DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Volujak

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > GRUPA BIOČ - MAGLIĆ - VOLUJAK > Volujak (s Vlasuljom)
Države: Bosna i Hercegovina, Crna Gora

Najviši vrh: Volujak (u dijelu izvora naveden kao Velika Vlasulja, 2336 m)
Koordinate najvišeg vrha: 
43.23222, 18.71722

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Volujak je planina u graničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Jugozapadni je dio planinskog masiva Maglić-Volujak-Bioč, smještenog između rijeka  Sutjeske, Drine, Pive i  Vrbnice. Sjeverozapadna strana Volujka strmo se spušta prema Sutjesci i s obroncima Zelengore (Tovarnica) na suprotnoj strani tvori najatraktivniji dio kanjona ove rijeke (klanac Vratar)

Vršni dio Volujka ima obilježja krške visoravni (površi). Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, od klanca Vratar u kanjonu Sutjeske, do Bojanskih vrata (2150 m visok prijevoj) pod Velikom Vlasuljom, i Ljubotinog klanca prema Stabnima i Lebršniku. Od Maglića na sjeveru, odvajaju ga potok Suha, valov Suhe jezerine i kotlina s Trnovačkim jezerom. Na jugozapadnoj strani, od Lebršnika odvaja ga izdužena planinska uvala Izgori. Istočno od Volujka nalazi se ma
siv Bioča, odvojen od Volujka  cirkom Bojan, Urdenim dolovima i dolinom Smrekovac.

Volujak oblikuje izduženi strmi greben na jugozapadnoj strani doline Suhe, pri čemu granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore prolazi najvišim dijelom toga grebena, uključujući i najvišim vrhovima Volujka. Potom na području Velike Vlasulje granica tvori oštar kut i nastavlja se u smjeru grebena obližnjeg Lebršnika.

Na Volujku ima desetak vrhova viših od 2000 metara. Najviši vrh je Volukaj (u dijelu izvora naveden kao Velika Vlasulja; 2336 m). Ostali vrhovi su: Široka točila (2297 m; postoji i jedan sipar toga imena podno Badnjina), Studenac, tj. Veliki Oštrikovac (2296 m), Mali Oštrikovac (2034 m), Kota 2283 m, Kocijan (2126 m), Previja (2294 m; na Previji ima još jedan vrh upisane visine 2041 m), Prsti (2271 m), Badnjine (2243 m), Rudinski kom (2283 m), Lica (2153 m i 2111 m), Morgul (2107 m, vrh na rubu Morgulova dola), Kozji pogled (2077 m), Viljište (2095 m). Nad jugoistočnom padinom Volujka, koja je na topografskim kartama upisana kao Vlasulja nalaze se kote/vrhovi: Kočanj kuk (2103 m), Kota 1922 m i Kota 1958 m. S planine se pruža pogled na Maglić, Lebršnik, Zelengoru, Čvrsnicu, Bjelašnicu,  Durmitor, Bioč, i dr.

Volujak je uglavnom građen od vapnenca i dolomita. Reljef planine je krški i ledenjački. Na planini ima mnogo tragova glacijacije. U sjeveroistočnom podnožju Volujka, na crnogorskom teritoriju, nalazi se Trnovačko jezero ledenjačkog porijekla, koje se nekada zvalo i Volujačko. U susjedstvu Volujka, nešto južnije, na području dodira Volujka (Vlasulja), Bioča i Lebršnika (greben Kuka), nalaze se Veliko i Malo Stabansko jezero.

Do visine od 1600 m Volujak je pod bukovom i crnogoričnom šumom. Iznad te visine su travnjaci.  Planina je bogata ljekovitim biljem, jagodičastim voćem, gljivama. Na južnim i zapadnim padinama, na prostranim alpskim pašnjacima, obnavljaju se porušene i grade nove stočarske kolibe, katuni, u kojima ljeti žive stočari. 


Na bosansko-hercegovačkoj strani Volujak se nalazi unutar Nacionalnog parka "Sutjeska", a na crnogorskoj je Park prirode "Piva".

Zbog postojećih prometnih komunikacija najlakši pristup planini je iz Nacionalnog parka Sutjeska.  Zapadnim podnožjem planine ide magistralna cesta M20 (dionica Foča-Gacko).

ENGLISH SUMMARY: Volujak

SUMMITPOST: Volujak
VRBA Volujak
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Volujak
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Picture
Položaj Volujka i prikaz planinskih grebena
Detalj stare zrakoplovne karte; Izvorno mjerilo 1:200.000
Toponimija Volujka

1. Volujak i Vlasulja kao dvije planine

Kao što je to čest slučaj u Dinarskom gorju, zbog njegove specifične morfologije, na pojedinim dijelovima planinskih masiva i planina nisu jasne njihove granice prema susjednim područjima - u ovome slučaju granice Volujka. Dio izvora tvrdi kako najjužnije dijelove Volujka, južno od klanca Kozji pogled (najniža točka na 2040 m), koji uključuju područje Velike Vlasulje, a prema nekima i Trnovačkog Durmitora (2241 m), treba smatrati zasebnom planinom po imenu Vlasulja. U tome slučaju najviši vrh Volujka bi bila bila Velika točila (2297 m; za koja pak dio autora navodi kako se nalaze na crnogorskom području) ili Veliki Oštrikovac odn. Studenac (2296 m), dok bi najviši vrh Vlasulje bio vrh Volujak, odn. Velika Vlasulja (2336 m).

Tako u Enciklopedijskom geografskom leksikonu Jugoslavije (Sarajevo, 1988. Autor: Jovan Đ. Marković, str. 293.) piše: VOLUJAK - Najviši dio V. su Široka točila (2396 m). Valja ovdje zamijetiti kako je ovdje očito napisana pogrešna visina vrha  - vjerojatno je trebalo pisati 2296 m - što bi bila visina Velikog Oštrikovca, ili Studenca kako ga mnogi zovu (op.p.). U istoj knjizi (str. 291.) piše: VLASULJA, visoka planina na granici Hercegovine i Crne Gore, juž. od plan. Maglića, visoka do 2337 m; krečnjačka je, skrašćena i sa ledničkim tragovima.

Također, Branislav Cerović, publicist i planinar u ovoj planinskoj grupi određuje četiri planine koje, kako piše: nemaju zajednički naziv iako čine jedinstvenu geomorfološku i geološku cjelinu sa centrom skupina na prostoru Trnovačkog jezera. To su Maglić, Bioč, Volujak i Vlasulja...... na Vlasulji je najviši vrh Volujak (2.336 m), a na planini Volujak to je Studenac (2.296 m).

2. Volujak kao jedinstvena planinska masa

Velik dio autora, uzimajući u obzir kako se radi o masivnom, geološki jedinstvenom grebenu Dinarskog gorja, cijeli taj greben naziva jedinstvenim imenom Volujak. Slično je zapisano i u natuknici VOLUJAK u Jugoslavenskoj enciklopediji (Sv. 8, str. 513. Zagreb, 1971. Autor: M. Joć.): Najviši vrhovi na Volujku jesu Velika Vlasulja (2337 m), Široka točila (2297 m), Studenac (2294 m) i Previja (2273 m).
Jednako stanje prikazuju i sve stare topografske karte JNA, na kojima je kao Vlasulja obilježena samo najjužnija padina grebena Volujka (ona nad Vraćan poljanom), uz navođenje i najvišeg vrha cijele planine Volujak pod imenom Volujak. Takva situacija ne bi bila ništa novo na dinarskom području, jer lokalno stanovništvo često planinom imenuje samo jednu od padina planine koja iz njihove perspektive, parcijalne vizure planine, djeluje kao zasebna masa ili, još češče, područje izdiga (ljetne ispaše).


Još većoj zabuni doprinosi pisanje mnogih autora - onih koji Veliku Vlasulju smatraju najvišim vrhom planine Volujak - a onda pišu kako je najveći vrh Volujka koji se još nalazi u Bosni i Hercegovini Studenac sa svojih 2294 ili 2296 metara (time i drugi u BiH), unatoč činjenici kako i vrhom Velika Vlasulja prolazi granica BiH i Crne Gore, čime bi taj vrh (koji pripada i BiH i CG) bio drugi najviši vrh u BiH (poslije Magilća), a ne kako oni navode Studenac.​

3. Ostali
Neovisno o tome što su Trnovački Durmitor i Trzivka povezani zajedničkim grebenom, dio autora smatra kako Trnovački Durmitor (2241 m) pripada Volujku, odn. Vlasulji, iako sam vrh Trzivku obično smatraju već dijelom Bioča. 
Gdje je vrh Studenac?

Vrh Veliki Oštrikovac, koji je pod tim imenom upisan na topografskim kartama (s visinom od 2296 m), zapravo je vrh Studenac. Taj je vrh ujedno i najviša točka volujačkog bila Oštrikovca - otuda i drugo ime Veliki Oštrikovac. Ponegdje je moguće pronaći napisanu visinu Studenca od 2294 m.
Picture
Pogled na stijene Volujka (na horizontu) od Tjentišta
Picture
Vlasulja
Autor fotografije: Dingoa; Wikipedija
​Vrhovi Balkana: Volujak
Proizvodnja: Al Jazeera Balkans
Datum objavljivanja: 25.4.2019.
Opis videa: Volujak je oduvijek granična planina. Po njenom grebenu nekada je vodila granica Austro-Ugarske monarhije i Turskog carstva. Danas je to granica Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Kao ostatak starih vremena i danas se mogu naći granični tornjevi, koji su manje ili više očuvani duž cijelog volujačkog grebena. Volujak se atraktivno obara u kanjon Pive, gdje se kod Mratinja nalazi i danas najviša brana na Balkanu, čija je gradnja progutala 37 života. S bosanske strane na planinu se ulazi preko prijevoja Čemerno, preko visokih pašnjaka paralelno s planinom Lebršnik. To je područje jedinstvene dinarske arhitektonike. Stoga nije čudo da se ovdje svojevremeno odmarao i Safet Isović, čiji je neponovljivi glas oduševljavao sve stanovnike bivše Jugoslavije. S brojnih volujačkih vrhova iznad 2000 metara najljepši je pogled na Trnovačko jezero. Kako ovu planinu vide mladi blogeri? Zašto je Volujak po njima prostor neiskorištenog turističkog potencijala? I kako potpunu sreću možete naći s malo novca?
Picture
Naslovna fotografija: Oluja nad Volujkom
Između oblaka nazire se volujački vrh Lica (2111 m). Sjeverozapadna padina Lica, zajedno s padinom Planinice na Zelengori tvori klanac Vratar, u kanjonu rijeke Sutjeske.
ZANIMLJIVOSTI
​
Hrvatski prirodoslovac Rikard Kraus (1885. - 1952.) doktorirao je tezom o cefalopodima  ljušturnog vapnenca Volujka kraj Gacka, Doktorska mu je teza objavljena u izvorniku: Die Cephalopodenfauna des Muschelkalkes der Volujak Alpe bei Gacko in der Herzegowina. Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina, Beč 1916), i u prijevodu: Cefalopodi ljušturnoga vapnenca kraj Gacka u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 1914.
​VOLUJAK 02.07.2016
Autor: Adnan Adilovic; Datum objavljivanja: 5.7.2016.
Opis: Papin do-Studenac-Velika Vlasulja-Papin do
Uspon od Papinog dola do Studenca traje nekih 3,5 sati. Od Studenca do Velike Vlasulje nekih 1,5 sati. i lijepa tura.
Volujak: Studenac-Široka točila-Previja-Badanj
Autor: Adnan Adilovic; Datum objavljivanja: 28.10.2012.
Opis: Masiv Volujaka, sa sjeverozapada graniči kanjonom Sutjeske, čije se strme litice obrušavaju sa visine od 2150 m do 700 m u korito Sutjeske, koje ujedno i razdvajaju Volujak od Zelengore. Volujak spada u onaj niz visokih i ogromnih kamenih gromada, koje se u narodu zovu površi ili vršine. Vrhunsko područje Volujaka je uvezano oko cirkova i zemljišne glacijalne erozije u karstu. Cirkovi su izrazito strmih strana kotlastog oblika sa brojnim morenama i curcima što ovoj planini daju posebost u oštrini kraških oblika. Na visinama oko 1600 m/nv je obrastao mješovitom šumom (bukva i četinari), kao i prostranim pašnjacima sa bujnom planinskom travom, a vrhovi sa zelenom klekovinom prošarani sniježno bjelim cirkovima čine impozantan planinski detalj karakterističan za vjenačne planine Alpskog sistema. Sa sjeverne strane je oivičen Suškim potokom preko kojega su kao na dohvat ruke Maglić i Perućica. Sa jugozapada ga Sutjeska odvaja od Zelengore, a sa južne strane Bioča i Trnovački Maglić zatvaraju krug, dajući mu impozantan status. Najveći Grebeni masiva Volujak su: Vlasulja (2337m, najvisočiji vrh), Studenac (2294m), Široko točilo (2297m), Kocijan (2126m), Previja (2273m) i Badanj (2242m). Širine izmedju ovih vrhova (grebena) su izmedju 1000 i 1500 m, a ukupna širina Volujačkog platoa je oko 7km. Na volujačkim visoravnima Vratnica i Štavljan se nalaze dva izvora, a ispod najvećeg vrha je izvor Studenac, gdje u istom cirku Studenac su i jezera poput „gorskih očiju"! U ljetnim danima na visinama do 1600m se doseljavaju čobani sa stokom u svoje katune i tu ostaju do prvih mrazova. Posebno, travom bogati, su predjeli prema Urdenim dolima i Bioči, kao i pojas ispod Vlasulje i Trnovačkog Durmitora. Ljepote ovih visokih vrhova Volujaka poznaju samo orlovi i divokoze kao jedini stalni stanovnici tokom cijele godine!
​Uspon na Volujak 09.07.2016.
Autor: PD Željezničar Sarajevo; Datum objavljivanja: 28.7.2016.
Opis: 31 planinarka i planinar izvršili uspon na Badnjine (2243m/nv) iz pravca Izgora, gdje smo ostavili i srce i dušu te savladali nekih 1100m/nv na juriš. Volujak nam nije ostao dužan jer tad nastupa merakanje preko vrha Prsti (2271m/nv), Široka Točila (2294m/nv) i kolektivni zen na Studencu (2296m/nv). Tura od nekih 10 solidnih sati, ekipa heterogena, ali puna duha - Željo je to ;)​

ZEMLJOPIS PLANINE


Reljef

U morfogenetskom smislu prevladavaju padinski zatim krški i periglacijalni te paleoglacijalni oblici koji su geomorfološki preoblikovani u kvartaru.  Padinske fasade visokoplaninskih uzvišenja Volujka pružaju se stepenasto od najviših vršnih hrbata i grebena do najnižih dolinskih udubljenja. 

Evidentne su i pojave prelaznih tipova reljefa, glaciokrša na najvišim i fluviokrša kanjonskih stjenovitih riječnih korita sa evorzijskim loncima i kamenicama u visinski nižim područjima.

Duž subvertikalnih pukotina u strmim otvorenim stijenskim profilima  česte su razvijene pećine i potkapine. Jamski otvori na površima također odražavaju dubinski korozijski proces. To su podzemni krški oblici  kao što su planinske pećine:  Glavičine, Snježana u Volujaku. (Lepirica). 

Paleoglacijalni reljef većim je dijelom očuvan na višim planinskim terenima u formi egzaracijskih glaciokrških oblika – areta Volujka.

Egzaracijski duboko urezani cirkovi zapažaju se u sjevernim ustrmljenim padinama Volujka.

Također, u tragovima su očuvani brojni valovi (cirkovi) kao: Suha jezerina, Kolijevka, Studeno polje, Gornje polje, Dugo polje, Ravna Vala s pojavama eratičkih blokova i glacijalnog nanosa tila koji gradi različite tipove morena (čeone, podinske, bočne, recesijske, završne). 

Na temelju rezultata dobivenih Heferovom metodom lokalna pleistocena snježna granica sjeverozapadnog Volujka, prema Milivojeviću (2007.), nalazila se na oko 1700 m n.v.

Visinska razlika između najviših egzaracijskih i najnižih akumulacijskih glacijalnih formih mjestimično dostiže i preko 1.300 m što je slučaj s vrhom najviše arete Maglića i čeonim morenama u Suhoj.


Fluviodenudacijski reljef genetski  je prostorno ograničen na južne padine Zelengore i Volujaka.


IZVOR
LEPIRICA, Alen, AHMETBEGOVIĆ, Semir: Reljef geomorfološke mezoregije "Visoka planinska grupa središnjih Dinarida Bosne i Hercegovine". Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli
Picture
Volujak - 1 od 12 planina preko 2000 m nv u BiH (1 of 12 mountains above 2000 m asl in B&H)
Autor: bhmap Datum objave: 11.11.2021.
Opis. Jeste li znali da je Volujak planina sa najviše vrhova preko 2000 m nv u Bosni i Hercegovini? 16 vrhova. Najviši vrh je Velika Vlasulja sa nadmorskom visinom od 2336 m. Nalazi se na graničnom dijelu sa Crnom Gorom. Sa planine se pružaju prelijepi pogledi na okolne planine (Maglić, Bioč, Zelengora, Lebršnik), kao i na Trnovačko jezero. (English) Did you know that Volujak is the mountain that has the most peaks which are over 2000 m above sea level in Bosnia and Herzegovina? 16 peaks. The highest peak is Velika Vlasulja with an altitude of 2336 m. It is located on the border with Montenegro. The mountain offers beautiful views of the surrounding mountains (Maglic, Bioc, Zelengora, Lebrsnik), as well as Lake Trnovacko.

Geologija

Volujak se uglavnom sastoji od sekundarnih i tercijarnih sedimentnih stijena, uglavnom vapnenca i dolomita.
Picture
Volujak, prostorni prikaz; pogled s juga
Izvor: Google Maps, 2019
Picture
Panoramski pogled na Volujak iz smjera juga, s grebena Lebršnika
Picture
Volujak, prostorni prikaz; pogled od sjevera
Izvor: Google Maps, 2019
Picture
Panoramski pogled na Volujak iz smjera sjevera, s grebena Maglića

PRIRODA


Životinjski svijet (fauna)
​
Oko ovih planina postoji bogat životinjski svijet Postoji nekoliko medvjeda koji lutaju padinama Volujaka. U ovom su području zamjećuju divokoza i orlovi. Konji koji lutaju oko Volujaka nisu divlji, ali preživljavaju u prirodi bez redovitog nadzora.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Na Volujku i na njezinim padinama naselja su vrlo rijetka i slabo napučena. Zapravo, ona se nalaze samo na jugozapadnim padinama Volujka, u zavali između Volujka i Lebršnika.
Južne padine Volujka, planina Lebršnik, te prostor između ove dvije planine pogodan je za stočarstvo (ovce i goveda).
Na katune na području Papinog dola izdižu stočari iz Bileće, dok na sjevernoj strani Volujka na područje Rudinskih koliba izdižu crnogorski stočari.


Povijesni pregled

19. stoljeće

Međunarodna granica na ovome području ovdje je uspostavljena nakon što je Austro-Ugarsko Carstvo okupiralo Bosnu nakon Berlinskog kongresa 1878. Austrijanci su na vrhu vrha Volujak postavili triangulacijski uređaj. Ostaci kamenog podnožja toga uređaja još uvijek se mogu vidjeti na vrhu Velika Vlasulja (Volujak), kao i ostaci vojničkih rovova u blizini.
Picture
Fotografija s kraja 19. stoljeća; prikazuje prijevoj Čemerno, Lebršnik (desno) i Volujak u daljini, lijevo.
Izvorni naslov fotografije: Der 'Voliak' (Volujak); Autor: Raimund Stillfried von Rathenitz (Komotau, Češka 1839. – 1911. Beč); Datum: 1889; Mjesto pohrane: Albertina, Beč, Austrija
Picture
Vrh Volujka s postoljem austrijskog triangulacijskog uređaja i Maglićem u pozadini
Autor fotografije: Frfincon; Wikipedija

Tradicionalne aktivnosti

Stočarstvo
IZ STARIH ČASOPISA
Stočarska kretanja Rudinjana


Kretanja Rudinjana ograničena su na istočni dio hercego­vačko bosanskih planina, na Maglić, Volujak i Tovarnicu, kuda stočari dolaze uglavnom iz bilećke okolice. Njihov izdig traje nekoliko dana, a organizacioni oblici kretanja slični su humnjačkim.
IZVOR  ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF)

Po planini i po kraju

Picture
Stara karta područja Vokujka, Maglića i Bioča, objavljena u časopisu Hrvatski planinar 1949. godine, broj 8.

Od Sutjeske do Trnovačkog jezera


Prosječenica i Vratar
Prosječenica je probojna dolina - kanjon Sutjeske, između ogranaka Tovarnice (dio Zelengore) i trupine Volujka, a ulaz u nju i najuži dio kanjona je ždrijelo šiurine 20-ak metara, koje nazivaju Vratar. Slikovitim krajolikom dominiraju omorike i crni borovi koji strše po vertikalnim stijenama. Sutjeska je probila ovaj 6 kilometara dug kanjon, između dvaju manjih proširenja Čemerno (Grab-Izgori) i Tjentišta. Kanjonske strane okomito se uzdižu i do 1200 metara.
Picture
Stijena Kođa pogled na Volujku (lijevo) i vertikale Zelengore (desno)
Detalj iz klanca Sutjeske
Detalj iz klanca Sutjeske
Padine Zelengore (lijevo)
Picture
Fotografija s kraja 19. stoljeća; prikazuje klanac Sutjeske kod Suhe
Izvorni naslov fotografije: Talsperre bei Sucha; Autor: Raimund Stillfried von Rathenitz (Komotau, Češka 1839. – 1911. Beč); Datum: 1890; Mjesto pohrane: Albertina, Beč, Austrija
Picture
Picture
Detalj strmca Obođa nad klancem Vratar
Picture
BRANKO ŠOTRA: Kanjon Sutjeska
Tehnika: drvorez
Picture
Vratar (Prosječenica) - kanjon Sutjeske; Foto: E. Rakoš
Fotografija je objavljena u časopisu Naše planine, broj 8, iz 1949. godine.
Suva jezerina
Kotlina Suva jezerina stisnula se između stijena Volujka (desno) i padina Maglića. Ispod kotline, na oko 1310 m n.v., nalazi se izvorišni dio Suškog potoka.
Suha
Po izlasku iz kanjona Vrata, Sutjeska teče kroz malu kotlinu i proširenje te kod nekadašnjeg sela Suhe prima desnu pritoku Suški potok. Nešto dalje u dolini Sutjeske, kod slikovitog proplanka, nedaleko od razvalina nekadašnje žandarmerijske stanice, račvaju se putovi: jedna staza vodi ka Mratinju, dubokoj dolini Suškog potoka i i prašumi Perućici, a druga - magistralna cesta nastavlja nizvodno Sutjeskom ka Tjentištu.
Picture
Područje Suhe na staroj karti objavljenoj u časopisu Hrvatski planinar 1928. godine, broj 2.
Opis Suhe u staroj literaturi
IZVOR  Krešo Mihaljević, Kroz planine Bosne i Hercegovine. Naše planine 1949. broj 8. 
Opis penjačke ekskurzije članova Alpinističke sekcije Planinarskog Društva Zagreb kroz Maglić, Volujak, Bioč i Durmitor u vremenu od 27. VII. do 31. VIII. o. g. Sudjelovali su: Ivo Gropuzzo, Ninoslav Kučan, Mirko Zgaga, Edvin Rakoš, Boris Matković, Krešo Mihaljević i djelomično Siniša Lešić.

Suha.
Zamišljao sam je drugačije. To je suncem ispržena čistina, zbijena sa sviju strana strmim, crvenim kamenim padinama Makaza, Volujka, Košura i Tovarnice. Ima par stabala nedozrelih jabuka, dvije kućice i nekoliko torova, sa ukupno možda deset ljudi i nešto više ovaca; zatim porušena austro-ugarska granična karaula, te hladna i brza Sutjeska, koja se probija prema sjeveru.
Noć je bila topla i vedra. Tišinu je prekidao tek lavež ovčarskih pasa i ljubavna dozivanja ćuka mužjaka nedaleko nas, kojemu je u pravilnim intervalima stizao za nijansu viši odgovor ženke sa opaljenih stabala šume Vratnice na Volujku.
Sutradan (1. VIII.) razgledali smo Vratar, početak kanjona Sutjeske u koji ona ulazi nakon što je stigla od svog izvora ispod Kuka, prošavši za to vrijeme između čitavog Volujka i Lebršnika, te je sada zavila iz pravca istok-zapad na sjever prema Magliću. U Tjentištu, sat i pol hoda niz Sutjesku od Suhe, gazeći jedamput do koljena njezinu hladnu vodu, rastali smo se od ostalih. 

Dolina Suškog potoka
Izvorišni dio Suškog potoka nalazi se, nešto ispod kotline Suve jezerine, na koti oko 1310 m. Protječe kroz vapnenačke predjele često tvoreći kaskade, brzake i vodopade. Njegov se tok duboko usjekao između volujačkih stijena Kita (nominativ. Kite) i jugozapadnih padinskih ogranaka Maglića, podno grebena Tunjemira i Prijevora. Ukupna dužina njezina vodotoka iznosi 7,3 km, a visinska razlika 536 m. Utječe u rijeku Sutjesku kod Suhe, kao njezina desna pritoka. 
Opis prolaska dolinom Suškog potoka 1949. godine
IZVOR  Krešo Mihaljević, Kroz planine Bosne i Hercegovine, Naše planine 1949. broj 8
Rano poslije podne stigli smo preko Careva dola na Trnovačko jezero, te preko Suve Jezerine uz Šuški potok već pred sumrak u Suhu. Rijetki su planinari, koji mogu kazati da su vidjeli nešto tako divlje, kao što je ovaj put Suškim potokom do Suhe. Gusta, miješana šuma, koja još nije čula zvuk udarca sjekire, sa golemim povaljenim trulim deblima, iz kojih vire oštri šiljci nekadašnjih grana, protegla se skoro sve do Sutjeske u dužini od nekoliko sati hoda. Jedva primjetljivim tragom nekada dobro ugaženog puta, koji je sav zarastao bujnom travom i močvarnim biljem do pojasa, provlače se zmije i opažaju duboki tragovi medvjeda, a mi na desetak koraka udaljenosti u tajanstvenom polumraku među povaljenim stablima jedva i primjećujemo jedan drugoga. Slatkasti miris truleži širi se čitavom šumom; na gnjecavoj zemlji oko izvora Suškog potoka nešto ispod Suve Jezerine, vide se svježi tragovi medvjeđih šapa, srna i divokoza, dok nas rojevi sitnih mušica i komaraca neprekidno napadaju i ubadaju gdjegod stignu. Tek katkada proviri kroz guste krošnje i povijuše po koji trak sunčeve svjetlosti u taj zastrašujući polumrak pun sablasne tišine, koji prekida jedino pucketanje suhih grančica i šum lišća pod našim nogama, te žubor vode i buka slapova Suškog potoka, koji doskora ponire. Gore visoko kroz krošnje stabala nazirali smo suncem obasjane kamene tornjeve Maglića i Volujka.
Volujačke stijene Kite nad izvorišnim područjem Suškog potoka
Volujačke stijene Kite nad izvorišnim područjem Suškog potoka

Suha jezerina
Picture
Picture
Picture
JEDNODNEVNA KRUŽNA PJEŠAČKA RUTA
Suha - Prijevor - Suva jezerina - Suha
​Pješačenje započinje s asfaltiranim parkiralištem na Suhi (650 m) i završava nakon jednodnevne ture, vraćajući se na isto mjesto. Od parkirališta slijedite zemljani put koji ide dolinom Suškog potoka. Vrlo brzo, tamo gdje cesta skreće oštro ulijevo, trebate nastaviti ravno sa šljunka na travnatu cestu, slijedeći markacije koje vas vode ravno, praveći prečac kroz šumu. U šumi se nalazi karaula nacionalnog parka kraj koje treba proći prije nego što ponovno krenete na cestu. Od tog trenutka, na samo dvadesetak metara udaljenosti, naići ćete na lijevu ploču koja vam pokazuje spoj i planinarsku stazu prema grebenu gore. Ova je točka udaljena samo 20 minuta od početne točke.
Nakon što skrenete s ovog lijevog skretanja, staza je označena planinarskim markacijama i ide strmo uzbrdo sve do grebena. Otprilike jedan sat nakon toga trebali biste doći do grebena i novog spoja. Lijeva staza vodi prema prašumi Perućica i treba je zanemariti, jer je zabranjen ulazak u šumu bez vodiča. Trebali biste krenuti stazom s desne strane koja slijedi greben (smjer jugoistok). Od ovog trenutka na drveću više nema bijelih i crvenih znakova, ali orijentacija ne bi trebala biti teška jer je staza vrlo vidljiva i cijelo vrijeme ide grebenom dok ne dođete do prijevoja Prijevor. Put u jednom trenutku dolazi do ravnog dijela grebena i teže ga je primijetiti, ali gledajući udesno, trebao bi vas usmjeriti prema posljednjim dijelovima grebena gdje je staza obrasla mladim drvećem i grmljem.
Nakon otprilike 1 sat i 40 minuta trebali biste doći do livada Prijevora, kojima dominira vrh Maglić (2386 m) u pozadini i, približavajući se karauli, trebali biste doći do ceste i parkirališta na prijevoju Prijevor. Ispod parkirališta na najzapadnijem mjestu možete napuniti vodu jer postoji izvor pitke vode koji traje cijelu godinu.
Od Prijevora staza nastavlja prema jugu, slijedeći zemljani put gdje se iznad i kasnije ispod ceste može vidjeti par pastirskih koliba. Na nekoliko mjesta put je orekinut odronima kamenja koje valja prijeći, a nekih 30 minuta udaljenosti od Prijevora, cesta se dijeli na dvije staze. Na kraju će vas obje staze spustiti do Suve Jezerine, a ona koja ide desno strmo nizbrdo odvest će vas do znaka križanja gdje biste trebali skrenuti desno, u smjeru sjeverozapada smjeru, prema Suhoj. Odavdje staza prati prirodni klanac između visokih stijena Volujka i Maglića, a kasnije izlazi na šumsku cestu koja ide prema dolje sve do mjesta na kojem ste parkirali automobil. Do njega se može doći za tri sata od Suve Jezerine.
IZVOR  Via Dinarica / Outdoors.active

Trnovačko jezero

Picture
Picture
Picture
Picture
U šumotivom području Vratnice, između Suhe jezerine i Trnovačkog jezera
​NOCI NA VRHOVIMA DRUGI DIO MAGLIĆ 2386m-STUDENAC 2296m
Autor: Miodrag STANIĆ; Datum objave: 13.7.2016.
Opis: OD 8-10.07.2016.IZVELI SMO PLANINARSKU TURU,PRIJEVOR-MAGLIĆ-TRNOVAČKO JEZERO-STUDENAC-BADNJINE-STUDENAC-TRNOVAČKO JEZERO-PRIJEVOR.OVAJ SNIMAK JE DRUGI DIO MAGLIĆ STUDENAC

Vršni dio Volujka - od Lica do Kozjeg pogleda


Na grebenu Volujka ima desetak vrhova viših od 2000 metara.
Na krajnjem sjeverozapadu prvi vrh su  Lica, malo odvojena od glavnog grebena.
Slijede vrhovi Badnjine, Previja, Studenac, Kozji pogled, Rudinski kom, Široka točila, te Velika Vlasulja.
Kroz Volujak je išla i transferzala Sloboda, koja je prolazila iz Tiholjice, pored Prstiju i izlazila na Badnjine, taj dio transferzale se smatrao najtežom planinarskom stazom u Bosni I Hercegovini.

Lica

Picture
Picture
Pogled na Lica (desno) i Badnjinu (lijevo), iz smjera sjevera - s Maglića
Picture
Pogled na Lica s vidikovca kod Dragoš sedla
Lijeva strana s travnjacima pod višim vrhom Lica naziva se Dolovi. Iza Dolova, iza stjenovitog grebena nalazi se Sedlo koje odvaja Lica od Badnjina. Greben Badnjina se vidi krajnje lijevo u pozadini.
Badnjine (2242 m)
Ovaj vrh često zovu Badanj.
Previja
Prsti
Picture
Volujak, sjeverna strana grebena
Sjevernu stranu grebena obilježavaju i do 300 metara visoke stijene, u kojima su izvedeni i brojni alpinistički usponi, posebno na Vlasulji, Previji i dr., među kojima je jedan od najpoznatijih tzv. "Avionski smjer" u Staninoj gredi.
​Hike - Volujak, TransVolujak 2000, 24.06.17.
Autor: Nenad Rajic; Datum objavljivanja: 19.9.2017.
Opis: Obići sve vrhove ogromne planine Volujka više od 2000 m za jedan dan je veliki podvig i dobar trening za predstojeći uspon na Mont Blanc. Nažalost, morali smo izuzeti vrh Lica, jer je odvojen velikim sedlom i prijelaz baš nije jednostavan i ugrozio bi cijeli projekat. Ukupno 24 km i 1950 m uspona je dobar pokazatelj teškoće ove ture. Posjetili smo vrhove: Badnjine 2243, Prsti 2271, Previja 2294, Veliki Oštrikovac 2296, Studenac 2283, Rudinski kom 2157, Morgul 2107, Kozji pogled 2077 i najviši Velika Vlasulja 2336, inače drugi vrh po visini u BiH. Krasan uspjeh i druženje PD KUK-ovaca.
Uspon na Badnjine - Volujak
Autor: Igor Škero; Datum objavljivanja: 29.8.2013.
Opis: Uspon na Badnjine iz Papinog dola, relacija: Papin do (1443 m n/v) - Govedjak - Studenac (2295 m n/v) - Široka Točila (2297 m n/v) - Badnjine (2243 m n/v).
VOLUJAK BADNJINE 2243m n/v iz Izgora
Autor: MIODRAG STANIĆ Datum objave: 25.4.2025.
Opis. Uspon na Volujak vrh Badnjine 2243m n/v stazom iz izgora 19.04.2025.
Volujak (Bosnia and Herzegovina, Montenegro) 4K VIDEO Vlog#003
​Datum objave: 1.9.2020. Autor: Peaky Hikers
Opis: Naša ekipa je posjetila ovu bajnu planinu 26.7.2020. godine. Volujak je planina u graničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Po njenom grebenu nekada je vodila granica Austro-Ugarske monarhije i Turskog carstva. Kao ostatak starih vremena i danas se mogu naći granični tornjevi, koji su manje ili više očuvani duž cijelog volujačkog grebena. Jugozapadni je dio planinskog masiva Maglić-Volujak-Bioč (među planinarima popularno nazvan BMV), smještenog između rijeka Sutjeske, Drine, Pive i Vrbnice. Sjeverozapadna strana Volujka strmo se spušta prema Sutjesci i s obroncima Zelengore (Tovarnica) na suprotnoj strani tvori najatraktivniji dio kanjona ove rijeke (klanac Vratar) Vršni dio Volujka ima obilježja krške visoravni (površi). Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, od klanca Vratar u kanjonu Sutjeske, do Bojanskih vrata (2150 m visok prijevoj) pod Velikom Vlasuljom, i Ljubotinog klanca prema Stabnima i Lebršniku. Od Maglića na sjeveru, odvajaju ga potok Suha, valov Suhe jezerine i kotlina s Trnovačkim jezerom. Na jugozapadnoj strani, od Lebršnika odvaja ga izdužena planinska uvala Izgori. Istočno od Volujka nalazi se masiv Bioča, odvojen od Volujka cirkom Bojan, Urdenim dolovima i dolinom Smrekovac. Volujak oblikuje izduženi strmi greben na jugozapadnoj strani doline Suhe, pri čemu granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore prolazi najvišim dijelom toga grebena, uključujući i najvišim vrhovima Volujka. Potom na području Velike Vlasulje granica tvori oštar kut i nastavlja se u smjeru grebena obližnjeg Lebršnika. Na Volujku ima desetak vrhova viših od 2000 metara. Najviši vrh je Velika Vlasulja odn. Volujak (2336 m). Ostali vrhovi su: Široka točila (2297 m; postoji i jedan sipar toga imena podno Badnjina), Studenac, tj. Veliki Oštrikovac (2296 m - najveći vrh na bosanskohercegovačkoj strani) , Mali Oštrikovac (2034 m), Kota 2283 m, Kocijan (2126 m), Previja (2294 m; na Previji ima još jedan vrh upisane visine 2041 m), Prsti (2271 m), Badnjine (2243 m), Rudinski kom (2283 m), Lica (2153 m i 2111 m), Morgul (2107 m, vrh na rubu Morgulova dola), Kozji pogled (2077 m), Viljište (2095 m). Nad jugoistočnom padinom Volujka, koja je na topografskim kartama upisana kao Vlasulja nalaze se kote/vrhovi: Kočanj kuk (2103 m), Kota 1922 m i Kota 1958 m. S planine se pruža pogled na Maglić, Lebršnik, Zelengoru, Čvrsnicu, Bjelašnicu, Durmitor, Bioč, i dr. Volujak je uglavnom građen od vapnenca i dolomita. Reljef planine je krški i ledenjački. Na planini ima mnogo tragova glacijacije. Na visini od 1.660 m nalazi se Volujačko jezer (zvano i Jagodino jezero) glacijalnog porijekla. U sjeveroistočnom podnožju Volujka, na crnogorskom teritoriju, nalazi se Trnovačko jezero ledenjačkog porijekla, koje se nekada zvalo i Volujačko. U susjedstvu Volujka, nešto južnije, na području dodira Volujka (Vlasulja), Bioča i Lebršnika (greben Kuka), nalaze se Veliko i Malo Stabansko jezero. Do visine od 1600 m Volujak je pod bukovom i crnogoričnom šumom. Iznad te visine su travnjaci. Planina je bogata ljekovitim biljem, jagodičastim voćem, gljivama. Na južnim i zapadnim padinama, na prostranim alpskim pašnjacima, obnavljaju se porušene i grade nove stočarske kolibe, katuni, u kojima ljeti žive stočari. Na bosansko-hercegovačkoj strani Volujak se nalazi unutar Nacionalnog parka "Sutjeska", a na crnogorskoj je Park prirode "Piva". Zbog postojećih prometnih komunikacija najlakši pristup planini je iz Nacionalnog parka Sutjeska. Zapadnim podnožjem planine ide magistralna cesta M20 (dionica Foča-Gacko). Vaš Peaky Hikers team!
Hiking: VOLUJAK, 2336 m (Greben Volujaka - 13 vrhova preko 2000 m.n.v.)
Autor: pd_outdoor Datum objave: 19.7.2024.
Zimski uspon na Volujak - 13/13 vrhova južnim i sjevernim grebenom
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 28.2.2029.
Opis. "Zimsko Volujanje" južnim i sjevernim grebenom - kako drugačije opisati ovaj naš pohod koji je započeo u 6h ujutro, a završio u 19h. Što više svog slobodnog vremena provodite na planinama za mene predstavlja definiciju i smisao planinarenja, ali eto nekada napravimo i ovakav pohod koji je mnogo zahtjevan. Ruta kretanja: Vraćan poljana - Goveđak - Kočanj kuk - Kota 2192 - V.Vlasulja - Koziji pogled - Rudinski kom - Kota 2238 - V. Oštrikovac - Kota 2294 - Prsti - Badnjine - Kota 2184 - Kota 2181 - Kota 2107, dakle preko južnog grebena pa sve do sjevernog, u prevodu 13/13 vrhova koliko se nalazi na ovom dijelu planine Volujak. U početku nas vrijeme na južnom grebenu nije poslužilo jer su oblaci bili nisko i na nekim vrhovima nismo imali sreće da uživamo u pogledu, ali na kraju kako kaže stara narodna: "sreća prati hrabre.." na sjevernom grebenu smo imali tu čast da u potpunosti uživamo u planini Volujak. Informacija za one koje možda interesuje, trajanje pohoda ukupno 13h i 26 minuta, pređenih 25 km, savladanih 2000 metara uspona.

Široka točila (2297 m)

Studenac (Veliki Oštrikovac) (2296 m)

Mali Oštrikovac

Kom rudinski (2283 m)

Margulov do

Margul (2107 m)

Klanac Kozji pogled (2040 m)

Od Kozjeg pogleda do Stabanskih jezera


Južni dio Volujka ili planina Vlasulja

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
​TRZIVKA-VLASILJA oktobar 20
Autor: Adnan Adilovic; Datum objavljivanja: 13.11.2019.
Opis: Trzivka 2333m Vlasulja 2336 m
Volujak: Velika Vlasulja i greben iznad Trnovačkog jezera
Autor: Sarafanje Datum objave: 7.11.2024.
Opis. Uspon na planinu Volujak, vrh Velika Vlasulja (Volujak), a zatim smo malo produžili turu do grebena iznad Trnovačkog jezera. Na turu krećemo od planinarskog doma "Volujak" u Papinom dolu, te preko Škiljevića poljane i Vraćan poljane dolazimo na početak uspona. Većina uspona je padinom Volujka, Vlasulja. Kako se uzdižemo, tako se otvara pogled na okolne planine Lebršnik, Kuk, Zelengora, Živanj, Brnjac, Bjelasnica i Baba. Pri izlasku na vrh Volujak (ili Velika Vlasulja) ukazuju se špicasti vrhovi Bioča, planina Maglić prema prema sjeveru, te vrhovi Volujka Trnovački Drumitor i Trzivka. U daljini se na istoku vide vrhovi Durmitora. Odlučujemo da odemo do Trnovačkog Durmitora, te bez veće pauze, nastavljamo se spuštati do Bojanskih vrata, te se penjemo prema Trnovačkom Durmitoru. Dolaskom do grebena, učinilo nam se da je Trnovački Durmitor prilično daleko (bar još 15 minuta hoda), te odlučujemo da odmorimo na grebenu, između vrhova Trnovački Durmitor i Trzivka, najviše zbog toga, jer se bolje vidi jezero nego na Trnovačkom Durmitoru, a i pošto je Trnovačko jezero u obliku srca, s grebena je nekako tačno okrenuto prema nama. S grebena se također pruža, pored pogleda na Trnovačko jezero, odličan pogled na Maglić, Trzivku, vrhove na Bioču: Vrsta, Bubreg i Veliki Vitao. Također se dobro vidi i vrh Treskavac na Zelengori. U ovom videu sam ubacio i vremena, kada smo dolazili na lokacije, tako da svi gledaoci koje zanima koliko vremenski treba do koje lokacije imaju neku orjentaciju. Detalje rute možete naći na sljedećem linku:   / strava   GPX trek: https://mega.nz/file/sK9UTTQJ#0a-2yps... Pratite nas i na Facebooku:   / sarafanje   Instagram:   / sarafanje  
Poglavlja: 0:00 uspon na Veliku Vlasulju 7:05 vrh Velika Vlasulja (Volujak) 7:59 Vlasulja - Bojanska vrata - greben 12:05 greben Trzivke (snimci dronom) 15:02 povratak na Veliku Vlasulju 17:17 Velika Vlasulja (snimci dronom) 19:27 povratak do Papin dola 22:48 relive i završni ekran
*** KOMENTAR
Autor komentara: 
@stanicmiodrag75
Pitaliste za komentar pa ću pokušati da vam malo pojasnim vezano za Volujak.U staroj literaturi koja je pisana možete naći toponim Volujak u dva naziva, tako što je tumačenje sljedeće.Ovaj volujak koji mi danas smatramo jednom planinom se dijeli u stvari na dvije planine, a to je dio gdje ste skrenuli kod table na kojoj piše Studenac i Badnjine a vi se uputili u pravcu koji piše Vlasulja volujak, e taj dio to korito doline KOJI SE ZOVE KLEKOVI DO dijeli na dva dijela pa se dio gdje su vrhovi Studenac i Badnjine tj lijevi dio naziva Volujak a najviši vrh planine je Studenac, a desni dio je planina Vlausulja po travi vlasulji koja raste na tom dijelu planine u obliku vlasi i njen najviši vrh je Volujak tako da imate VOLUJAK PLANINU I VOLUJAK VRH, u topografskim kartama toga nema ima naziv vrha Volujak 2336m i natpis Vlasulja što je dio planine određene teritorije na planini.Po drugom tumačenju i svima nama realnijem to je sve jedna planina Volujak, JER GLEDANO IZ VAZDUHA I TERITORIJALNO TAJ GREBEN SE NIGDJE FIZIČKI NE RAZDVAJA nema prirodno razdvajanje a naziv Velika Vlasulja je lokalnog karaktera od mještana i stočara jer se nigdje ni na jednom vrhu ne pojavljuje taj naziv osim natpisa koji stoji u donjem dijelu karte kao dio planine određene teritorije, do toga gdje se u raznim "čelendžima" navodi a onda se to interpretira u cijelosti da Volujak ima 16 vrhova preko 2000m, da ali vrhova koji su teritorijalno u BiH A TO NIKO NE NAVODI pa tako ispada da je ukupan broj vrhova taj a planina ima 20 vrhova preko 2000m od čega su neki u Bih a nekI u CG A NEKI SU ZAJEDNIČKI jer granica ide po samim vrhovima kuda je nekada išla i AUSTROUGARSKA GRANICA, znajući da granica nije linija. To se najbolje uočava ako uzmete topo kartu jna 1:25000 sekcije Lebršnik i Tjentište i spojite tada je potpuno sve jasno. Po meni planina se zove Volujak i najviši vrh je Volujak 2336 m, kao i što je planina Maglić najviši vrh Maglić 2386 m a ima toliko nekih dodatnih naziva kao što je mali Maglić te gromovnik itd. Što se tiče strelica farbanih to je ultra trejl trka i ti kolčići drveni sa ofrbanim crvenim su njihove oznake dodatne i pomiješale su se sa standardnom planinarskom markacijom. Mnogo toga sa opisom staza i svim adekvatnim informacijama moći ćete naći u jednom vodiču tj knjigu koju pripremam o masivu Bioč Maglić Volujak kao i to da se cijeli masiv nekada nazivao Volujak sa Biočem i Maglićem jer je Volujak tipična dinarska planina i po pravcu kojim se proteže i karaktreristikama koje ima a da su Maglić i Bioč njegovi krakovi kao što je i greben koji se spušta prema dolini Suhe a koji je nešto niži po svojoj relativnoj visini, mnogo je tu kontradiktornih stvari od toga da se Trnovački durmitor naziva zasebnom planinom itd do toga da se Trnovačko jezero zove tako a nekada se zvalo Volujsko ili Volujačko jezero što potvrđuje da se taj cijeli masiv nekada smatrao planinom Volujak itd itd 
Picture
Picture
Karta "spornog" dijela Volujka koji dio autora smatra zasebnom planinom - Vlasuljom

Velika Vlasulja (Volujak) (2336 m)

Picture
Vrh Velika Vlasulja, odn. Volujak
Pogled s grebena Lebršnika

Kočanj kuk (2103 m)

Picture
Kočanj kuk (u sredini fotografije) na zapadnoj padini Vlasulje
Dolje desno vidi se stijena Kuk na planini Lebršnik.
VOLUJAK - Uspon na vrh Velika Vlasulja - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objavljivanja: 6.7.2015.
Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 28. juna 2015. godine zajedno sa planinarima iz društva ,,Gučevo,, iz Loznice izveo planinarsku akciju na planini Volujak. Iz Papinog Dola je izvršen uspon na vrh Velika Vlasulja (2336 m).
​Volujak - Sa Vanjom u planine 33 - Balkan Trip
Datum objave: 
9.11.2020. Autor: Sa Vanjom u planine
Opis: Na uspon na gorostasa istočne Hercegovine, planinu Volujak, Branko (PK Greben, Mladenovac), je Vanju i planinare PD Kablar iz Čačka, poveo po vrelom avgustovskom danu. Ova planina, sa 16 kota preko 2000m, je bez rastinja, pa je sunce surovo pržilo planinare. Ipak, sa velikim naporom i upornošću, popeli su se na najviši vrh Volujka- Veliku Vlasulju na 2336mnv.

Štit (oko 2200 m)

Vrh Štit na topografskim kartama nije obilježen brojčanom oznakom visine, iako je jedan od najviših vrhova na području Vlasulje i nastavak je grebena Velike Vlasuje (Volujka) u smjeru jugoistoka. Njegova naznačena visina od oko 2200 dobivena je približnim očitanjem izohipse na topografskoj karti.
Picture
Vrhovi Štit (lijevi, viši, oko 2200 m) i Viljište (desni, niži, 2150 m)
U pozadini desno je Bioč. Prostrana sniježna padina na lijevoj strani je adina vrha Velika Vlasulja. Ispred te padine, sprijeda na fotografiji, niža je kota 1958 m (odavdje ima piramidalni oblik). U pozadini, u sredini, i iza Štita proviruje vrh Trzivka.

Viljište, odn. Vilišta (2150 m)

Vrh visok oko 2150 metara, smješten južno od Štita, na području Viljišta na topografskim kartama nije obilježen brojčanom oznakom visine, nego je označena kota na niža padina od 2095 m. Visina od 2150 dobivena je približnim očitanjem izohipse na topografskoj karti.

Ljubota i Ljubotin klanac

Smrekovac

Prostrana uvala Smrekovac, smještna između Vlasulje (Volujka) i  Bioča oblikovana je kretanjem ledenjaka i naknadnim intenzivnim okršavanjem (kartsifikacija).
Picture

Stabanska jezera

Picture
Veliko Stabansko jezero
Picture
Malo Stabansko jezero

U jugozapadnom podnožju

Izgori

PRIČE S KAMENA Selo Izgori Gacko
Autor: Nebojsa Kolak Datum objave: 2.10.2023.
Izgori – mjesto gdje sve “gori” od ljepote
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 22.5.2024.
Opis. Selo Izgori je po površini najveće u opštini Gacko. Iako stanovnika ovdje skoro da nema, potencijala ima puno. Posljednjih godina prave se pionirski koraci u pozicioniranju ovog sela kao turističke lokacije. Turiste, osim prirode, privlači bogata gastro ponuda, sir i kajmak koji su nadaleko čuveni po kvalitetu. Za dalji razvoj turizma svakako je potrebno ulaganje u putnu infrastrukturu. 
IZ PROŠLOSTI KRAJA

Motel Izgori. Na cesti Gacko – Tjentište, tamo gdje se sutiču rječice Izgorka i Jabušnica te tvore rijeku Sutjesku , i 10 km od Nacionalnog parka Sutjeska, radio je motel "Izgorka", gdje se moglo užvati u specijalitetima kraja: krompir, cicvara (jelo spraveljano iz  kukuruznog brašna i krumpira, sira, kajmaka i maslaca), potom kajmak, palenta, kiselo  mlijeko, janje na ražnju i pripravljeno pod saćom (pekom; zemljani ili željezni poklopac, pokrivalo kojime se pokriva hrana, koja je postavljena na kamene ploče , a poklopac se tad ispunjava užarenim ugljenom). Mogle su se pojesti i pastrmke i dr. jela. 

Praktično

AKTIVNOSTI


Aktivnosti na snijegu

Zimski uspon na Volujak - Suha; Lica sjeverna i južna
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 23.2.2023.
Opis. Volujak od svih naših planina ima najviše vrhova preko 2000 metara nadmorske visine. Lica južni vrh 2153 m i Lica sjeverni vrh 2111 m se nalaze na sjevernom dijelu grebena Volujka i odvojeni su od ostatka masiva. Pristup je moguć sa sjeverne strane na dva načina iz iste polazne točke. Prvi način je iz pravca Suhe preko strme livade direktno na vrhove Lica i to je ujedno glavni smjer. Drugi način je obrnuti smjer tj. kružna tura preko grebena Adžovac i Kote 2041, a potom na vrhove Lica te silazak preko strme livade na polaznu tačku. Naš današnji uspon je bio na "nagovor" prijatelja iz "PD Trebević" - I.Sarajevo. Ekipa broji 11 članova, velikih zaljubljenika planina i prirode koje snijeg i magla nisu ni u jednom momentu obeshrabrili. Dakle već na samoj polaznoj tački iz doline Suhe kod rampe počinje naša zimska avantura. Ovaj uspon je jedan od najzahtjevnijih u cijelom Dinarskom gorju. Krećemo se pored korita Sušnog potoka pored kojeg inače ide i drumski put koji u ljetnom periodu krati stazu za cca. 6 km, ali u ovim okonostima mi prelazimo pješke sve do Šumareve staze koja nas vodi do Dolova i Vratnice. Uz kraće pauze izlazimo na Vratnice i tu količina snijega postaje veoma ozbiljna jer je to famozna livada sa usponom od preko 45 stepeni nagiba a snijega do koljena. Krećemo se veoma sporo zbog magle i jedini orijentir je mapa i gpx.trag Na čelu se smjenjujemo naizmjenično "prteći" po nekih cca. 15-20 metara. Nakon 7h i 30 minuta uspijevamo izaći na Sjevernih vrh Lica 2111 m.n.v., a nakon kratkog zadržavanja i na Južni vrh Lica 2153 m.n.v. Uskraćeni za pogled i hladno vrijeme nije nam dozvolilo neko duže zadržavanje pa smo brzo krenuli nazad. Ohrabreni uspješno izvedenim usponom silazak je išao poprilično brzo tako da nam je za ovaj poduhvat trebalo ukupno 12h i 40 minuta, sa pređenih 20 km i savladanih 1500 metara uspona. Moram poimenično spomenuti ekipu koja je u "himlajskim uslovima" odradila ovaj uspon: Ceca, Ana, Biljana, Ljubica, Dejan, Goran, Dare, Bane, Aleksej Damir (profa) i moja malenkost. Bila nam je čast upoznati se sa planinskim divom Volujkom koji ima dva lica - Sjeverna i Južna.

BORAVAK U PLANINI I KRAJU


Smještaj

​Planinarski dom "Volujak"

Planinarski dom, otvoren 2013. godine, nalazi se na 1443 m nadmorske visine, u Papinoj dolini, između planina Volujka (2336 m) i Lebršnika (1985 m), nedaleko od vrha Kuk (1818 m) i nešto daljeg masiva Bioča (2397 m). U blizini doma se nalaze Jagodino jezero i izvor rijeke Sutjeske. 
Do doma se stiže makadamskom cestom dužine 8 km.

Od planinarskog doma vode markirane planinarske staze prema planinama: 
  • Volujak (Vlasulja 2336 m, Studenac 2296 m, Badnjine 2243 m)
  • Lebršnik (Orlovac 1985 m, Kuk 1817 m) i Stabanska jezera,
  • Bioč (Veliki Vitao 2397 m), Trzivka i Trnovački Durmitor.

Dom raspolaže s 30 ležaja raspoređena u 3 sobe i velikom sobom s ognjištem.  U domu se nalazi kuhinja s pitkom vodom. Dom je opskrbljen električnom energijom koja se dobija pomoću solarnih panela i vjetrenjača. Sanitarni čvorovi s tuševima.
Ispred doma se nalazi velika nadstrešnica s ognjištem.
Domom upravlja PD "Volujak" iz Gacka. Otvoren je prema potrebi.

KONTAKT: PD "Volujak", FACEBOOK STRANICA (s brojevima i adresama za kontakt)
IZVOR: PSRS
Picture

Upozorenja i opasnosti u planini

Savjeti za kretanje na području Volujka

Na planini Volujak nema opasnosti od mina, jer ovo područje nije bilo zahvaćeno ratnim sukobima tijekom rata u BiH (1992.-1995.). Oprez je potreban je se radi o dosta zabačenom, manje posjećenom i krševitom terenu. Pored toga, planinom prolazi državna granica pa je potrebno sa sobom nositi identifikacijske dokumente.
Oprez je potreban i tijekom zimskih uspona zbog sniježnih streha na grebenu Volujka.

IZVORI I LITERATURA

ELEKTRONIČKI IZVORI (članci, blogovi, putopisi ...):
BALLIAN, Dalibor: ​Veličanstveni neprohodni klanci – Volujak. Svjetlo riječi, 22.11.2017.
SUMMITPOST: 
Volujak
WIKIPEDIJA: Volujak


LITERATURA:
BEŠIROVIĆ, Uzeir: Pogled s Volujaka. Naše panine 1977. br. 3. str. 101-103 (PDF)
​GOMEZ, Mathias: Forgotten Beauty, a hiker's guide to BiH's 2000 meter peaks. ISBN 978-9958-630-59-0. Buybook. Sarajevo, 2005. str. 85-86
​GILIĆ, Stanilsav: Vlasulja. Naše planine 1954. br. 4. str. 288-291 (alpinistički usponi) (PDF)  
GUŠIĆ, Branimir: Vratnice. Hrvatski planinar 1928. br. 4. str. 89-95 (PDF)       
GUŠIĆ, Branimir: U čaru Bioča, Maglića i Volujaka. Hrvatski planinar 1932. br. 3. str. 76-82 (PDF)  
KRAUS, Rikard: Die Cephalopodenfauna des Muschelkalkes der Volujak Alpe bei Gacko in der Herzegowina. Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina. Wien, 1916
KRAUS, Rikard: Cefalopodi ljušturnoga vapnenca kraj Gacka u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH. Sarajevo, 1914.
KRSTULOVIĆ OPARA, Daniel: Bioč, Maglić, Volujak. Hrvatski planinar 2012. br. 12. str. 528-537 (PDF)   
MILIVOJEVIĆ, Milovan: Glacijalni reljef na Volujaku sa Biočem i Maglićem. Geografski institut "Jovan Cvijić" SANU, Posebna izdanja, knj. 68:1. Beograd, 2007. (PDF)
​​MILJEVIĆ, Iva; KULIJER, Dejan; ĐUKNIĆ, Jelena; MARINKOVIĆ, Nikola; MILANOVIĆ, Đorđije; ŠĆIBAN, Marko: Biodiverzitet jezera Nacionalnog parka Sutjeska i preporuke za njihovo održivo upravljanje. 2018. (PDF)
  • Predgovor. Već treću godinu zaredom, Centar za životnu sredinu realizuje naučna istraživanja u našem najstarijem nacionalnom parku, Nacionalnom parku Sutjeska. Dok je proteklih godina fokus bio na rijekama i ekosistemima u njima i uz njih, 2016. godine smo realizovali istraživanje svih pet planinskih jezera koja se nalaze na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska – jezero Donje Bare, jezero Gornje Bare, Bijelo jezero, Crno jezero i Orlovačko jezero. Uz podatke o biodiverzitetu i stanju populacija određenih grupa, cilj nam je bio i izvršiti analizu trenutnih i potencijalnih ugrožavajućih faktora, kao i dati upravi Parka smjernice za buduće kvalitetnije upravljanje ovim vrijednim vodenim površinama. Istraživanje je sprovedeno u julu i avgustu i za samo nekoliko dana je prikupljeno više od 900 nalaza za oko 370 taksona koji obuhvataju makrozoobentos, fitoplankton, mekušce, biljke, viline konjice i ptice. Izabrane grupe organizama predstavljaju jedne od najvažnijih pokazatelja stanja životne sredine (bioindikatore), te su shodno tome i izabrane kao ciljne grupe ovog istraživanja.

POLJAK, Josip: Preko Volujaka do Trnovičkog jezera. Hrvatski planinar 1939. br. 9. str. 275-282 (PDF) 
RENGIEO, Ivan: Najistočnije hrvatsko velegorje. Hrvatski planinar 1941. br. 11. str. 263-272 (PDF)    
GAFIĆ, Muhamed, DŽEKO, Šemsudin Džeko: Maglić, Volujak, Zelengora. Edicija Planine Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2008. (PDF)  
TABAKOVIĆ, Hamdo: Uz Sutjesku na Volujak. Naše planine 1954. br. 3. str 97-101 (PDF)  

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact