|
|
Narodna baština (Etnografsko nasljeđe) > Materijalna baština > Tradicionalna prehrana i gastronomija
STRANICA JE U IZRADI
Hvala Vam na razumijevanju!
Hrvatska
|
Zaštićeni autohtoni proizvodi (stanje 03/2023)
Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI (ZOI)
ZOI Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres - registrirana ZOI Neretvanska mandarina - registrirana ZOI Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje - registrirana ZOI Istarski pršut / Istrski pršut - registrirana ZOI Krčko maslinovo ulje - registrirana ZOI Korčulansko maslinovo ulje - registrirana ZOI Paška janjetina - registrirana ZOI Šoltansko maslinovo ulje - registrirana ZOI Bračko maslinovo ulje - registrirana ZOI Goranski medun – registrirana ZOI Novigradska dagnja– u postupku registracije ZOI Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina– registrirana ZOI Dalmatinska janjetina - registrirana ZOI Istarski med / Istsrki med – u postupku registracije ZOI Dalmatinski med - u postupku registracije ZOI Meso turopoljske svinje – u postupku registracije ZOI Istarski ovčji sir/ Istrski ovčji sir – u postupku registracije ZOI Istra - registrirana ZOI Paška sol - registrirana ZOI Paški sir - registrirana ZOI Malostonska kamenica - registrirana ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA ZOZP Krčki pršut - registrirana ZOZP Lički krumpir - registrirana ZOZP Drniški pršut - registrirana ZOZP Dalmatinski pršut - registrirana ZOZP Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak - registrirana ZOZP Lička janjetina - registrirana ZOZP Lički škripavac - registriran ZOZP Komiški rogač – registrirana ZOZP Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka – registrirana ZOZP Lumblija (Korčula) – registrirana ZOZP Rudarska greblica (Samoborsko gorje) - registrirana ZOZP Brački varenik - registrirana ZOZP Dalmatinska panceta - registrirana ZOZP Dalmatinska pečenica - registrirana Lička janjetina
Lička janjetina je svježe janjeće meso hrvatske izvorne pasmine ovce, ličke pramenke. Naziv je zaštićen u Republici Hrvatskoj od rujna 2016. godine, a od 2018. i na području cijele Europske unije. Objavom navedene Uredbe Komisije, naziv 'Lička janjetina' upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te postaje zaštićen na području cijele Europske unije. Područje uzgoja ličke pramenke i proizvodnja „Ličke janjetine“ obuhvaća grad Gospić te općine Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera, Udbina, Vrhovine, Senj, Brinje i Otočac u Ličko-senjskoj županiji, te Gračac u Zadarskoj županiji. Zaštita ovog naziva temelji se na ugledu kojeg je ovaj proizvod stekao zahvaljujući kvaliteti mesa te dugoj tradiciji i specifičnom načinu uzgoja ovaca. Goranski medun
Goranski medun dobio je 2023. godien europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele EU. Postupak zaštite naziva Goranski medun pokrenula je Udruga proizvođača meduna. Goranski medun je med kojeg na području Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščanske udoline proizvode pčele autohtone pasmine sive pčele (Apis mellifera carnica) od medne rose. Medna rosa je slatki sok koji se u povoljnim uvjetima najčešće javlja na crnogoričnom (jela, smreka) i bjelogoričnom drveću (hrast, bukva, javor) te kojeg proizvode kukci, najčešće lisne i štitaste uši. Prikupljenoj mednoj rosi pčele dodaju vlastite specifične tvari, odlažu, izdvajaju vodu i skladište u stanice saća do sazrijevanja meduna. Boja meduna je u rasponu od tamno bež preko tamno jantarne do crvenkasto-smeđe s mogućim perlastim nijansama u strukturi, kao i zelenkastim refleksijama na površini kod tekućih uzoraka meda. U ovisnosti o sezoni Goranski medun može poprimiti i tamnije nijanse – smeđe do tamno smeđe, gotovo crne, nerijetko i sa zelenkastim preljevima nalik nafti. Miris je srednje do jako izražen, balzamičan, vaniličan, s notama koje podsjećaju na karamel, smolu, suho lišće i paljeno drvo. Odlikuje ga relativno slabija slatkoća i pripadajuća aroma srednjeg intenziteta, koja asocira na slad. |
Korisna poveznica
LIKA - GASTRO - http://lika-gastro.com/hr Ličke "gastronomske zime" Tradicionalni bogatiji lički zimski ručak bilo je kuhano kiselo zelje sa suhim mesom. Prilog je uvijek bio kuhani krumpir, gotovo nikad kruh. Međutim, u siromašnijih obitelji, puno se više ručala palenta prelivena kiselim mlijekom ili ugrijanim čvarcima. Nakon sušenja svinjetine i bravetine od prethodnog kolinja, prozivodile su se kobasice, krvavice, tanja slanina, rebra, a nešto kasnije i pršut i pečenice. Aperitiv uz jelo je obično bila čašica rakije. 
Ovca i njezini darovi
Autori: Marijana Dlačić, Hrvoje Badurina Izdanje ROG Muzej ovčarstva Cres Godina izdanja: 2013. Osim skoro svima znanih jela (janjetina, sir, (g)udić i olito), knjižica koja je pred nama jednostavnim pristupom iznosi sve pojedinosti koje se odnose na cjelinu općeg naziva ‘ovčja gastronomija’ s otoka Cresa. Goranski medun
Autor: Kanal Ri Datum objave: 20.10.2020. Opis. "Goranski medun" se proizvodi na definiranom zemljopisnom području Gorskog kotara koji pripada Primorsko-goranskoj županiji i definiranom zemljopisnom području Ogulinskoplaščanske udoline koji pripada Karlovačkoj županiji. Navedeno područje rasprostire se unutar administrativnih gradova i općina GOSTI: 1. BRANKO VIDMAR, Udruga proizvođača meduna 2. DRAŽEN LUŠIĆ, Katedra za zdravstvenu ekologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci |
Crna Gora
|
ZAŠTITA NAZIVA PROIZVODA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA NA NACIONALNOJ RAZINI
|
|
Kolašinski lisnati sir (2019.)
Kolašinski lisnati sir proizvodi se na više od 100 poljoprivrednih gazdinstava u okviru područja proizvodnje, a na tržište se godišnje plasira oko 2.000 tona ovog vrhunskog proizvoda. Proizvodnja jednog od najkarakterističnijih sireva u Crnoj Gori, poznatog i izvan njenih granica, prema dokumentaciji koja je osnova za zaštitu oznake porijekla, odvija se na područjima općina Kolašin i Mojkovac, u okviru definiranog zemljopisnog područja koje obuhvaća 17 mjesnih zajednica. Na kvalitetu i specifičnost kolašinskog lisnatog sira utječu karakteristike upravo geografskog područja na kome se proizvodi, odnosno priroda, bogatstvo flore i klima, koji imaju nesumnjiv utjecaj na kvalitetu mlijeka od kojeg se sir proizvodi. To je područje okruženo kanjonom Tare na sjeveru i Morače na jugu, kao i planinama Bjelasica, Sinjajevina i Komovi, a na kome se nalazi i Biogradsko jezero, kao jedna od posljednjih prašuma u Evropi. Osim prirodnih osobitosti geografskog područja, za posebnost u kvaliteti i krajnjem ukusu i izgledu kolašinskog lisnatog sira, najzaslužnije su, ipak, vrijedne domaćice s ovog područja, koje su vještine u priremi ovog proizvoda prenosile generacijama. Sigurne u svoje umijeće ne taje da specifičnost ovog sira zavisi od recepture, gdje je važna točna ocjena prirodne kisjelosti grijavine, ranije pomužemog i odstajalog mlijeka kome je skinut kajmak i u zajedničkom zagrijavanju obranog i punomasnog mlijeka pred sirenje i vješnini pripreme prepoznatljivih listova sira. Crnogorski pršut
Crnogorski pršut se proizvodi u granicama Stare Crne Gore, a u okviru postojećih administrativnih granica općina Cetinje, Nikšić, Danilovgrad, Podgorica i Bar. Nadmorska visina varira od 500 do 1.500 metara. Regija proizvodnje se, zahvaljujući blizini mora i Skadarskog jezera, odlikuje umjereno - kontinentalnom klimom, sa sušnim i toplim ljetima i umjereno hladnim zimama. "Prema Proizvođačkoj specifikaciji, dokumentu koji je temelj za zaštitu proizvoda, 'Crnogorski pršut' je trajni suhomesnati proizvod dobiven od buta svinja, suho soljen i hladno dimljen, pa podvrgnut procesima sušenja i zrenja", ističu iz ministarstva. Proces proizvodnje "Crnogorskog pršuta" traje najmanje godinu dana. Pored modernizacije proizvodnih pogona, primjena tradicionalnog postupka proizvodnje, bez bilo kakvih dodataka osim morske soli, uz proces dimljenja sagorjevanjem isključivo bukovog drveta, rezultira proizvodom koji ima prepoznatljiv miris, teksturu i bogastvo ukusa. Durmitorski skorup
Durmitorski skorup je na nacionalnoj razini zaštićen oznakom porijekla. Koristi od certifikacije ove oznake kvaliteta imaju proizvođači skorupa s teritorije općina Žabljak, Plužine i Šavnik, okupljeni u NVO "Udruženje proizvođača durmitorskog skorupa". Za dobijanje ove oznake sve faze proizvodnje, od sirovine do prerade, moraju se odvijati na određenom geografskom području. U specifikaciji proizvoda navedeno je da se Durmitorski skorup proizvodi po tradicionalnoj tehnologiji i predstavlja neizostavan segment povijesti i kulture cijelog durmitorskog područja. Definirano geografsko područje na kome se uzgaja stoka i proizvodi Durmitorski skorup je područje općina Žabljak, Plužine i Šavnik. Zbog specifičnih klimatskih uvjeta i bogatstva i jedinstvenosti biljnih vrsta to utječe na kvalitetu i senzorne osobine sirovog mlijeka i skorupa s tog područja. Durmitorski skorup je specifičnog izgleda, ukusa i mirisa i spada u pikantne namirnice visoke nutritivne i energetske vrijednosti. Tokom zrenja skorupa uslijed aktivnosti karakteristične mikroflore dolazi do niza složenih fizičkih i kemijskih promjena kroz koje se formira tipična struktura i aroma skorupa. Korištenje mješine za zrenje skorupa daje posebnu karakteristiku ovom proizvodu. |
Crnom Gorom: MJEŠANI SIR, KUČI HD10.430 visualizaciones
Datum objave: 7.11.2019. Proizvodnja: RIVchannel Opis: Kako se pravi kučki mješani sir zabilježili smo kod porodice Bojović u Kučima, kojoj se ovom prilikom zahvaljujemo na gostoprimstvu. |
Bosna i Hercegovina
|
Јedinstven specijalitet iz Hercegovine- sir iz mijeha
Autor: RTRS vijesti Datum objave: 12.11.2016. Opis. Čim se spomene Hercegovina, čini se da je prva asocijacija na ovo područje brojni specijaliteti. Za sve gurmane donosimo jednu pikantnu priču – o siru iz mijeha. Ekipa RTRS-a posjetila je mini-gazdinstvo Glogovac u Nevesinju i vidjela kako nastaje jedan od najprepoznatljivijih brendova Hercegovine. |
IZVORI I LITERATURA
MLIJEČNI PROIZVODI
DAN portal: Pretekao i mocarelu: Pljevaljski sir na listi najboljih sireva na svijetu. DAN, 15.2.2023.
DAN portal: Pretekao i mocarelu: Pljevaljski sir na listi najboljih sireva na svijetu. DAN, 15.2.2023.
- Opis. Pljevaljski sir treba da odleži 15 dana prije nego što je spreman za konzumaciju. Prestižni sajt Taste Atlas objavio je listu najboljih sireva na svijetu, a pljevaljski sir se našao na 27. mjestu, ispred mnogih poznatih svjetskih sireva: italijanske mocarele i švajcarskog grijera.
- Sažetak; Ispitivanje tehnologije sira tipa travničkog je bilo u autohtonim uslovima od ovčijeg mlijeka, a proizvodnja u industrijskom pogonu od kravljeg mlijeka. Ogledi su praćeni hemijskim analizama i ekonomskim pokazateljima. Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da je tehnologija sira prilagođena industrijskim uslovima pokazala pozitivne efekte.
- Sažetak; U Bosni i Hercegovini sačuvani su autohtoni mliječni proizvodi, pa i sirevi, uprkos brojnim migracijama stanovništva u gradove. Tehnologija većine ovih sireva je jednostavna, prilagođena skromnim planinskim uvjetima. Uz sireve od kravljeg mlijeka proizvode se i ovčji sirevi. Zbog komunikacijske izoliranosti udaljenih brdsko-planinskih područja proizvodnja je često "zatvorena" u domaćinstvima. Podrijetlo autohtonih sireva u Bosni i Hercegovini je različito, pa su i različite vrste autohtonih sireva: Travnički sir, Masni sir, Presukača, Sirac, Livanjski sir, Posni sir, "Suvi" ili "Mješinski" punomasni sir, svježi "Kiseli" i sušeni "Kiseli" sir, Zajednica, Basa, Kalenderovački sir, te kozji sirevi (tvrdi i bijeli meki kozji sir), "Zarica" i Urda. Pored navedenih vrsta sireva, u Bosni i Hercegovini proizvode još autohtone mliječne proizvode: kajmak, maslo i zimsko kiselo mlijeko. Karakteristično je, da je i proizvodnja i potrošnja ovih proizvoda, dobrim dijelom u seoskim domaćinstvima a izuzetak su kajmak i Travnički sir koji proizvode u malim gazdinstvima ali ih plasiraju na tržište, dok se Livanjski sir proizvodi industrijski.
