---

Područje: 
Obližnje grupe: 
​Obližnji krajevi: 
​Obližnje planine: 
Država: Hrvatska

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

-

ENGLISH SUMMARY: Lika

-

---

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području 

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Klima

Zima 1929. godine

Prvih dana siječnja 1929. godine, Genovska se ciklona pomaknula nad Jadran, a nad Skandinavijom se razvio snažan blok visokog tlaka zraka. Ciklona se danima zadržavala nad Jadranom, a anticiklona se sa Skandinavije širila i na Rusiju što je otvorilo dotok vrlo hladnog zraka nad naše područje. U unutrašnjosti Hrvatske počeo je padati višednevni gusti snijeg.

Sredinom siječnja 1929. godine na području Like počeo je padati snijeg, koji nije stao do 4. veljače i u Gospiću je dosegnuo visinu od rekordnih 285 centimetara. Nekoliko dana poslije sasvim je prekinut željeznički promet između Dalmacije i ostatka zemlje i Dalmacija je ušla u dvomjesečnu potpunu prometnu blokadu! Velika studen nastavila se i početkom veljače. Čak se na krajnjem jugu zemlje temperatura spuštala ispod -10°C, tako je 3. veljače u Dubrovniku izmjereno -11°C uz pucanje vodovodnih cijevi.

Na ličkoj pruzi snježni su nanosi te zime mjestimice bili veći od 4 metra, dok je "uobičajena" visina snijega te godine iznosila do tri metra. U Gospiću je 4.2,1929. godine izmjerena temperatura zraka od -36°C, rekord koji nikada nije srušen. Snijeg je te zime bio toliko visok da su stanovnici Like bili prisiljeni iz kuća izlaziti kroz prozore jer se vrata zbog snijega nisu mogla niti otvoriti. Problem je bio i kako doći do ogrjeva, stoke i hrane. Stoga su pod velikim snijegom Ličani iskopali tunele. Nikome nije padalo na pamet udaljavati se od kuće jer bi to, osim što je zapravo bilo nemoguće, značilo sigurnu smrt od smrzavanja. Te zime se mnogi prijatelji i rođaci nisu vidjeli nekoliko mjeseci. Visoki snijeg je srušio ili oštetio mnoge sirotinjske kuće pokrivene slamom. Zima je te daleke 1929. godine potrajala do početka lipnja, kada su se otopile ogromne količine snijega i izazvale dugotrajne i katastrofalne poplave Kosinjske i Gacke doline
​IZVOR Novi list, 4.2.2022.

Zima 1929. godine u Gospiću
Izvor: Državni arhiv, Gospić

PRIRODA

---

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

​KUD "Oštrc" , Rude : Lički plesovi /Lika/
Datum objave: 26.9.2017. Autor: dusanmisic1
Opis: 19.Županijska smotra koreografiranog folklora 2017. godine Velika Gorica , september 2017.

Po kraju 

Neke znamenitosti u ličkim šumama. 1. izdanje (PDF)
Autorice: Mandica Dasović i Renata Rudelić
Gospić, 2015.

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

BALENOVIĆ, V.: Stanovništvo Like iza izgona Turaka. Lički kalendar za 1935. godinu. Zagreb,  1934.
BALENOVIĆ, V.: Kulturne prilike Like prije turskog osvojenja. Lički zbornik, II. Zagreb,1937.
BOŠNJAK R.: Lika. Antropogeografska studija. Glasnik Geografskog društva, sv. XXII. Beograd 1936.
GLAVIČIĆ, Ante: Pregled starokršćanske i srednjovjekovne baštine Like, Podgorja i grada Senja. Izvorni znanstveni članak, Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 30 No. 1, 2003. (PDF)

• Sažetak; Na temelju vlastitih istraživanja i opažanja na terenu te podataka iz povijesnih pisanih vrela i znanstvene literature autor u radu obrađuje cjelokupnu poznatu starokršćansku i ranosrednjovjekovnu baštinu na prostoru Like, Podgorja i grada Senja. Rad je podijelio na tri dijela. U prvom dijelu donosi podatke o crkvama i samostanima u gradu Senju i bližoj okolici te sakralnim objektima i naseljima u Podgorju (od Sv. Jurja do Starigrada Paklenice), a vrlo detaljno obrađuje starohrvatske lokalitete u Gackoj dolini, Lici i Krbavi, gdje se na dominantim položajima tijekom srednjeg vijeka nalaze utvrđeni dvorovi koji su središta znamenitih starohrvatskih rodova Gušića, Kurjakovića, Tolimirovića, Mogorovića i dr. Dokumentirajući postojeće stanje, autor zaključuje da su u ovim žarištima hrvatske kulture i župskim središtima bile izgrađene ranoromaničke i romaničke crkve, koje su do danas posve razrušene ili samo stoje njihovi skromni ostatci, a poznate su uglavnom po predaji (nazivi "Crkvina"), jer prijeko potrebna arheološka istraživanja nisu izvršena. U drugom dijelu rada autor znanstvenu pozornost usmjerava na nalaze starohrvatske materijalne kulture. Opisujući nalaze i navodeći lokalitete na kojima su nađeni, autor upozorava da većina starohrvatskih grobalja koja se formiraju oko crkava nisu istražena. U trećem dijelu autor je opisao nalaze ulomaka kamenoga crkvenog namještaja ukrašenih osebujnom starohrvatskom pleternom ornamentikom. U gradu Senju pronađena su i tri starokršćanska ulomka, značajan je nedavno u "Plavoj vili" pronađen ulomak pletera s kraja 11. st. i osobito Senjska glagoljska ploča, tj. ulomci pluteja oltarne pregrade vjerojatno iz crkve sv. Jurja, čiji su temeljni ostatci pronađeni pri restauraciji tvrđave Nehaj. Dalje se opisuju ulomak pletera s motivom "osmice", koji je navodno nađen u Karlobagu, i ulomci pletera iz crkve sv. Petra u Starigradu Paklenici. Na prostoru Like ulomci pletera nađeni su u Smiljanu, Mogoriću, Volaricama i Pavlovcu. Autor ih opisuje, datira u razdoblje od 9. do 11. st., a zbog analogija koje u stilskom i umjetničkom pogledu imaju s nalazima pletera na prostoru Dalmatinske Hrvatske drži ih posebno značajnim, jer uz ostale nalaze dokazuju da se na prostoru Like razvijala starohrvatska umjetnost i kultura, samo nije primjereno svome značenju i istražena. Rad prof. Ante Glavičića ostao je u rukopisu, ali zbog znanstvene važnosti i dokumentacijske vrijednosti objavljujemo ovu arheološku i povijesnu "vizitaciju" dijela kulturne baštine grada Senja, Podgorja i Like, da bude poticaj, kako sâm kaže, mlađim znanstvenicima da nastave ondje gdje su stali on i njegove kolege.

GUŠIĆ B.: Naseljenje Like do Turaka. Lika u prošlosti i sadašnjosti. Materi­jali sa naučnog skupa održanog na Plitvicama. Karlovac, 1973.
GUŠIĆ M.: Starinska lička nošnja. Lika u prošlosti i sadašnjosti. Materijali sa naučnog skupa održanog na Plitvicama. Karlovac, 1973.
HENEBERG V.: Lika prije Haquetovih putovanja. Narodna starina, knj. I. Za­greb, 1922.
HENEBERG. V.: Lički gradovi prošlih stoljeća. Lički kalendar za 1934. Godinu. Zagreb, 1933.

Sadržaj: - Naseljenje Like do Turaka (B.Gušić) - Pregled geološke građe Like (M. Herak) - Podzemni svijet Like - ličke spilje (S. Božičević) - Predsalvenske kulture u Lici (R. Drechsler-Bižić) - Starinska lička nošnja (M. Gušić) - Ličani jezikoslovci (Z. Derossi) - Ličani u oktobarskoj revoluciji (J. Bogdanović) itd.