DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Dinara

Facebook instagram youtube email

​SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > MASIV DINARE > Dinara (planina)
Države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Dinara (Sinjal,), 1831 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0625, 16.3828

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Dinara je jedna od najviših planina koja čini prirodnu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njezino je ime najvjerojatnije antičkog podrijetla, od naziva ilirskog plemena Dindari koji su u starom vijeku živjeli oko Livanjskog polja istočno od Dinare. Po planini Dinari je u zemljopisu i geologiji zadnjih stoljeća prozvan cijeli Dinarski gorski sustav vapnenačkih planinskih lanaca Dinarsko gorje - i geološki blok  Dinarida, koji se pružaju duž istočnog Jadrana od Slovenije i Italije do Albanije.

Uže shvaćena, Dinara se pruža dvadesetak kilometara u nizu izmedju planina Ilice (Ujilice, Vilice) i Troglava, tj. na sjeverozapadu od sedla Derala (965 m) na cesti Knin-Grahovo, pa do sedla Privija (1230 m) iznad Uništa na jugoistoku, gdje se nastavlja najviši središnji greben Troglava. Stoga se uža Dinara uzdiže izmedju Kninskoga i Grahovskog polja, a najbliže gradsko naselje je dalmatinski Knin. Najviši vrhunac na grebenu uže Dinare i ujedno najviši u Hrvatskoj je zaobljena glavica  Sinjal (1831  m) iznad Kijeva, koji se na jugozapadu prama Kninu obrušava strmim stijenama, a na sjeveroistoku prama Bosni je valovita kamena visoravan.

Iako je tek pedesetak kilometara daleko od obale Jadrana i dio dalmatinskog kopna, na Dinari je hladnija planinska klima s dosta snijega kroz pola godine. Na njezinom gorskom grebenu nema stalnih naselja osim sezonskih pastirskih stanova (katuni) koje povremeno rabe stočari iz susjedne doline Cetine, a najbliže stalno brdsko selo su Uništa na jugoistoku i Kijevo na južnom podnožju. Drugi značajan vrh blizu Dinare je Ošljak, 1706 m pod kojim se na jugu pružaju klisuraste strmine duge 6 km privlačne za alpiniste.


Područje Dinare obuhvaća raznoliku skupinu biljnog i životinjskog svijeta koje su se prilagodile različitim vrstama staništa, vremenskim uvjetima te klimi. Dostupni podaci govore kako na nizom značajnih staništa obitava preko 1000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja. Na jugozapadu i vršnom grebenu su uglavnom polugole kamenjare i pašnjaci, a više šume ima na sjeveroistočnoj bosanskoj padini. U fauni Dinare je značajan endemski ugroženi glodavac,  Dinaromys bogdanovi longipedis.


IZVOR  Dinarske planine. Wikinfo

Uvećaj kartu
ENGLISH SUMMARY: Dinara mountain
-
UNIŠTA Dinara
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:​​​​

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain



Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS


Pogled od Kninske tvrđave na Dinaru
Pogled od Kninske tvrđave na Dinaru

PRIRODA


Zaštita prirode

Picture

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Narodna baština

Tradicionalni radovi i privređivanje
Tradicijsko stočarstvo
Čuvari dinarskih pašnjaka - (Caretakers of the Dinaric Mountain Pastures) - Dinara back to LIFE
Autor: Udruga BIOM Datum objave: 10.11.2023.
Opis. Blago je vrijedilo i čuvalo se, rečenica je kojom započinje treći kratki film Dinara back to LIFE projekta. U nekoliko minuta kadrova Dinare, predstavljena je priča mladih stočara obitelji Totić i životno iskustvo Petra Validžića. Za njih, dan počinje vrlo rano brigom o brojnom stadu, a ostatak dana se razlikuje po mnogo čemu. Petar je jedan od rijetkih stočara koji još uvijek izvodi svoje blago na planinske pašnjake na Martinovim košarama i okolici, dok Gabrijel i Ivano uz svoje svakodnevne i školske obaveze, pomažu roditeljima održavati obiteljski posao i brinuti za blago. ''Čuvari dinarskih pašnjaka'' je drugi treći film napravljen kroz projekt Dinara back to LIFE. Snimatelj: Ante Gugić Produkcija: FILMOFIL Projekt ‘’Dinara back to LIFE” je sufinanciran sredstvima LIFE Programa Europske unije pod brojem ugovora LIFE18 NAT/HR/000847. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prikazan sadržaj je isključiva odgovornost partnera Dinara back to LIFE projekta i ne odražava nužno stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, ni Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Više o projektu saznajte na https://dinarabacktolife.eu/ ili na Facebook stranici   / dinarabacktolife  

Priče iz planine


Vrhovi Balkana: Dinara
Datu objave: 27.9.2018. Proizvodnja: Al Jazeera Balkans
Opis: Penjući se na najvišu hrvatsku planinu, otkrivamo zašto je po njenom imenu nazvan cijeli lanac planina koji zauzima Zapadni Balkan. Po Dinari je nazvan čitav lanac planina od Slovenije do Makedonije. Već je i ta činjenica  dovoljna da se ovu planinu posebno respektira. Njen centralni položaj, markantnost i dužina, vjerovatno su bile ključne činjenice da se planine zapadnog Balkana nazovu dinaridima. Između ostaloga i ovo je bio razlog zbog kojeg smo se odlučili pobliže upoznati sa ovom planinom.
HAUSER - For The Love Of A Princess* (Braveheart)
Autor: HAUSER Datum objave: 26.1.2021.
HAUSER performing For The Love Of A Princess from Braveheart, by James Hornerilmed by Medvid production Audio by Matterhorn Music
*video je snimljen na Dinari

