Stoje i Stojana,
Pa se vrnu Skadru na Bojanu,
Dade kralju konje i intove,
I dade mu šest tovara blaga:
"Eto, kralje, konji i intovi,
"I eto ti šest tovara blaga,
"Ja ne nađoh dva slična imena,
"Ja ne nađoh Stoje i Stojana."
Kad to začu Vukašine kralju,
On podviknu Rada neimara,
Rade viknu tri stotin' majstora,
Gradi kralje Skadar na Bojani,
Kralje gradi, vila obaljuje,
Ne da vila temelj podignuti,
A kamo li sagraditi grada;
Pa dozivlje iz planine vila:
"More, ču li? Vukašine kralju!
"Ne muči se i ne harči blaga,
"Ne mo'š, kralje, temelj podignuti,
"A kamo li sagraditi grada;
"No eto ste tri brata rođena,
"U svakoga ima vjerna ljuba,
"Čija sjutra na Bojanu dođe
"I donese majstorima ručak,
"Ziđite je kuli u temelja,
"Tako će se temelj obdržati,
"Tako ćete sagraditi grada."
Kad to začu Vukašine kralju,
On doziva dva brata rođena:
"Čujete li, moja braćo draga!
"Eto vila sa planine viče,
"Nije vajde, što harčimo blago,
"Ne da vila temelj podignuti,
"A kamo li sagraditi grada;
"Još govori sa planine vila:
"Ev' mi jesmo tri brata rođena,
"U svakoga ima vjerna ljuba,
"Čija sjutra na Bojanu dođe
"I donese majstorima ručak,
"Da j' u temelj kuli uzidamo,
"Tako će se temelj obdržati,
"Tako ćemo sagraditi grada.
"No jel', braćo, Božja vjera tvrda,
"Da ni jedan ljubi ne dokaže,
"Već na sreću da im ostavimo,
"Koja sjutra na Bojanu dođe?"
I tu Božju vjeru zadadoše,
Da ni jedan ljubi ne dokaže.
U tom ih je noćca zastanula,
Otidoše u bijele dvore,
Večeraše gospodsku večeru,
Ode svaki s ljubom u ložnicu.
Al' da vidiš čuda velikoga!
Kralj Vukašin vjeru pogazio,
Te on prvi svojoj ljubi kaza:
"Da se čuvaš, moja vjerna ljubo!
"Nemoj sjutra na Bojanu doći
"Ni donijet' ručak majstorima,
"Jer ćeš svoju izgubiti glavu,
"Zidaće te kuli u temelja."
I Uglješa vjeru pogazio,
I on kaza svojoj vjernoj ljubi:
"Ne prevar' se, vjerna moja ljubo!
"Nemoj sjutra na Bojanu doći
"Ni donijet' majstorima ručak,
"Jera hoćeš mlada poginuti,
"Zidaće te kuli u temelja."
Mladi Gojko vjeru ne pogazi,
I on svojoj ljubi ne dokaza.
Kad u jutru jutro osvanulo,
Poraniše tri Mrljavčvevića,
Otidoše na grad na Bojanu.
Zeman dođe da se nosi ručak, *
A redak je gospođi kraljici,
Ona ode svojoj jetrvici,
Jetrvici, ljubi Uglješinoj:
"Ču li mene, moja jetrvice!
"Nešto me je zaboljela glava,
"Tebe zdravlje! preboljet" ne mogu;
"No ponesi majstorima ručak."
Govorila ljuba Uglješina:
"O jetrvo, gospođo kraljice!
"Nešto mene zaboljela ruka,
"Tebe zdravlje! preboljet' ne mogu,
"Već ti zbori mlađoj jetrvici."
Ona ode mlađoj jetrvici:
"Jetrvice, mlada Gojkovice!
"Nešto me je zaboljela glava,
"Tebe zdravlje! preboljet' ne mogu;
"No ponesi majstorima ručak."
Al" govori Gojkovica mlada:
"Ču li, nano, gospođo kraljice!
"Ja sam rada tebe poslušati,
"No mi ludo čedo nekupato,
"A bijelo platno neisprato."
Veli njojzi gospođa kraljica:
"Idi", kaže, "moja jetrvice,
"Te odnesi majstorima ručak,
"Ja ću tvoje izaprati platno,
"A jetrva čedo okupati."
Nema šta će Gojkovica mlada,
Već ponese majstorima ručak.
Kad je bila na vodu Bojanu,

Ugleda je Mrljavčević Gojko,

Junaku se srce ražalilo,
Žao mu je ljube vijernice,
Žao mu je čeda u kol'jevci,
Đe ostade od mjeseca dana,
Pa od lica suze prosipaše;
Ugleda ga tanana nevjesta,
Krotko hodi, dok do njega priđe,
Krotko hodi, tiho besjeđaše:
"Što je tebe, dobri gospodaru!
"Te ti roniš suze od obraza?"
Al' govori Mrljavčević Gojko:
"Zlo je, moja vijernice ljubo!
"Imao sam od zlata jabuku,
"Pa mi danas pade u Bojanu,
"Te je žalim, pregoret' ne mogu.'
Ne sjeća se tanana nevjesta,
No besjedi svome gospodaru:
"Moli Boga ti za tvoje zdravlje,
"A salićeš i bolju jabuku."
Tad' junaku grđe žao bilo,
Pa na stranu odvratio glavu,
Ne šće više ni gledati ljubu;
A dođoše dva Mrljavčevića,
Dva đevera Gojkovice mlade,
Uzeše je za bijele ruke,
Povedoše u grad da ugrade,
Podviknuše Rada neimara,
Rade viknu do trista majstora;
Al' se smije tanana nevjesta,
Ona misli, da je šale radi.
Turiše je u grad ugrađivat',
Oboriše do trista majstora,
Oboriše drvlje i kamenje,
Uzidaše dori do koljena,
Još se smije tanana nevjesta,
Još se nada, da je šale radi.
Oboriše do trista majstora,
Oboriše drvlje i kamenje,
Uzidaše dori do pojasa,
Tad' oteža drvlje i kamenje,
Onda viđe, šta je jadnu nađe,
Ljuto pisnu, kako ljuta guja,
Pa zamoli dva mila đevera:
"Ne dajte me, ako Boga znate!
"Uzidati mladu i zelenu."
To se moli, al' joj ne pomaže;
Jer đeveri u nju i ne glede.
Tad se prođe srama i zazora,
Pake moli svoga gospodara:
"Ne daj mene, dobri gospodaru!
"Da me mladu u grad uzidaju,
"No ti prati mojoj staroj majci,
"Moja majka ima dosta blaga,
"Nek ti kupi roba il' robinju,
"Te zidajte kuli u temelja."
To se moli, no joj ne pomaže.
A kad viđe tanana nevjesta,
Da joj više moba ne pomaže,
Tad' se moli Radu neimaru:
"Bogom brate, Rade neimare!
"Ostavi mi prozor na dojkama,
"Isturi mi moje b'jele dojke,
"Kade dođe moj nejaki Jovo,
"Kade dođe, da podoji dojke."
To je Rade za bratstvo primko,
Ostavi joj prozor na dojkama,
Pa joj dojke u polje isturi,
Kade dođe nejaki Jovane,
Kade dođe, da podoji dojke.
Opet kužna Rada dozivala:
"Bogom brate, Rade neimare!
​"Ostavi mi prozor na očima,

"Da ja gledam ka bijelu dvoru,
"Kad će mene Jova donositi
"I ka dvoru opet odnositi."
I to Rade za bratstvo primio,

Ostavi joj prozor na očima,
Te da gleda ka bijelu dvoru,
Kada će joj Jova donositi
I ka dvoru opet odnositi.
I tako je u grad ugradiše,
Pa donose čedo u kol'jevci,
Te ga doji za neđelju dana,
Po neđelji izgubila glasa;
Al' đetetu onđe ide rana,
Dojiše ga za godinu dana.
Kako tade, tako i ostade,
Da i danas onđe ide rana
Zarad' čuda, i zarad' lijeka,
Koja žena ne ima mlijeka. **

* Od stiha 121-178 neki i ovako pjevaju:

