---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > Prenj (masiv) > Prenj - Vodič
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Zelena glava, 2155 m, (na starijim topografskim kartama navedena je visina od 2103 m, dok je na samome vrhu napisana visina od 2155 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.5496, 17.9040

Po planini i po kraju

PO VRŠNOM PODRUČJU

---

Dolinom Idbra na Prenj

Idbar

---

Idbar, odn. Udbar je naziv za selo i rijeku u porječju Neretve. Idbar je njezina lijeva pritoka zapadno od Konjica – danas utječe u akumulacijsko Jablaničko jezero. Idbar je turski oblik za raniji naziv Dbar (kod popa Dukljanina nazvan Debreca), kraj u gornjem toku Neretve. Rijeka Bašćica u dolini zvala se Dbarčica. Na lokalitetu Gradina nalazio se utvrđeni grad Dbar o čijem nastanku nema nikakvih podataka. Prvi pisani spomen potječe iz 1411. - dana 8.4.1411. godine bosanski kralj Stjepan Ostoja spominje "Dbar na Neretvi". Ostali spomeni su iz: 1444., 1448., 1454., 1469., itd., zajedno sa srednjovekovnim gradom Borovcem (danas u istoj općini Konjic). Oba grada su pripadala humskoj Neretvi i u pohodu sultana Mehmeda el Fatiha (maj-jun 1463.) oba su pala pod tursku vlast. Jedno vrijeme ga je, po dolasku Turaka, koristila turska vojska.

Tisovica

Tisovica je najpoznatija i najprostranija dolina Prenja. To je visokoplaninska dolina koju sa sjevera okružuju mjestimično strme padine Velikog brda (1865 m), prema jugozapadu se iz doline dižu do 500 m okomite litice Kantara (1883 m), prema sjeveru Djevojački kuk (1506 m), s istoka Konjička (odn. Prenjeva) Bjelašnica (s najvišim vrhom Velika kapa, 2004 m), a od juga Otiš (2097 m) i Zelena glava (2155 m).

Tisovica je preglacijalna slijepa dolinu dužine od 5 km, širine od 1 km, pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok. Ovo je bila dolina i prije glacijacije pa ju je ledenjačka erozija transformirala. Najniži dio doline Tisovice nalazi se na 1280 m n.v. i ispunjen je niskim morenskim bedemima, koji praktično predstavljaju prag (prečagu) prema dolini Idbra. Prema jugu snježnik Otiša u dnu cirka dugačak je oko 80 m, a širok 40-50 m. 

Dolina Tisovice je u ljetnim danima prekrivena bujnom planinskom travom (pogodnom za ispašu stoke) kroz koju mjestimično žubori sočnica i voda s tri izvora: Zagon, Novak i Vruci. Okolne padine uglavnom prekrivaju šume munike, a na vrhovima klekovina. Posebice su prema istoku padine Bjelašnice obrasle gustom šumom pretežno sastavljenom od munike - pinus leucodermis.

Jutarnja magla u Donjoj Tisovici

Gornja Tisovica; Kantar lijevo

Periodično jezero u Tisovici

U godinama kada se snijeg naglo topi, na južnom (višem) dijelu doline Tisovice pojavljuje se tzv. "gornje jezero", koje se obično zadržava svega par dana.

VELIKO BRDO

Na padini Kantara. U pozadini jutarnje sunce obasjava jedan od vrhova (1845 m) Velikog brda.

KANTAR

Stijene Kantara iznad doline Tisovice

Crnoglav (lijevo) i Kantar (desno)

Krajnji jugoistočni dio Kantara

CRNOGLAV

​Dženad Džino Adventures - Divova kuća - Uspon na Crnoglav
Autor: Dženad Džino Adventures Datum objave: 25.10.2022.
Opis. "DIVOVA KUĆA" - mali bivak velikih ljudi Pogledajte priču o Divova kući.. Ime je dobila po stihu pjesnika Vladimira Nazora "Prenj planina nije, divova je kuća" a naziv odgovara i za sve ljude koji se upoznaše i povezaše uz ovu malu i slatku priču koja će nadam se trajati dugo, dugo.. 

KONJIČKA BJELAŠNICA

IZ STARIH ZAPISA

Konjička Bjelašnica — Tisovica — Idbar
​FUKAREK, Pavle: Prvi prilog poznavanju munike ili smrča. Šumarski list, 1941. br. 8. (PDF)

Najveći i najljepši kompleks sastojina munike nalazi se na jugozapadnim padinama Konjičke Bjelašnice iznad doline Tisovice. Ove sastojme vežu se preko Tisovice i gornjeg Idbra sa sastojinama oko Crnih Kosa, ispod Četinja i Međuprenja. Staništa su ova: ispod Podotiša, iznad Tvrde Vode na Bjelašnici, ispod Gradine, na glavicama u dolini Tisovice  ispod Kantara, Vrela za Kantarom (samo nekoliko osamljenih stabala) i u dnu Tisovice. Na K. Bjelašnici oko Pasjih Dolina i oko stanova Bjelašnica (na kamenitim glavicama unutar bukove šume), kota 1520, kota 1559, Borova Glava, (okolo starih stanova velika množina niskih od stoke obrštenih razasutih primjeraka), Smrč, na putu sa Bjelašnice u Rapte, Djevojački Kuk, zatim prelaze preko Gornjih Tonatišta, Zmijinca, Bukovog Laza ispod Tisovice, obuhvataju gornji tok Idbra te prelaze preko Crnih Kosa, Gole Glavice, Točila, Grebena ispod Cvitinja (Četinja) na Letukin Grad, Letukino Oblje, Međuprenj (Milanova koliba), u Gvozdinama. Burin Klis (Risovac), Suvu Smrčevinu i Veliki Stog. Ponešto odijeljeno od ovog niza dolazi: munika na strmim stijenama Rječice i Lisine (Lešine) iznad doline potoka Idbra.

Sastojina munike u stranama Konjičke Bjelašnice nad Tisovicom (Prenj planina)
Foto: Fukarek (1941.)

​Prenj, vrh Velika kapa (MTB + planinarenje)
Datum objave: 27.9.2021. Autor: Sarafanje
Opis: Prenj, vrh Velika Kapa (2004m/nv). Dionicu iz konjičke Bijele dodoma na Raptima smo prešli biciklima, gdje ih ostavljamo, te do vrha nastavljamo pješke. Ove godine put do Rapti je sta lošiji u odnosu na prošlu godinu, ali se može voziti. Planinarska staza kreće od doma, prvo kratko kroz šumu i uz malo jači uspon do Djevojačkog kuka, gdje se nalazi raskrsnica i putokaz. Tu se otvara pogled prema vrhu Cetina, Jablanici, te planini Čvrsnica. Nastavak uspona je blaži, i hoda se grebenom Konjičke Bjelašnice do vrha. Čitavim putem sa desne stane je fenomenalan pogled na Prenj. Pogotovo se ističu vrhovi Cetina, Lupoglav, Erač, Zelena glava i Otiš. Sa samog vrha se otvara i pogled na vrhove Borašnica, Osobac, Zubac, Taraš i Sivadije, planinu Velež, te dolinu Tisovice i Jezerce. Podno kape se vide Konjička Bijela i Konjic. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/595... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1Yf2S...

Planina Prenj (Rapti 1406 m/nv, Velika Kapa 2004 m/nv)
Datum objave: 22.7.2019. Autor: Sejo Ivković
Opis: Predstavljanje planete Prenj, dio drugi (Rapti 1406 m/nv i Velika Kapa 2004 m/nv)​

PRIJEVORAC

Vrutak

Podotišje

Podotišje je naziv za kamenjar sjeverozapadnih padina Otiša, prema Vrutku i dolini Tisovici.

OTIŠ

U dijelu starijih zapisa ime vrha je zapisano kao Ortiš, a neki od njih govore i o Ortišu kao najvišem vrhu Prenja. Danas svi znamo kako je to ipak Zelena glava. Sjeverna stijena Otiša je vertikala visoka 250-300 m.

---

Prijevoj između Otiša i Zelene glave

ZELENA GLAVA

Na starijim topografskim kartama navedena je visina Zelene glave od 2103 m, dok je na samome vrhu napisana visina od 2155 m. U još nekoliko različitih izvora navode se različite visine: 2115 m i 2123 m. Također, u nekim starijim izvorima (Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu) navedeno je ime Zelene glavice.

BOTINI

Prenj, vrh Botini (2015mnv)
Autor: Sarafanje Datum objave: 21.11.2022.
Opis. Dvodnevno planinarenje na Prenj planini, Rujište - Bijele vode - Botini (2015) Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/793... https://www.strava.com/activities/793... GPX trek: https://www.wikiloc.com/hiking-trails...

​Prenj - Otiš, Zelena glava, Botini 
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 28.9.2022.
Opis. Hike tura na Prenj ili kratko rečeno "Prenjanje". Polazna tačka dolina Tisovice i pravac vrhovi Otiš - Zelena glava - Botini. Na najviši vrh Prenja - Zelenu glavu može se doći iz nekoliko različitih pravaca, iz Mostara preko Rujišta, iz Konjičkog sela Bijela preko Jezerca , iz doline Idbar preko doline Tisovice i sa Crnog polja preko Jezerca. Ako nemate terensko vozilo, kretanje iz bilo kojeg od tih pravaca zahtjeva cjelodnevno pješačenje, ili što je češće, nočenje u šatorima ili u nekoj od koliba ili planinarskih domova kojima obiluje Prenj.

SEDLA

KAPLJUČ

Prenj-Kapljuč
Datum objave: 16.3.2016. Autor: Adnan Adilovic

VELIKE VRŠINE

KOPILICA

MALA KOPILICA

CVAT

Veline bare

Velike bare i istočniji Vlasni dvije su usporedne uvale između Otiša, Osobca i Taraša, razdvojene nižim grebenom Koplice - Cvat - Pržine glav.  Velike bare imaju karakter slijepe doline. Uvala je otvorena prema jugu Bijelim vodama. Na pojedinim topografskim kartama upisan je naziv Veline bare. 

Jezerce

​Planinarska kuća Jezerce  KOORDINATE 43.5555, 17.9252  NADMORSKA VISINA 1650 m

Planinarska kuća Jezerce nalazi se na na konjičkom dijelu Prenja, na 1650 m n.v., nedaleko od izvora Jezerce i podno vrha Taraš. 

