---

PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > PLANINE JUŽNE DALMACIJE I MEDITERANSKE HERCEGOVINE > Borut
Država: Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Najviši vrh: Borut, 464 m
​Koordinate najvišeg vrha: 42.9994, 17.7012

Uvećaj kartu

Brdo Borut, prostorni prikaz
Izvor: Google Earth, 2021.

POGLED U TOPONIMIJU SELA HRASNO U ISTOČNOJ ...
DOPRINOS DON MILE VIDOVIĆA ONOMASTIČKIM ...https://www.bib.irb.hr › download › 1131490.Do...

PDF
autor: O ISTRAŽIVANJIMA — Vidonje i Dobranje obuhvaćena i naselja Glušci (navedeno područje pripada ... padinama brda Borut, uza samu hercegovačku granicu.

Uspostavljanjem granice između Hrvatske i Bosne Hercegovine zatvoreni su lokalni putovi po Borutu, i to poljski put Dobranje (RH) – Borut (RBIH) i poljski put Glušci (RH) – Žarkovići (RBIH).

Glušci

Na području se sela Glušci nalazilo manje rimsko naselje, a na mogućnost da se ondje nalazila i manja srednjovjekovna utvrda upućuju toponimi Varoš i razvaline na području Raičevih ograda iznad sela. Samo se selo Glušci u povijesnim vrelima prvi put spominje 1589. Stanovnici se sela spominju i u tri pravna spisa iz 17. st.: 1628. ondje su posjednicima postali Osman-ćehaja i Timurov sin Sefer, koji su naslijedili zemlje izvjesnoga Alije; 1660. spominju se ondje Stjepanov sin Radojica, bratić mu Milutin, sin Radiča te Grgur, sin Ivanov, koji obrađuju zemlje u turskome vlasništvu; a 1672. izvjesni je Ahmed isplatio Ivanovim sinovima Grgi i Juri 1400 akči da se odreknu zemalja u tome selu. Selo se spominje i u Stanju duša Trebinjsko-mrkanske biskupije iz 1639. kada ga nastanjuju tri katoličke obitelji. Hrvatsko se stanovništvo iz toga sela povlači nakon znatnijega priljeva srpskoga stanovništva iz Gornjega Hrasna i Popova krajem 17. i početkom 18. st. te do danas opstaje samo u zaseoku Orav (Pole). O nekoć izraženijoj prisutnosti hrvatskoga stanovništva u selu svjedoče i mnogi zemljišno-posjednički toponimi antroponimnoga postanja: Drlića guvnine, Medića vrbe i Medića grabovine, Frančeve vrbe, Verajuša, Vekića masline, Galovuša ili Balićuša (Balići ili Balijići bilježe se u metkovskim maticama početkom 19. st. na Dubravici, a podrijetlom su iz Turkovića). Ako tome pridodamo i činjenicu da su u Glušcima nekoć živjeli i Stipurinovići, Baće, Ilići, Sočivice, Baguri, Škegurinovići, a najvjerojatnije i Miloševići (postoji mikrotoponim Miloševića greb), da su u neposrednoj blizini živjeli Maslaći, Medići, Menali, dobivamo potpuniji uvid u kretanje stanovništva u tome danas gotovo isključivo srpskome selu. Ojkonim Glušci antroponimnoga je postanja, a lik je Glušca, češći među srpskim pučanstvom, okamenjeni akuzativni lik ranije potvrđenoga lika Glušci. U starijim dokumentima (a rijetko i danas) selo se naziva Pologoša po rječici Pologoši (u povijesnim vrelima zabilježenoj pod imenom Nemanjica) koja teče od Glušaca prema Bijelome Viru. 
IZVOR  ​Iz neretvanske ojkonimije: Imena službenih naselja po popisima 1857. − 2001.

Borut

Borut je naseljeno mjesto u općini Neum. Nekad je kroz zaselak Kolojanj prolazila cesta koju je izgradila Austro-Ugarska, a bila je glavna poveznica između Metkovića i  Čapljine prema Neumu i Dubrovniku.
U naselju je rođen pater Nikola Maslać, hrv. katolički svećenik, povjesničar, patrolog.
Na području naselja Borut 1991. godine živjelo je 70 stanovnika (od čega: Hrvati - 62, Muslimani - 7, Srbi - 1), a 2013. godine 21 stanovnika (svi su Hrvati).