Al' da vidiš dve gospođe mlade,
Dve gospođe, obe postarije:
Jedna uze ubeljeno platno,
Pa ga nosi opet da bijeli,
I odlazi tamo na belilo,
Tamo ode, više ne dolazi;
Druga uze lijepe rumendže,
Pa odlazi na vodu studenu,
Na vodi je žubor otvorila,
Pa ka dvoru više ne dolazi;
A ne može Gojkovica mlada,
Jera ima čedo u kolevci
Vrlo mlado od meseca dana.
Prođe vreme gosposkoga ručka,
Najzad usta njina stara majka,
Te poziva mlade izmećarke,
Da odnese ručak na Bojanu;
Al' govori Gojkovica mlada:
"Sedi", veli, "naša stara majko,
"Te ti njijaj čedo u kolevci,
"Da ja nosim gospodskoga ručka;
"Od Boga je velika greota,
"A od ljudi zazor i sramota,
"Kod tri snae da ti nosiš ručak."
Onda osta njina stara majka,
Te da njija čedo u kolevci,
A ustaje Gojkovica mlada
I poziva mlade izmećarke,
Te odnese gosposkoga ručka;
Kad je bila na vodu Bojanu,
Ugleda je Mrljavčević Gojko,
On potrča, te susrete ljubu,
Pa je desnom rukom zagrlio,
Celiva je u bijelo lice,
Pa on roni suze od očiju,
Jošte ljubi tako govorio:
"Ljuba moja, velika žalosti!
"Da l' ne vidiš, gde si poginula?
"Na koga si naručila Jova?
"Ko će tebe Jova okupati?
Ko li će ga dojkom odojiti?"
Jošte ćaše Gojko govoriti,
Al' ne dade Vukašine kralju,
No je uze za desnicu ruku,
Pa podviknu Rada neimara -


** Kažu, da i sada iz onih prozora, gdje su bile izmoljene sise, teče nekakva tekućna, koja se hvta o zidu, poput vapna (kreča), i žene, koje nemaju mlijeka, ili ih sise bole, nose ono, te piju u vodi. - U narodu se i kasnije pripovijedalo, da se nikakva velika građevina ne može načiniti, dok se u nju kakvo čeljade ne uzida; zato se takvih mjesta klone svi, kojima je moguće, jer kažu, da se i sjen čeljadetu može uzidati, pa ono poslije umre.​
Grmeč planina

Picture
Lekcija iz zemljopisa

Poslije godina ratnih
u rodni dođoh kraj.
Drumovi… Potok i njive…
Voljeni zavičaj…


Osnovna škola pod gajem ćuti,
slika odavna znana,
mnogo je puta gađana topom,
često bombardovana.


Uđem u razred…
Tišina šumi…
Slike po zidu bijelom…
U ćošku tabla s parolom bojnom
i globus – ranjen šrapnelom.


Evo i stare računaljke,
tu sam učio ja:
četiri kruške plus dvije kruške
i mudro dvaput dva.


Redovi klupa. Ej, tugo moja!
Nema drugova znanih!
Bezbroj imena po njima ćuti,
nožićem urezanih.


Otišli su mi drugovi davno
u bojne bataljone,
a ovdje, evo, kao da i sad
njihove riječi zvone.


Čitam imena…
Na jednoj klupi
urezan zapis sa strane:
“Ovdje je nekad učio školu dječak Desnica Brane”.


Sjećam se dobro garavog Brane,
junak, srce viteško,
sve mu je išlo,
ali zemljopis –
to je učio teško.


Recimo, riječ je o Grmeču,
kroz prozor on se plavi,
učitelj pita,
a Brane, zbunjen,
dugo se češka po glavi:


“Grmeč planina… Grmeč… on je…”-
kradom se knjige laća –
“on se prostire…
molim, on se…
od Ključa do Bihaća.


On je šumovit… drvo… on je…” –
i pero vrti u ruci –
“po njemu rastu borovi, jele,
i s njima – medvjed i vuci…”


Učitelj gleda dječaka tužno.
“Ovo ti najbolje nije!”
A Brane sjeda, crven i zbunjen,
i od nas oči krije…


Davno je bilo…
S tugom se sjećam
djetinjskih dana zlatnih…
Jednog ih dana
s tutnjavom zbrisa
požar godina ratnih.


Pođosmo i mi za drugom Titom,
skoči Krajina ljuta.
U žaru boja dadosmo zavjet:
“Nikad s Titova puta!”


Drugovi moji iz školskih klupa
slušam –
dobro se biju,
najviše čujem za mitraljesca,
za Branu nišandžiju.


Tuk’o je švapsku diviziju.
“Princ Eugen” se zove,
gađao bunker,
na juriš iš’o
kod Bukve Okanove…

​Četvrta, zimska ofanziva,
valja se poput džina:
u noći sniježnoj mitraljez laje,
iz magle grmi mina.


Grmeč…
Bolnica otstupa žurno…
Na čuki – bitka prava:
to Brane štiti ranjene borce
i Švabe zadržava.

Juriš po juriš…
Ranjeni Brane
uporno glavu diže,
nišani mirno:
planina ječi
i zrno zrno stiže.

U ranu zoru stigosmo i mi.
Mraz je stezao ljuti.
Po snijegu Švabe bezbrojne leže,
na čuki – mitraljez ćuti.

Nađosmo Branu:
u krvi leži,
umorno glava pala,
a ruka čvrsto mitraljez drži –
Švabe je zadržala.

Kod njega nađoh bilježnicu,
Branin rukopis teški:
kvrgava slova,
redovi krivi
i bezbroj – more greški.

“Mitraljez”- piše velikim slovom,
a “Grmeč” – opet, malim,
“Švabesu” – piše sastavljeno,
zatim: “Rafalom Palim”.

Listam po svesci.
odjednom, evo,
čudnovat naslov sine,
pisano krupno i pažljivo:

“Opis Grmeč Planine”.

“Grmeč se stere dva dana hoda,
gora i goli kam,
dvaput ga prođoh sa brigadom,
a sedam puta sam.

On je bezvodan –
i to piše –
svakom dajem do znanja,
tamo sam često kišnicu pio
iz kakvog trulog panja.

Podosta ima skrovitih mjesta
za mnoge bolnice naše,
za borbu ima prekrasnih čuka,
toga se Švabe plaše.

S ljeve mu strane Sanica selo,
ustaški “Alkazar”,
na nj smo krenuli na juriš, noću,
pao je – jasna stvar.

Sdesna je blizu Bihać stari,
tvrđava ponosita,
zauzesmo ga novembra petog,
tu sam vidio Tita.

Bogat je Grmeč,
zapamti druže,
drveta – prave strijele.
U nizi rastu krošnjate bukve,
a malo više – jele”.

Na kraju piše:
“Rođena goro,
tuđin juriša na te,
a ja te branim do zadnjeg metka
i daću život za te”.

Zasuzi oko…
I tiho kažem:
“O Brane, druže mio,
ti si u žaru narodnog boja
zemljopis naučio.

Kako si krasno lekciju znao,
da ti se divi svijet!
U ime naše divizije
dajem ti ocjenu “pet”!

Istina, bješe grešaka dosta,
koje ti članak krase,
a ja ti ipak “o d l i č n o” dajem,
a greške primam na se”.

Sahranismo ga pod prvom jelom,
gorom plotun zaječa.
I tako Brane vječito osta
na straži sred Grmeča…

U školi stojim
i s mnogo tuge
čitam slova sa strane:
“Ovdje je nekad učio školu
dječak Desnica Brane”.

Branko Ćopić


13
Pesma Grmeč planini

O tebi mislim, planino,
Dok lomljen setom služim tuđina
Uvek mi srce prema tebi gleda
U pamćenju urezano stoji, kakve su ti uvale i stene
Gde je Oštrelj i Risova Greda

Planino moja,seto velika,
I sad čujem sviralu pastira,
Klepetanje starih potočara,
Sa ognjišta dok miriše proja,
Stari mlinar samnom razgovara

Tebi se divim,planino,
Kada te osvoje mećave belih snegova
I vedre noći modrih studeni,
Kad vuk pita,majka gde mu je
Da se uz nju malo ugreje

Kada si lepša, planino,
U zimske dane dok si neprohodna,
Kad gromovi tutnje a nebo je nad tobom olujno,sinje
Il' šume kad ukrasiš bojama plamena
U jesen zlatnu,posle Gospojine

Ponosna si i pitoma,planino,
Kad ti gora s proleća ranog olista,
Onda kad ptica u grmu zapeva
I svaka tvoja padina na vrelom Suncu zablista

Planino moja, golema,
Mnoge su horde ljutih dušmana,
Što oduvek snažno kidišu na seljaka tvojih sudbinu
Pred tvojom snagom pali na kolena

Planino slavna, opevana,
Najlepši zvuci tvoga imena
Zvone u pesmi veselih momaka,
Devojkama kad idu na prela
I u priči razigranih đaka

Planino,večnosti, detinjstva i zrelosti
Planino mira,patnje i uživanja,
Ratovanja,tuge i radovanja
Planino moja, svako ti se divi
Grmeč planino, sa tobom se živi.

Milan Santrač

Grob u žitu

U vijavici slijepoj guši se blijedi dan,
podmukla veljača, februar u magle zamotan.
Kolone cestom i kamioni, gmiže oklopni voz…
Rđavi, druže, znaci.

Daljine prijete, daljine bruje, s obzorja tutnji siva,
Došla je legija crna… i Latin s pijetlovim perjem…
gazi oholo Tevton…
dolazi ofanziva…

Sjena od sela do sela, puška za puškom žuri,
šapat pod strejom u štaglju, šapat po drumovima…
kroz maglu putuje glas, tajni zavjetni zov:
Na noge, još nas ima!
Svaka je čuka tvrđava, i svaka cesta klanica,
i svaki kamen rov!

I počelo je… na cesti više grada
čitavi dan se biju tri bojne i brigada,
a u svitanje umorno uz klanac magle se kradu
i sedam bojni uz brijeg juriša na brigadu.

Dva na jednoga… pet na jednoga… aveti nad šumom kruže.
Junački, drugovi, samo! Ni stope, partizani!
Sedam na jednog… osam na jednog…
Pravda je na našoj strani!
A u sam zalazak sunca: – Povlačimo se, druže!


Uzmak, ognjene ruže i zemlja razrivena,
humka kraj ceste u hitnji načinjena,
na njivi, u polju osniježenom, pala je jedna žena.
Jagoda, djevojka prkosna, narodna kćeri ponosna,
dvadeset i dva ljeta pod gorom odnjihana,
dvadeset i dva ljeta u borbi rascvjetana,
dvadeset i dva ljeta u zemlji zamrznutoj,
kraj ceste podgrmečke na straži vječitoj…


Bujaju trave, grgolje vode, prošla je ofanziva,
u mladom žitu, pod humkom, djevojka Jagoda sniva.
More ječmena klasja pod suncem juna spava,
planinski vjetar mrsi more pognutih glava,
djevojke Jagode to je rasuta kosa plava.
Na cesti podgrmečkoj ponosna i bez smjene,
partizanka stražari, budna, kose raspletene.


Komad modroga neba od lana rascvjetana
smije se usred polja uz pjesmu ljetnjega dana:
nečije oči modre budne u poljani toj,
nečije oči stražare na cesti slobodnoj –
Jagoda partizanka na straži vječitoj…

Dođite, drugovi moji, i oči pogledajte,
spustite, drugovi, ruke i kosu pomilujte,
stanite, drugovi stari, i stražu pojačajte,
dajte tuđinu da plavu kosu mrsi,
da modre oči popije,
drugovi, slomite kraj ceste grabljive šape dvije…

Valima žita šumno nečije riječi plove,
Jagoda, ponosna, živa, drugove svoje zove…

Branko Ćopić

Drina rijeka

Picture
14
Dvije su se vode zavadile

Dvije su se vode zavadile,
Čehotina i studena Drina.
Čehotina Drini govorila:
”Što s’ se, Drino, mamom pomamila.
Pa ti valjaš drvlje i kamenje,
pa ti plaviš pola Foče ravne?
Pričekaj me još sutra do podne
dok ja dođem mutna i krvava!
Odnijet ću aladžanske dvore,
i u dvoru lijepu djevojku!”

​Sevdalinka (Bosna)

Drino vodo, živa žeđo moja

Drino vodo, živa žeđo moja,
o moj dragi, živa željo moja,
živom sam te željom poželjela!
Živoj mi je srce ispucalo,
baš k’o zemlja ljeti od sunašca.
Bog će dati, i kiša će pasti,
zemlja će se sa zemljom sastati,
a ja s tobom neću dovijeka.

​Sevdalinka (Bosna)

U lijepom starom gradu Višegradu

U lijepom starom gradu Višegradu
gdje duboka Drina vjekovima teče,
ostade mi samo tužna uspomena,
ašikovah s dragom skoro svako veče.
A i jutros slušam, pjevaju slavuji,
na Bikavcu brdu grada Višegrada.
”Ustaj, curo mala, ružo procvjetala,
već je zora rana Drinu obasjala!
Evo sam ti doš’o, sjedim na Bikavcu,
slušam, Drina huči, novi dan se sprema.
Sve je kao nekad, pjevaju slavuji,
samo tebe, draga, na Bikavcu nema.
Višegrade, grade, gdje je moja draga,
k’o da sa mnom nikad sretna nije bila?
Gledao sam Drinu dok me je ljubila
zar je naše noći već zaboravila?”


Sevdalinka (Bosna)

Došla Drina od br’jega do br’jega

Došla Drina od br’jega do br’jega.
Il’ od kiše, il’od b’jela sn’jega?
Nit’ od kiše, nit’ od b’jela sn’jega,
već od suza zvorničkijeh cura!

​Sevdalinka (Bosna)
Vrbas rijeka

Picture
15
U Seheru kraj bistra Vrbasa

U Šeheru, kraj bistra Vrbasa,
šetala se lijepa Almasa.
Ja kakva je u pojasu svome,
sav se Šeher ponosi sa njome.
”Oj, Almasa, mladosti ti tvoje,
budi moja, ukrasi mi dvore!”

​
​Sevdalinka (Bosna)


Vrbas voda nosila jablana

Vrbas voda nosila jablana,
na jablanu kujundžija Mujo.
Njemu veli ljepotica Fata:
Kujundžija, tvojeg ti zanata,
sakuj meni od zlata junaka.
Nemoj plava, tako ti musafa,
već garava ko što sam i sama,
ja za plava ne bih groša dala!

Sevdalinka (Bosna)

​Umihana Hadži Jusufova

Umihana Hadži Jusufova
na Vrbasu đugum ostavila,
na đugumu fesić s dukatima;
jemeniju na vrhu svezala,
a papuče k vodi okrenula
da svak misli da se utopila.
Sva gospoda k vodi dolazila,
niko ne smje u Vrbas skočiti
osim jednog deli Ibrahima.
Kad se nešto iza grmlja javlja:
Ne budali, deli Ibrahime,
nisam, bolan, u Vrbas skočila,
već sam bijelo lice umivala
da ga ljubi deli Ibrahime!


Sevdalinka (Bosna)

Vrbas voda nosila jablana

Vrbas voda nosila jablana,
Na jablanu kuje kujundžija.
’’Kujundžija, tako ti zanata,
skuj ti meni od zlata junaka!
Nemoj plava, tako ti zanata,

vec garava k’o što sam i sama!”

​
Sevdalinka (Bosna)

S ovu stranu i s onu Vrbasa

​S ovu stranu i s onu Vrbasa,
s ovu smilje, a s onu bosilje,
pa se smilje smije na bosilje
baš ko momče na mlado djevojče.

​
Sevdalinka (Bosna)

​Vozila se po Vrbasu lađa

Vozila se sevdeli,
haj, vozila se sevdeli, dušo moja,
po Vrbasu lađa.
Sva je lađa sevdeli,
haj, sva je lađa sevdeli, dušo moja,
srebrom okovana.
Vesla su joj sevdeli,
haj vesla su joj sevdeli, dušo moja,
od suhoga zlata.
A na lađi sevdeli,
haj, a na lađi sevdeli, dušo moja,
devet djevojaka.
Među njima sevdeli,
haj, među njima sevdeli, dušo moja,

vesladžija Mujo.


Sevdalinka (Bosna)

Vozila se po Vrbasu lađa

Vozila m’ se, sevdeli Zumro, Mujagina lađa.
Ko je lađi, sevdeli Zumro, bio veslendžija?
Veslendžija, sevdeli Zumro, Mujo kujundžija.
Vesla su mu, sevdeli Zumro, od suhoga zlata,
Sva je lađa, sevdeli Zumro, srebrom okovana,

A po srebru, sevdeli Zumro, zlatom pozlaćena.