Na području Jezerca Austro-Ugarska Monarhija sagradila je kuću “Katharinen Hütte”. Naime, Zemaljska vlada austrijske Bosne i Hercegovne je putem Građevinske direkcije gradila objekte do kojih su vodili uređeni i markirani putevi, a stajali su na raspolaganju i planinarima uz plaćanje prenoćišta. U vodiču Juliusa Pojmana, direktora Banje Ilidže i instruktora Zemaljske vlade za razvoj turizma, oni nose zajedničko ime Schutzhütte (skloništa).
Skloništima na Prenju i Čvrsnici, data su imena prema damama iz visokih krugova tadašnje vlasti, koje su posjećivale b-h planine. Na Prenju to su bila skloništa: Maria - Theresia Hutte (Tisovica, oko Tvrde vode), Ida Hutte (predio Glogova) i Katharinen Hutte, čija lokacija nije zabilježena, no pretpostavlja se kako se radi o kući na području Jezerce. No, kuća na Jezercu nije cijela dočekala kraj I. svjetskog rata.
U istoj dolini, na sadašnjoj lokaciji, 1933. godine planinarsko društvo Prijatelj prirode iz Sarajeva (osnovano 1905. godine) gradi manji objekt - prizemnu jednosobnu planinarsku kućicu. Poslije drugog svjetskog rata kucu dograđuje Planinarski savez BIH i ustupa je 1951. na upravljanje PD-u "Borašnica" iz Konjica, ali ubrzo nakon toga je dodjeljena PD-u "Prenj" iz Mostara. Ovo društvo 1965. rekonstruira i dograđuje kuću. U 1980-ima je bila pokrenuta inicijativa da se dom vrati ''Borašnici'' na upravljanje, jer je bilo neprirodno da njome upravlja društvo koje je bilo mnogo dalje i tada nezainteresirano, a objekt je bio često nasilno otvaran zbog neizlazaka dežurnih.  Polovinom 1980-ih dom nije više zaključavan i održavali su ga samoincijativno sami planinari. U raznim dokumentima (kao i na ploči na objektu) vodi se kao planinarska kuća, ali sami planinari i alpinisti su je nazivali planinarskim domom. Napravljen je bio od kamena i u raznim razdobljima proširivan, nadograđivan i različito pokrivan - do početka 1980-ih pročelje je bilo od šindre, koja je vremenom propala.
Uz sva ta dograđivanja i probleme oko upravljanja, ipak je služio planinarima sve do Rata u BiH (1992.-1995.), kada je kuća zapaljena.

Godine 2005. neformalna grupa zaljubljenika u Prenj, okupljena oko foruma planinarskog web-portala Zone-2000 (www-zone-2000.net) pokreće aktivbnosti na izgradnji nove kuće Jezerce. Kuću su dobrovoljnim radom gradile stotine planinara iz cijele regije i utrošili oko 1500 radnih sati u organiziranim akcijama. Većinu građevinskog materijala oni su prenijeli na leđima i u rukama planinarskom stazom s Crnog polja, koja je tada popularno nazvana "Ulica žrtava Stamala" (stamal=mješavina betona i pijeska). Planinarima ovom stazom inače treba oko 2 do 3 sata hoda, ali su oni, natovareni građevinskim materijalom, znali hodati i po 8 sati.
Također je trasa stazice od "kamenoloma" (gdje se prikupljao kamen) do na brijeg gdje se gradila kuća, dobila ime "Sizifovica čikma" (čȉkma = slijepa ulica, ćorsokak, od tur. çıkmaz: bez izlaza).

Obnovljena planinarska kuća svečano je otvorena 9.7.2016. godine. U vlasništvu je Udruženja građana "Zone-2000". Izgrađena je od kamena i drveta, obložena izolacijom i limom. Vanjske dimenzije kuće su 6,5 x 6,5 metara. Sastoji se iz dvije etaže: prizemlja sa dnevnim boravkom i drvarnicom i potkrovlja u kome je spavaonica. Kapacitet kuće je 20 osoba. U dnevnom boravku je peć na drva, a u blizini kuće izvor s pitkom vodom. ​Kuća se ne zaključava, ali su posjetioci dužni brinuti o njoj.Poznati snimatelj Dino Kasalo snimio je 2009. godine za BHT1 film "Siva masa" koji govori o izgradnji kuće i ljudima koji su je gradili.

​​PRISTUPI
Do Jezerca vodi nekoliko staza iz različitih dijelova Prenja. 
Iz smjera konjičke Bijele 
Najbliži pristup Jezercu je iz Konjica preko Bijele. Iz Konjica cestom do naselja Gornja Bijela (pješice, autom, biciklom, taksijem ako stignete autobusom ili vlakom). Vozilo je moguće ostaviti u blizini mlina za drvo (43.5935, 17.9423). Odatle slijediti markiranu stazu do Jezerca, kroz Rakov laz i preko prijevoja Skok (1450 m). Trajanje uspona od Gornje Bijela do Jezerca je 3 - 4 sata.
Iz smjera Boraca
Iz Konjica cestom prema naselju Borci i Boračkom jezeru. U selu Borci skruniti u smjeru Boračke drage, makadamskom šumskom cestom. Na otprilike pola uspona stiže se na račvanje, gdje treba nastaviti desnom cestom do kraja ceste. Ovdje treba ostaviti vozilo i nastaviti markiranom stazom preko Crnog polja i sjevernim podnožjem Sivadija. Trajanje uspona od markiranom stazom od kraja ceste do Jezerca je 2 - 3 sata.
Iz ostalih smjerova
Do Jezerca je također moguće doći iz iz smjera Rujišta (Mostara), preko Bijelih voda te iz smjera doline Ibra, preko doline Tisovice.
IZVOR  ZONE 2000 I DR.

​trailer 3D siva masa.flv
Datum objave: 28.9.2011. Objavio: TheOsobac
Opis: Orginalni naziv dokumentarca je Siva masa by Dinno Kasalo. Remastering software, recomanded anaglyph glasses (rad-cyan) and grayscale option or shutter glass.

Ljevkasta vrtača kod izvora Jezerce ispod Taraša

Pogled od Jezerca u smjeru Zupca

TARAŠ

VELIKA MOTIKA

CETINA (CVITINA)

Sunce na zalasku iza Cetine (pogled s Velike kape).

Dana 14.2.2021. na padinama Cetine poginuo je pripadnik Oružanih snaga BiH Rade Šimić (1990.). Bio je zaljubljenik u putovanja i uživao je boraveći u prirodi, autor je knjige o svom putovanju kroz Južnu Ameriku, a planinarenje je bilo njegova najveća ljubav. ​Rade je poginuo nakon što ga je lavina bacila na stijenu, nakon čega je njegovo tijelo bilo na nepristupačnom terenu te je zbog toga akcija spašavanja dugo trajala. Pomoć je pozvao njegov supenjač.

Breza, pogled na Bukov laz i Cetinu
​Lokalitet Breza iznad doline Idbar.
Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

Pogled prema Cetini s Velike kape na konjičkoj Bjelašnici

Prenj, uspon na vrh Cetina (1992mnv)
Datum objave: 14.6.2021. Autor: Sarafanje
Opis: Uspon na planinu Prenj, vrh Cetina, 1992mnv. Prelijepa planinarska tura, sa nekih cca 3-4 sata uspona do vrha laganim tempom. Prvi dio staze se ide kroz šumu i nakon sat-sat i po vremena se dolazi do planinskih kuća Međuprenje i Milanova koliba. Tu pravimo pauzu nekih pola sata i nastavljamo prema vrhu. Nakon nekih sat i petnaest minuta, uz jedan kraći sniježni uspon, dolazimo na Gredu, gdje se otvara odličan pogled na vrhove Prenja: (s lijeva na desno) Velika kapa, Osobac, Otiš, Zelena Glava, Vjetrena brda, Lupoglav, Vidina kapa i Herač. Nakon kratke pauze, nastavljamo do vrha gdje stižemo nakon 40 minuta. S vrha se pruža odličan pogled na Čvrsnicu, Glogošnicu, Jablanicu, Jablaničko jezero, Idbar te s druge strane Prenj. U povratku smo malo i očistili smeće na Međuprenju i nakon hoda od nekih 5h, napokon stižemo u Glogošnicu gdje završavamo ovu planinarsku turu. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/537... GPX trek rute: https://drive.google.com/file/d/1PHRw...

Planina Prenj-Cetina 20 03 2016
Autor: Adnan Adilović
Opis videa: Cetina (Cvitina) je jedan od dominantnih vrhova Prenja, iznad jablanice. Do vrha Cetine se može doći iz Glogošnice preko Milanove kolibe i iz sela Ravni preko Vidrinih gruda i Uborka. U stijeni Cetine ima nekoliko ispenjanih alpinističkih smjerova, od kojih su najpoznatiji Medov kuloar i Duga bosanska smijer. Sa vrha Cetine (1992 m n/v) je jedan od najljepših pogleda na masiv Prenja i dolinu Neretve. 

​Dženad Džino Adventures - Cetina
Datum objave: 15.5.2022. Autor: Dženad Džino Adventures
Opis. Jedna prelijepa dvodnevna tura na Prenj. Vrh Cetina 1992 mnv. Noćenje u planinarskoj kući,zalazak sunca, svitanje, planinarenje... zar još nešto treba ?

Planina Prenj (Međuprenje 1540 m/nv, Cetina 1992 m/nv)
Datum objave: 8.12.2019. Autor: Sejo Ivković
Opis: Prošli vikend smo išli u susret prvom snijegu na planeti Prenj. Prvi pokušaj izlaska na Cetinu (1992 m/nv) u subotu smo morali odgoditi zbog magle i lošeg vremena. A onda nas je nedjelja nagradila sunčanim vremenom, drugim pokušajem i pogledom na Jadransko more sa Cetine koja je bila pokrivena snježnim pokrivačem. Hvala Planinarskom društvo "Prenj-Glogošnica 1979" na podršci!

LUPOGLAV

Lupoglav; arhivska fotografija
Izvorni opis: Pod Lupoglavom u Prenju (Hercegovina); Foto: Dr. R. Simonović. Sombor; objavljena u: Hrvatski planinar, 1923. broj 2
Uz ovu je fotografiju njezin autor zapisao slijedeće:
"... naša slika priloga prikazuje nam partiju ispod Lupoglava u Prenj planini u Hercegovini. Kad sam s jednim mladim planinarom slikarem pošao g. 1909. u Prenj planinu, da ostanemo pet, šest dana morao sam povesti pet nosača sa dva konja, da nam ponesu šator, odijelo, hljeb, konserve, fotografske ploče i aparate. Dva goniča sa konjima išla su polagano putevima kojim idu ljudi, a mi drugi tražili smo motive za fotografiranje i slikanje, pak smo se penjali kao koze čas lijevo čas desno na stijene i brda. Kad smo treći dan krenuli iz Lučina put Lupoglava bilo je na sjevernoj strani pod Lupoglavom toliko snijega, da smo teškom mukom mogli provesti konje. Na južnoj strani Lupoglava nije bilo snijega. Spuštajući se na sedla nismo pazili na put, pak smo zašli medju kamenje i stijenje gdje nije bilo puta. Da se ne vraćamo daleko natrag morali smo rastovariti konje, pak na svojim ledjima nositi prtljagu, a ispred konjskih nogu uklanjati krupno kamenje, da konji ne polome noge. Dva sata smo se tako mučili dok nismo izašli opet na nogostup. Slikali smo 2200 m visoki vrh Lupoglav sa istočne strane zato što se na njemu crne žbunovi klekovine (Pinus montana), koja se ovdje penje iznad 2000 m, malo ne baš na sam vrh."

