|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > ŠATORSKO-GOLIJSKI VIJENAC > Jadovnik
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Lisina, 1656 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.2448, 16.3971
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Lisina, 1656 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.2448, 16.3971
Pogled na šumovite sjeveroistočne padine Jadovnika s ceste Drvar-Resanovci
|
Jadovnik je planina u Bosni i Hercegovini. Smještena je u zapadnoj Bosni, između Bosanskog Grahova (Grahovsko polje) i Drvara (Drvarska kotlina). Spada u Šatorsko - golijski vijenac planina (Bilo Šatora). Pruža se dinarskim smjerom SZ-JI, a građena je od jurskih vapnenaca. Najviši vrhovi su Lisina (odn Vijenac, 1656 m; neki izvori navode 1666 m), Jadovnik (1650 m) i Crni vrh (1579 m). Na starijoj topografskoj karti JNA (List 471-4-2 Drvar (Marinkovci), drugo izdanje 1977.) kao najviši vrh Lisine obilježen je Veliki Bat, 1654 m, a Aćimom vrh je prema istoj karti jednake visine kao i Lisina - 1635 m.
Na starijim kartama i tekstovima je cijela planina bila imenovana kao Vijenac. U starijoj literaturi spominje i kao Jedovnica. Neki ljudi spominju kako su ranije stariji ovu planinu zvali i Jedovnik, no također i da se na kraju ustalio samo naziv Jadovnik. Ime Jadovnik navodno potječu od predaje o djevojci koja je jadikovala za izgubljenim dragim. Na Jadovniku (poput susjednih Šatora, Staretina) rastu veći kompleksi dinarske šume bijelog bora na dolomitima (Genisto januensis-Pinetum) i kompleksi submediteranske šume crnog bora. Južnije od planine Grmeča postoji više-manje kontinuirano planinsko područje s jelom, koje osim padina (Petrovačkoga) Grmeča zauzima još planine Osječenicu, Klekovaču, Lunjevaču, Jadovnik (Vijenac), Šator, Staretinu, Goliju, Vitorogu, Visinu, Cincar, Malovan, Stožer, Radušu te područje oko rijeke Janj. 2017. godine je jedna grupa entuzijasta obilježila stazu od Tičevske rampe do vrha Lisina/Vijenac. Ako se planirate penjati na Jadovnik obavezno se pridržavajte navedene staze, je je cijeli vijenac oko Jadovika minski sumnjivo ili minirano područje. TEKSTOVI S INTERNETA Jadovnik Nešto je duži od Uilice, i mnogo širi, njegova pobrđa dodiruju se s drugim planinama, a preko tičevske visoravni vezan je i sa Šatorom. Postoji više podataka o visini, ali svi pokazuju da je gotovo identične visine kao Uilica, od koje ga dijeli Resanovačko polje. Podaci govore o 1650 (najčešće ), i 1656 i 1666 m za najviši vrh. Vrhovi nose uobičajena imena: Goli vrh, Vjenac, Lisina, Jadovnik. Sa grahovske strane je strmiji i viši, pun krša, planinskih livada i slabe vegetacije, s visokim šumama tek oko najviših vrhova. Prema Drvaru je niži, ali mnogo šumovitiji, s pojedinim dijelovima gotovo prašuma, onih umjerenog pojasa. Iako iste visine kao Uilica, mnogo je hladniji, na njemu prije padne i duže se zadrži snijeg, jer je zaklonjen drugim planinama od utjecaja klime s mora. U Drugom svjetskom ratu njegove guste šume pružale su skloništa stanovništvu u zbjegovima, kao i partizanskim bolnicama i radionicama gdje su se šile i popravljale stvari za vojsku. U posljednjem ratu (1991.-1995.), nakon pada položaja VRS na Šatoru u ljeto 95, linija se povijala po Jadovniku. Znatan dio terena, pogotovo prema drvarskoj strani ostao je miniran, možda i najviše od svih grahovskih planina. Zaista nije preporučljivo bazati po planini bez mještana i vodiča. Nedavno je obilježena apsolutno sigurna staza do vrha - isključivo nju koristiti, i ne lutati mimo nje. IZVOR Diskusija. Forum ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara..., 3.12.2017. Povijesne crtice
1941. Ustaška politika zločina nad Srbima u istočnoj Hercegovini i uspjesi tamošnjih ustanika zabrinuli su talijansku vojnu komandu jer su ustanici prijetili potpunim osvajanjem istočne Hercegovine, što bi uvelike ugrozilo talijanske interese na Balkanu. Zato Mussolini želi provesti reokupaciju i staviti pod kontrolu talijanske komande vojnu i građansku vlast u Drugoj okupacijskoj zoni. Stoga su na temelju Sporazuma o reokupaciji između talijanske okupatorske vojske i predstavnika tzv. NDH., potpisanog 26.8.1941. Hrvatsko primorje, Dalmacija i Hercegovina od 1.9.1941. bili podređeni zapovjedniku talijanske Druge armije, i to južno od crte Resnik - Čatrnja - Jadovnik - Šator planina - Staretina planina - Vran planina - Prenj planina - Crvanj planina. Odredbom Sporazuma s područja demilitarizirane Druge okupacijske zone morali su se povući ustaše i pripadnici jedinica ustaškog pokreta. Domobrani, redovna vojska NDH-a, svedeni su na minimum snaga, a bili su pod komandom talijanskih generala. IZVOR MIROŠEVIĆ, Franko: Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (PDF) 1995. Operacijama SKOK2 (4.-11.6.1995. na Dinari i Livanjskom polju), LJETO 95 (25.-30.7.1995. godine) hrvatske su snage preuzele Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja). Ulaskom u Bosanskog Grahova prekinuta je komunikacija Knina sa Drvarom i zaleđem. Krajem srpnja/jula 1995. 4. gardijska brigada HV-a upućena je na položaje od Grahova prema Drvaru kako bi spriječili protuudar Vojske RS. Zauzeli su kotu Lisina (1656 m) koja dominira planinom Jadovnik i s koje se nadzirala komunikacija Livno-Grahovo odakle su hrvatske snage preko Crvene zemlje na Dinari planirale ulazak u Knin. Dva dana zaredom pripadnici specijalne postrojbe VRS napadale su kotu Lisine. Prvi dan hrvatske snage nisu imale gubitaka a drugi dan od zadobivenih rana preminuo je dozapovjednik izvidničke satnije Josip Markić po kojem je na godišnjicu pogibije imenovan vojni poligon na Crvenoj Zemlji na Dinari ponad Knina. Kota je obranjena, i VRS njom nije uspio ovladati, što je bio od značaja za daljnje vojne akcije prema Kninu. IZVOR 25 godina VRO Oluje - Oni se ne žele isticati, sretni su da su bili dio tog povijesnog trenutka. MetkovićNET, 5.8.2020. |
Pogled na Jadovnik s Tičeva
Negnjila obična, zanovijet obični, negnjil (Laburnum anagyroides Medik.) Hercegbosanska županija je 2014. godine na Popis sekundarnih šumskih proizvoda koji se skupljaju pa se zbog mjera zaštite moraju podvesti pod kontrolu i nadzor (u kategoriji rijetkih i endemičnih denro-vrsta) stavila i stanište biljke negnjila obična (zanovijet obični, negnjil; Laburnum anagyroides Medik.) na planini Jadovnik. Obični zanovijet raste kao grm ili stablo do 7 m. Kora je na starim stablima sivkasta, sitno ispucala; na granama i mladim stablima zelenosmeđa i glatka. Listovi su na 2-7 cm dugoj peteljci s tri liske; liske su eliptične, gotovo sjedeće, duge 3 − 6 cm, odozgo gole i tamnozelene, odozdo svjetlije i prileglo svilenkasto dlakave. Cvjetovi su dvospolni, žuti cvjetovi; formiraju se u grozdaste cvatove; cvjeta tijekom (IV.), V. i VI. mjeseca. Plod je svilnkasto dlakava mahuna. Gotovo svi dijelovi biljke, a posebno kora, lišće, cvjetovi i plodovi sadrže alkaloid citizin koji je otrovan i upotrebljava se u farmakologiji. Donekle mu je sličan bagrem, ali su njegovi cvatovi bijele boje. IZVOR Priručnik za određivanje vrsta (projekt Poučni park Picelj). Zabok, 2016./17. |
JUŽNA PODGORINA JADOVNIKA
Maleševci
|
|
Veliki Obljaj
|
|
SJEVERNA PODGORINA JADOVNIKA
Nadgrađe
Visuć grad (kod Drvara)
Početak obilježene pješačke staze do Visuć grada (Crna kraljica) POGLEDAJ NA GOOGLE MAPS
Početak obilježene pješačke staze do Visuć grada (Crna kraljica) POGLEDAJ NA GOOGLE MAPS
|
Crna Kraljica - Drone Video
Datum objave: 12.8.2022. Autor: Zoran Gajic Opis; 06.08.2022. video montiran iz materijala za MTB: Crna kraljica - Grad Jelene Tomašević |
MTB: Crna kraljica - Grad Jelene Tomašević
Datum objave: 9.8.2022. Autor: Zoran Gajic Opis. Biciklom na Crnu kraljicu, grad posljednje bosanske kraljice Jelene Tomašević. 125km, 6. i 7. avgust 2022. godine, moje prvo bikepacking putovanje, najljepše do sada, istinska mala solo avantura. Krenuo sam sa Mliništa na putu Mrkonjić-Glamoč, pa tragom uskotračne pruge 68km po planinskom vijencu punom mračne crnogorice, preko Potoka, pa do pola do vrha Klekovače, pa lutanje i odustajanje od vrha zbog nadolazećeg nevremena. Dugački spust u Drvar, gdje sam i proveo noć. Sutra ujutro polazak na ruine Visuć-grada Crna Kraljica, po legendi posljednje bosansko prebavalište kraljice Jelene Tomašević. Sjajno druženje sa taksistom Desimirom! |
PROČITAJ VIŠE Visuć grad kod Drvara - radnim akcijama do turističke atrakcije (FOTO/VIDEO). RTRS (SRNA), 26.2.2021.
|
Prekajsko jezero
Prekajsko jezero
Prekajsko jezero
|
Prekajsko jezero je umjetno jezero u Bosni i Hercegovini, na rijeci Uncu, na području općine Drvar.
Prekajsko jezero ili jezero Župica nastalo je izgradnjom brane na rijeci Unac 17 kilometara uzvodno od Drvara u mjestu Prekaja kod sela Župica. To je napravljeno u drugoj polovici 20.stoljeća u svrhu akumuliranja vode za potrebe industrije u Drvaru - proizvodnje celuloze i papira. Gašenjem dijela tvornice, odn. proizvodnje celuloze, prestala je potreba za njegovom prvobitnom namjenom. Izgradnjom ove brane, visoke 24,74 m i širine 692 m, također se uspješno doprinjelo regulaciji vodenih tokova u ovome kraju, posebno u slučajevima naglih i visokih voda. Danas se koristi u svrhu rekreativnog turizma, ali nema izgrađene infrastrukture. Prekajsko jezero ima površinu od 2 km2. Jezero je poribljeno. Vrste riba koje se nalaze u jezeru su šaran i klen, mada ima i drugih ali su zastupljene u manjem broju. Do njega se dolazi iz Drvara cestom. IZVOR Prekajsko jezero. Wikipedija |
Župica
Župica je naseljeno mjesto u općini Drvar, u srednjem toku Unca, na desnoj obali. U blizini je Unac pregrađen i stvoreno je umjetno Prekajsko jezero, za potrebe industrije u Drvaru. Sa sjeverne strane su Sklop i Orlovača koji odvajaju naselje od Prekaje. Poljice, Bunčevac, Župica i Brda su nekada bili jedno selo pod imenom Štrbci Mali. Dobili su imena po zemljišnom obliku, izuzev Bunčevca. Leže istočno od Štrbaca Velikih, i prostiru se prema Crnom Vrhu i Prekaji. S istočne strane im je Klekovača s vrhovima: Crni Vrh, Kuk, Ikovac, Javorova Kosa. Na drugim stranama nemaju prirodnih granica. Uz korito Unca je Župica, ostali na tavanastim zaravnima. Kuće su po običaju na malo uzdignutijim položajima da bi ravni dio ostao za obradu. Izuzev Unca nema druge žive vode. U posljednjem ratu 1992.-1995 mještani su napustili selo i jako malo ih se vratilo.
Drvarsko polje
|
Karavan - Bosanski Petrovac, Drvar 1. dio
Proizvodnja: TV Beograd |
Karavan - Bosanski Petrovac, Drvar 2. dio
Proizvodnja: TV Beograd |
IZVORI I LITERATURA
RAUCH, VON Hans: Ein Beitrag zur Zygaenenfauna Bosniens (Lepidottera, Zygaenidae). Zeitschrift der Arbeitsgemeinschaft Österr. Entomologen, 28. Jg., 4, 1976 (1977) (PDF)
ŠGD "HERCEGBOSANSKE ŠUME" d.o.o. KUPRES; ŠUMARIJA DRVAR: Elaborat gazdovanja šumama visoke zaštitne vrijednosti (HCVF). G.J. "Jadovnik - Drvar" Šumska područja koja osiguravaju osnovne prirodne usluge u kritičnim situacijama - šume važne za snabdjevanje vodom (HCVF 4a); Visuć grad - Crna Kraljica (Odjel 81); Šumska područja koja sadrže globalno, regionalno ili državno važne koncentracije biodiverziteta - zaštićena područja (HCVF 1a). Nedovršena verzija. Drvar, 2014. (DOC)
VRLJIČAK, Vrljičak; BUCALO Vojin, IBIŠEVIĆ, Ahmet: Studija o hidrogeološkim karakteristikama područja ''Jadovnika'' kod Titovog Drvara. RO Geoinženjering Sarajevo OUR Geoinstitut Ilidža. Sarajevo, 1985.
ŠGD "HERCEGBOSANSKE ŠUME" d.o.o. KUPRES; ŠUMARIJA DRVAR: Elaborat gazdovanja šumama visoke zaštitne vrijednosti (HCVF). G.J. "Jadovnik - Drvar" Šumska područja koja osiguravaju osnovne prirodne usluge u kritičnim situacijama - šume važne za snabdjevanje vodom (HCVF 4a); Visuć grad - Crna Kraljica (Odjel 81); Šumska područja koja sadrže globalno, regionalno ili državno važne koncentracije biodiverziteta - zaštićena područja (HCVF 1a). Nedovršena verzija. Drvar, 2014. (DOC)
VRLJIČAK, Vrljičak; BUCALO Vojin, IBIŠEVIĆ, Ahmet: Studija o hidrogeološkim karakteristikama područja ''Jadovnika'' kod Titovog Drvara. RO Geoinženjering Sarajevo OUR Geoinstitut Ilidža. Sarajevo, 1985.