Sevdalinka (Bosna)
Zelengora planina

Zelengora

Ko to lupa u zelena vrata šume sećanja,
sećanja gustog kao šuma, zelenog sećanja
nabujalog kao mahovina na vlazi kamena,
ko se to vraća u dom taj uzvišeni kao
u hram slobode, ni vetar, možda vetar samo,
ni beloglavi sup krila punih tišine smrti,
možda on, ko se to vrati da se na stenu,
na dub stari kao na vrata doma, na dovratnik
nasloni kao kost ili san, kao san,
sin sna, san bludnog sina što usnom dotiče
kućni prag, što drhvatom rukom vetra
neobično kuca na vrata šume.
Šta gledaš praznim dupljama u duplje kamena,
i kao kostur sediš na ognjištu zaborava,
u zaboravu trava, u svetlosti zaborava,
na proplanku neugasle vizije ostalih dana
da bde na vratima svih zora. Zarasta jedan
kostur u korov nesećanja, zatrpava bujanje
bršljana taj spomenik od kostura, kao prašuma
što raste oko gigantskog spomenika Inka,
i tišina krila beloglavog supa.
Kao pred napuštenim roditeljskim domom da
stojiš, stoj kao spomenik, stoj zanesen u misli
kao vreme zaneseno u vremenu, kao večnost
zanesena
u večnosti, večno stoj pred tišinom napuštenog
roditeljskog doma u kome si učio da ideš,
u kome si gukao pruženih ruku unapred
tek doznajući, unapred u vreme i u daljine,
u to vreme i u beskraj ljubavi.
Stoj usnuo kao da stojiš u snu, začaran
stoj kao da očaravaš šumu svoga sećanja
koja te očarava, stoj kao tišina sna,
kao tišina u snu, tišina popločana tišinom
sna,
tišina popločana snom tišine…

Ljubiša Jocić
Picture
Ljubiša Jocić 1910.-1978.
Kao četvorogodišnjak ostaje bez oca, koji je kao ljekar poginuo u Prvom svjetskom ratu. S osamnaest godina odlazi u Pariz na studij kiparstva. Tamo dolazi u dodir s pokretom nadrealizma. Slijedeće godine objavljuje prve stihove u časopisima “Evropa” i “50” u Beogradu, da bi iduće godine objavio prvu knjigu pjesama "San ili biljka2. Slijedi 1934. godine druga knjiga stihova "Ljubav i sloboda". Definitivno se vraća iz Pariza u Beograd 1938. godine. Bavi se književnim radom. Godine 1940. objavljuje prvi roman "Polomljena kola". Za vrijeme Drugog svjetskog rata neko vrijeme ilegalno boravi u Beogradu, a zatim odlazi u partizane. Po povratku iz rata objavljuje knjigu pjesama "Ogledalo".
Maglić, Volujak i Bioč planinski masiv

Na Vučevu

Pod vatrom s neba i suprotne planine,
uz goru su se popeli s mukom
u šumu zašli – o, šumo spasiteljice!
Žestoka hajka stiska sa svih strana.
Vatreni obruč biva uvijek uži,
umor im lomi koljena, glad grize
utrobu, žeđa u grlu ih davi,
a šuma je bez ploda i bez vode;
ležaji svi su dračavi i vlažni,
kamenje oštro – o, šumo izdajice!

Ipak su legli, ma gdje bilo; i san
tvrd neodoljiv prikovao o tle
svu čeljad koju, bolesnu i ranjenu,
za sobom vuče takva vojska – oh, slasti
rastopiti se čitav u nesvijesti!

… On bdi i gleda ljude uspavane
i ne može ih više prepoznati:
tjelesa leže ko satrta; svi su
udovi kao razlomljeni; bosim
nogama krv se zgrušala na peti;
kroz dronjke vidi jadnu ljudsku put,
što studen ju je grizla, glad je sušio,
kamenje i trnje bolo, a na licu
sto pečata je udarila patnja!


Spavaju čeljad, dok avion kruži
nad šumom ko da svoje žrtve čuva.
Reko bi: to je satrvena gomila,
pogažen, razdrt i raskliman rep
na tijelu vojske; udovi joj klonuše,
volja je njena prelomljena, snaga
sva ispijena. Kad večeras jekne
pokretu nalog, iz tog će logora
ustati zbog mrtvaca, i povorka
aveti bosih partizana ići
po tragu živih ratnika. – Oh, nitko
živ ustat neće sa ležaja toga!


​Al` usklik jeknu: “Pokret!”
I gle: “mrtvaci” ustaju.
Pod stablima
komešanje ovaca, konja, ljudi.
I vika stoji, dozivanje, guranje.
“U red!” Kolona već nestade; izlazi
iz paprati i travom se vijuga
ko bjelouška duga i šarena.
ide po rubu visočine, sunce
na zapad dok svu je obasjava;
bliješte dronjci ko svila, lica
pozlatila se u sjaju sunčanu.


Te jadne krave, ti umorni konji,
te gladne ovce i te bijedne žene,
što stoku vode i pušku nose, i ti
ranjeni borci i bolesni ratnici
najednom ko da oživiješe, idu
korakom krepkim uzdignute glave,
i novi nalog ne slušaju – “Tiho!
Opasnost prijeti.” U pijanu zanosu
kolona ide odvažno i – pjeva.
“Tiho.” – Al` pjesma slavonska, i
splitska,
i banijska, i bosanska, i tko zna
čija i otkud, ali naša, ječi
planinom punom prijetnje i opasnosti;


iz duše cijelog naroda se diže
krik prkosa i vjere.
Naprijed! Dalje!
Svi putovi su sada otvoreni,
mrtvaca nema. –
I život caruje.

Vladimir Nazor
Gusinje, Plav i Visitor planina i kraj
Visitore, visoka planino

​Visitore, visoka planino,
s tebe vidim tamo i ovamo,
s tebe vidim na četiri strane,
i mahalu u kojoj sam rasto,
u mahali l’jepu Pašihanu,
što je paša na đevojke mlada,
na đevojke Plava i Gusinja:
momcima je pamet pomjerila,
oženjenim pamet pomutila,
smela nam je mlade mujezine,
kad se pinju sabah da klanjaju,
kad se pinju, Boga ne spominju,
već spominju l’jepu Pašihanu!

Narodna
Pošetale Plavljanke đevojke

Pošetale Plavljanke đevojke,
kraj jezera, kraj vode studene,
među sobom govorile mlade:
“Da je nama česmu sagraditi,
sagraditi, cv’jeće posaditi,
i na cv’jeće momke namamiti,
da nam daju, ko što nam ne daju,
da nam daju momke probirati,
mi bi znale koga bi birale:
Varošane ne bi ni jednoga,
Varošani jedne badavdžije,
što imaše, sve za duhan daše,
što stekoše, u kahvu popiše,
gladni sjede, a đevojke glede!”

Narodna

​Tanko poju gusinjske đevojke

Tanko poju gusinjske đevojke,
tanko poju, daleko se čuju:

“Čuj, čobane, gore u planinu,
čobanine, kićena jabuko,
jesi l’ ovce vodom napojio?”
“Dvjesta jesam, a trista nijesam,
stopio sam od zlata sviralu,
našle su je lijepe đevojke,
za nju će im zalogu uzeti;
ili đerdan sa tankoga grla,
il’ halhalu sa bijele ruke!”
Sanak snila Mujagina ljuba

Sanak snila Mujagina ljuba,
sanak snila, iz sana skočila,
đe se bješe nebo otvorilo,
sve zvjezdice krajem prebjegoše,
samo osta zvjezdica Danica,
koja grije brda i doline,
među njima i Plav i Gusinje;
navrh brda zelena livada,
na livadi od zlata jabuka,
pod jabukom prostrta serdžada,
na serdžadi zaspala đevojka,
pod glavom joj đerđef i vezivo,
a pored nje zaspalo jelenče.

Narodna

Picture
Picture
Mosor planina

San u kamenu

Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.

O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,
samo vjetrovi znaju toplinu tvojih obraza,
dah i disanje trava u vrtačama.

Bure i kiše pjevaju ti uspavanku
bure i kiše.

Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.

Jure Kaštelan
Ležao na ledini

Ležao na ledini, u Dvogrljači,
licem okrenut k nebu.


Gledao u oblake, slušao jarebice
i vjetar.


Zaspao.


Na lijevi mi rukav ušla
na desni rukav izašla.


Moja ljubavnica zmija.


Izgubila se u kupinama.
U godinama  i travi.

Petar Gudelj


Oj Mosore, Mosore!

Oj Mosore, Mosore,
sve se diže u gore.
Skupljaju se sa svih strana
čete partizana.
Oj mladosti, mladosti,
stegni puške na kosti.
Za slobodu svoga roda
istjeraj izroda!
Oj Mosore, Mosore,
naša sela sva gore.
Fašistička zvjerad kolje
sve što ostalo je.
Partizani, drugovi,
puni su vas lugovi.
Naša puška mirna nije,
sve krvnike bije.
Oj Mosore, Mosore,
skoro ćemo na more.
Skoro ćemo svom narodu
donijeti slobodu !

Jure Kaštelan


Kao mladi partizan, pjesnik Jure Kaštelan, ispjevao je 1942. pjesmu o stoljetnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz proslavu Dana Oktobarske revolucije, trebao sam za zidne novine napisati neku borbenu pjesmu za koju se osjećala potreba. Tada su se najčešće pjevale predratne revolucionarne pjesme. Ali sada se tražilo da napišem pjesmu koja bi se lako pjevala i uzimala obilježja odreda i kraja… i napisao sam stihove »Oj, Mosore, Mosore«. Kad je pjesmu pročitao prvoborac Ivo Šperac počeo ju je pjevati a zatim i borci Mosorskog odreda«. Preuzeto iz “Ratne kronike Splita 1941-1945”
IZVOR: http://slikepartizana.com
Cetina rijeka

Cetina
(Zapisano na kamenu)

Nije to nikakvo čudo,
ali, pogledajte je:
potopljeno selo
i ljepše klisure
od bilo kojeg grada.
Brza je
i mirna je.
Pogledajte je,
kad se suton okupa:
tri ovce na otoku
i jedno magare.
I sve je potopljeno.
Samo jedan jablan
gleda svoj stas
u vodi...
Nije to zato
što Cetinu volim;
ali, ovakvog grada
još nisam vidio.
Bože moj, - Cetina!


Josip Pupačić
Vrsuta planina

Oj, Vrsuto, goro velja

Oj, Vrsuto, goro velja 
U tebi je mnogo vrela, 
Sitna trava do koljena, 
Šuma ti je sva zelena. 
Ovce čuva čobanica 
Ta spičanska ljepotica..

​Narodna

Neretva rijeka

Hej, Neretvo, mutna i krvava

Hej, Neretvo, mutna i krvava,
ni od kiše, ni goleme suše,
već od suza mostarsikijeh cura:
odvedoše momke u nizame,
ostadoše cure neudate.
Mustaj pašo i otac i majko,
povrni nam bosanske nizame,
daćemo ti sa grla đerdane
i sa čela žute mahmudije.
Mustaj paša povrnu nizame,
a cure mu sve slagaše redom.
Ne dadoše sa grla đerdane,
ni sa čela žute mahmudije.


Sevdalinka (Bosna)

​Kraj Neretve

Sa krša mrka ko pjesnička bô, 
A zamišljena poput čela moga -
Ja gledam evo u duboki dô. 
Ja gledam bijes burnog vala tvoga.

I slušam šumor monoton i dug 
Ko da je pjesma dalekih vjekova -
Ah, slušam šumor i u njemu rug 
Svoj ispraznosti ludih ljudskih snova.

Neretvo, reci: gdje je sada Rim? 
Gdje čar i slava Hercegove krune, 
Nad tobom štono sjaše poput Lune?...

Sve, sve je prošlo kao san, ko dim, 
Tek uspomena ostala mi evo:
Moj val je o njoj kroz stoljeća pjevo...

​Musa Ćazim Ćatić

​Neretva

Nada mnom, u bašti, mašu breskve pune
Zelenih lepeza i prvog zarutka;
Pripilo se sunce i u lisne krune
Kao da bi htjelo sve zlato da utka.

Ja, naslonjen na zid, prekrštenih ruka,
Gledam kako doli, o hridinu šuplju,
Neretva se lomi, a s visokih kuka
Naga djeca skaču i s vikom se kuplju,

Dok najmanje jedno po prudu se valja.
Galebovi kruže. Nekoliko pralja
Pratljačama mlate, i o greben greda

Razbija se eho, mre. Rijeka čista,
Prepuna smaragda, putuje i blista,
I red bliskih kuća u njoj se ogleda.

Aleksa Šantić, 1912.

Stan' Neretvo 

Stan'Neretvo stani vodo 
zbogom dome ja ti odo 
Goro goro gorice 
Stan'Neretvo hladne vode 
mi idemo do slobode 
Zoro zoro zorice 
Ej da mi je drugarice 
ej ti krila lastavice 
Zoro zoro zorice

Parizanska


Vjetar s Neretve

Izgubio sam koliko je trebalo
da se izgubi.

Tužni i široki vjetre
s Neretve,
ja sam izgubio
svoj mali zeleni
san.

Ljuljanje jablanâ
i svjetlucanje vodâ.

Ne će mjesečina
s travom isplesti
moj mali zeleni
san.

Skromne noći u školjci
sjete.
Moj mali zeleni san
diše u vjetru
s Neretve.

Petar Gudelj, Mostar, 24. travnja 1954.; Iz knjige „Pelazg na mazgi“, Izabrane pjesme, Zagreb 2004.


Balada sa Neretve 

Neretva… i ranjenici… 
sneg fijuče… Svi smo stali. 
Bosi, goli.. jauk, krici, 
a nose ih posustali. 

Iza ledja zlotvor goni, 
preko vode zlotvor vreba. 
Avioni… avioni… 
seju pomor s belog neba. 

Nigde puta, a sneg veje, 
na kamenu mrtvo dete. 
- Zemljo, reci, pravda gde je? 
- Tamo, kuda vi idete. 

Vihor moćni… tifusari, 
nosilima nema broja, 
a u Mlinu budan Stari, 
oj, Neretvo, tugo moja, 
most čuvaju jake straze, 
nepremostiv. Preko Prenja 
liticama sneg se slaže, 
led postaje od kamenja. 

- Mi moramo, plaha vodo, 
umreti il´ preko preci, 
mi moramo… za slobodom, 
oj, Neretvo, ti ćes teći. 

Sve je crno. Budan Stari. 
nad kanjonom bdi u noci, 
misli brizan i strazari.. 
iz obruča kako proći? 

Nov most! Mi na drugoj strani. 
Srusićemo stari, reko, 
neka misle: partizani 
beže natrag, neće preko. 

Tresak. Most se ruši stari, 
a novi nad rekom puže, 
ranjenici, tifusari, 
jece: - Nosi dalje druže. 

Nemoguće – nemoj reći, 
nemoguće – reč se briše, 
preko ćemo noćas preći 
brže samo, samo tiše. 

Ako padneš po sto puta, 
druže, mi smo opkoljeni, 
malaksale reka guta, 
diži se i dlaje kreni, 

jer noć ova život vredi… 
Svi da prodju, Stari čeka, 
od brige mu kosa sedi. 
Pobedjena huči reka. 

Život se od smrti deli. 
Svi su prošli… noge bose 
Gaze sneg sa prenja beli, 
k´o Titove bele kose… 

Mira Alečković

Bosna rijeka

Bosna žubori
 
Bosna žubori; nad pitomim krajem 
Andjeo mira širi laka krila 
I lahor pirka, ko da sitnom cvijeću 
Mistične priče sapće večer mila. 

Bosna žubori i ko rujne usne 
Cvijetne tiho obalice ljubi, 
Pa tamo negdje, poput moje misli, 
Kraj tvog se dvora u daljini gubi. 

Bosna žubori, a s barčicom mojom 
Nestašno sitni igraju se vali; 
Ah, čini mi se, moj andjele, tako 
Da ljubav tvoja srcem mi se sali. 


Musa Ćazim Ćatić (rođ. 1878. - pr. 1915.)
Pozdrav planinama

Poći ću sutra
opet
Zovu me visine,
Na najviši vrh se popet,
Pozdravit svoje planine!


Poći ću
Čim osvane tiha zora
Da vidim gdje se budi sunce
Što donosi dan nad maglena mora,
I ljubi tiho usnule vrhunce.


Poći ću
Da vidim rosu u travi
Da vidim kako lete sjene
I kako se nebo plavi
Jer planine su dio mene!


Poći ću
Da gledam u daljine
Kad zadnji traci sunca u sutonu
Pozlate moje planine
I za obzorjem utonu.


Poći ću
Sunce da osunča mi lice
U mračnu da zavirim špilju
I kad na granama zapjevaju ptice,
Ja ću stremit uzvišenom cilju.


Poći ću sutra opet
Zovu me visine,
Na najviši vrh se popet,
Pozdravit svoje planine!
​

Alan Čaplar, 1997.
Ostalo planine rijeke krajevi

Oblak lutalica

Oblak lutalica.
Zalutao u kršu.
Omaknulo mu se sto kapi.
Za njim zamirisao krš.
Zablejale ovce i zajaukale
jame.


Vlaška čobanica

Svu noć udarala krilima
po prozoru i krovu.
Grubo, vlaški i čobanski,
češljala tvoj bor.
Tvoja vlaška čobanica,
prva proljetna bura.