​ZELENA KARTA-LUPOGLAV
Datum objave: 22.2.2017. Autor: RTVTK
Opis: U čast prvih penjača na Lupoglav u zimskim uslovima 1970. godine, Zijaha Jajatovića, Ilije Dilbera i Milorada Stjepanovića koji su taj podvig platili životima, Planinarski savez BIH/FBIH je tradicionalno i ove godine organizovao Memorijalni uspon na Lupoglav. Više od 200 planinara i alpinista iz cijele regije odalo je počast na grobovima stradalih alpinista i njima u čast izveli su zahtjevni zimski uspon na vrh Lupoglav 2.102 mnv. Uspon na Lupoglav snimila je reporterska ekipa RTV TK za emisiju Zelena karta.

PLANINA PRENJ - Uspon na vrhove Lupoglav 2 102m – Kerač 2 030 m 09 10 2020
Datum objave: 12.10.2020. Autor: Mevludin Spahic

Prenj: vrh Lupoglav (Bijela - Barni Do)
Datum objave: 6.7.2020. Autor: Sarafanje
Opis: Dvodnevni uspon na planinu Prenj, vrh Lupoglav sa planinarskim društvom PSD Prenj Mostar. Prvi dan smo savladali uspon od oko 1400 metara iz Mostarske Bijele na Barni do, gdje smo postavili kamp i šatore. Drugi dan smo s prvim zrakama sunca krenuli prema vrhu Lupoglav. Na vrh smo se popeli za neka 2 sata, gdje odmaramo i spuštamo se nazad, istim putem u Mostarsku Bijelu. Detalje rute možete naći na sljedećim linkovima: https://www.strava.com/activities/368...​ https://www.strava.com/activities/368...​ https://www.strava.com/activities/368...​ Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/

Pogled na Lupoglav
Zahvalnost na fotografiji PD-u "Prisoje", iz Prisoja; travanj 2021.

Zimski uspon na Lupoglav
Zahvalnost na fotografiji PD-u "Prisoje", iz Prisoja; travanj 2021.

Lupoglav 10. 08. 2014.
Autor:Adnan Adilović

​BOSNIA AND HERZEGOVINA LANDSCAPE - MEMORIJAL LUPOGLAV
Datum objave: 14.2.2022. Autor: Bosnia and Herzegovina Landscapes
Opis: Memorijalni uspon na najpoznatiji, najmističniji, najizazovniji i najtragičniji prenjski vrh - Lupoglav 2102m.

Čemerni dô

U srcu Prenja nalazi se krška uvala Čemerni do, u koju se ogromnim odsjecima spuštaju visoki vrhovi  Lupoglava (2102 m) i Erača (2082 m). Vijugavi uzani Čemerni do sastavljen je iz mnogobrojnih vrtačastih ulegnuća, bez normalnih vrtača. Ovdje nema tipskih vrtača i škrapa. Sličan je po oblicima alpskim vapnenačkim visoravnima.

Lučine

Krška uvala Čemerni dô produžuje se u suhu dolinu Lučine. Ispod Lupoglava i Ovče u cirkovima okrenutim prema sjeverozapadu nalazio se ledenjak, koji je prelazio preko stepenice i spuštao se u uvalu Lučine krećući se prema sjeverozapadu i preobratio ovu uvalu u valov (korito). I dalje nastavljajući svoj put prema zapadu-jugozapadu, zaoblio je stepenicu i završavao se na strmoj padini, kojom su Lučine rastavljene od doline Mostarske Bijele. Od Lupoglava dubokom dolinom potoka Bijele otvara se prolaz u dolinu Neretve. 

Lučine; arhivska fotografija
Izvorni opis: Stan u Lučanima na Prenju (Hercegovina); Foto: Dr. R. Simonović. Sombor; objavljena u: Hrvatski planinar, 1923. broj 6

Vrh Erač (Vjetrena brda) 2076 mnv + Lupoglav + Vidina kapa
Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

Dolina Lučine
"Moments in Paradise - Lučine valley (Prenj)"
Izvor: Youtube; Autor: Amer Keskin"

PLANETA PRENJ vrh Ovča 10.-11.12.2016.
Autor: Adnan Adilović
Opis videa: Pristup na Ovču iz Štirnog dola s noćenjem u Donjim Poljicama u kontejneru

Planet Prenj
Autor: Amer Keskin, 22.6.2015.
Opis videa: Pola sata "planete Prenj"..... rijetko posjećeni i još rijeđe kamerom zabilježeni predjeli planine Prenj...sa Salakovca,preko sela Ravni na Ledenice,pa ulazak u jednu od najljepših Prenjskih dolina "Poljice"...potom uspon na uvijek privlačno Vjetreno brdo (Erač) 2082 m.n/v,....kamp uz prelijepi zalazak sunca i ovaj put na omiljenom mjestu ispod vrha Lupoglav 2102 m.n/v.....
Novi dan,nova nafaka....jos četiri Prenjska dvotisućnjaka (redom: Ovča 2021 m.n/v, Kerač 2030 m.n/v, Vidina kapa 2032 m.n/v, Herač 2042 m.n/v ), potom silazak preko izvora Sopot u najljepšu Prenjsku dolinu "Lučine"....povratak u Glogošnicu dobro poznatim putem preko Medjuprenja......UŽIVAJTE !!!

​Za čiste planine, za čistu Bosnu i Hercegovinu !
Datum objave: 28.5.2021. Autor: Bosnia and Herzegovina Landscapes
Opois: Poruka ljudima cijelog svijeta čuvajte prirodu našeg planeta! Poruka ljudima Bosne i Hercegovne, čuvajte naše planine i našu prirodu!

BOTINI 2016-PRENJ
Autor: Adnan Adilović

PRENJ-MEĐUPRENJE/OKTOBAR
Datum objave: 31.10.2020. Autor: Adnan Adilovic

Prenj (Međuprenje, Greda) - decembar 2016
Datum objave: 30.12.2016. Autor: PD Prenj-Glogošnica 1979

Planinarska kuća "Međuprenje" (1540 m n/v) - PROMO
Datum objave: 18.12.2016. Autor: PD Prenj-Glogošnica 1979
Opis: Planinarska kuća "Međuprenje" nalazi se na istoimenom lokalitetu, u neposrednoj blizini "Milanove kolibe" (izgrađena 1936. godine), na planini Prenj, na nadmorskoj visini od 1540 metara Izgrađena je od strane članova Planinarskog društva "Prenj - Glogošnica 1979" u periodu "septembar 2012. - avgust 2016.godine". Sve informacije o rezervaciji boravka i posjeti ovoj planinarskoj kući možete dobiti na facebook stranici našeg Društva, ili putem mail-a: pdpg1979@gmail.com.

MTB: Prenj, Velika Vidova i Gomila (2021)
Datum objave: 29.11.2021. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajkovima iz mostarske Bijele na vrhove Velika Vidova (1452mnv), Mala Vidova (1263mnv) i Gomila (872mnv). 4. uspon na vrh Velika Vidova, s tim da smo ovaj put krenuli iz mostarske Bijele, da bi imali malo više vremena. Ove godine je put dosta ružniji nego predhodnih godina. Do Gornjih Jasenjana nam je trebalo oko 40 minta vožnje. Dalje nastavljamo lagano do prevoja , Varda, gdje pravimo kraću pauzu da nešto pojedemo i snimimo dronom par kadrova. Od prevoja prema Glogovu mi ispada boca od litra, tako da mi do vrha ostaje nešto manje od pola litra vode. Na putu prema Glogovu nailazimo na krdo konja, a nedugo poslije Ela je upratio i vuka kako pretrčava cestu i bježi u obližnju šumu. Od Glogova do vrha velikim dijelom se moglo voziti, s tim da smo na par dijelova morali pregurati i zbog velikog nagiba, a i zbog loše podloge. S vrha prema Prenju se pruža lijep pogled prema Glogovu, vrhovima Prenja, Izgorjela Gruda, Has, Crnoglav, Otiš, Zelena Glava, Herać i Galić, te prema planini Velež. S druge strane se vidi skoro čitava Čvrsnica sa dominantnim vrhom Veliki Vilinac u sredini. Na vrhu pravimo dužu pauzu. Usput mi je negdje pukla i kaciga, tako da sam na spustu trebao biti malo pažljiviji. Pri povratku smo svratili i na vrh Mala Vidova, gdje smo mislili da ćemo imati lijep pogled na Glogovo, ali na žalost nije bilo tako. Bocu nalazim u blizini prevoja, na žalost čep je pukao od udarca, tako da mi je iscurila sva voda iz boce, ali srećom bilo je viška vode kod Ele, pa smo se snašli nekako. Na povratku smo svratili i na vidikovac kod releja (na vojnim kartama piše da se vrh zove Gomila), gdje se pruža savršen pogled na kanjon Drežnice, kanjon Neretve, te planine Čabulja i Čvrsnica. Do auta i mosta u Bijeloj se spuštamo pred zalazak sunca. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/618... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1rfKB...

Hiking: Prenj, Velika Vidova (do ispod vrha)
Datum objave: 5.4.2021. Autor: Sarafanje
Opis: Uspon na planinu Prenj, prema vrhu Velika Vidova iz Grabovice sa planinarskim društvom PSD Prenj Mostar.. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/502...

​Velika Vidova, pogled na Prenj
Pogled na Prenj. U prednjem planu: lijevo Has, desno Herač. U zadnjem planu: Crnoglav, Otiš i Zelena glava.
Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

​Prenj Planina
Autor: Adnan Adilović
Opis videa: Tri dana u tri etape -Prva etapa puta; Glogošnica-bunar(autom 11 km) bunar-Milanova koliba-greda 1860m n/v(4,9km). Noćenje -Druga etapa puta; greda-Zakantar-Crnoglav 1892 m n/v(5,6km). Noćenje -Treća etapa puta; Crnoglav-Lučine-Has-Glogovo-Bunar(18km)

​Hike - Prenj, Erač, Lupoglav, Ovča i dr. , 20.06.18.
Datum objave: 10.11.2018. Autor: Nenad Rajic
Opis: Malo avanture i istraživanja novih puteva po Prenju, prelazaka sa vrha na vrh. Krenuli iz Tisovice, pa preko Za kantara ispenjali se na Vjetrena brda i vrh Erač. E sada slijedi avantura, ovuda nismo išli, kako naći put direktno sa Erača na sedlo prema Lupoglavu. Produžavamo pravo i slijedimo kamenu markaciju (hvala tko je to obilježio) i spuštamo se strmim kamenim padinama prema putu za Lupoglav. Onda slijedi klasičan uspon na Lupoglav siparom, sedlom. A onda opet avantura. Kuda najjeftinije i najbrže preći na Ovču? Silazimo grebenom između Lupoglava i Ovče što je još jedna lijepa avantura (nikada prošli), pa onda planiramo popeti uski kuloar ispod vrha Ovče gdje ima neka pečina. Uspinjemo se do pečine po teškom siparu, pa onda jednom policom do zadnjeg kuloara, kratkog sipara i eto nas na Ovči. Istim putem se vraćamo i hvatamo se sedla prema Keraću i Vidinoj kapi. Ispenjemo i taj greben, a Božo i Dragan nastavljaju grebenom do Herača. Potom opet avantura, treba se spustiti siparom ispod Vidine kape, pa preko doline Lučina i Mršića dola doći do sedla ispod vrha Soplje. I tu postoje kamene markacije, ali se gube u jednom dijelu, ali postoji optička vidljivost i nije problem u snalaženju. Iz Mršića dola smo opet našli pokoju kamenu markaciju. E onda i Prenj pokazuje svoju čud, te iako nenajavljeno od norvežana, opere nas jakom kišom i ledom, uz snažne gromovite zvuke, samo da se pokaže tko je tu glavni. Mokrih nogu bauljamo po Rupama, Čemerikovim docima i Za kantarom i u duboku noć dolazimo u Tisovicu. A tu nas čeka pivica za proslavu. Tek sada se treba vratiti u Konjic i kućama. Oko 2.30 smo natrag, skoro 24 h avanture. Mraka.

​BOSNIA AND HERZEGOVINA LANDSCAPE - USPON NA ERAĆ
Datum objave: 8.5.2020. Autor: Bosnia and Herzegovina Landscapes
Opis: Prenjske avanture. Probijanje do doline Tisovice po prvi put u 2020 godini zadalo nam je dosta problema ali smo ipak uspjeli.. Noć u planinarskoj kući Vrutak, uspon na Erać a onda sniježne padavine upotpunile su ovu odličnu Prenjsku avanturu. Prvi od 11 vrhova preko 2000 smo popeli.. Nastavljamo... Video - Dženad Džino Muzika - "Romantic Far East" - Music Standard License

​Prenj - Vjetrena brda, Erać, Lupoglav, Kerać, Vidina kapa, Herać 
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 6.12.2022.
Opis. U Tisovicu smo stigli u 8h ujutro, nakon 2,5h vožnje terenskim vozilom preko Konjičke Bijele. Svaki put prizor iz doline Tisovice tj. pogled na vrhove Prenja nas ostavlja bez daha. Brzo se pakujemo i krećemo put Vjetrenih brda preko Zakantara. Stara stočarska staza koja vodi u pravcu ovog lanca je vidljiva „tu i tamo“. Nakon izlaska na greben Vjetrenih Brda staza se gubi ali kretanje se nastavlja logičnom linijom grebena da bi smo stigli do njegovog najvećeg vrha (Erać 2082 m.n.v.). Nakon slikanja nastavljamo put pravo uz orijentisanje pomoću kamenih piramida koju su napravili planinari, a koji opet vodi preko strmih stijena i sipara podno Eraća a prema sedlu Lupoglava. Ovaj dio staze nije preporučljiv za manje iskusne planinare jer ima dosta otpenjavanja strmim - oštrim kamenim površinama i siparom. Nakon silaska krećemo se put sedla, a zatim pravac vrh Lupoglav 2102 m.n.v. Lupoglav je jedan od najatraktivnijih i najljepših vrhova Prenja, a ujedno i kultni vrh bosanskohercegovačkih alpinista. Pohod nastavljamo silaskom na sedlo preko grebena do vrha Kerać. Sam uspon je malo nezgodan zbog strmog terena, te je potrebno izabrati najbolju putanju između stijena i kleke. Isto važi i za silazak, jer na ovoj dionici nema ni markacije, ni staze. Sa Keraća slijedi grebenski uspon na Vidinu kapu, a potom na zadnji u nizu Herać. Povratak je samo u početku istim putem, te se prije Vidine kape odvaja lijevo u usjek, odakle ideme preko sipara u podnožje sjeverne strane Vidine kape. Slijedimo staru stazu koja silazi u Mršića do, a na kojoj se povremeno pojavljuje i kamena markacija. Ova dionica je i najzahtjevnija zbog strmog i skliskog terena, te su potrebni koncentracija i oprez. Po silasku u Mršića do slijedi uspon do priključenja na markiranu stazu, te povratak stazom u Tisovicu. U povratku nakon ukupno 12h hodanja počašćeni smo zalaskom Sunca iza vrha Crnoglav.

Galić - Prenj

Galić - Prenj; arhivska fotografija
Izvorni opis: Prenj Planina: Galič; Foto: Dr. J. Poljak; objavljena u: Hrvatski planinar, 1928. broj 2
Uz fotografiju Josipa Poljaka i zapisano je:
Slika u prilogu prikazuje nam jedan od vrlo zanimivih dijelova Prenj planine u Hercegovini Galič. Skupina Galiča, i ako nije najviša u Prenja, ono je svakako najzanimivija koliko za stručnjaka istraživača toliko i za planinara. Već izdaleka privlači vas ogromna trupina Galiča, koja se poput ogromne kamene piramide izdiže od svoga okoliša vezujući se prema jugu na sklop Lupoglava (2102 m.), koji se dolje veže na Vjetreno brdo i sklop Otiša gdje je ujedno najviši vrh Prenja Zelena glavica 2.123 m. Prema zapadu ruše se obronci Galiča strmo u dolinu Bijele potoka, a prema izvoru se veže grebenom sa pravim Prenjem zvanim Mali Prenj (1916 m.) Podnožje mu je djelomično ošumljeno posebnom vrsti bora (Pinus leucodermis), kao glavnim vegetaeijskim faktorom, a sporedno nastupa bukva. Glavni gorski greben je manje više gol, a pojedini su dijelovi prekriveni klekovinom gorskog bora. Tjeme mu je prekrito košanicama. Prema sjeveru je strmo odlomljen, pa su mu bočine s te strane prepune upravo savršenih točila. Na podnožju sjevernom nalazi se nekoliko stanova zvanih Lučine, kamo za ljetnih mjeseci izgone Bjelopoljci svoj ajvan (blago). Kraj oko Galiča je lijep i romantičan, a sa tjemena prekrasan je izgled na sam Prenj, na Bjelopolje sve do Mostara kao i na susjedni Veleš, pa na Čvrsnicu i Čabulju. Prilaz na Galič najzgodniji je iz stanice Prenj preko Risovca, Glogova, Malog Prenja i Vratoloma u Lučine, a odavle na sam Galič.

Barni dô
Zahvalnost na fotografiji PD-u "Prisoje", iz Prisoja; travanj 2021.

​Bosnian and Herzegovina Landscape - Grebenom Galiča 1/2
Datum objave: 30.5.2021. Autor: Bosnia and Herzegovina Landscapes
Opis: Trodnecna avantura Prenjskim prostranstvima.. Uspon na greben Galič i na vrhove Vidina Kapa 2032 i Herac 2045 mnv. Prenjska jutra, noći, uspon i sve ono što čini jednu planinsku priču...

​Bosnian and Herzegovina Landscape - Grebenom Galiča 2 dio
Datum objave: 30.5.2021. Autor: Bosnia and Herzegovina Landscapes
Opis: Uspon na Vidinu Kapu i Herać, dva vrha sa kojim sam kompletirao sve Prenjske vrhove iznad 2000 mnv.

ZAPADNI DIO PRENJA

---

Glogovo

Fotografija kolibe s čobanicom i stadom ovaca na Stajskom gvozdu
Izvor: Lj. Mihić: Neretva

Najzapadnije dijelove Prenja čini prostrana niža visoravan Glogovo koja se postepeno spušta od vrhova Cetine, Velikog Prenja (Hasa) i Galić Prenja na istoku, do kanjona Neretve na zapadu. Prema istoku i jugoistoku visoravan se naglo spušta u duboku dolinu mostarske Bijele, a prema sjeveru strmo se spušta u dolinu Glogošnice. Visoravan Glogova duga je oko 7 a široka 4 kilometra, prosječne nadmorske visine od 1250 m, u rasponu od 1110 m do 1451 (vrh Vidovo).  Visoravan Glogova podijeljena je na Stajski, Vidovski i Jasenjanski gvozd. 

MTB epic ride: Glogovo - Velika Vidova - Gornji Jasenjani
Datum objave: 31.10.2019. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajkovima na vrh Velika Vidova (1451mnv). Vožnju smo krenuli iz Mostara, maglistralnim putem M-17 do mosta Bijela, gdje se odvajamo za Jasenjane i započinjemo uspon. Od prošlog puta kada smo vozili ovu turu, izgleda da se put pogoršao, tako da smo na par mjesta morali gurati dijelove puta. Tokom čitavog uspona smo imali prelijepe poglede na Prenj, kanjon rijeke Neretve, te kasnije i na planine Velež, Čabulja i Čvrsnica. Nakon neka 2 i po sata uspona, napokon dolazimo do prevoja, gdje se otvara pogled na moćni Prenj, a s leđa nam ostaju Čabulja, Čvrsnica i kanjon Drežnice. Napokon dolazimo do Glogova i još nam preostaje uspon od 4km do vrha Velika Vidova. Ja sam nažalost ovaj dio uglavnom morao gurati zbog jake boli u koljenu. Napokon, nakon sat i po vožnje od prevoja, dolazimo do objekta ispod vrha Velika Vidova, gdje nabrzinu jedemo i nastavljamo pješke do vrha. Svega nekih 20-30 metara od objekta nas dočekuje fenomenalan pogled na Divu Grabovicu i Čvrsnicu, gdje se posebno ističe vrh Veliki Vilinac. S druge strane se nalazi Prenj, gdje se ističu vrhovi Zelena Glava i Otiš, Herać i Crnoglav. Napokon je došao red i na spust. Na spustu do Golova smo odlučili da se popenjemo na greben iznad kanjon Bijele, ali nažalost nije bilo dobrog pogleda. Nastavljamo iscrpljujući uspon do prevoja, nekih pola sata do sat vremena. Na putu prema Jasenjanima smo se odvojili za vidikovac na Gornjim Jasenjanima, gdje se pruža prelijep pogled na kanjon Drežnice, Čabulju i Čvrsnicu. Nakon sahatak vremena spusta se napokon spuštamo do magistrale i nastavljamo prema Mostaru. Umorni, iscrpljeni, bez vode i hrane i potrošenih koljena i kočnica :) Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/280...

​MTB: Glogošnica prema Glogovu (do čatrnje)
Datum objave: 26.8.2021. Autor: Sarafanje
Opis: Istraživanje puta bajkom od Glogošnice prema Glogovu, obroncima Prenja. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/581... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1GA51...

​Bosnia and Herzegovina landscapes- GREEN CANYON
Datum objave: 24.5.2019. Autor: Bosnia and Herzegovina Landscapes
Opis: Kanjon Neretve od Jablanice do Grabovice.. Video Dženad Džino

Dolina mostarske Bijele

​Bosnia and Herzegovina landscapes - MOSTARSKA BIJELA
Datum objave: 13.6.2019. Autor: Bosnia and Herzegovina LandscapesOpis: Između Jablanice i Mostara nalazi se netaknuti biser prirode, mostarska Bijela, pritoka Neretve, koja se niz padine Prenja uliva u jezero Salakovac. Divlja ljepota zabačenog, nepristupačnog i od ljudskog oka skrivenog uskog kanjona koji je isklesala rijeka Bijela, oduvijek je plijenila pažnju istraživača koji su htjeli da ga prođu i istraže. Video - Dženad Džino

MTB - Ravni (Zukova lokva) / Greben
Datum objave: 18.3.2020. Autor: Sarafanje
Opis: MTB vožnja Mostar - Ravni - Ledenice - Zukova Lokva i nazad. Staza je u veoma lošem stanju ali smo je odvozili nekako. Od Ravni do Ledenica je čitavim putem bilo tragova divljih svinja. Do samog grebena smo se morali probijati kroz gustu grabovinu, ali vrijedilo je truda. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/317...

ISTOČNI DIO PRENJA

OSOBAC (SAMOGRAD)

Pogled iz Vlasnog dola na Osobac (lijevo)

Osobac sa Zubaca
Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

Panorama sa Osobca
​Široki pogled sa Osobca na Prenj. Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

PROČITAJ VIŠE
BJELAN, Mirko: Ferrata Osobac - Prenj. Gorja.net, 10.6.2018. (HTML) 
Osobac. Planinarenje.hr (HTML)

UPOZORENJE!
Sedlo između Osopca i Zupca minski je sumnjivo, zbog opasnosti od zaostalih mina iz posljednjeg rata.

Ferata Osobac
2018. godine puštena je u upotrebu Ferata Osobac, izgrađena po sjeveroistočnom bridu Osobca. Dugačka je 1200 metara s visinskom razlikom oko 700 metara, po čemu je jedna od najvećih ferata u regiji. Kategorizira se kao zahtjevna, tehnički srednje teška i povremeno vrlo teška, sa svim elementima viskogorskog planinarenja. Nositelj projekta Ferate je Planinarski savez F BiH, projektni manager Zehrudin Isaković, a izvođač radova je NVO Cetina.

​Prenj-Osobac 2024 m.n.v
Datum objave: 3.7.2019. Autor: samo putnik
Opis: Pogled sa Prenjskog vrha - Osobac

Planina Prenj-Osobac 13.06.2015
Datum objave: 23.6.2015. Autor:Adnan Adilovic

Pogled na Podosobac i Osobac (desno, iza)

Mali Osobac

ZUBCI (ZUPCI) / ZUBAC

Šiljati vrh Zubac zbog njegova oblika popularno zovu prenjskim Matterhornom. Njegova se sjeverna strana vrlo strmo ruši u dolinu kpnjičke Bijele.

​Dronko u akciji - Zubci, Prenj, 26.03.21.
Datum objave: 29.3.2021. Autor: Nenad Rajic
Opis: Zubci na Prenju. Prekrasan dan. Prekrasna planina. Prekrasna ekipa.

​SkiSpust - Zubci, Prenj, 26.03.21.318 pregleda
Datum objave: 29.3.2021. Autor: Nenad Rajic
Opis: Malo dronko snimao spust sa Zubaca na Prenju. Nešto falio u snimanju, ali eto bar nešto.

Zupci i Zelena glava
Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

​Zupci, u pozadini Osobac i Zelena glava
Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

BORAŠNICA

Borašnica, pogled sa Dvogrle
Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

Borašnica i strme njene strane koje padaju spram Bijele. Munika prekriva gotovo cijelu stranu (Prenj planina).
Foto: Fukarek (1941.)

MTB: Prenj, Rujište do ispod Borašnice
Datum objave: 12.7.2021. Autor: Sarafanje
Opis: Na vožnju smo krenuli rano u jutro sa Rujišta na Prenj, prema vrhu Borašnica. Nakon kratkog uspona do Dabića poljane nas čeka duži makadamski spust do skretanja za Borašnice. Usput se skoro čitavim putem pruža lijep pogled na Glavatičevo i Boračko jezero. Na raskrsnici pravimo kraću pauzu, gdje ostavljamo višak vode, te nastavljamo uspon kroz šumu u dionici od nekih 10km. Pri izlasku iz šume nailazimo na puštenog psa (vjerovatno čuvar ovaca) koji me ujeo za nogu. Nalazim malo hladovine i tu sam očistio ranu i odmorio. Do vrha je ostalo još nekih 3km, ali zbog nastale situacije, a i taj dan nešto nisam bio raspoložen za vožnju ostajem u hladovini, a ekipa nastavlja do vrha. Pri povratku lagano zajedno prolazimo pored psa (ovaj put se sakrio negdje), spuštamo se do raskrsnice i onda nas očekuje uspon od dva sata po najvećem čelopeku, od 12 do 2 sata. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/554... GPX rute možete skinuti na linku ispod: https://drive.google.com/file/d/1MhHE...

Vlasni do (Lasni do)

Vlasni do, prosječne visine od oko 1400 m n.v., i zapadnije Velike bare (cca 1450 m.n.v.) dvije su usporedne uvale između Otiša, Osobca i Taraša,  razdvojene nižim grebenom Koplice - Cvat - Pržine glav. Vlasni do je otvoren sjeverno prema dubokoj dolini konjičke Bijele, sjeveroistočno prema Tisovici, prema jugoistoku spušta se u Crno polje, a prema jugu vodi u Bijele vode preko sedla Prijevorac. Na pojedinim topografskim kartama upisan je naziv Lasni do.

Dolovi

Pogled na Pržinovu glav. iz Dolova

Prijevorac

Pogled iz Dolova prema prijevoju Prijevorac

JUGOISTOČNI DIO PRENJA

---

Crno polje

Crno polje je velika krška uvala između Osobca, Sivadijskog Osobca (1922 m) i lanca Sivadija (1967 m), sastavljena od dvije udoline različitog smjera pružanja sjeverozapad-jugoistok i sjeveroistok-jugozapad. Dno uvale leži na visini od 1320 m, a stepenica (prag / prečaga) između njih je na 1420 m. Područje Crnog polja je građeno od bijelog trošnog dolomita. Crnopoljska uvala je prekrivena plitkim vrtačama raznih nepravilnih oblika, u kojima se nalaze dvije lokve sa snježničkom vodom, a između njih su od izlomljenih dolomitnih stijena niski, glavičasti, obli vrhovi u obliku stepenica. Tu su i izvori žive vode Česma, Lokvice, Kamenac. U ljetnim mjesecima po Crnom polju raste bujna planinska trava i okružena šumom.

Nastavljajući se na staništa u stijenama Boračke Drage nalaze se i unutar subalpinske bukove šume, koja pokriva veliki dio krške visoravni Crnog Polja, pojedine veće skupine munike. Nekoliko takvih skupina nalazi se oko nekadašnje planinarske kuće "Prijatelja prirode" iznad vrela Česme. Na Crnopoljskom Osobcu i prema sedlu Prevorcu (Prijevorac), zatim od Bunar lokvice na Tvrđi, na Poslušniku i na Borašnici nalazimo vrlo lijepo razvijene munikine sastojine manjega prostranstva. Na Osobcu, na njegovim južnim i zapadnim padinama,
u Vlasnom dolu i Velikim Barama nastavljaju se sastojine munike (dobro očuvane i gotovo bez ikakvih stranih primjesa) i protežu se prema Jezercu, gdje se razbijaju u nekoliko manjih skupina (Stolovi, padine Taraša; "Izgorjela koliba").
IZVOR  lng. PAVLE FUKAREK (Sarajevo): PRVI PRILOG POZNAVANJU MUNIKE ILI SMRČA. Šumarski list, 1941. br. 8.

Zapadni greben Sivadija-Mali Osobac
Izvor: Youtube; Autor:Adnan Adilović
Opis videa: Prvi dan: Rujište-Vilin klanac-Bijele vode-greben Sivadija.
Drugi dan: Bijele vode-Mali Osobac-Vilin klanac-Rujište. 

Mystcal Sivadija
Autor: ClubScorpio
Opis videa: Published on Jan 29, 2015Ski mountaineering on Prenj Mountian, BIH, following a game of clouds and light, which gave a mystical touch to the trip….

​Hike - Prenj, Sivadije, S. Osobac, 15.07.15.
Datum objave: 29.7.2015. Autor: Nenad Rajic
Opis: Rujište - Bijele vode - Sivadije - Sivadijski Osobac - Prevorac ... Tura za 10.

U sjevernom podnožju Sivad‚ja, uz planinarsku stazu koja vodi preko Crnog polja nalazi se izvor Kamenac,  sakriven u stijenama pored staze. 

U Crnom polju
Horizontom dominira vrh Osobac (lijevo), kojega su stanari stanova na Crnom polju nazivali Samograd. Desno od Osopca je greben Zubaca koji se dalje desno nastavlja u Borašnicu.

Sivadije
Fotografija prikazuje krajnje istočne vrhove lanca Sivadija, koje se nalaze u jugoistočnom dijelu Prenja i s juga i jugozapada zatvaraju prostrano Crno polje.

SIVADIJE

Sivadije su lanac vrhova u jugoistočnom dijelu Prenja s više stjenovitih visova, koji ipak ne dosižu 2000 metara visine. Među tim vrhovima ističe se cjelina od tri stjenovita vrha - skupina crnopoljskog Osopca - koji naizgled podsjećaju na glasovite "Tre cime" ("Tri vrha") u talijanskim Dolomitima. Zbog svoga izoliranog položaja dominiraju nad Crnim poljem i jugoistočnim dijelom Prenja. Najlakši pristup Sivadijama je iz Crnog polja do kuda se stiže Boračkom dragom. Druge mogućnosti pristupa su iz smjera Vlasnog dola (tj. od Jezerca do kojega se stiže iz doline Bijele, ili iz smjera Tisovice), te od Rujišta, preko Bijelih voda.

O imenima triju sivadijskih vrhova

Postoje određene razlike ranijeg, u odnosu na današnje nazivlje triju poznatih sivadijskih vrhova.

S. Brezovečki u članku "Sjeverna strana Osobca u Prenju" (Hrvatski planinar, 1941. broj 11.) imenuje tri najpoznatija sivadijska vrha na slijedeći način: 
- za najistočniji kaže kako mu ime nije bilo zapisano na specijalnoj karti pa su ga za potrebe uspona tada uvjetno nazvali "Mali Osobac" - u sredini je crnopoljski Osobac - a za najzapadniji vrh navode kako mu je ime Prijevorac, poput prijevoja pod njime. Cijelu grupu od ta tri vrha nazivaju skupinom crnopoljskog Osopca, dok Sivadijama zovu ostatak grebena u zaleđu tri vrha, koji zatvara Crno polje sa zapadne strane.
S. Brezovečki je s D. Dilberom 24.8.1940. ispenjao prvi uspon sjevernim bridom srednjeg vrha - Osopca, dok su J. Mesarić i S. Brlečić ispenjali prvenstveni uspon kroz sjevernu stijenu Osopca dva dana kasnije 26.8.1940. Sjevernu stijenu Malog Osopca prvi su penjali Josip Mesarić i Zdravko Ceraj 24.8.1940. godine.
Opis iz prve ruke, prvoga uspona Brezovečki-Dilber može se pročitati na: PDF

Zlatko Smerke u svome Alpinističkom vodiču (Zagreb, 1963.) imenuje tri Sivadijska vrha na slijedeći način:
- najistočniji je Mali Osobac - u sredini je Crnopaljski Osobac - a zapadnome vrhu ne navodi imena.
Smerke u navedenoj knjizi također daje opise prvenstvenih alpinističkih uspona na te vrhove - i pod navedenim imenima. 
Smerke dakle, nastavlja imenovati tri Sivadijska vrha, kao što su ih imenovali alpinisti koji su ih ispeli 1940. (penjali su tada dva od tri), ali je također i naveo visine tih vrhova koji ipak ne odgovaraju današnjim mjerenjima: navodi 1724 m za najistočniji - 1922 m za srednji - 1850 m za najzapadniji.

U današnjim opisima u publicistici, tri vrha imenuju se na slijedeći način:
- najistočniji nazivaju Velika glava - u sredini je Sfinga (1967 m) - najzapadniji nazivaju Sivadijski, odn. Crnopoljski Osobac (1892 m). 
​Onaj vrh iznad Jezerca, koji nam je danas poznat pod imenom Osobac, nekadašnji stanari stanova u Crnom polju, nazivali su ga Samograd, dok su Osopcem nazivali zapadni i osamljeni kuk u Sivadiji (1892 m).

Alpinisti koji su prvi puta penjali sivadijske vrhove 1940. godine, nazivali su ih na slijedeći način (s lijeva nadesno): Mali Osobac, cropoljski Osobac i Prijevor.
Izvor: članak "Sjeverna strana Osobca u Prenju", Hrvatski planinar, 1941. broj 11.

Kako danas nazivaju tri sivadijska vrha: lijevo je Velika glava, u sredini stijena Sfinge i desno Sivadijski Osobac.

Vrhovi Velika glava (ili Mali Osobac, lijevo) i Sfinga (ili crnopoljski Osobac prema Brezovečki-Dilber; desno) u Sivadijama

Prenj, uspon na vrh Sivadije (1967mnv)
Autor: Sarafanje Datum objave: 24.10.2022.
Opis. Planina Prenj, uspon na vrh Sivadije (1967mnv). Rujište - Bijele vode - Prijevorac - Sivadije i nazad. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/782... GPX trek: https://www.wikiloc.com/hiking-trails...

VISIN

OBRLIN

ČELOPEK

JUGOZAPADNI DIO PRENJA

---

Bijele vode

Uvala Bijele vode leži jugozapadno od sedla Prijevorac, a njezino dno je na visini nižoj od 1500 m. U Uvali ima glacijalnih oblika: drumlini (glatki izduženi brežuljci sastavljeni od gline), komčići (mutonirane stijene -  dijelovi stijena koje preostaju nakon erozije, bočne i čeone morene, koje dopiru do visine od 1420 m. Postojanje ledenjaka na ovoj na jugozapadnoj strani Prenja dokazuju i velike naplavine fluvioglacijalnog nanosa na sjeveroistočnom obodu Bijelopoljske kotline, na izlazu Velike drage koja leži u podnožju Bijelih voda i Klenove drage koja leži u podnožju Grušče.

Rujišta

​Rujišta (Ruišta) odn. Ruište (Rujište) (1050 m) je prijevoj na prijelazu izmedu planina Prenj i Velež na nadmorskoj visini od 1050 m nv. Poznato je izletište Mostaraca - od Mostara je udaljeno 25 kilometara. Naročito je ugodno ljeti, kada su u Mostarskoj kotlini velike vrućine. Dok se temperature u Mostaru ljeti znaju kretati u rasponu između 30° i 40°C, na Rujištu one gotovo ne prelaze 25°, a noći su još i svježije. Okolica je bogata crnogoričnom endemskom munikom. Planinarski dom Bijele Vode nalazi se na 1450 m. Osim što je privlačno izletnicima, Rujište je važna polazna destinacija za sve planinare koji s južne strane pristupaju Prenju, kao i za sportaše koji se ovdje pripremaju za natjecanja. Područje je atraktivno za visinske sportske pripreme zbog planinske klime i zraka bogatog kisikom od šuma bora munike.

MTB: Prenj, Rudo polje
Datum objave: 13.12.2021.
Autor: Sarafanje
Opis: Istraživanje puta Rujište - Rudo polje. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/628...

​MTB: Rujište - Boračka draga - Rudo Polje - Velika poljana
Sarafanje Datum objave: 13.2.2023.
Opis. Vožnja bajkovima Rujište - Velika poljana - spust do Boračke drage, pa uspon uz Boračku dragu do raskrsnice za Rudo polje. Od raskrsnice smo mogli voziti još oko 2km. Imali smo u planu možda da se popenjemo i na Rudu Lastvu (došli smo ispod samog vrha), ali zbog kratkog dana i ne znajući kakav je teren ipak nismo. Tu se spuštamo na Rudo polje, guramo i nosimo bicikla preko polja, te se uključujemo na makadamski put koji smo već vozili prošle godine, odakle se spuštamo nazad na Veliku poljanu i turu završavamo na Rujištu. Ovaj put smo malo istraživali put, pokušavajući da nađemo prečicu sa Crnog polja na rujište biciklom, ali na žalost ova opcija nije baš idealna, jer iako se ne gubi na visini kao kad se ide makadamskim putem, snaga se potroši u polju gurajuči biciklo. Također mislim da ova tura nije izvodiva u toplijem periodu jer je sve zaraslo, tako da bi se moralo probijati kada vegetacija nabuja. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/827... GPX trek: https://www.wikiloc.com/mountain-biki...

KAMENAC

ISTOČNOM PODGORINOM PRENJA

---

Dolina Bijele

Između Borašnice i Velike Kape, prostr Rakovog laza, kao u nekom pravilnom luku okružuju strme stijene izvorište i gornji tok potoka Konjičke Bijele. Ove stijene su obrasle gotovo na cijelom svom protezanju većim i manjim sastojinama munike. Počevši od padina Borašnice - staništa se protežu ispod Tvrđe (Zubca), Osobca, u Skoku, Sačmaliu ispod Taraša, u Rakovom Lazu, pod Velikom Motikom u Mlječnom Dolu.

Rakov laz

Tvrđa i Rakov laz sa Zubaca
Autor: nihadciko; Izvor: Panoramio

Boračka draga

Boračka draga je krševita dolina, fluvio-glacijalni prodor u zapadnom produženju doline između visoravni Osobca i Crne Gore, strmo odlomljenih strana visokih 400-500 m. Pruža se smjerom juzozapad-sjeveroistok. U istočnom produženju Boračke drage (u smjeru Glavatičeva) leži Boračko jezero. Gornji dio drage zove se Žara, a srednji koji se nalazi ispod Osojne strane zove se Valja, pa je dno toga dijela ispunjeno silnim kamenitim balvanima.

Cijela je draga obrasla bukovom šumom, a u gornjoj česti crnogoricom. Na stijenju oko Boračke drage nižu se staništa munike: Breza, Boračka mera, Vodeni kuk, Lišaj, Rudo polje, Brdnici, Somine, Ravna planina, Crvenica, ispod Poslušnika i ispod Samograda. Ova staništa u luku okružuju Boračku Dragu od istoka prema zapadu.

Sedlom visokim 1360 m Boračka draga se veže na Crno polje, najveću uvalu istočnog dijela Prenja. Kroz Boračku dragu vodi šumska cesta od sela Borci do platoa Crnog polja, odn. do navedenog sedla.

Pogled na Boračko jezero od šumske ceste koja vodi kroz Boračku dragu.

Pogled niz Boračku dragu

Na sedlu (1360 m) nalazi se kraj i okretište šumske ceste. Sedlo se nalazi na jugoistočnom rubu platoa Crnog polja, a to je ujedno i najviši dio Boračke drage.

Šumska cesta kroz Boračku dragu

Serpentine na šumskoj cesti u gornjem dijelu Boračke drage

Borci

KOORDINATE 43.5807, 18.0166  BROJ STANOVNIKA 38 (2013.); WIKIPEDIJA Borci

Naselje Borci nalazi se, zajedno s Boračkim jezerom, na Boračkoj visoravni, 10 km zračne udaljenosti jugoistočno od Konjica, u podnožju planine Prenj, na njegovoj sjeveroistočnoj strani, tj. u podnožju istočnih padina prenjske planine  Borašnice. Borci se nalaze uz cestu koja iz Konjica preko Boraka vodi za Glavatičevo i dalje, uz Neretvu, na jugoistok u Zaborane na Nevesinjskom polju. Ovuda je prolazio put još od antičkog doba. Kod Boraka se odvaja put koji zaobilazi  Boračko jezero i južno od njega vodi na jugozapad, između Prenja i planine Crne Gore, prema Porimu i Mostaru - to je tzv. "turski put". Ovim trasama, uz neke manje korekcije, vodili su putevi u srednjem vijeku i u osmanskom dobu.

Povijesni pregled

Područje naselja Borci naseljeno je od željeznog doba, iz vremena Ilira. Arheološki materijal iz starijeg i mlađeg željeznog doba, kao i suhozidni ostaci na lokalitetu Gradina, svjedoče da je područje Boraka bilo naseljeno od pretpovijesti, tj. barem od početka prvog tisućljeća prije naše ere. Bilo je to doba Ilira. Lokalitet Gradina se nalazi u sjevernom dijelu sela. Već u to doba ovim lokalitetom je prolazio neki karavanski put, po čijoj trasi uz manje korekcije vodi današnja, moderna cesta. Ispod gradine leže ruševine naselja iz antičkog (rimskog) doba. Na okolnim parcelama prema izbočinama terena zaključeno je da se radi o ruševinama većeg broja građevinskih objekata. U Borcima su na nekoliko mjesta pronađeni rimski miljokazi. Na jednom od njih je pisalo ime cara Julija Filipa, zvanog Arab, koji je vladao od 247. do 249. godine. Dijelovi tri miljokaza upotrebljeni su u srednjem vijeku kao nadgrobni spomenici unutar nekropole sa stećcima, a dva miljokaza su upotrijebljena kao nišani. Nađeni su i ostaci rimske cigle.

Srednji vijek

Područje sela Borci je u srednjem vijeku pripadalo seoskoj općini čiji je centar bio u utvrđenju Vrabač, u župi Neretvi. Ova seoska općina obuhvaćala je još sela Gakići i Džajići. Tvrđava Vrabač je dominirala dolinom rijeke Bijele i kontrolirala je put koji se od davnina penje iz doline Neretve na Vrabač i Borke, da bi dalje produžio prema Hercegovini (jedan krak ka Nevesinju, drugi ka Potocima kod Mostara) i Primorju. U srednjem vijeku područje je pripadalo feudalnoj obitelji Kosača. U povijesnim izvorima iz 15. stoljeća spominje se carinarnica u Vrapču kao i utvrda. Točno vrijeme gradnje utvrde nije poznato. Carinarnicu je vjerojatno osnovao Sandalj Hranić Kosača početkom 1410. godine, koja je s prekidima funkcionirala kao usputna carina sve dok je herceg Stjepan Vukčić Kosača, nasljednik Sandaljevih oblasti, držao Vrabač 1463. godine. Vrijeme razaranja Vrapča ostaje također nepoznato. U osmanskim izvorima nema spomena Vrapča kao utvrde. Iz razdoblja srednjeg vijeka potječe i nekropola sa stećcima na lokalitetu Kaursko groblje.

Austro - Ugarski period

Podatke o broju stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti na lijevoj obali Neretve iz 1873. godine dao je fra Petar Bakule, koji je prilikom obilazaka Konjičke župe popisivao uz katolike i pravoslavce, ukoliko su i oni živjeli u tim selima. Prema evidenciji fra Petra Bakule, u Borcima je bilo 26 kuća u kojima je živjelo 136 pravoslavaca.
U periodu 1878-1918, na području današnje općine Konjic, izgrađena su dva vjerska objekta: Crkva svetog Vasilija Velikog u Konjicu, 1886. godine i Crkva svetih apostola Petra i Pavla, na Borcima, 1896. godine. ​Poglavar Bosne i Hercegovine, barun Benko, je 1902. godine sagradio vilu na Borcima, kasnije nazvana Vila Šantića.

Stanovništvo

​Kretanje broja stanovnika u prošlosti:
2013. 38 stanovnika; 
1991. 254 stanovnika;
​1981. 223 stanovnika;
1971. 225 stanovnika u 11 domaćinstava.
Godine 1991. Srbi su činili 73,62% (187 st.), Hrvati 16,54% (42) i Bošnjaci 8,661% (22).

---

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kaursko groblje u Borcima

Borci, nekropola stećaka "Kaursko groblje"

Ova nekropola nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, površine oko 1000 m2, nalazi se u sjevernom dijelu sela Borci, na lokalitetu Kaursko groblje, na udaljenosti od oko 980 m sjeverozapadno od crkve sv. Petra i Pavla, neposredno uz put Konjic-Glavatičevo. Smještena je na malom uzvišenju, a od nje ka sjeveru i jugu teren blago pada. Sa  zapadne strane, iza obližnjih livada, je Borački potok. Tako je nekropola smještena na tipičnom mjestu uz put i obližnju vodu tekućicu. S istočne strane puta diže se kosa na čijem se vrhu nalazi pretpovijesna gradina. 
Krajem 19. stoljeća na Kaurskom groblju je bilo 140 spomenika. Danas se na nekropoli nalazi 121 stećak. Na nekropoli su većinom, osim dva sljemenjaka, zastupljeni stećci u obliku sanduka, ploča i prelaznog oblika sanduka ka pločama. Neki spomenici su oblikovani od skoro amorfnih komada, a među stećcima su i tri odlomka rimskih miljokaza. Nekropola je nacionalni spomenik i datirana u razdoblje od kraja 14. do početka 16. stoljeća. Svi likovni motivi - antropomorfni križ, mačevi, grb i figura oranta (orant, lat. orans, u starokršć. umjetnosti, ljudski lik s rukama uzdignutima na molitvu) su usmjereni prema zapadu. Spomenici su utonuli, zarasli u šiblje, a lokalni kamen vapnenac, od kojeg su isklesani, podložan je oštećenju i raspadanju pod utjecajem atmosferskih uvjeta. 
Inače, na području Konjica ima gotovo 125 nekropola, s preko 4.000 stećaka!

Nacrt nekropole u Borcima (izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH)

Nekropola u Borcima
Izvor: Panoramio; Autor: Stećci u Bosni i Hercegovini

Središnji dio nekropole u Borcima (Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH)

Stećak u Borcima
Autor: Senad.sabovic (Wikipedija)

---

Vila Šantića

Barun Benko, poglavar austrougarske Bosne i Hercegovine, 1902. godine sagradio je vilu na Borcima. Nakon osam godina, 1910. godine, prodao je vilu obitelji Šantić. Tako se poznati pjesnik Aleksa Šantić nastanio u vili na Borcima 1913. godine, kada je bio protjeran iz Mostara od strane austrougarske vlasti zbog svojih rodoljubnih pjesama. Tu je boravio i književnik Svetozar Ćorović. Nakon Prvog svjetskog rata Aleksa Šantić je prodao vilu Domu zdravlja (Higijenskom zavodu) Mostar, koji je 1928. godine vilu osposobio za Dječije oporavilište nadogradnjom još jednog kata. U Drugom. svjetskom ratu vila je služila kao partizanska bolnica. Kasnije je okupatorska vojska zapalila vilu. 
Poslije Drugog svjetskog rata Ministarstvo šuma BiH je obnovilo vilu za svoje potrebe i pretvorilo je u šumsko-lovačku kuću. Godine 1960. u Šantića vilu je po drugi put uselio, zbog bolesti, i neprekidno do smrti 13.7.1970. godine u njoj boravio akademski slikar Lazar Drljača. Drljača je prema vlastitoj želji i sahranjen na proplanku, pored vile. Objekt Vila Šantića je u ratu 1992-1995. godine stradao usljed ratnih djelovanja, tako da su sada ostali samo dijelovi kamenih zidova. Mjesto i ostaci povijesne građevine – Šantića vila u Borcima kod Konjica  proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

---

​Pravoslavna crkva svetih apostola Petra i Pavla u Borcima

Crkva se nalazi oko 30-ak metara istočno od prometnice Konjic-Borci-Glavatičevo.
Početkom 1880. godine, mještani sela Borci obratili su se Zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu zamolbom da im se odobri izgradnja manje crkve s pratećim prostorijama na Borcima i materijalna pomoć za njezinu izgradnju. Zemaljska vlada udovoljila je ovoj molbi: odobrila je gradnju i pomoć od 300 florina. O tome je aktom od 6.3.1880. godine obavijestila Kotarski ured u Konjicu. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu postavila je i određene uvjete «obćini Borki Kotara ovoga» za gradnju crkve, citirano: «...1) Sagradnji ..... crkve u vlastitoj napravi obaviti, da će potrebite radne sile kao i potrebito gradivo tomu sama u vlastitom obaviti, 2) da će po dogotovljenom sagrađenju crkve jednu školu o vlastitom trošku postaviti», a posljednji uvjet je bio da će paroh, do izgradnje škole, djecu podučavati prema uputstvima Zemaljske vlade za BiH.
Izgradnja crkve završena je 1896. godine, o čem govori navod iz članka protojereja Dimitrija Jovanovića, paroha konjičke parohije, «Proslava pri osveštenju novosagrađene crkve na Borcima kod Konjica», napisanog u Konjicu, 12.9.1896. godine:
«1. Septembra ove 1896. god. zabilježiće se u povjesnici zlatnim slovima kršne zemlje hercegove, vojvodini sv. Save. Danas je dovršena sa znatnom pripomoći visoke zemaljske vlade u Sarajevu nova crkva na Borcima, koju je istog dana njegovo Visoko-preosveštenstvo gos. AE i mitropolit Serafim Perović (mitropolit hercegovačko-zahumski, napom.) osveštao u slavu i čast svetih apostola Petra i Pavla»,...,
U doba austrougarske vlasti na području općine Konjic sagrađena su dva pravoslavna vjerska objekta: crkva Sv. Vasilija Velikog u Konjicu (1886) i ova crkva.
U martu/ožujku 2006. crkva je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od strane Državne komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (VIŠE).
Crkva u Borcima je jednobrodna, a u funkcionalnom smislu je podijeljena na: prostor naosa, širine 5,78 m i dužine od 9,40 m, oltarski prostor sa proskomidijom, đakonikonom i časnom trpezom, smješten u apsidi, te galeriju, preko koje se pristupa stubištu crkvenog tornja. Crkva ima jedan ulaz, smješten na zapadnoj strani crkve. 
Crkva je u funkciji, a na gornjoj zoni ikonostasne pregrade crkve postavljeno je nekoliko ikona: Sv.velikomučenik Georgije, Bogorodica sa Hristom, Sv. Nikola, Sv.apostoli Petar i Pavle, Sveta Trojica, i Sv. Nikola Čudotvorac.
Sasvim pouzdano se može zaključiti da je zvonik naknadno prizidan uz crkvu i na tmelju sljedećih opažanja: doziđivanjem tornja uz zid zapadne fasade crkve je potpuno zatvorena vizura kamenoj rozeti, pozicioniranoj na zapadnoj (ulaznoj) fasadi, koja je, svakako, najminucioznije urađen arhitektonski ukras crkve, a isto se može reći i za kameni križ postavljen u nivou sljemena krova na vrhu zapadnog zabatnog zida crkve.

Crkva sv. Petra i Pavla

Južno pročelje

Boračko jezero

Boračko jezero je prirodno planinsko jezero, ledenjačkog porijekla, koje se nalazi na sjeveroistočnoj strani masiva Prenja, između kanjona Neretve i viskoplaninskog područja Prenja. Jezero leži u donjem kraju Boračke drage i pruža se od sjeverozapada ka jugoistoku. Okruženo je s jugozapada pošumljenom Crnom Gorom (1595 m), s istoka Tranjinom (1055 m), s jugoistoka Košutom (490 m), sa sjevera ga odvaja od Boraka strmi Krstac (700 – 800 m). Kotlina u kojoj se formiralo jezero ima ljevkasto-amfiteatralni oblik i taj je bazen nastao procesom ledenjačke erozije. Okolica Boračkog jezera izgrađena je od dolomita i dolomitiziranih vapnenaca, te se u ovome kraju pojavljuju krške pojave. Jezero dobija vodu od Boračkog potoka i brojnih okolnih izvora, kojih ima i po dnu jezera. Iz jezera istječe Šištica, koja se poslije kratkog toka od 3 kilometra klisurom dugom 6 km i dubokom 60 m ruši 30 m visokim vodopadom u Neretvu.
Jezero se nalazi se na 397 m n.v. Jezero je elipsastog obika. Dužina jezera iznosi 762-786 m, širina 402-408 m, ukupne površine oko 0,26 km2 i dužine obalne linije 2.400 m. Jezero je najdublje u jugoistočnom užem dijelu (oko 17 m), a sadrži približno 2,5 miliona m3 vode, koja je zbog bistrozelene boje prozirna i do 8,3 m dubine. Voda je najtoplija u kolovozu/augustu (oko 25 °C), a najhladnija u veljači/februaru (0 °C). Površina Boračkog jezera rijetko je kad mirna. Jezero je poznato po dobroj pastrvi i rakovima.  Okružuju ga listopadne šume, nešto dalje ima i crnogorice. Krošnje borova imaju oblik kišobrana. Do Boračkog jezera vodi asfaltirana cesta iz Konjica u dužini od 21 km. Na jezeru postoje manje kućice - bungalovi za iznajmljivanje, mogućnost postavljanja šatora kao i iznajmljivanje soba od lokalnog stanovništva. U turističkom naselju ljeia postoje prodavaonice namirnica i pošta. Za kamp otvorenog tipa određen je prostor na desnoj obali Šištice. Restorani, opskrbni i zabavni objekti locirani su na prostoru centralne plaže.

Batimetrijski nacrt (izmjer dubina) Boračkog jezera (prema: Spahić, M., Ekološka studija Boračkog jezera: Fizičko-geografske karakteristike Boračkog jezera, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo, 2003.

Nekoliko je verzija legende o nastanku Boračkog jezera. U načelu se svode na priču o nekadašnjem naselju ili kući obijesne bogate osobe koja je nedolično ponijela prema siromahu ili svecu, zbog čega su bili kažnjeni potopom, zatim konju koji je triput udario nogom o zemlju i gradu Konjicu koji je na tom mjestu sagrađen i po tom konju dobio ime.

U prvoj legendi o Boračkom jezeru spominje se bogati i zao Gavan, čije se ime vrlo često pojavljuje u mnogim drugim legendama dinarskog područja - neki govore čak o 40-ak takvih legendi (od Imotskog do Konjica).

Predaja kaže kako je na mjestu gdje je danas Boračko jezero nekad davno postojalo planinsko selo koje je bilo bogato. U njemu je živio bogat čovjek, Gavan. Jednom su mu na vrata došla dvojica prosjaka moleći konak i kruh. Gavanova supruga im je ponudila samo kruha, ali ne i konačište. Kruh im je dala kao psima, metnuvši ga sebi na ispružene noge pa im ga tako dodala, neka ga uzmu. Upozorili su ju, dok su kruh ponizno uzeli. Gavanova supruga im je rekla "Šta će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj!". Zbog ovoga gu Gavan i njegovi dvori bili kažnjeni potopom u kojem je nastalo jezero nakon velike nepogode koja je bjesnila nekliko dana nad ovim krajem. Ovakav tijek legende se ponavlja i u sličnim legendama, a samo se jedna verzija odnosi na Boračko jezero.

Druga legenda kaže da je na mjestu današnjeg jezera stajala bogata varoš. Obogativši se, njeni stanovnici su postali bezbožni i obijesni, tako da božji svetac, koji je prerušen u siromaha putovao svijetom, nije mogao u tom mjestu dobiti hranu i prenoćište. Jedina osoba koja ga je ugostila bila je siromašna udovica koja je imala mnogo djece. Od imanja je imala samo konja i nešto pokućstva. Prije nego je svanulo, svetac je naredio udovici svoju imovinu natovariti na konja i neka bježi iz negostoljubivog grada, koji će biti kažnjen. Na putu je morala ići za svojim konjem; gdje se konj zaustavi i triput udari nogom o zemlju, ondje neka se naseli i biti će sretna. Sirotica je učinila po svečevoj zapovijedi. Kada se je iz Stranina ispod sela Boraka, okrenula, umjesto grada vidjela je samo vodu - jezero. Grad je sa svim svojim zgradama i stanovnicima bio potopljen. Tako je nastalo Boračko jezero. Udovica nastavi put za svojim konjem i prema svečevim uputama naseli se na mjestu gdje se konj zaustavio i tri puta udario nogom o zemlju. Za uspomenu na udovičina konja, to mjesto se nazove Konjic.

IZVORI
RB Donja Hercegovina Kako je postalo Boračko jezero; prema Ivanu Vukorepu, 7. veljače 2004.
​Boračko jezero, Zaštita i održivi razvoj, Udruženje za zaštitu okoline Zeleni Neretva, Konjic, rujan 2011.

SJEVERNOM PODGORINOM PRENJA

DOLINOM NERETVE I JABLANIČKOG JEZERA - OD KONJICA DO JABLANICE

---

Konjic

Turistički vodič Konjica
Izdavač: Turistička zajednica HNŽ-HNK

Zadnji suncani dan u Konjicu prije kiše u 4K
Datum objave: 22.11.2021. Autor: 4Life
Opis: Zadnji suncani dan u Konjicu prije kiše u 4K

LJUBINA

U lipnju/junu 2022. godine, Planinarsko društvo "Borašnica" iz Konjica službeno je otvorilo planinarsku stazu "Osman Trnka", koja vodi iz Konjica (286 m n.v.) na Ljubinu (1001 m n.v.).
Osman Trnka bio je umirovljeni časnik Armije Republike Bosne i Hercegovine i čovjek koji je svake godine prelazio 400 kilometara kako bi odao počast žrtvama Srebrenice. Među prvima se priključio ideji o održavanju "Marša mira", pješačkog pohoda u znak sjećanja na žrtve Srebrenice i okolice, koji se održava u srpnju/julu svake godine. Na put je kretao devet dana ranije jer je pješačeći iz Konjica prelazio više od 400 kilometara. Preminuo je 2021. godine u Konjicu, u 62. godini.

PROČITAJ VIŠE 
MIDHAT: Konjic - pk Ljubina (11.4.2021). Planinarenje.ba, 7.5.2021.​

MTB: Konjic - Ljubina - Idbar
Datum objave: 26.7.2021. Autor: Sarafanje
Opis. Vožnja bajkovima Konjic - Ljubina - Idbar. Uspon kreće odmah iz Konjica, sve do planinarskog doma Ljevana voda. Nakon kratke pauze, preko Završča, nastavljamo dosta strmim spustom u Idbar. Iz Idbra prelazimo preko Jablaničkog jezera u Zavratnice i vraćamo se u Konjic kroz sela Kralupi, Pokojište i Donje Selo. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/561... GPX trek rute možete skinuti na linku ispod: https://drive.google.com/file/d/1j8me...

GRADAC (kod Ostrožca)

​MTB: Dobrigošće - vrh Gradac - Krstac - Jablanica
Datum objave: 20.7.2020. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajkom Jablaničko jezero - Lendava - Dobrigošće - vrh Gradac (1011mnv) - Štrbine - Krstac - brdo Križ i spust u Jablanicu trim stazom. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/376...

MTB: Jablanica - Krstac - Dobrigošće (spust starim putem)
Autor: Sarafanje Datum objave: 31.10.2022.
Opis. Vožnja biciklima iz Jablanice na Krstac, zatim makadamskim putem na Štrbine, odakle smo produžili prema Dobrigošću. U Dobrigošću smo obišli najveći stećak u opštini Jablanica, koji je visok preko dva metra. Snimajući stećak sam slučajno oborio dron, ali na svu sreću, nije se slomio. Od Dobrigošća dalje nastavljamo spust prema Gornjem Paprasku i nastavljamo spust starim putem koji je dobro zarastao. Na jednom dijelu je voda odnijela put, pa smo zalutali nekih stotinjak metara kroz kanjon. Kroz draču i nisko raslinje prenosimo bajkove na drugu stranu korita, te nastavljamo vožnju sve do magistralnog puta M-17. U Jablanicu se vraćamo magistalom. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/784... GPX trek: https://www.wikiloc.com/mountain-biki...

Krstac

Prijevoj Štrbina

BITKA NA NERETVI - Priče iz Naroda - Pretraga terena detektorom za metal
Autor: Dženad Džino Adventures Datum objave: Feb 26.2.2023.
Opis. Video zapisi sa terena Bitke na Neretvi koje sam pretraživao protekle dvije godine. Pokušat ću vam ispričati priču onako kako sam je ja u svojoj glavi posložio nakon desetina pročitanih knjiga, priča ljudi iz Jablanice i podataka koje imam u spisima koje sam predočio u videu. Dakle ja nisam historičar, ja sam običan građanin koji se zainteresovao za ovu bitku i na svoj način je istraživao i kao takvu je predstavljam. Pridružite se tom kanalu da biste dobili pristup pogodnostima:    / @dzenad_dzino_adv...  ​