SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SLOVENSKE DOLENJSKE I SREDIŠNJE HRVATSKE > GRUPA ŽUMBERAK / GORJANCI > Novomeško podgorje
Država: Slovenija
Najviši vrh: Mehovski hrib, 571 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.7383, 15.2039
Država: Slovenija
Najviši vrh: Mehovski hrib, 571 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.7383, 15.2039
|
UvodNa jugu Novomeške pokrajine, između desne obale rijeke Krke, Podgrada (na jugozapadu) i Gorjanaca (potoka Pendrijevke na sjeveroistoku) nalazi se oko 8 km široko Novomeško Podgorje (odn. Podgurje). Smješteno u podnožju planinskog masiva Gorjanaca (Žumberačka gora), Novomeško Podgorje je brežuljkasto područje koje s juga zatvara Novomešku kotlinu. Jugozapadno se nastavlja na pobrđe Radohe. Sami Gorjanci, s dosta visokim vrhovima (Trdinov vrh 1178 m) i razvodnim grebenima, u početku se strmo spuštaju prema sjeveru, a zatim prelaze u blaga brda - Novomeško podgorje, s nadmorskom visinom između 250 i 450-500 m.
Brojni potoci i njihovi pritoci sa Gorjanaca su Novomešku kotlinu razrezali u jednakomjerno duge, ravne i blage grebene, koje lako zamijetimo na cesti od Novog Mesta do Šenjerneja, te na mnoštvo brežuljaka, koji se u formi zaokruženih gomila blago uspinju između dolina. Ove su usjeke izdubili stalni i povremeni vodotoci: Brusniški potok, Cikava, Klamfer, Kobila, Minutnik, Pendirjevka, Petelinec, Težka voda i dr. Građa stijena Podgorja je raznolika. Podgorje nema izrazitu kršku strukturu, ali ima brojne krške atrakcije. Brežuljkast prostor, koji se postepeno uzdiže u krški plato, u donjem Podgorju doseže 200 do 350 m visine, a u gornjem Podgorju do 450 m. Jugozapadni dio je manje naseljen i više krški, a sjeveroistočni dio zbog manje čistih vapnenaca ima razvedeniju površinu s dolinama i brojnim izvorima i potocima. U jugozapadnom, jače okršenom dijelu, vrtače su gusto razbacane, stajaće vode gotovo da i nema, a reljefom dominiraju suhe doline, koje svjedoče o nekadašnjoj gušćoj riječnoj mreži. Područje miocenskih stijena karakteriziraju blagi brežuljci sa širokim ravnim dolinama, dok je dolomitno-vapnenačko Podgorje uglavnom brežuljkasto sa strmijim padinama, a grebeni između dolina su uži. Podgorje završava pojasom širokim 2 km, koji se uzdiže 20 do 60 m iznad korita rijeke Krke (Melik, 1959; Gams, 1962a). U ravničarskom dijelu i najnižem pojasu uz rijeku Krku prevladavaju obrađene poljoprivredne površine, a u strmijem brežujkastom dijelu dominiraju vinogradarske površine. Istovremeno, više od pola Novomeškog Podgorja je pod šumom. ENGLISH SUMMARY: -
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Središnje naselje u Podgorju je Gabrje. Radi se o ovećem naselju zbijenog tipa. Ostala podgorska naselja su Dolž, Podgrad, Tolsti vrh, Zajčji vrh itd.
Tradicionalno, lokalno stanovništvo se bavi poljoprivredom, stočarstvom i prodajom drva iz gorjanskih šuma. Obrađene površine karakteristične su za ravničarski dio i najniži pojas uz rijeku Krku, dok u strmom brežuljkastom dijelu dominira vinogradarstvo. |
Gabrje
Središnje naselje u Podgorju je Gabrje je središnje naselje u Novomeškom Podgorju. Radi se o ovećem naselju zbijenog tipa kojemu pripadaju zaseoci Baben i Gabrska Gora. Kroz naselje protiče bujični Šumeči potok.
|
IZVORI I LITERATURA
LADIŠIČ, Borivoj: Speleološke raziskave Novomeškega Podgorja. Novo Mesto. Dolenjski kras, br. 2. Novo Mesto, 1987. str. 10-16 (PDF)