Nad njim leluja mjesec

Velebit lomača, baklja, lűč.
Prosu se vas u nebesa.
Gori cijela Hrvatska.
Smiješali se južno i sjevernohrvatski
u jedan, svehrvatski dim.
Nad njim leluja Mjesec.


Umirati u brdima

Umirati u brdima.
Umirati u svojoj kući.

Gdje su mrli pradjedi vuci.
Gdje su klani pradjedi jarci.

Gdje su umirale prababe zmije.

Tamo, gdje je pala zvijezda
na božićnu siniju
i obasjala božićni ručak
i sve za ručkom, za sinijom,
s kašikama u ruci,
i sve u utrobama,
s kašikama u ruci, također:
do zadnje ruke i kašike
koja će se podići
i do zadnje utrobe
koja će se rastvoriti
u našoj kući.

Umirati u brdima,
nad jamama.
Tamo, gdje su nas izbacile 
ponornice.

Gdje se umire 
s kitom cmilja u ruci,
s kaduljom u očima.

Sa satom divljega meda
na ustima.

Tamo, gdje se ne umire.


Ilirski dar

Što su mi ostavili u naslijeðe moji 
ilirski preci.

Dinaride, brdovitu zemlju na sjeverozapadu Balkana. 
Ulog u Sredozemlje, moju ulaznicu u Kosmos.

U Dinaridima pune doce crljenice.

Iz crljenice nikli Pelazgi.
Od crljenice Prometej mijesio ljude.

Svi su moji preci od ilirske dinarske crljenice. 
Bit će i potomci. Bit ćemo douvijek.

Crljenica je naš prvi zalog (naš prvi zalogaj) 
besmrtnosti.

Imena brda i dolina, 
ponora, ponornica i jama.

(U imenima brda i doline, 
ponori, ponornice i jame.)

Ilirski jezik, koji nosim pod hrvatskim jezikom. 
Iz kojega izvirem, u koji ponirem, 
na kojemu sanjam.

Ornamentiku: šare na zobnici i torbi. Šaru 
na poskokovim leðima. Poskoka.

Tu posve ilirsku rogatu zmiju, boga iz ilirskog 
panteona, koji se prosuo 
u dinarski krš.

Jarebice jebice, koje se gnijezde u kršu 
i legu gromove.

Ilirske nožice, kojima se strigu ovce i koze. 
Munjama i golubicama podrezuje perje.

Jarce, koji dahom i sjemenom, u listopadu, 
pale listopad, travu i zemlju.

Iris illyricu, imenjakinju moje Ilirike, 
modroplameni cvijet što ga posadiše gromovi 
u jadranski krš, a Hrvati poslije, po svom bogu Perunu, 
prozvaše perunikom.

Divlje rojeve u dinarskim spiljama, od èijega 
buèanja podrhtavaju tvoje kosti i zemlja.

Divlji med, što ga toliko vole gromovi, pa 
cijepaju dubove od željuda do muda, da bi 
osladili usta.

Krv crnu, bičju i poskočku, što grmi kroz 
moje tijelo i kroz moj krš.

Crljene rivine, koje su proorili gromovi, 
prolila i provalila krv.

Mozak: grumen Sunca što pliva 
uz moju/niz moju krv.

Mene, koji govorim i pišem. 
Dakle jesam, postojim.


Jedan moj pradjed-čovjek

Jedan moj pradjed-čovjek 
(taj se moj pradjed zvao Ja) 
i jedan moj pradjed vuk
(koji se također zvao Ja) 
zaljubili se u istu ovcu.

U isto ovčje mlijeko, 
u istu ovčju krv.

Ovca, ko svaka ovca, 
izabrala Mene-čovjeka, 
pa se Ja-vuk (Jauk) 
odmetnuo u brda.

Oda tada bi, čim padne mrak, 
zavijao nad našom kućom. 
Zvao Mene-čovjeka
da mu vrati(m) dug.

Upadali vukovi u naš tor. 
Dojili, ljubili, klali.

Mi vukove boli, tukli, žegli. 
Ubijali iz pušaka.

Jednom me bili opkolili,
jezike zamakali
u mozak.

Ne prolazi me želja 
za vučicama.

U ožujku, kad graši gora, 
zabijem u grlo jezik,
u grlić ud.

U srcu se sastanu 
jezik i ud.

Osam dana jašim vučicu. 
Ona preskače Cetinu
i Neretvu.

Modro i Crljeno jezero. 
Oči i usta.


Biti kamen, piti kamen

Biti kamen.
Piti kamen.
Zaklati kralja
i konja.
Disati konjsku,
disati kraljevsku krv.
Nad tobom skamenjena
ilirska epska pjesma.
Uzglavlje ti Cetina:
klupko zmija.
Podnožje ti Neretva:
koš jegulja.
Ležiš:
uza te legla noć.
Još miriše tvoje roðenje.
Već miriše tvoja smrt.
Baška Voda, ljeto 1976.

Pjesme Petra Gudelja


O pjesništvu Petra Gudelja zapisao je Ivan Lovrenović u predgovoru Gudeljevim izabranim pjesmama  Pelazg na mazgi (Školska knjiga, Zagreb 2004.);

Gudeljevo pjesništvo. Mreža je ta satkana od cjelokupne sredozemno-balkanske biblioteke: antička grčka i rimska književnost, filozofija, mitografija, historiografija, topografija, južnoslavenski mit i stih, epski i lirski, hrvatska pjesnička i graditeljska baština, pučka i artistička, stara i moderna – sve se to prelilo u unutarnje Gudeljevo znanje kao znanje sebe samoga. Ujevićevski rečeno: sebeznalost. Drugi vid integrirane i integralne Gudeljeve erudicije jest znanje stečeno, i vazda nanovo stjecano, iz iskustva zemlje. Znanje planine, vjetra, kamena, mora, znanje bilina i živina, znanje drevne ergonomije – predmeta, poslova i pokreta. Prije svega i iznad svega: znanje planine. 

U jednomu osobnom pismu, Petar Gudelj je napisao: Meni, lutaocu po planinama, planina je uvijek bila uzor, ideal, cilj. Nju ne čini samo nekoliko poznatih vrhova, nego sve ono bogatstvo oblika i prostor između podnožja i najvišega vrha. Jednu takvu ‘planinu’ pokušao sam sagraditi od svojih pjesama.

Biokovo je u Gudeljevoj poeziji, tako, planina u isti mah intimna i mitska, biće s kojim se pjesnički subjekt i doslovno stapa u jedno tijelo, ali Biokovo je i onaj vječni axis mundi, sakralna vertikala Svijeta i Smisla. Osim toga, valja svakako precizirati kako Biokovo, središnji motiv Gudeljeva imaginarija, u pjesnikovu iskustvu i u slici pjesnikove svoje zemlje djeluje kao živa kralježnica jednoga, cjelovitog mediteransko-balkanskoga svijeta, a ne kao razdjelnica dvaju međusobno tuđih svjetova. I još, da bi se izbjegla bilo kakva interpretacijska stranputica, valja naglasiti da Gudeljev biokovski temelj ima kozmogonijsku a ne nikakvu lokalno-sentimentalnu vrijednost. Sam pjesnik, uostalom, izrijekom i tvrdo kaže: “Prezirem kampanilizam i maloumnu zavičajnost. Moja je zemlja rastvorena prošlosti i budućnosti, svim vjetrima, zviježđima i narodima.” (Prezirem kampanilizam, iz ciklusa Pelazg na mazgi
, 1981.)

S one strane Plive

S one strane Plive, gajtan trava raste.
Po njoj pasu ovce, čuvalo ih momće.

Momće tužno plače, još tužnije jeći.
Svaka tuđa zemlja tuga je golema.

U tuđemu svijetu bez oca, bez majke.
Bez oca, bez majke, bez brata bez seje.

U tuđemu svijetu nigdje nikog nema.
Svaka tuđa zemlja, tuga je golema.

Sevdalinka (Bosna)
Nada Mamula, S one strane Pive, Youtube

Moj grob 

U planini mrkoj nek mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum,

Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Mûku moje rake nedostupan bijeg.

Visoko nek stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg hiskog tornja zvon,

Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.

Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.

Nitko da ne dođe, do prijatelj drag, -
I kad se vrati, nek poravna trag.


Ivan Goran Kovačić

​Goro moja ...            

Goro moja, ko te tako ljuto kleo?
Goro moja, zašto crni nosiš veo?

"Ostala sam pusta... Ostala sam sama,
Sve sokole moje pobila je tama".

Iz dubine tvoje mene zima bije,
Ne čujem ti više pojanje kô prije.

"Hladno inje pade naših praznih dana,
Pa moji slavuji odletiše s grana".