Gorski Vuk: Zimski uspon na Dinaru (1831m) u Parku prirode Dinara
Autor: Mountain Wolf Datum objave: 20.12.2021.
Opis. Dinara (vrh Sinjal 1.831 m) je najviša planina u Hrvatskoj. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km. U svibnju 2020. godine proglašen je Park prirode „Dinara“. Kao dio visokogorskih priprema, posjetili smo Dinaru u zimskom razdoblju i izložili se vremenskim uvjetima dostojnim puno viših planina.
🇭🇷 Bajkovita DINARA | Uspon na vrh SINJAL (1831 mnv) | Krov HRVATSKE 🇭🇷
Autor: Svijet Dinarida Datum objave: 23.6.2023.
Opis. Bajkovita DINARA | Uspon na vrh SINJAL najviši VRH u HRVATSKOJ iz Brezovca | 2023 🇭🇷 Video prikazuje uspon na Sinjal najviši vrh Republike Hrvatske visok 1831 m.n.v. Inače, najviši vrh Dinare je Troglav (1913 mnv) no on se nalazi na bosanskohercegovačkoj strani Dinare. Uspon smo počeli iz predivnog polja Brezovac i dalje preko visoravni Duler i Samar došli do vrha Sinjala odnosno vrha Dinare kako se još naziva. PRATITE NAS I NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: - Instagram:   / svijet.dinarida   - Facebook: https://facebook.com/profile.php?id=6...
Dinara - The Highest Peak of Croatia
Autor: Croatia Off the Beaten Path Datum objave: 12.9.20202.
Opis. If you're planning to go hiking on Dinara, the highest Croatian mountain, here is what you need to know about the routes and general orientation.

Dinara - Back to Life (Povratak života)

Picture
Kako bi se sačuvala Dinara, oživjeli njezini pašnjaci i očuvale ptičje vrste čije preživljavanje ovisi o očuvanju dinarskog staništa, pokrenut je projekt ”Dinara back to LIFE”. Osim stručnih konzervacijskih aktivnosti za restauriranje suhih travnjaka, planiranje dobre ispaše i kontrolirano paljenje te drugih popratnih zadaća, cilj projekta je oživjeti i zaštititi njenu iskonsku prirodu.
Projektno područje

Blizu 50.000 hektara područja planina Dinare, Troglava i Kamešnice te njihovog podnožja područje je projekta koji će obnoviti i sačuvati raznolikost surovog, ali bogatog staništa

Na karti bioraznolikosti, masiv Dinare ima svoje posebno mjesto. Nadvijajući se nad selima, samo područje naoko nije ni po čemu drugačije od ostatka Dinarida; divovske vapnenačke stijene, prostrani pašnjaci i tragovi ljudske prisutnosti glavna su obilježja ovog kraja. No, zbog povoljnih geografskih i klimatskih uvjeta, opisu Dinare posebnu čar daju ostaci nekadašnjeg načina života – blago koje je stoljećima bila glavna gospodarska grana njenih žitelja.
Od Dinare se živjelo, posebno u ljetnim mjesecima kada su pastiri s blagom izlazili na pašnjake i ostajali u pastirskim stanovima sve do početka zime. Vrh te kamenito-travnjačke planine je najviša točka, mjesto gdje Hrvatska dodiruje nebo. ​Projektno područje Dinare back to LIFE veličine je 49610,50 hektara na planinama Dinari, Troglavu i Kamešnicu, kao i u njihovom podnožju, otkud će krenuti promjena za biljni i životinjski svijet.
Aktivnosti
​
Restauracija travnjaka kroz kontrolirano paljenje i čišćenje, nabava stada i opreme za njihovo čuvanja, obnova ograda, bunara i pojilišta te stvaranje turističke ponude početak su dugoročne ideje o održivom upravljanju Dinarom
Informacije

https://dinarabacktolife.eu/
U Pašića polju
Pogled iz Pašića polja na sjeveroistočne obronke Dinare, prekrivene oblacima. Pašića polje južni je dio većeg Grahovskog polja.

Po planini i po kraju

U JUGOZAPADNOM PODNOŽJU


Dolina Krčića

Krčić (rijeka)

Slap Krčić
Slap Krčić je 22 metara visok vodopad na sjeveru Kninskog polja kojim se rijeka Krčić obrušava u Krku. Nazivaju ga još i "Veliki buk" i "Topoljski buk". Slap Krčić je nakon miniranja, pregrađivanja, izrade komore u njegovoj sedrenoj brani i izrade hidroelektrane, sveden je na povremeni slap iznad samog izvora rijeke Krke. Nalazi se neposredno uz grad Knin, a napaja se vodama s Dinare. Uz Krčić prolazi makadamska cesta koja povezuje Knin s Kijevom. Izgrađena je pošetko 19. stoljeća.

Slap Krčić ima i svoju legendu. Nekada je na brdu lijevo od slapa postojala utvrda koja je služila za obranu mosta. Legenda kaže da će ljudi ponovo izgraditi most kada Krčić više nikada ne presuši i kada ljudi prestanu međusobno ratovati.
IZVOR Slap Krčić. Wikipedija
Picture
Picture
Bajkovita Hrvatska 2: Slap Krčić i izvor Krke (BH-125)
Autor: ADRIA TON production Datum objave: 27.3.2024.
Opis. dokumentarno obrazovni serijal BAJKOVITA HRVATSKA Autori: Paula i Đelo Jusić Proizvodnja: Adria ton production ‪@ADRIATONproduction‬
To the Source || Krčić canyon || Kanjon rijeke Krčić || OSMhiking || DJI Air 3
Autor: OSM - One Step More Datum objave: 27.7.2024.
Opis. Ne možemo reći da je to bila kratka šetnja dalmatinskim kršem u potrazi za izvorom rijeke Krčić. Okruženi bujnom vegetacijom hodamo makadamom koji tu i tamo prolazi uz unajmljeni quad i staza nas je vodila utabanim planinarskim stazama uz korito rijeke. Rijeka pomalo presušuje. Ljeti rijeka i sam izvor rijeke presuše i ostane samo suho i oštro kamenje. Imali smo sreću da je izvor bio pun vode i vjerujte nam nakon 10 km po užarenom suncu, voda iz izvora je bila zaista predivno hladna i pitka. Recording equipment: DJI Air 3 GoPro 11 Visit us on IGM too Instagram: OSM -   / osm_onestepmore   Thanks for your support our dear friends. It means a lot to us. Love you. Veliki Tabor -    • A sad story about beautiful Veronika ...   In a Spider's web -    • In a Spider's web || Orlovača summit ...   Cusco -    • Cusco - the capital of the Incas | Ou...   Bjelolasica -    • Bjelolasica | In the wild world | OSM...  
Family Hike in Croatia to Samograd rock of Dinara Mountain
Autor: Secret Dalmatia Datum objave: 16.9.2021.
Opis. It was great spring day so we decided to finally climb Samograd rock of Dinara. While it is an easy climb, it is not for kids of all ages. This rock commands the valley of Kijevo and served as a natural sundial in the past. Still testing annoying AI narrator. Shot on GoPro9 and Mavic Pro 2 back in April. Read more on our blog: https://secretcroatia.blog/2021/09/16... To travel with us, contact us on https://www.secretdalmatia.com or send email directly to us at [email protected]

VRŠNO PODRUČJE


Brezovac

Brezovac 1978
Datum objave: 
4.3.2016. Objavio: Milos Solaja
Dinara,Brezovac i Duler
Autor: sasa j Datum objave: 12.11.2016.

DINARA (SINJAL)

Dinara je najviša planina u Hrvatskoj i jedna od najslikovitijih u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu. Usponi na vrh Dinare zahtijevaju dobru kondiciju jer su prilazi dugi, strmi i naporni. Radi popularizacije Dinare HPS s društvima iz Knina i Kijeva svake godine organizira skupni uspon na njezin vrh.
Sam vrh sastoji se od nekoliko kamenih vršaka obraslih klekovinom. Na jednom vršku orijentiranom prema Peručkom jezeru stoji geodetski stup, a na drugome križ. S vrha Dinare pruža se vidik na gotovo sve planine Dalmacije i Bosne, a posebno pogled privlači Peručko jezero u dubini.
Metalni žig Hrvatske planinarske obilaznice nalazi se na stijeni 4 metra južno od vrha i u metalnoj kutiji kod geodetskog stupa​.
IZVOR  Hrvatski planinarski savez (pristupljeno 29.4.2022.)
Picture
Naslovna fotografija
Pogled na Dinaru s obale Perućkog jezera
Prilazi vrhu Dinare

Suvo polje – pl. kuća Brezovac – Dinara 5 h

Glavaš – planinarsko sklonište Martinova košara – Dinara 4 h
Mirkovići – Dinara 3.30 h

​Uspon iz Knina, preko Suvog polja i Brezovca jednostavniji je i zanimljiviji od uspona iz Glavaša, a može se povezati i s usponom na vrh Badanj, koji je također KT HPO-a. Na putu iz Knina važno je uporište planinarska kuća Brezovac (1050 m) o kojoj skrbi HPD Dinara iz Knina. Od Suvog polja do vrha Dinare može se doći za 5 sati hoda. Isti dan treba se s vrha vratiti do Brezovca ili sići na drugu stranu Dinare prema selu Glavašu (4 h od vrha).
DINARA: highest peak of Croatia
Autor: crobackpacker Datum objave: 1.11.2022.
Opis. Highest peak of Croatia is beautiful and demanding mountain Dinara close to border with Bosnia and Herzegovina which offers splendid views on other Croatian and Bosnian mountains, Adriatic sea, islands and far beyond. Beside Dinara peak I visited Badanj peak (one of the peaks with best views in Croatia) and mountain huts Zlatko Prgin and Brezovac. gps trail of hike in this video: https://www.wikiloc.com/hiking-trails...
Badanj, Dinara, 1281m - planinarenje [130. VRH iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI] 4K
Autor: Robert Nuli Datum objave: 5.12.2024.
Opis. POGLEDAJ posjetu 130. vrhu iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI vrhu Badanj visine 1281m koji se nalazi na planini Dinari. ( Check my visit to Croatian 130th peak Badanj 4202ft from my Youtube series "All Croatian Peaks". I hike in Croatia as a part of my hiking in Croatia travel vlog. Peak is located in Šibenik Knin county. ) Vrh se nalazi u regiji 17. Dalmatinska zagora prema klasifikaciji Hrvatskog Planinarskog Saveza. Početak se nalazi kod Markovog Groba iznad Knina u Šibensko kninskoj županiji. Karakteristike uspona: visina 1281m, uspon 310m, udaljenost 2720m i trajanje 1h 33min. MOJE OCJENE 1. Težina: 16 2. Markacije: 25 3. Pogled: 95 KOMOOT RUTA https://www.komoot.com/tour/193474769... #Badanj #Dinara #HikingInCroatia Ukoliko vam financijske mogućnosti dozvoljavaju podržite moj rad da mogu POSJETIT što više VRHOVA, i SNIMITI što više VIDEA. Možete pomoći preko Youtube članstva, Paypal donacije ili Bitcoin donacije, linkovi su odmah u nastavku. Hvala -- PODRŽITE MOJ RAD, Veliko Hvala -- Youtube Članstvo: [    / @robertnuli   ] PayPal: [ https://paypal.me/robertnuli ] Bitcoin: [ 14yyb87SSpzXpLnoXCa9ff6kLY5oEJjUwP ] --  SVI HRVATSKI VRHOVI - Video serijal u kojem možete pratiti moje pohode na sve hrvatske planinarske vrhove:    • SVI HRVATSKI VRHOVI   - Slijedite me: - Instagram: [  / robi.nuli  ] Web stranica: [https://www.robertnuli.com] Twitter: [  / robertnuli  ] Facebook: [  / robertnuli1  ] Pinterest: [  / rnuli  ]

Ošjak

​Ošjak je najpoznatija stijena na južnom djelu Dinare, koji je prepoznatljiv po stmim stjenovitim grebenima. Rani alpinistički usponi po stijeni Ošjaka započeli 1950-ih pa su bivali sve učestaliji prema kraju 1960-ih godina. Pristup stijeni je u to vrijeme bio dosta težak. Najbliža željeznička postaja bila je tek u Kinu, odakle je trebalo tražiti transport do Kijeva, pa odavdje pješačiti do podnožja stijene. Danas se do samog podnožja Ošjaka može stići vozilom.
Projekt "Dinara"
​Projekt "Dinara" čini više međusobno povezanih segmenata, koji su međusobno umreženi. Radi se o  nekoliko planinarsko-pješačkih staza koje vode od Glavaša preko Ošjaka i Gorice na Sinjal (1831 metar nadmorske visine), najviši vrh RH, od planinarskog skloništa Drago Grubač na 1645 metara, po čemu spada među najviše planinarske objekte u državi.

Radovi na projektu Ošjak
Na lokalitetu Ošjak, iznad okomite stijene istočno od Kijeva, u kolovozu/avgustu 2019. godine obiježeno je otvaranje ferate, staze za planinare penjače uz stijenu Ošjaka, osigurane čeličnom sajlom i drugim sadržajima koji im jamče sigurnost. Istoga je dana službeno je otvoreno i planinarsko sklonište na Ošjaku, postavljen je veliki čelični klin u čast planinara koji su unatrag stotinjak godina do danas gradili infrastrukturu za osvajanje Ošjaka, te je otkriven i Spomenik domovini. ​Nositelj projekta Ošjak je PU "Dinaridi", a partneri na projektu su HGSS, Općina Kijevo i Udruga veterana 7. gardijske brigade "Puma" iz Varaždina. Pomoć su pružili i planinari PD-a "Promina". 

Planinarsko sklonište "Bili cvitak" (800 m)
Sklonište "Bili cvit" nalazi se u podnožju Ošjaka, oko 1,1 km udaljeno od kraja lošijeg makadamskog puta kojime se pristupa ferati. Od skloništa, do ulaska u feratu, izgrađen pristupni pješački put. Ulaz u feratu se nalazi na 1010 m n.v.

Ferata "Dinara"
Ferata je izvedena većim dijelom stijene Ošjaka, osigurana čeličnom sajlom promjera 12 milimetara. Na najstrmijim dijelovima, osim sajle, postavljene su stepenice i prihvatni klinovi, a na mjestima se ona prelazi atraktivnim mostovima i tornjevima. Sastoji se od dva dijela "Devet tornjeva" i "Vjetar s Dinare".  Planirano je da ferata bude duža od dva kilometra i po tome će biti jedna od najvećih ferata u Europi.
​Najatraktivniji je bivak postavljen na 1270 m n.v. na jednoj istaknutoj polici na stijeni na polovici dužine "ferate", s koje se pruža odličan pogled na planine Zagore: Prominu, Kijevski Kozjak, Svilaju i dr. Postavljen je uz pomoć helikoptera HRZ-a. Zapravo je to metalna kućica adaptirana od pokretne radionice na kamionu. Od bivka se ferata nastavlja dalje uzbrdo i završava kod planinarskog skloništa "Drago Grubač".


Planinarsko sklonište "Drago Grubač" (1645 m)
Planinarsko sklonište Drago Grubać je jednostavno kontejnersko sklonište smješteno u visinskoj zoni Dinare. Sagradila ju je PU Dinaridi (koja skloništem i upravlja) na slikovitoj livadi pod vrhom Dinare. Stalno je otvoreno - neopskrbljeno. Skloništ nosi ime Drage Grubača, prerano preminulog člana Planinarske udruge "Dinaridi" iz Splita.

Veliki Klin postavljen u čast planinara-aplinista
Veliki klin postavljen je u blizini skloništa "Drago Grubač", kao zahvala starijim generacijama planinara-alpinista koji su u prošosti penjali ovaj dio Dinare i kao simbol njihove volje, želje, upornosti i ustrajnosti. Oni su iza sebe ostavili nekoliko prvenstvenih smjerova penjanja koji su izuzetno teški, a ispenjani tadašnjom skromnijom i slabijom penjačkom opremom.

Spomenik domovini
U Domovinskom ratu u Hrvatskoj planina Dinara sa svojim širim okruženjem imala, je presudnu ulogu te je u neposrednoj blizini planinarskog skloništa "Drago Grubač", 2019. godine postavljen godine Spomenik domovini. Spomenik se sastoji od postolja napravljenog od kamenja koje je pronađeno na licu mjesta. Na postolju su dvije velike autohtone kamene gromade. Jedna od tih gromada predstavlja ne baš najpravilnije šahovsko polje hrvatskog grba. Ta razbacanost govori o toj povijesnoj turbulenciji. Na drugoj gromadi uklesani su stihovi pjesme "Moj dom" Silvija Strahimira Kranjčevića. Spomenik je jednostavan, ali simbičan. Koštao je nula kuna.

IZVORI I LITERATURA
BJELAN, Mirko: FERRATA DINARIDI - OŠLJAK. Gorja.net, 19.6.2020.
ĆURKOVIĆ, Jure: ​Super Ferata „Dinaridi-Ošljak“-Sinjal. Planinarenje.hr, 15.7.2020.
PAŠTAR, Toni: Velika visinska fešta za proslavu Oluje: na vrhu Dinare otkrit će se Spomenik domovini, a do njega će voditi 'ferata' kakvu Europa još nije vidjela!. Slobodna Dalmacija, 4.8.2019.
​Suhopolje-Super Ferata „Dinaridi-Ošljak“-Sinjal-Suhopolje. Planinarenje.hr
​Bivak Dinara
Datum objave: 
5.11.2018. Autor: Stipe Bozic
Sklonište usred južne stijene Dinare. Sklonište služi alpinistima i penjačima budućeg osiguranoga puta (ferate) koji će po svojoj dužini biti jedinstven u Hrvatskoj.
​Video je nastao u stijeni Ošjaka gdje planinarska udruga “Dinaridi” iz Splita već par godina provodi izuzetno zahtjevan, ali i atraktivan projekt. Radi se o planinarskom skloništu koje se nalazi u strmim liticama Ošjaka na 1270 mnv, najviše stijene u Hrvatskoj i do njega će se moći doći osiguranim planinarskim putem kao i Feratom.

Hike - Ferrata Dinara, 23.05.23.
Autor: Nenad Rajic Datum objave: 16.10.2023.
Opis. Odavno već planirano, sada se ostvarilo. Iskusni vodič i profesionalac Marino, inače moj dobar prijatelj, pokazao mi je istinski dragulj od ferrate u moćnom kamenom zidu Dinare. Uživasmo u svakom podizanju u visine, po kamenu i uz sajlu. Respekt graditeljima. Morate se popeti ovuda, ali se ipak pripremite i psihički i fizički, nije baš lagana. Nekoliko D elemenata je čine malo težom. Dobar opis na: https://planinarenje.hr/staze/suhopol... https://www.gorstaci.com/ferrata-dina...
Dinara in ferata Dinaridi-Ošljak
Autor: Andrej Primc Datum objave: 9.12.2023.
Opis. Spust po najatraktivnejši hrvaški ferati

VELIKI I MALI MAGLAJ

​DINARA - Veliki & Mali Maglaj
Datum objave: 
1.1.2022. Autor: BMT Adventures
Opis. Pl. dom sv. Jakov - M. Maglaj - V. Maglaj na Dinari

Glavaš

Fort Glavaš — Croatia Hidden Gems
Autor: Mykyta Charivnyk  Datum objave:
22.12.2023.
Opis. Located in inland Croatia, this Fortress was built in the 15th century as part of the defense shield against the Turks. Croatian noble family Nelipchich began to build a fortress in the 14th century. Archaeological excavations have revealed here many medieval and early modern pottery with floral motifs of vivid colors. There is a rich archeological site in the fort and several graves have been discovered.
UTVRDA GLAVAŠ / i selo Uništa *mjesto gdje se ljudi rađaju u Bosni, a pokapaju u Hrvatskoj*
Autor: Jurica Galić Juka Datum oibjave: 23.4.20920.
Opis. Glavaš ili Dinarić je utvrda poviše Kijeva, sagrađena između 14. i 15. st. i bila je u vlasništvu više hrvatskih velikaških obitelji (Nelipići, Berislavići, Čubranovići...), sve do 1522. kada pada u ruke Osmanlija, pod kojima i ostaje punih 196 godina. Od 1718. godine trajno napuštena. Iako je još bilo ratnih sukoba oko nje. Naime, prilikom ovog snimanja smo u zidinama utvrde pronašli ostatke raketnih projektila iz Domovinskog rata. - Selo Uništa teritorijalno pripada BiH, a prohodna je samo kroz Hrvatsku, što je svojevrsni fenomen. Naseljeno je prije nešto više od 200 godina obiteljima (Grizelji, Galioti, Samardžije) iz Maovica, koji ostalim ljudima iz sela govore da se došli "u ništa", po čemu selo i dobiva tako neobično ime. Nekoć je u selu živjelo oko 400 stanovnika, a danas samo - 7, od kojih je i jedna baka Sava Grizelj, koja je i dala intervju za naš prilog. - Kanal je za sve ljude BESPLATAN i UVIJEK će biti! Garantirano. Ali ako želite pomoći da kanal bude još bolji i raznovrsniji, da podržite putovanja i ekspedicije (odakle ćemo vam donijeti nove priče), kao i tehnički suport za obradu i snimanje, tada možete donirati sredstva na dva načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic - Ako želite kupiti našu majicu i time pomoći rad kanala, bacite oko na ponudu našeg partnera Lumer Shop - https://lumer-shop.eu/product-categor... Sudjelovali; - Jurica Galić Juka (scenarist, snimatelj, voditelj i montažer) - Saša Stojanović Sapa (voditelj 2) - Gordan Jurašin (TheMladichi team) - Sava Grizelj (sugovornica)

Cetina

CETINA / selo nevjerojatne povijesti / Hrvatska
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 12.2.2020.
Opis. "Nevjerojatno je da u par kilometara kvadratnih postoji mjesto gdje su se miješale sudbine Ilira, Romana, Franaka, Hrvata, Srba, Turaka... mjesta gdje se može vidjeti nekoliko fascinantnih izvora, špilja i povijesnih ostataka od neprocjenjive važnosti. Sve to možete vidjeti u malom selu Cetina nadomak Vrlike..." Film je nastao po mom autorskom scenariju i u suradnji s tvrtkom za video produkciju "Jedina.hr" iz Splita. - kamera 1: Željko Skoko - kamera 2: Zvonimir Pavlinović Obavijest vjernim fanovima i pratiteljima; - Kanal je za sve ljude BESPLATAN i UVIJEK će biti! Garantirano. Ali ako želite pomoći da kanal bude još bolji i raznovrsniji, da podržite putovanja i ekspedicije odakle ćemo vam donijeti nove priče, kao i tehnički suport za obradu i snimanje, tada možete donirati sredstva na dva načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic ili... ...kupite našu majicu i time pomozite rad kanala, Lumer Shop: https://lumer-shop.eu/product-categor...
PUTOKAZI - Cetina
Autori: Banjalučka Hronika Datumo objave: 16.10.2023.
Opis. Putokazi vas često odvedu na najljepša moguća mjesta. Jedno od njih su sigurno Civljani. Veliko vrelo - izvor Cetine , stari kameni most Ii crkvu Svetog Spasa željeli smo još davno posjetiti, snimiti, zabilježiti. Usudio bih se reći da je ovo ponajljepši dio Dalmacije. Tu gdje izvor Cetine rađa novi život, a ostaci hrama Vaznesenja Gospodnjeg svjedoče o vijekovima prohujalim kroz oronule zidove, danas pohode hiljade znatiželjnika.
Цетина, први дио
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 1.5.2019.
Opis. Цетина, први дио, "Чувари Крајине", РТРС аутор Милош Ернаут, [email protected]

​Цетина, други дио

Cetina (rijeka)

Hidrološki spomenik prirode "Vrela rijeke Cetine"

"Javna ustanova PRIRODA Šibensko-kninske županije" upravlja hidrološkim spomenikom prirode "Vrela rijeke Cetine" koji je zaštićen od lipnja 1972. god. Površina lokaliteta je 29,81 ha. Vrela rijeke Cetine, uključujući prvih 200 metara toka, sastoje se od nekoliko vrela koja su nastavci izoliranih podzemnih tokova Dinarskog masiva što u dodiru s nepropusnim laporima izbijaju na površinu. Tri su glavna vrela: Veliko ili Cetina vrilo, Vukovića vrilo i Batića vrilo. Nalaze se u podnožju Dinare, na prosječnoj nadmorskoj visini od 380 m, na sjeverozapadnom dijelu Cetinskog'polja nedaleko Vrlike. Vrela, osim znanstvene, imaju i estetsku vrijednost, a ubrajaju se među najljepša krška vrela Hrvatske. Veliko vrilo potopljeni je speleološki objekt istražen do dubine 115 m.
Veliko vrilo 
Vrelo Cetine kod sela Cetina (Civljane)
Vrelo Cetine kod sela Cetina (Civljane)
Rijeka Cetina nizvodno od sela Cetine
Rijeka Cetina nizvodno od sela Cetine
Diver Explore Stunning Cetina River Cave (Underwater Exploration)
Autor: Caters Clips Datum objave: 26.10.2021.
Opis. An underwater photographer has shared a series of impressive images of the Cetina river spring taken during a 70-meter cave dive. Martin Strmiska, 40, from Slovakia, snapped these beautiful images of the crystal blue Centina river spring in Croatia earlier this summer. These stunning images showcase the picture-perfect surroundings and what can be found within the depths of this spring. The underwater photographer said: "The reality of the view down into the gorge is even more incredible than any image every captured on the internet. *Please contact [email protected] for media / licensing / broadcast usage* SUBMIT A VIDEO: https://www.catersnews.com/submit-con... Connect with Caters: Twitter:   / caters_news   Facebook:   / caterstv   Website: https://www.catersnews.com Instagram:   / caters_news  
The Eye of the Earth — Where is it?
Autor: Mykyta Charivnyk Datum objave: 21.12.2023.
Opis. The Eye of the Earth — is a marvelous nature phenomenon, a spring that has an extraordinary shape and color and is one of the sources of the longest river in Dalmatia – the Cetina river. It is located deep inside inland Croatia near the town of Vrlika. Divers have investigated the Cetina Springs up to a depth of 155 meters / 508 feet according to the Croatian nature institute that manages the monument. So the depth of the The Eye of the Earth is at least 155 meters deep.
Cetina
(Zapisano na kamenu)

Nije to nikakvo čudo,
ali, pogledajte je:
potopljeno selo
i ljepše klisure
od bilo kojeg grada.
Brza je
i mirna je.
Pogledajte je,
kad se suton okupa:
tri ovce na otoku
i jedno magare.
I sve je potopljeno.
Samo jedan jablan
gleda svoj stas
u vodi...
Nije to zato
što Cetinu volim;
ali, ovakvog grada
još nisam vidio.
Bože moj, - Cetina!

Josip Pupačić
Vukovića vrilo (vrilo Jarebica), izvor kod zaseoka Vukovića u općini Civljane. Jedno od najvećih izvora rijeke Cetine. Vukovića vrilo je najzapadniji od triju velikih (Vukovića vrilo, Batića vrilo, Veliko vrilo). Jedan je od stalnih izvora rijeke Cetine. Iz njega se pitkom vodom opskrbljuje lokalno stanovništvo. Kao i svi izvori Cetine, zaštićen je kao hidrološki spomenik prirode od 1972. godine. S ostalim izvorima čini čini cjelinu Vrela Cetine, površine 29,81 ha. Ovaj niz krških vrela oblikovao se je uz rub Paškog polja podno Dinare. Nastala su na kontaktu nepropusnih lapora u polju i vodonepropusnih vapnenaca okolne zaravni. Uzlazne su vrste. Bistra su i modrozelene boje. Na površini je poput jezerca, a u stvari je speleološki objekt. Ulaz u nj je dimenzija 10 x 10 m.
IZVOR Općina Civljane, službena stranica

Uništa

Uništa - selo između dvije zemlje 
Datum objave: 27.10.2012. Autor: www.rtvfbih.ba.​
Uništa - zaboravljeno selo čije ime sve govori | Provjereno
Autor: NOVA TV Datum objave: 28.1.2022.
Opis. Pošli smo tragom priče o nesretnom starcu koji životari u malom selu na Dinari te snimili priču o malobrojnim stanovnicima i mjestu koje administrativno pripada susjednoj BiH, ali s njom gotovo nikakve veze nemaju. Uništa – zaboravljeno mjesto čije i samo ime govori mnogo!
UNIŠTA-SELO KOJE JE NI AMO NI TAMO
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 19.1.2024.
Opis. Dragi prijatelji danas vas vodimo u obilazak sela koje je se nalazi ni amo ni tamo,sela u dubinama planine Dinare znakovitog imena Uništa.

ZAPADNI DIO DINARE


NEUSPJEŠNI POHOD NA ORLOVO GNIJEZDO - SAMOGRAD / UNSUCCESSFUL VISIT ON EAGLE'S NEST - SAMOGRAD
Datum objave: 24.8.2022. Autor: Putevima Divljine
Opis. ​Ovaj put smo se zaputili na bajkovitu stijenu Samograd.Krećemo sa mosta Unske pruge od sela Golubić,cijelo vrijeme gazimo jako oštrim usponom i nadomak vrha kreće padat jaka kiša,koja nam je bila znak da ovaj put ipak nećemo osvojit Samograd,te trčeći niz kamene strmine(uz malu ozljedu noge) probijamo se do nizine.Za puni doživljaj avanture tu smo na Youtube kanalu "Putevima Divljine". This time we headed to the fairy-tale rock of Samograd. We start from the bridge of the Una railway from the village of Golubić, the whole time we tread a very sharp ascent and near the top, it starts to rain heavily, which was a sign that we will not conquer Samograd this time, and running down the stones steepness (with a small leg injury), we make our way to the bottom. 
MRAČAJ - SELO KOJE ODIŠE DIVLJOM TIŠINOM
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 12.5.2023.
Opis. 
Još jedna dokumentirana avantura je tu, opet šetamo Bosnom ponosnom tik uz granicu sa našom Hrvatskom. Nalazimo se u selu Mračaj u kojem živi samo jedan stanovnik koji da bi došao do civilizacije treba svaki dan cca 2sata šetat kozjim putem. Pričajući sa gospodinom Vesom saznajemo da je nekad u Mračaju bilo 50 kuća koje su sad opet obrasle u prirodu toliko da se neke uopće ne vide od gustog žbunja. Selo okružuje par potočića koje gospodinu Vesi daju pitku vodu i bar mu malo olakšavaju život jer u selu nema struje, pa sad zamislite kako on provodi dane. Za puni doživljaj ovoga bajkovitog sela sa jednim stanovnikom tu smo kao i uvijek na našem Youtube kanalu "Putevima divljine".

Vučipolje

Picture

U JUGOZAPADNOM PODNOŽJU


Biskupija

​Magical Lakes of Biskupija
Autor: Secret Dalmatia Datum objave: 31.1.2021.
Opis. Biskupija village near Knin is not only known for its history as it was a seat of Croatian bishops from 9th to 11th century, but it is also known for its lakes. There are numerous ones in the area but best known are very unique Šarena jezera or "Colorful lakes". Nearby Bračića lake is almost unknown outside the area! There are several others that we will be visiting soon. Travel requests: https://www.secretdalmatia.com/ Flickr galleries: https://www.flickr.com/photos/secretd... Instagram:   / secretdalmatia   Gear: GoPro 9 and DJI Mavic Pro 2 Edited in Premiere Pro

Praktično

BORAVAK


Opasnosti i upozorenja u planini

Postavljene ploče upozorenja na Vojnom poligonu "Josip Markić" (prije „Crvena zemlja“) kod Knina podno Dinare
IZVOR Hrvatski planinarski savez, 21.12.2022.

​Obavijest
​Temeljem ukazanih potreba, a u svrhu upoznavanja korisnika planinarskih ruta na području gore navedenog poligona, u prilogu ovog maila dostavljam vam postavljene table upozorenja (( WGS 84/UTM) 33T XJ 03379 82111, 33T XJ 03734 82215, 33T XJ 03917 82579, 33T XJ 04212 82945, 33T XJ04344 81683, 33T XJ 05451 84336) koje su postavljene na ulasku u područja gdje se može naići na ostatke ispaljenih sredstva koje koriste pripadnici OS RH, zaostalih iz Domovinskog rata te zaostalih iz provedbe aktivnosti bivše JNA.
bojnik Ivan Aljinović časnik za OJI. Gardijska-mehanizirana brigada

IZVORI I LITERATURA


Literatura
BONACCI, Ognjen: Definition of Catchment Area in Karst: Case of the Rivers Krčić and Krka, Croatia. Hydrological Sciences–Journal–des Sciences Hydrologiques, 51(4) August 2006 (PDF)
  • Sažetak. The study area consists of the spring zones of the Krčić, Krka and Cetina river catchments located in the Dinaric karst, Croatia. Classical hydrological approaches and some newer time and frequency domain methods are used in order to validate the existing hypotheses both qualitatively and quantitatively, and these contribute to factual information about the hydrological behaviour of the catchments. The groundwater recharge rates are calculated by a mathematical model based on Palmer’s soil-moisture balance method. The values of parameters of the groundwater recharge model are estimated by the spectral method. The calculated monthly and annual groundwater recharge rates form the basis for estimating the hydrological catchment areas of the spring zones and also for the determination of quantitative relationships between the catchments. 
MALEŠ, Stipe; BUTORAC, Valerija; TALAJA, Matea; KOVAČ-KONRAD, Petra: Ispunjenje sna starog 50 godina - spajanje Gospodske špilje i Velikog vrila. Speleolog 69, br. 1 (2021): 18-31. (PDF)
  • Opis. Nakon višegodišnje organizacije istraživačkih logora isključivo na području Crnopca Speleološki odsjek HPD-a „Željezničar“ (SOŽ) odlučio se na povratnički logor na izvorišno područje Cetine, gdje se posljednji put istraživalo 2014. godine. Cijelo područje iznimno je bogato speleološkim objektima, primarno hidrološki aktivnim, složenim špiljama, pa su snage usmjerene na jedan objekt. Primarni razlog povratka u Gospodsku špilju bilo je dovršavanje nacrta na kojem je ostalo puno otvorenih upitnika nakon istraživanja provedenih 2014. godine (Novak, 2014).
PAURIĆ, Eleonora: Prilog poznavanju flore planine Dinare. Diplomski rad. Agronomski fakultet, Zagreb, 2021. (PDF)
  • Sažetak. Flora planine Dinare nije sustavno istraživana od sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća. Hrvatski sabor donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara 5.2.2021. godine te je time područje masiva Dinare, izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu proglašeno 12. parkom prirode u Republici Hrvatskoj. U vegetacijskom periodu proljeća i ljeta 2021. godine obavljena su detaljna terenska istraživanja kartiranja flore na trima planinskim profilima (Glavaš-Sinjal, Brezovac-Sinjal, Sinjal-Mirkovići) koji obuhvaćaju različita staništa, a time i većinu biljne raznolikosti planine Dinare. Utvrđene su ukupno 192 vaskularne biljne svojte koje pripadaju unutar 47 biljnih porodica. Od toga je 159 vrsta, 32 podvrste i 1 hibrid. Najzastupljenije porodice su: Poaceae (9,9%), Lamiaceae (8,95%), Caryophyllaceae (7,9%), Asteraceae (6,8%), Rosaceae (6,25%), Fabaceae (5,73%), Brassicaceae (5,73%) i Campanulaceae (4,2%). Kako su endemične i rijetke svojte u flori planine Dinare slabo poznate, posebna pažnja je upravo posvećena njima. Sve takve vrste su obrađene i popraćene fotodokumentacijom. Utvrđeno je ukupno 45 endemičnih svojti, što obuhvaća 22,93% ukupne vaskularne flore. Utvrđeno je 16 rijetkih biljnih svojti, koje čine 8,33% ukupne flore. Te svojte nisu nikada prije bile zabilježene na području planine Dinare, a to su sljedeće: Astragalus hypoglottis, Erysimum raineri, Ornithogalum kochii x Ornithogalum comosum, Scrophularia bosniaca, Silene vallesia ssp. graminea i Veronica dalmatica. Prema IUCN kategoriji ugroženosti ustanovljeno je 30 ugroženih biljnih svojti (15,63%). Također, izdvojeno je šest biljnih svojti s mogućim potencijalom u hortikulturi. Najzastupljeniji životni oblik su hemikriptofiti (H) s udjelom od 52% ukupne flore, zatim slijede hamefiti (Ch) sa 22%, geofiti (G) sa 12%, fanerofiti (P) sa 5%, nanofanerofiti (N) sa 5% i terofiti (T) sa 4%. Ovo preliminarno istraživanje prilog je i doprinos boljem poznavanju biljne raznolikosti vaskularne flore planine Dinare.
​RNJAK, Goran: O porijeklu imena glavnog izvora rijeke Cetine. Speleolog 69, br. 1 (2021): 32-39. (PDF)
  • Opis. Rijeka Cetina izvire podno planine Dinare u selu Cetina na krajnjem sjevernom rubu Cetinskog polja. Napaja ju nekoliko krških izvora, među kojima se ističu glavni izvor i izvor Vukovića vrelo. O Cetini i njenim izvorima pisali su mnogi geografi, geolozi, hidrolozi, putopisci, povjesničari, planinari i razni drugi stručnjaci te putnici namjernici. Pregledom dostupnih pisanih tragova i topografskih karata mogu se pronaći i različiti nazivi njenih izvora. 
RNJAK, Goran: Pregled speleoloških istraživanja na Dinari i istraživanja provedena 2020. godine. Subterranea Croatica 18, br. 2 (2020): 15-32. (PDF)
  • Sažetak. Masiv Dinare obuhvaća gorski lanac Dinara-Kamešnica dug stotinjak kilometara. Najviši vrh Dinare, Veliki Troglav (1913 m) nalazi se na teritoriji Bosne i Hercegovine dok se najviši vrh Hrvatske (Dinara 1831 m) nalazi upravo na Dinari. Speleološka istraživanja Dinare počela su 1984. godine, a najviše objekata istraženo je 2010., 2014. i 2020. Do sada je na Dinari i njenim padinama istraženo nešto više od pedeset speleoloških objekata,a poznati su ulazi još gotovo toliko njih.
​VOLARIĆ-MRŠIĆ, Iva: Porijeklo i starost planinske flore Dinare, Troglava i Kamešnice. Izvorni znanstveni članak. Acta Botanica Croatica , Vol. 35 No. 1, 1976. (PDF)
  • Sažetak. Studija je dio doktorske disertacije pod naslovom "Rasprostranjenost i pori­jeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina". U ovoj studiji autorica iznos zaključke do kojih je sama došla u nastojanju da utvrdi glavna razvojna središta flore planinskog masiva Dinare, Troglava i Kamešnice te njezinu starost. Rad se odnosi na imenovani središnji dio Dinarskog planinskog si­stema, s najvećim uzvišenjem u Troglavu (1913 m). Istraživanja su ogra­ničena na planinske zajednice unutar klimatskog područja raširenosti planinskog bora i pretplaninske šume bukve. Iz tih su planinskih zajed­nica (Volarić-Mršić 1972) uzete u obzir pretplaninske i planinske biljke, ali i neki taksoni šire vertikalne rasprostranjenosti koji imaju značajnu ulogu u izgradnji te planinske vegetacije. U radu su uzete u obzir neke osnovne činjenice i podaci o postanku Dinarskih planina (Cvijić 1924, Poljak 1942), te o općoj povijesti flore srednje Evrope i šireg područja Balkanskog poluotoka počevši od terci­jara, jer se rezultati navedenih istraživanja mogu primijeniti i na Di­narske planine. Naglašeno je i općenito značenje paleobotaničkih, a posebno palinoloških istraživanja za upoznavanje flornogenetskih odnosa. Međutim, u nedostatku fosilnih dokaza biljke svrstane prema njihovoj sadašnjoj stvarnoj rasprostranjenosti na zemlji i dobro poznavanje siste­matskih srodstvenih odnosa pojedinih taksona bili su mi jedina realna osnova pri određivanju geneze tih elemenata flore. Iznosim zato rezultate do kojih sam došla uz primjenu tzv. geografsko-sistematske metode. Odabrani su članovi flore Dinarskih planina prethodno iscrpno obra­đeni (Volarić-Mršić 1972) u pogledu niza osnovnih podataka koji se odnose na najvažniju sinonimiku, ekologiju staništa i fitocenološku pripadnost, filogenetske srodstvene odnose unutar roda ili sekcije i varijabilnost, historijsko-genetske odnose, opću rasprostranjenost i raspro­stranjenost u istraživanom području Dinarskih planina. Pri istraživanju porijekla, odnosno utvrđivanju središta postanka pojedinih sastavnih di­jelova flore najbolji mi je oslonac a i polazna točka bio geoelement, čija je raspodjela unutar istraživanog područja također provedena ranije (Volarić-Mršić 1972).
Ostali izvori
Hrvatske vode zabranile kupanje na izvoru Cetine. Index.hr, 21.9.2022.
KASAPOVIĆ, Morana: Posljednji pastiri na obroncima Dinare. HRT, 8.10.2020.

​Objavljen sveučilišni priručnik "Flora Dinare"

Picture
Sveučilišni priručnik ''Flora Dinare'' autora izv.prof.dr.sc. Ivice Ljubičića i navedenih koautora odobren na Senatu Sveučilišta u Zagrebu odlukom od 14. prosinca 2021.

Knjiga "Flora Dinare – 100 značajnih svojti" stručni je slikovni vodič kroz biljni svijet, napisan na temelju dvogodišnjeg (vegetacijski period 2018. i 2019.) istraživanja flore uz tri planinarske staze koje vode do najvišeg hrvatskog vrha Parka prirode Dinara (Sinjal 1831 m). Ovdje su opisane značajne biljne svojte koje su ustanovljene od nižih nadmorskih visina prema vršnom dijelu planinarskih staza koje vode do vrha planine. Knjiga je namijenjena, prije svega, ljubiteljima i posjetiteljima Parka prirode Dinara, studentima biotehničkih studija i biologije, botaničarima, planinarima, stručnjacima i amaterima. U knjizi su prikazani pronalasci svojti na Dinari (označeno na karti zelenom bojom), ali i pronalasci iste svojte u drugim područjima Hrvatske (označeno na karti ljubičastom bojom) na temelju zabilježenih GPS lokaliteta drugih istraživača preuzetih uz odobrenje iz Flora Croatica Database (Nikolić, 2020).

Knjiga je pisana stručno i namijenjena prvenstveno botaničarima, a razumljiva onima koji su zainteresirani za biljke, ali se njima tek usputno susreću. U poglavlju “Botanički pojmovi” kratko su opisani pojmovi koji se pojavljuju u tekstu opisa pojedinih vrsta radi što lakšeg razumijevanja morfoloških karakteristika. Osim toga, slikovno su prikazani osnovni morfološki termini radi lakšega praćenja opisa biljnih svojti – Shematski prikazi morfološke građe generativnih i vegetativnih organa kod kritosjemenjača. Uz svaki morfološki opis pojedine vrste na desnoj se strani nalazi jedna ili više autorskih fotografija. Prof doc.dr.sc. Marinu Mihaljeviću Žulju (Agronomski fakultet u Zagrebu) ustupio je informacijama o korištenju biljnih vrsta za izradu rakije travarice. S obzirom na to da planina Dinara i nije toliko detaljno floristički istražena u odnosu na druge hrvatske planine, a vrlo je zanimljive i bogate bioraznolikosti, autori su se odlučili za pisanje ovog priloga o poznavanju flore Dinare koji će zasigurno biti doprinos i poticaj razvoju društvene svijesti i vrijednosti poznavanja biljnog svijeta Dinare, ali i Hrvatske u cjelini.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact