Dinara (planina)
|
Dinara je jedna od najviših planina koja čini prirodnu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njezino je ime najvjerojatnije antičkog podrijetla, od naziva ilirskog plemena Dindari koji su u starom vijeku živjeli oko Livanjskog polja istočno od Dinare. Po planini Dinari je u zemljopisu i geologiji zadnjih stoljeća prozvan cijeli Dinarski gorski sustav vapnenačkih planinskih lanaca Dinarsko gorje - i geološki blok Dinaridi, koji se pružaju duž istočnog Jadrana od Slovenije i Italije do Albanije.
Uže shvaćena, Dinara se pruža dvadesetak kilometara u nizu izmedju planina Ilice (Ujilice, Vilice) i Troglava, tj. na sjeverozapadu od sedla Derala (965 m) na cesti Knin-Grahovo, pa do sedla Privija (1230 m) iznad Uništa na jugoistoku, gdje se nastavlja najviši središnji greben Troglava. Stoga se uža Dinara uzdiže izmedju Kninskoga i Grahovskog polja, a najbliže gradsko naselje je dalmatinski Knin. Najviši vrhunac na grebenu uže Dinare i ujedno najviši u Hrvatskoj je zaobljena glavica Sinjal (1831 m) iznad Kijeva, koji se na jugozapadu prama Kninu obrušava strmim stijenama, a na sjeveroistoku prama Bosni je valovita kamena visoravan. Iako je tek pedesetak kilometara daleko od obale Jadrana i dio dalmatinskog kopna, na Dinari je hladnija planinska klima s dosta snijega kroz pola godine. Na njezinom gorskom grebenu nema stalnih naselja osim sezonskih pastirskih stanova (katuni) koje povremeno rabe stočari iz susjedne doline Cetine, a najbliže stalno brdsko selo su Uništa na jugoistoku i Kijevo na južnom podnožju. Drugi značajan vrh blizu Dinare je Ošljak, 1706 m pod kojim se na jugu pružaju klisuraste strmine duge 6 km privlačne za alpiniste. Područje Dinare obuhvaća raznoliku skupinu biljnog i životinjskog svijeta koje su se prilagodile različitim vrstama staništa, vremenskim uvjetima te klimi. Dostupni podaci govore kako na nizom značajnih staništa obitava preko 1000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja. Na jugozapadu i vršnom grebenu su uglavnom polugole kamenjare i pašnjaci, a više šume ima na sjeveroistočnoj bosanskoj padini. U fauni Dinare je značajan endemski ugroženi glodavac, Dinaromys bogdanovi longipedis. IZVOR Dinarske planine. Wikinfo 
|
Vrhovi Balkana: Dinara
Datu objave: 27.9.2018. Proizvodnja: Al Jazeera Balkans Opis: Penjući se na najvišu hrvatsku planinu, otkrivamo zašto je po njenom imenu nazvan cijeli lanac planina koji zauzima Zapadni Balkan. Po Dinari je nazvan čitav lanac planina od Slovenije do Makedonije. Već je i ta činjenica dovoljna da se ovu planinu posebno respektira. Njen centralni položaj, markantnost i dužina, vjerovatno su bile ključne činjenice da se planine zapadnog Balkana nazovu dinaridima. Između ostaloga i ovo je bio razlog zbog kojeg smo se odlučili pobliže upoznati sa ovom planinom. Brezovac 1978
Datum objave: 4.3.2016. Objavio: Milos Solaja Uništa - selo između dvije zemlje
Datum objave: 27.10.2012. Autor: www.rtvfbih.ba. |
Ošjak
|
Ošjak je najpoznatija stijena na južnom djelu Dinare, koji je prepoznatljiv po stmim stjenovitim grebenima. Rani alpinistički usponi po stijeni Ošjaka započeli 1950-ih pa su bivali sve učestaliji prema kraju 1960-ih godina. Pristup stijeni je u to vrijeme bio dosta težak. Najbliža željeznička postaja bila je tek u Kinu, odakle je trebalo tražiti transport do Kijeva, pa odavdje pješačiti do podnožja stijene. Danas se do samog podnožja Ošjaka može stići vozilom.
Projekt "Dinara"
Projekt "Dinara" čini više međusobno povezanih segmenata, koji su međusobno umreženi. Radi se o nekoliko planinarsko-pješačkih staza koje vode od Glavaša preko Ošjaka i Gorice na Sinjal (1831 metar nadmorske visine), najviši vrh RH, od planinarskog skloništa Drago Grubač na 1645 metara, po čemu spada među najviše planinarske objekte u državi. Radovi na projektu Ošjak Na lokalitetu Ošjak, iznad okomite stijene istočno od Kijeva, u kolovozu/avgustu 2019. godine obiježeno je otvaranje ferate, staze za planinare penjače uz stijenu Ošjaka, osigurane čeličnom sajlom i drugim sadržajima koji im jamče sigurnost. Istoga je dana službeno je otvoreno i planinarsko sklonište na Ošjaku, postavljen je veliki čelični klin u čast planinara koji su unatrag stotinjak godina do danas gradili infrastrukturu za osvajanje Ošjaka, te je otkriven i Spomenik domovini. Nositelj projekta Ošjak je PU "Dinaridi", a partneri na projektu su HGSS, Općina Kijevo i Udruga veterana 7. gardijske brigade "Puma" iz Varaždina. Pomoć su pružili i planinari PD-a "Promina". Planinarsko sklonište "Bili cvitak" (800 m) Sklonište "Bili cvit" nalazi se u podnožju Ošjaka, oko 1,1 km udaljeno od kraja lošijeg makadamskog puta kojime se pristupa ferati. Od skloništa, do ulaska u feratu, izgrađen pristupni pješački put. Ulaz u feratu se nalazi na 1010 m n.v. Ferata "Dinara" Ferata je izvedena većim dijelom stijene Ošjaka, osigurana čeličnom sajlom promjera 12 milimetara. Na najstrmijim dijelovima, osim sajle, postavljene su stepenice i prihvatni klinovi, a na mjestima se ona prelazi atraktivnim mostovima i tornjevima. Sastoji se od dva dijela "Devet tornjeva" i "Vjetar s Dinare". Planirano je da ferata bude duža od dva kilometra i po tome će biti jedna od najvećih ferata u Europi. Najatraktivniji je bivak postavljen na 1270 m n.v. na jednoj istaknutoj polici na stijeni na polovici dužine "ferate", s koje se pruža odličan pogled na planine Zagore: Prominu, Kijevski Kozjak, Svilaju i dr. Postavljen je uz pomoć helikoptera HRZ-a. Zapravo je to metalna kućica adaptirana od pokretne radionice na kamionu. Od bivka se ferata nastavlja dalje uzbrdo i završava kod planinarskog skloništa "Drago Grubač". Planinarsko sklonište "Drago Grubač" (1645 m) Planinarsko sklonište Drago Grubać je jednostavno kontejnersko sklonište smješteno u visinskoj zoni Dinare. Sagradila ju je PU Dinaridi (koja skloništem i upravlja) na slikovitoj livadi pod vrhom Dinare. Stalno je otvoreno - neopskrbljeno. Skloništ nosi ime Drage Grubača, prerano preminulog člana Planinarske udruge "Dinaridi" iz Splita. Veliki Klin postavljen u čast planinara-aplinista Veliki klin postavljen je u blizini skloništa "Drago Grubač", kao zahvala starijim generacijama planinara-alpinista koji su u prošosti penjali ovaj dio Dinare i kao simbol njihove volje, želje, upornosti i ustrajnosti. Oni su iza sebe ostavili nekoliko prvenstvenih smjerova penjanja koji su izuzetno teški, a ispenjani tadašnjom skromnijom i slabijom penjačkom opremom. Spomenik domovini U Domovinskom ratu u Hrvatskoj planina Dinara sa svojim širim okruženjem imala, je presudnu ulogu te je u neposrednoj blizini planinarskog skloništa "Drago Grubač", 2019. godine postavljen godine Spomenik domovini. Spomenik se sastoji od postolja napravljenog od kamenja koje je pronađeno na licu mjesta. Na postolju su dvije velike autohtone kamene gromade. Jedna od tih gromada predstavlja ne baš najpravilnije šahovsko polje hrvatskog grba. Ta razbacanost govori o toj povijesnoj turbulenciji. Na drugoj gromadi uklesani su stihovi pjesme "Moj dom" Silvija Strahimira Kranjčevića. Spomenik je jednostavan, ali simbičan. Koštao je nula kuna. IZVORI I LITERATURA BJELAN, Mirko: FERRATA DINARIDI - OŠLJAK. Gorja.net, 19.6.2020. ĆURKOVIĆ, Jure: Super Ferata „Dinaridi-Ošljak“-Sinjal. Planinarenje.hr, 15.7.2020. PAŠTAR, Toni: Velika visinska fešta za proslavu Oluje: na vrhu Dinare otkrit će se Spomenik domovini, a do njega će voditi 'ferata' kakvu Europa još nije vidjela!. Slobodna Dalmacija, 4.8.2019. Suhopolje-Super Ferata „Dinaridi-Ošljak“-Sinjal-Suhopolje. Planinarenje.hr |
Bivak Dinara
Datum objave: 5.11.2018. Autor: Stipe Bozic Sklonište usred južne stijene Dinare. Sklonište služi alpinistima i penjačima budućeg osiguranoga puta (ferate) koji će po svojoj dužini biti jedinstven u Hrvatskoj. Video je nastao u stijeni Ošjaka gdje planinarska udruga “Dinaridi” iz Splita već par godina provodi izuzetno zahtjevan, ali i atraktivan projekt. Radi se o planinarskom skloništu koje se nalazi u strmim liticama Ošjaka na 1270 mnv, najviše stijene u Hrvatskoj i do njega će se moći doći osiguranim planinarskim putem kao i Feratom. |
Dianra - Back to Life (Povratak života)
Kako bi se sačuvala Dinara, oživjeli njezini pašnjaci i očuvale ptičje vrste čije preživljavanje ovisi o očuvanju dinarskog staništa, pokrenut je projekt ”Dinara back to LIFE”. Osim stručnih konzervacijskih aktivnosti za restauriranje suhih travnjaka, planiranje dobre ispaše i kontrolirano paljenje te drugih popratnih zadaća, cilj projekta je oživjeti i zaštititi njenu iskonsku prirodu. |
Projektno područje
Blizu 50.000 hektara područja planina Dinare, Troglava i Kamešnice te njihovog podnožja područje je projekta koji će obnoviti i sačuvati raznolikost surovog, ali bogatog staništa Na karti bioraznolikosti, masiv Dinare ima svoje posebno mjesto. Nadvijajući se nad selima, samo područje naoko nije ni po čemu drugačije od ostatka Dinarida; divovske vapnenačke stijene, prostrani pašnjaci i tragovi ljudske prisutnosti glavna su obilježja ovog kraja. No, zbog povoljnih geografskih i klimatskih uvjeta, opisu Dinare posebnu čar daju ostaci nekadašnjeg načina života – blago koje je stoljećima bila glavna gospodarska grana njenih žitelja. Od Dinare se živjelo, posebno u ljetnim mjesecima kada su pastiri s blagom izlazili na pašnjake i ostajali u pastirskim stanovima sve do početka zime. Vrh te kamenito-travnjačke planine je najviša točka, mjesto gdje Hrvatska dodiruje nebo. Projektno područje Dinare back to LIFE veličine je 49610,50 hektara na planinama Dinari, Troglavu i Kamešnicu, kao i u njihovom podnožju, otkud će krenuti promjena za biljni i životinjski svijet. Aktivnosti
Restauracija travnjaka kroz kontrolirano paljenje i čišćenje, nabava stada i opreme za njihovo čuvanja, obnova ograda, bunara i pojilišta te stvaranje turističke ponude početak su dugoročne ideje o održivom upravljanju Dinarom |