Sve si, eto, ređa! Kamo krune s vrha?
Ko ti vite jele i borove skrha?

"Meni gluho nebo posla vječne jade -
Pod sjekirom tuđom sve mi blago pade".

A kamo ti vile pokraj bistrih vrela,
Da polete letom preko naših sela?

"Nestalo je snaga, junaka i krila...
Više srca nema, pa nema ni vila".

​Aleksa Šantić, 1908.

Konjuh planinom 

Konjuh planinom,vjetar šumi, bruji. 
Lišče pjeva žalovite pjesme. 
Javori i jele, borovi i breze 
Svijaju se jedno do drugoga. 

Noč je crno svu zemlju zavila. 
Konjuh stenje, ruši se kamenje. 
Mrtvoga drugara, husinjskog rudara 
Sahranjuje četa proletera. 

Kiše jesenje po grobu su lile. 
Bure snježne kosti mu raznjele. 
Iz krvi rumene husinjskog rudara, 
Crvena je šuma izlistala. 

Konjuh planinom vjetar šumi, bruji. 
Lišče pjeva žalovite pjesme. 
A na vrh planine zastava se vije, 
Crvena od krvi proletera.

Partizanska


Konjuh Planinom je pjesma dvojice tadašnjih partizanskih  boraca; kompozitora Oskara Danona i pjesnika Miloša Popovića - Đurina, koju su oni kreirali 1941., ispirirani pogibijom mladog husinskog rudara Peje Markovića. Unatoč uvriježenom mišljenju da je pjesma narodna  odnosno datiranju u 1920. u vrijeme Husinske bune, jedina veza je da se tako zvala i partizanska četa u kojoj su i oni bili. Pjesma je nastala spontano, nakon borbe s četnicima  kod Tuzle u oktobru 1941., u kojoj je smrtno ranjen Pejo Marković, njegovi suborci su ga nosili i plakali. Kad su stigli na vrh planine on je umro. Nakon njegove sahrane prvi je ispjevao stihove Miloš Popović - Đurin, a nakon tog muziku Oskar Danon, tada znan po nadimku Cigo. Ta tužna i sjetna pjesma relativno je često izvođena u vrijeme nekadašnje SFR Jugoslavije (iako u povodu sahrana, ili nekih tužnih događaja) kao podsjetnik da je to socijalistička zemlja, koju su stvarali proleteri i to krvlju. Pjesma je bila i naslovna tema filma Konjuh Planinom iz 1966., redatelja Fadila Hadžića  i scenariste  Meše Selimovića, za koju je muziku napisao Oskar Danon. Pjesmu Konjuh Planinom obradio je i izvodio sastav Azra 1980-ih. Početkom 2014. u istom kraju pjesma je korištena prilikom protesta nezaposlenih, osiromašenih i obespravljenih, a lokalni portali parafrazirali su narodnu Drumovi će poželjet Turaka, a Turaka nigdje biti neće; 
Sjetiće se hajvan partizana, al partizana više nikad biti neće, ali će zato biti sve više i više nezaposlenih, gladnih i pokornih hajvana u novokomponovanoj demokratiji, hajvana kojim se šatro-poštuju njihova ljudska prava, a za vrijeme komunista ili partizana, ko biva, nisu se poštivala.

Rodoljub Čolaković u knjizi Zapisi iz oslobodilačkog rata govori o ovoj pjesmi:
Ujutru smo krenuli prema vrhu Konjuha. Jutro sviježe, rosa blista po travi i krošnjama jelika, nad nama umiveno modro majsko nebo. Na vrh smo izbili poslije dobar sat marša i sjeli da se odmorimo oko piramide koja označava vrh Konjuha. Odatle, s vrha planine, pucao je na sve strane vidik. Pred nama u daljini vidjela se dolina Spreče, na jugu Zvijezda i Romanija, na zapadu Ozren, a na istoku nazirali su se planinski vjenci zapadne Srbije. Iskupili smo se sa štabom Grupe bataljona svi: Tempo, Iso, Avdo, Uglješa, Tošo. Vodiča nemamo; treba da se orjentišemo po karti i da odredimo pravac pokreta. Poslije kratkog savjetovanja, riješili smo da idemo na selo Olovce, a odatle da se ispod sela Brložaka spustimo na drum Tuzla - Kladanj i da se kod Rastića prebacimo u Šekovački kraj. Od Rastića do slobodnih šekovačkih sela nema ni sat hoda. Pred pokret s vrha Konjuha Tempo naredi našem kuriru Hodžiću da se ispne na piramidu i da na njoj pobode našu zastavu. Tu, nedaleko od piramide sahranjen je husinski rudar o kome pjeva poznata partizanska pjesma "Konjuh planinom..." Borci koji nisu znali zašto se Hodžić penje na piramidu, gledali su ga začudeno. Ali kad se na vrhu piramide zalepršala crvena zastava, sva su se lica ozarila, a u drugom bataljonu odjeknula je pjesma: 

"Krasnoje znamja, 
Znamja svobodi, 
Ono s' jedinjajet 
Svih stran narodi. 

Smjelo mi v boj pajdjom 
Za vlast covjetov, 
Ikak zdjin umrjom 
V borbi za eta." 

Na njihovu omiljenu pjesmu, odgovorio je Prvi bataljon svojom pjesmom, ciji je refrem: 

"Jer smo mi, jer smo mi 
Bosanski proleteri" 

odjekivao nad drjemovnim šumama Konjuha. Ništa nas neće pokolebati, nikakva lišavanja ni žrtve neće uplašiti nas, bosanske proletere, koji se bijemo pod ovom zastavom - to kao da ću govorili kroz pjesmu ovi gladni, slabo odjeveni ali za stvar slobode svoje zemlje na sve spremni ljudi, ostavljajući svoju zastavu nad grobom cvog poginulog druga, usred puste bosanske planine. 
Kolona je krenula bodro pod nogu, i svaki borac je još jednom, kao na pozdrav, bacio pogled na zastavu koja se lepršala na jutarnjem povjetarcu.

Druže Tito Maršale 

Oj, Kozaro, Kozarice moja, 
ponajviše dala si heroja. 

Mi smo braća ispod Kozarice, 
gdje ne rađa majka izdajice. 

Poznaju se braća Kozarčani 
po pjevanju i po jurišanju. 

Druže Tito maršale, 
naša borba takva je! 

Naša borba zahtijeva 
kad se gine da se pjeva.

Partizanska

O putniče

O, putniče iz daljine,
Ako tvoje srce gine
za ljepotom, koju niđe
Niti pozna niti viđe,
Za ljepotom koju samo
Raj u sebi skriva tamo,
A ti hodi
I pohodi
Moj lijepi rodni kraj.

Gle, što dosad gled'o nisi:
Plava brda, sjajni visi,
Podupiru nebo naše
A pod njima ravne paše
I lijepa mirna sela
Pozdravljaju bistra vrela,
A k'o laki, dragi snovi,
B'jela jata - golubovi
U zlatni se gube sjaj.

Ovdje, cv'jeće gleda na te,
Tamo slatki zvuk se njija,
A na ruže i granate,
K'o pramenje snježno, blago,
Leptirova jato drago
Svoja laka krila svija -
A do plavih vodâ oni',
Kud pastirka stado goni,
Pozlaćeni šumi gaj.

Svuda život! Svuda zdravlje!
U topoli pjeva slavlje,
Vjetrić struji i na krilu
Zlatnim zrakom nosi svilu,
A daleko r'jeka čista
U širokom polju blista
I k'o pozdrav drag i mio
Njezin slatki šumor ti'o
U mili te zove kraj.

O, lijepa zemljo draga,
U tebi su sva mi blaga!
U tebi je sreća moja!
U tebi mi duh propoja!
Pa do groba, tebe, majko,
Tvoj će sinak ljubit' žarko,
I u sreći, bolu tvome,
Ti ćeš biti srcu mome,
Sveti oltar, zlatni raj!

Aleksa Šantić, 1901.
Ah, što mi se Travnik zamaglio

Dv'je planine viš' Travnika grada,
Vilenica, spram nje Bukovica.
Vilenica Bukovicu pita:
"Ah što mi se Travnik zamaglio?
Ili gori, il' ga kuga mori?"
"Niti gori, nit' ga kuga mori,
djevojka ga okom zapalila,
čarnim okom kroz srčali pendžer!
Izgoriše dva nova dućana,
dva dućana i nova mejhana,
i mešćema gdje kadija sudi!"

Sevdalinka (Bosna)

​Dv’je planine vrh Travnika grada

Dv’je planine vrh Travnika grada:
Bukovica, spram nje Vilenica.
Vilenica Bukovicu pita:
”Ah što mi se Travnik zamaglio,
ili gori il’ ga kuga mori?”
”Niti gori, nit’ ga kuga mori,
djevojka ga okom zapalila,
čarnim okom kroz srčali pendžer!”

​Sevdalinka (Bosna)

Kolike su po Glasincu kule

Kolike su po Glasincu kule,
ponajviša kula ćehajina,
u vrh kule Zaima djevojka.
Njoj dolazi drugarica Ajka,
preko bašče, krijući od majke,
pa doziva Zaimu djevojku:
Drugarice, Zaima djevojko,
da te majka porodila slijepu,
bolje neg te porodila lijepu!
S tebe su se ljudi zavadili
i krvavih rana dopanuli.
Ibru nose novoj berbernici,
Hasan-agu ka novom mezaru!

​​Sevdalinka (Bosna)


Koliko je Pr’jedor polje

Koliko je Pr’jedor polje,
dugo, široko,
još je ljepša, Pr’jedorčanka,
mlada djevojka.
Otud ide mlado momce,
tanko, visoko,
konja jaše, sablju paše,
ide po dragu.
Makni mi se, mlado momče,
ja sam žalosna!
Široko je Pr’jedor polje,
umorit ću se,
duboka je Sana voda,
utopit ću se.

​Sevdalinka (Bosna)

​Osu se nebo zvizdama
​

Osu se nebo zvizdama
I ravno polje ovcama.
Ovcama nema čobana,
Jedno im d’jete čobanče.
Ono je ludo zaspalo.
Budi ga seka Hasnija:
"Ustani, brate Alija,
Odoše, ovce poljima".

​​Sevdalinka (Bosna)

Sa Ovčara i Kablara 

Sa Ovčara i Kablara 
Čobanica progovara. 

Druže Tito, bjela lica, 
kad češ doči do Užica? 

Kad češ doći u Užice 
i dovesti jedinice? 

Druže Tito, primi naske 
u redove partizanske.


Partizanska

Sa Ovčara i Kablara je partizanska pjesma spjevana u vrijeme postojanja slobodnog teritorija tzv. Užičke republike i to je prva narodna pjesma vezana za Tita i njegovo ime. Nazivaju je i himnom Užičke republike . Etnolozi i folkloristi je ocjenjuju kao narodnu čobansku pesmu, koja je nastala na relaciji Čačak - Užice i koja je vezana za dva planinska masiva Ovčar i Kablar, za slobodno Užice i maršala J. B. Tita. Nakon Drugog svjetskog rata postala je himna Dragačevskog sabora trubača Srbije, a Radio Čačak je melodijom ove pjesme najavljivao svoje emisije. Za autora pjesme smatra se Momir Mišo Pantelić iz sela Dučalovića u Dragačevu. Pred svoju smrt svojoj obitelji ostavio je poruku da mu na sahrani dragačevski trubači pored Lenjinovog posmrnog marša sviraju pjesmu Sa Ovčara i Kablara koju je on spjevao. Za film Užička republika Ljubivoje Ršumović spjevao je još dva stiha: Druže Tito, mili rode / vodićeš nas do slobode!. (Izvor: Wikipedija)

Bilećanka 

Sred pušaka bajoneta, 
straze oko nas, 
tiho kreće nasa četa 
kroz bilećki kras. 

Čuje se odjek koraka 
po kamenju hercegovskom; 
Hej, haj, hoj! 
Hej, haj, hoj! 

Daleko si zavičaju, 
mi prognani smo, 
prognaše nas zbog zločina 
što te ljubimo. 

Čuje se odjek koraka 
po kamenju hercegovskom; 
Hej, haj, hoj! 
Hej, haj, hoj! 

Osta majka bez svog sina 
žena bez druga 
Pusta osta kuća njina 
Gorka sudbina 

Čuje se odjek koraka 
po kamenju Hercegovskom; 
Hej, haj, hoj! 
Hej, haj, hoj! 

Kroz progonstvo i trpljenje, 
kroz tamnice mrak 
Dolazi nam novi život, 
čujte mu korak. 

Čuje se odjek koraka 
po kamenu hercegovskom 
Hej, haj, hoj! 
Hej, haj, hoj! 

Milan Apih


Pjesma Bilećanka je nastala u teškim uvjetima koji su vladali u kaznionici u Bileći. Pred samo izbijanje 2. svj. rata kaznionice Kraljevine Jugoslavije su bile prepune političkih zatvorenika. Vlasti su policijskim terorom pokušale iskorjeniti sve jači otpor. Tako je 1940. otvoren jos jedan koncetracijski logor za političke zatvorenike u oronuloj i hladnoj turskoj kasarni u Bileći. Logoraši su bili raspoređeni u četri sobe nazvane "slovenačka" (slovenska), "makedonsaka", "srpska" i "ženska". Nije ih ništa moglo pokolebati u namjeri da se organiziraju i tako održe svoje ideale i spremnost za borbu. Između ostalog, organizirali su i kulturno-umjetnički rad. Krajem aprila su počeli pripreme za proslavu 1. maja. Sastavljani su programi proslave, a zborovi su uvjezbavali Internacionalu i ostale revolucionarne pjesme. Iako bez muzičke pratnje, zvuci pjesama su odjekivali kasarnom. Tako se došlo na ideju, po uzoru na pjesme logoraša u Lepoglavi i Sremskoj Mitrovici, da se spjeva pjesma o Bileći. Učitelj iz Celja, Milan Apih, je sve iznenadio brzinom i talentom. Jedne noći je spjevao preljepu i pomalo neobičnu pjesmu koja je sve oduševila. Slijedećeg dana je Todor Vujasinović preveo pjesmu na srpsko-hrvatski. Tako je pjesma od svog nastanka saživjela na dva jezika. Proslava 1. maja počela je pored rijeke Trebišnice. Logoraši koji su bili okruženi naoružanom stražom poslije otpjevane Internacionale i kratkog prigodnog referata, zapjevaše jako i smiono stihove nove pjesme. Žandari su stajali njemi oduševljeni hrabrošću logoraša a i ljepotom pjesme koji po prvi put slušaju. Kolona logoraša je prolaskom gradskim ulicama ponovo zapjevala Bilećanku. Bilećani su upijali riječi nove pjesme, pjevušili ih i širili dalje. Tako je pjesma logoraša izasla i odjekivala cijelom zemljom i prije nego što su se logoraši našli na slobodi. 


Prokletije planine

Picture
Gusinje se iz temelja ljulja

Gusinje se iz temelja ljulja,
od momaka i od đevojaka:
đevojke ga pjesmom zapalile,
a momčad ga kolom opasala!
Vraćaju se sa gore glasovi,
a biju se na vodi talasi,
azgin momčad, a šerne đevojke,
Đurđev-danak sa beharom dođe,
sa beharom i sa zelen-listom;
digao se snijeg uz planine,
uz planine, mrke Prokletije,
kao jata b’jelih labudova,
il’ ko runa proljećnih oblaka.
Zamukle su puške na granici,
proljeće je, a ratova nema,
ne donose mrtve ljucke glave,
i ne kupe momčad u askere,
mili Bože, nek tako potraje!


Objavljeno u Enciklopediji sandžačkobošnjačke književnosti, Tom 2, El-Kelimeh, SBK, Novi Pazar 2014.

Rožajski kraj i Poibarje 

Ibar voda nema broda

Ibar voda nema broda,
do sve kamen do kamena;

po kamenu bosilj raste,
po bosiljku kolo igra,
iz kola se magla digla,
u maglu se soko vije!
Mamljaju ga mladi momci,
na njihove zlatne nože;
što ga oni više mame,
to se soko više vije!
Mamljaju ga nevjestice,
na svilene jaglučice;
što ga one više mame,
to se soko niže spušta;
krilima im lad činjaše,
đevojkam se zagrljaše!
Ne čudim se Šipu u planini

Ne čudim se Šipu u planini,
ni Rožaju što je pod planinom,
ni Akovu što je u tjeskobi,
ni Pazaru što je na jordamu,
ni Sjenici što je u ravnici,
Ibar vodi što se često muti,
no mom dragom što se na me ljuti!
Ako sam mu šećer-šerbet dala,
nijesam ga pod prozore zvala;
ako sam ga pod prozore zvala,
nijesam mu vezen jagluk dala;
ako sam mu vezen jagluk dala,
to je samo da ga boli glava,
putujući, na mene misleći,
dan i noć se meni nadajući!
Picture

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact