|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > MASIV DINARE > Dinara (planina)
Države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Dinara (Sinjal,), 1831 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0625, 16.3828
Države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Dinara (Sinjal,), 1831 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0625, 16.3828
|
|
UvodDinara je jedna od najviših planina koja čini prirodnu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njezino je ime najvjerojatnije antičkog podrijetla, od naziva ilirskog plemena Dindari koji su u starom vijeku živjeli oko Livanjskog polja istočno od Dinare. Po planini Dinari je u zemljopisu i geologiji zadnjih stoljeća prozvan cijeli Dinarski gorski sustav vapnenačkih planinskih lanaca Dinarsko gorje - i geološki blok Dinarida, koji se pružaju duž istočnog Jadrana od Slovenije i Italije do Albanije.
Uže shvaćena, Dinara se pruža dvadesetak kilometara u nizu izmedju planina Ilice (Ujilice, Vilice) i Troglava, tj. na sjeverozapadu od sedla Derala (965 m) na cesti Knin-Grahovo, pa do sedla Privija (1230 m) iznad Uništa na jugoistoku, gdje se nastavlja najviši središnji greben Troglava. Stoga se uža Dinara uzdiže izmedju Kninskoga i Grahovskog polja, a najbliže gradsko naselje je dalmatinski Knin. Najviši vrhunac na grebenu uže Dinare i ujedno najviši u Hrvatskoj je zaobljena glavica Sinjal (1831 m) iznad Kijeva, koji se na jugozapadu prama Kninu obrušava strmim stijenama, a na sjeveroistoku prama Bosni je valovita kamena visoravan. Iako je tek pedesetak kilometara daleko od obale Jadrana i dio dalmatinskog kopna, na Dinari je hladnija planinska klima s dosta snijega kroz pola godine. Na njezinom gorskom grebenu nema stalnih naselja osim sezonskih pastirskih stanova (katuni) koje povremeno rabe stočari iz susjedne doline Cetine, a najbliže stalno brdsko selo su Uništa na jugoistoku i Kijevo na južnom podnožju. Drugi značajan vrh blizu Dinare je Ošljak, 1706 m pod kojim se na jugu pružaju klisuraste strmine duge 6 km privlačne za alpiniste. Područje Dinare obuhvaća raznoliku skupinu biljnog i životinjskog svijeta koje su se prilagodile različitim vrstama staništa, vremenskim uvjetima te klimi. Dostupni podaci govore kako na nizom značajnih staništa obitava preko 1000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja. Na jugozapadu i vršnom grebenu su uglavnom polugole kamenjare i pašnjaci, a više šume ima na sjeveroistočnoj bosanskoj padini. U fauni Dinare je značajan endemski ugroženi glodavac, Dinaromys bogdanovi longipedis. IZVOR Dinarske planine. Wikinfo ENGLISH SUMMARY: Dinara mountain
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Pogled od Kninske tvrđave na Dinaru
|
PRIRODA
Zaštita prirode
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Tradicionalni radovi i privređivanje
Tradicijsko stočarstvo
|
Čuvari dinarskih pašnjaka - (Caretakers of the Dinaric Mountain Pastures) - Dinara back to LIFE
Autor: Udruga BIOM Datum objave: 10.11.2023. Opis. Blago je vrijedilo i čuvalo se, rečenica je kojom započinje treći kratki film Dinara back to LIFE projekta. U nekoliko minuta kadrova Dinare, predstavljena je priča mladih stočara obitelji Totić i životno iskustvo Petra Validžića. Za njih, dan počinje vrlo rano brigom o brojnom stadu, a ostatak dana se razlikuje po mnogo čemu. Petar je jedan od rijetkih stočara koji još uvijek izvodi svoje blago na planinske pašnjake na Martinovim košarama i okolici, dok Gabrijel i Ivano uz svoje svakodnevne i školske obaveze, pomažu roditeljima održavati obiteljski posao i brinuti za blago. ''Čuvari dinarskih pašnjaka'' je drugi treći film napravljen kroz projekt Dinara back to LIFE. Snimatelj: Ante Gugić Produkcija: FILMOFIL Projekt ‘’Dinara back to LIFE” je sufinanciran sredstvima LIFE Programa Europske unije pod brojem ugovora LIFE18 NAT/HR/000847. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prikazan sadržaj je isključiva odgovornost partnera Dinara back to LIFE projekta i ne odražava nužno stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, ni Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Više o projektu saznajte na https://dinarabacktolife.eu/ ili na Facebook stranici / dinarabacktolife |
Priče iz planine
|
Vrhovi Balkana: Dinara
Datu objave: 27.9.2018. Proizvodnja: Al Jazeera Balkans Opis: Penjući se na najvišu hrvatsku planinu, otkrivamo zašto je po njenom imenu nazvan cijeli lanac planina koji zauzima Zapadni Balkan. Po Dinari je nazvan čitav lanac planina od Slovenije do Makedonije. Već je i ta činjenica dovoljna da se ovu planinu posebno respektira. Njen centralni položaj, markantnost i dužina, vjerovatno su bile ključne činjenice da se planine zapadnog Balkana nazovu dinaridima. Između ostaloga i ovo je bio razlog zbog kojeg smo se odlučili pobliže upoznati sa ovom planinom. |
HAUSER - For The Love Of A Princess* (Braveheart)
Autor: HAUSER Datum objave: 26.1.2021. HAUSER performing For The Love Of A Princess from Braveheart, by James Hornerilmed by Medvid production Audio by Matterhorn Music *video je snimljen na Dinari |
Gorski Vuk: Zimski uspon na Dinaru (1831m) u Parku prirode Dinara
Autor: Mountain Wolf Datum objave: 20.12.2021. Opis. Dinara (vrh Sinjal 1.831 m) je najviša planina u Hrvatskoj. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km. U svibnju 2020. godine proglašen je Park prirode „Dinara“. Kao dio visokogorskih priprema, posjetili smo Dinaru u zimskom razdoblju i izložili se vremenskim uvjetima dostojnim puno viših planina. |
|
🇭🇷 Bajkovita DINARA | Uspon na vrh SINJAL (1831 mnv) | Krov HRVATSKE 🇭🇷
Autor: Svijet Dinarida Datum objave: 23.6.2023. Opis. Bajkovita DINARA | Uspon na vrh SINJAL najviši VRH u HRVATSKOJ iz Brezovca | 2023 🇭🇷 Video prikazuje uspon na Sinjal najviši vrh Republike Hrvatske visok 1831 m.n.v. Inače, najviši vrh Dinare je Troglav (1913 mnv) no on se nalazi na bosanskohercegovačkoj strani Dinare. Uspon smo počeli iz predivnog polja Brezovac i dalje preko visoravni Duler i Samar došli do vrha Sinjala odnosno vrha Dinare kako se još naziva. PRATITE NAS I NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: - Instagram: / svijet.dinarida - Facebook: https://facebook.com/profile.php?id=6... |
Dinara - The Highest Peak of Croatia
Autor: Croatia Off the Beaten Path Datum objave: 12.9.20202. Opis. If you're planning to go hiking on Dinara, the highest Croatian mountain, here is what you need to know about the routes and general orientation. |
Dinara - Back to Life (Povratak života)
Kako bi se sačuvala Dinara, oživjeli njezini pašnjaci i očuvale ptičje vrste čije preživljavanje ovisi o očuvanju dinarskog staništa, pokrenut je projekt ”Dinara back to LIFE”. Osim stručnih konzervacijskih aktivnosti za restauriranje suhih travnjaka, planiranje dobre ispaše i kontrolirano paljenje te drugih popratnih zadaća, cilj projekta je oživjeti i zaštititi njenu iskonsku prirodu. |
Projektno područje
Blizu 50.000 hektara područja planina Dinare, Troglava i Kamešnice te njihovog podnožja područje je projekta koji će obnoviti i sačuvati raznolikost surovog, ali bogatog staništa Na karti bioraznolikosti, masiv Dinare ima svoje posebno mjesto. Nadvijajući se nad selima, samo područje naoko nije ni po čemu drugačije od ostatka Dinarida; divovske vapnenačke stijene, prostrani pašnjaci i tragovi ljudske prisutnosti glavna su obilježja ovog kraja. No, zbog povoljnih geografskih i klimatskih uvjeta, opisu Dinare posebnu čar daju ostaci nekadašnjeg načina života – blago koje je stoljećima bila glavna gospodarska grana njenih žitelja. Od Dinare se živjelo, posebno u ljetnim mjesecima kada su pastiri s blagom izlazili na pašnjake i ostajali u pastirskim stanovima sve do početka zime. Vrh te kamenito-travnjačke planine je najviša točka, mjesto gdje Hrvatska dodiruje nebo. Projektno područje Dinare back to LIFE veličine je 49610,50 hektara na planinama Dinari, Troglavu i Kamešnicu, kao i u njihovom podnožju, otkud će krenuti promjena za biljni i životinjski svijet. Aktivnosti
Restauracija travnjaka kroz kontrolirano paljenje i čišćenje, nabava stada i opreme za njihovo čuvanja, obnova ograda, bunara i pojilišta te stvaranje turističke ponude početak su dugoročne ideje o održivom upravljanju Dinarom |
|
U Pašića polju
Pogled iz Pašića polja na sjeveroistočne obronke Dinare, prekrivene oblacima. Pašića polje južni je dio većeg Grahovskog polja. |
U JUGOZAPADNOM PODNOŽJU
Dolina Krčića
Krčić (rijeka)
Slap Krčić
|
Slap Krčić je 22 metara visok vodopad na sjeveru Kninskog polja kojim se rijeka Krčić obrušava u Krku. Nazivaju ga još i "Veliki buk" i "Topoljski buk". Slap Krčić je nakon miniranja, pregrađivanja, izrade komore u njegovoj sedrenoj brani i izrade hidroelektrane, sveden je na povremeni slap iznad samog izvora rijeke Krke. Nalazi se neposredno uz grad Knin, a napaja se vodama s Dinare. Uz Krčić prolazi makadamska cesta koja povezuje Knin s Kijevom. Izgrađena je pošetko 19. stoljeća.
Slap Krčić ima i svoju legendu. Nekada je na brdu lijevo od slapa postojala utvrda koja je služila za obranu mosta. Legenda kaže da će ljudi ponovo izgraditi most kada Krčić više nikada ne presuši i kada ljudi prestanu međusobno ratovati. IZVOR Slap Krčić. Wikipedija 
|
|
|
Family Hike in Croatia to Samograd rock of Dinara Mountain
Autor: Secret Dalmatia Datum objave: 16.9.2021. Opis. It was great spring day so we decided to finally climb Samograd rock of Dinara. While it is an easy climb, it is not for kids of all ages. This rock commands the valley of Kijevo and served as a natural sundial in the past. Still testing annoying AI narrator. Shot on GoPro9 and Mavic Pro 2 back in April. Read more on our blog: https://secretcroatia.blog/2021/09/16... To travel with us, contact us on https://www.secretdalmatia.com or send email directly to us at [email protected] |
DINARA (SINJAL)
|
Dinara je najviša planina u Hrvatskoj i jedna od najslikovitijih u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu. Usponi na vrh Dinare zahtijevaju dobru kondiciju jer su prilazi dugi, strmi i naporni. Radi popularizacije Dinare HPS s društvima iz Knina i Kijeva svake godine organizira skupni uspon na njezin vrh.
Sam vrh sastoji se od nekoliko kamenih vršaka obraslih klekovinom. Na jednom vršku orijentiranom prema Peručkom jezeru stoji geodetski stup, a na drugome križ. S vrha Dinare pruža se vidik na gotovo sve planine Dalmacije i Bosne, a posebno pogled privlači Peručko jezero u dubini. Metalni žig Hrvatske planinarske obilaznice nalazi se na stijeni 4 metra južno od vrha i u metalnoj kutiji kod geodetskog stupa. IZVOR Hrvatski planinarski savez (pristupljeno 29.4.2022.) 
Naslovna fotografija
Pogled na Dinaru s obale Perućkog jezera |
Prilazi vrhu Dinare
Suvo polje – pl. kuća Brezovac – Dinara 5 h Glavaš – planinarsko sklonište Martinova košara – Dinara 4 h Mirkovići – Dinara 3.30 h Uspon iz Knina, preko Suvog polja i Brezovca jednostavniji je i zanimljiviji od uspona iz Glavaša, a može se povezati i s usponom na vrh Badanj, koji je također KT HPO-a. Na putu iz Knina važno je uporište planinarska kuća Brezovac (1050 m) o kojoj skrbi HPD Dinara iz Knina. Od Suvog polja do vrha Dinare može se doći za 5 sati hoda. Isti dan treba se s vrha vratiti do Brezovca ili sići na drugu stranu Dinare prema selu Glavašu (4 h od vrha). DINARA: highest peak of Croatia
Autor: crobackpacker Datum objave: 1.11.2022. Opis. Highest peak of Croatia is beautiful and demanding mountain Dinara close to border with Bosnia and Herzegovina which offers splendid views on other Croatian and Bosnian mountains, Adriatic sea, islands and far beyond. Beside Dinara peak I visited Badanj peak (one of the peaks with best views in Croatia) and mountain huts Zlatko Prgin and Brezovac. gps trail of hike in this video: https://www.wikiloc.com/hiking-trails... |
Ošjak
|
Ošjak je najpoznatija stijena na južnom djelu Dinare, koji je prepoznatljiv po stmim stjenovitim grebenima. Rani alpinistički usponi po stijeni Ošjaka započeli 1950-ih pa su bivali sve učestaliji prema kraju 1960-ih godina. Pristup stijeni je u to vrijeme bio dosta težak. Najbliža željeznička postaja bila je tek u Kinu, odakle je trebalo tražiti transport do Kijeva, pa odavdje pješačiti do podnožja stijene. Danas se do samog podnožja Ošjaka može stići vozilom.
Projekt "Dinara"
Projekt "Dinara" čini više međusobno povezanih segmenata, koji su međusobno umreženi. Radi se o nekoliko planinarsko-pješačkih staza koje vode od Glavaša preko Ošjaka i Gorice na Sinjal (1831 metar nadmorske visine), najviši vrh RH, od planinarskog skloništa Drago Grubač na 1645 metara, po čemu spada među najviše planinarske objekte u državi. Radovi na projektu Ošjak Na lokalitetu Ošjak, iznad okomite stijene istočno od Kijeva, u kolovozu/avgustu 2019. godine obiježeno je otvaranje ferate, staze za planinare penjače uz stijenu Ošjaka, osigurane čeličnom sajlom i drugim sadržajima koji im jamče sigurnost. Istoga je dana službeno je otvoreno i planinarsko sklonište na Ošjaku, postavljen je veliki čelični klin u čast planinara koji su unatrag stotinjak godina do danas gradili infrastrukturu za osvajanje Ošjaka, te je otkriven i Spomenik domovini. Nositelj projekta Ošjak je PU "Dinaridi", a partneri na projektu su HGSS, Općina Kijevo i Udruga veterana 7. gardijske brigade "Puma" iz Varaždina. Pomoć su pružili i planinari PD-a "Promina". Planinarsko sklonište "Bili cvitak" (800 m) Sklonište "Bili cvit" nalazi se u podnožju Ošjaka, oko 1,1 km udaljeno od kraja lošijeg makadamskog puta kojime se pristupa ferati. Od skloništa, do ulaska u feratu, izgrađen pristupni pješački put. Ulaz u feratu se nalazi na 1010 m n.v. Ferata "Dinara" Ferata je izvedena većim dijelom stijene Ošjaka, osigurana čeličnom sajlom promjera 12 milimetara. Na najstrmijim dijelovima, osim sajle, postavljene su stepenice i prihvatni klinovi, a na mjestima se ona prelazi atraktivnim mostovima i tornjevima. Sastoji se od dva dijela "Devet tornjeva" i "Vjetar s Dinare". Planirano je da ferata bude duža od dva kilometra i po tome će biti jedna od najvećih ferata u Europi. Najatraktivniji je bivak postavljen na 1270 m n.v. na jednoj istaknutoj polici na stijeni na polovici dužine "ferate", s koje se pruža odličan pogled na planine Zagore: Prominu, Kijevski Kozjak, Svilaju i dr. Postavljen je uz pomoć helikoptera HRZ-a. Zapravo je to metalna kućica adaptirana od pokretne radionice na kamionu. Od bivka se ferata nastavlja dalje uzbrdo i završava kod planinarskog skloništa "Drago Grubač". Planinarsko sklonište "Drago Grubač" (1645 m) Planinarsko sklonište Drago Grubać je jednostavno kontejnersko sklonište smješteno u visinskoj zoni Dinare. Sagradila ju je PU Dinaridi (koja skloništem i upravlja) na slikovitoj livadi pod vrhom Dinare. Stalno je otvoreno - neopskrbljeno. Skloništ nosi ime Drage Grubača, prerano preminulog člana Planinarske udruge "Dinaridi" iz Splita. Veliki Klin postavljen u čast planinara-aplinista Veliki klin postavljen je u blizini skloništa "Drago Grubač", kao zahvala starijim generacijama planinara-alpinista koji su u prošosti penjali ovaj dio Dinare i kao simbol njihove volje, želje, upornosti i ustrajnosti. Oni su iza sebe ostavili nekoliko prvenstvenih smjerova penjanja koji su izuzetno teški, a ispenjani tadašnjom skromnijom i slabijom penjačkom opremom. Spomenik domovini U Domovinskom ratu u Hrvatskoj planina Dinara sa svojim širim okruženjem imala, je presudnu ulogu te je u neposrednoj blizini planinarskog skloništa "Drago Grubač", 2019. godine postavljen godine Spomenik domovini. Spomenik se sastoji od postolja napravljenog od kamenja koje je pronađeno na licu mjesta. Na postolju su dvije velike autohtone kamene gromade. Jedna od tih gromada predstavlja ne baš najpravilnije šahovsko polje hrvatskog grba. Ta razbacanost govori o toj povijesnoj turbulenciji. Na drugoj gromadi uklesani su stihovi pjesme "Moj dom" Silvija Strahimira Kranjčevića. Spomenik je jednostavan, ali simbičan. Koštao je nula kuna. IZVORI I LITERATURA BJELAN, Mirko: FERRATA DINARIDI - OŠLJAK. Gorja.net, 19.6.2020. ĆURKOVIĆ, Jure: Super Ferata „Dinaridi-Ošljak“-Sinjal. Planinarenje.hr, 15.7.2020. PAŠTAR, Toni: Velika visinska fešta za proslavu Oluje: na vrhu Dinare otkrit će se Spomenik domovini, a do njega će voditi 'ferata' kakvu Europa još nije vidjela!. Slobodna Dalmacija, 4.8.2019. Suhopolje-Super Ferata „Dinaridi-Ošljak“-Sinjal-Suhopolje. Planinarenje.hr |
Bivak Dinara
Datum objave: 5.11.2018. Autor: Stipe Bozic Sklonište usred južne stijene Dinare. Sklonište služi alpinistima i penjačima budućeg osiguranoga puta (ferate) koji će po svojoj dužini biti jedinstven u Hrvatskoj. Video je nastao u stijeni Ošjaka gdje planinarska udruga “Dinaridi” iz Splita već par godina provodi izuzetno zahtjevan, ali i atraktivan projekt. Radi se o planinarskom skloništu koje se nalazi u strmim liticama Ošjaka na 1270 mnv, najviše stijene u Hrvatskoj i do njega će se moći doći osiguranim planinarskim putem kao i Feratom. Hike - Ferrata Dinara, 23.05.23.
Autor: Nenad Rajic Datum objave: 16.10.2023. Opis. Odavno već planirano, sada se ostvarilo. Iskusni vodič i profesionalac Marino, inače moj dobar prijatelj, pokazao mi je istinski dragulj od ferrate u moćnom kamenom zidu Dinare. Uživasmo u svakom podizanju u visine, po kamenu i uz sajlu. Respekt graditeljima. Morate se popeti ovuda, ali se ipak pripremite i psihički i fizički, nije baš lagana. Nekoliko D elemenata je čine malo težom. Dobar opis na: https://planinarenje.hr/staze/suhopol... https://www.gorstaci.com/ferrata-dina... Dinara in ferata Dinaridi-Ošljak
Autor: Andrej Primc Datum objave: 9.12.2023. Opis. Spust po najatraktivnejši hrvaški ferati |
VELIKI I MALI MAGLAJ
|
DINARA - Veliki & Mali Maglaj
Datum objave: 1.1.2022. Autor: BMT Adventures Opis. Pl. dom sv. Jakov - M. Maglaj - V. Maglaj na Dinari |
Glavaš
|
Fort Glavaš — Croatia Hidden Gems
Autor: Mykyta Charivnyk Datum objave: 22.12.2023. Opis. Located in inland Croatia, this Fortress was built in the 15th century as part of the defense shield against the Turks. Croatian noble family Nelipchich began to build a fortress in the 14th century. Archaeological excavations have revealed here many medieval and early modern pottery with floral motifs of vivid colors. There is a rich archeological site in the fort and several graves have been discovered. |
UTVRDA GLAVAŠ / i selo Uništa *mjesto gdje se ljudi rađaju u Bosni, a pokapaju u Hrvatskoj*
Autor: Jurica Galić Juka Datum oibjave: 23.4.20920. Opis. Glavaš ili Dinarić je utvrda poviše Kijeva, sagrađena između 14. i 15. st. i bila je u vlasništvu više hrvatskih velikaških obitelji (Nelipići, Berislavići, Čubranovići...), sve do 1522. kada pada u ruke Osmanlija, pod kojima i ostaje punih 196 godina. Od 1718. godine trajno napuštena. Iako je još bilo ratnih sukoba oko nje. Naime, prilikom ovog snimanja smo u zidinama utvrde pronašli ostatke raketnih projektila iz Domovinskog rata. - Selo Uništa teritorijalno pripada BiH, a prohodna je samo kroz Hrvatsku, što je svojevrsni fenomen. Naseljeno je prije nešto više od 200 godina obiteljima (Grizelji, Galioti, Samardžije) iz Maovica, koji ostalim ljudima iz sela govore da se došli "u ništa", po čemu selo i dobiva tako neobično ime. Nekoć je u selu živjelo oko 400 stanovnika, a danas samo - 7, od kojih je i jedna baka Sava Grizelj, koja je i dala intervju za naš prilog. - Kanal je za sve ljude BESPLATAN i UVIJEK će biti! Garantirano. Ali ako želite pomoći da kanal bude još bolji i raznovrsniji, da podržite putovanja i ekspedicije (odakle ćemo vam donijeti nove priče), kao i tehnički suport za obradu i snimanje, tada možete donirati sredstva na dva načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic - Ako želite kupiti našu majicu i time pomoći rad kanala, bacite oko na ponudu našeg partnera Lumer Shop - https://lumer-shop.eu/product-categor... Sudjelovali; - Jurica Galić Juka (scenarist, snimatelj, voditelj i montažer) - Saša Stojanović Sapa (voditelj 2) - Gordan Jurašin (TheMladichi team) - Sava Grizelj (sugovornica) |
Cetina
|
CETINA / selo nevjerojatne povijesti / Hrvatska
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 12.2.2020. Opis. "Nevjerojatno je da u par kilometara kvadratnih postoji mjesto gdje su se miješale sudbine Ilira, Romana, Franaka, Hrvata, Srba, Turaka... mjesta gdje se može vidjeti nekoliko fascinantnih izvora, špilja i povijesnih ostataka od neprocjenjive važnosti. Sve to možete vidjeti u malom selu Cetina nadomak Vrlike..." Film je nastao po mom autorskom scenariju i u suradnji s tvrtkom za video produkciju "Jedina.hr" iz Splita. - kamera 1: Željko Skoko - kamera 2: Zvonimir Pavlinović Obavijest vjernim fanovima i pratiteljima; - Kanal je za sve ljude BESPLATAN i UVIJEK će biti! Garantirano. Ali ako želite pomoći da kanal bude još bolji i raznovrsniji, da podržite putovanja i ekspedicije odakle ćemo vam donijeti nove priče, kao i tehnički suport za obradu i snimanje, tada možete donirati sredstva na dva načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic ili... ...kupite našu majicu i time pomozite rad kanala, Lumer Shop: https://lumer-shop.eu/product-categor... |
PUTOKAZI - Cetina
Autori: Banjalučka Hronika Datumo objave: 16.10.2023. Opis. Putokazi vas često odvedu na najljepša moguća mjesta. Jedno od njih su sigurno Civljani. Veliko vrelo - izvor Cetine , stari kameni most Ii crkvu Svetog Spasa željeli smo još davno posjetiti, snimiti, zabilježiti. Usudio bih se reći da je ovo ponajljepši dio Dalmacije. Tu gdje izvor Cetine rađa novi život, a ostaci hrama Vaznesenja Gospodnjeg svjedoče o vijekovima prohujalim kroz oronule zidove, danas pohode hiljade znatiželjnika. |
Цетина, први дио
Autor: Чувари Крајине, РТРС Datum objave: 1.5.2019. Opis. Цетина, први дио, "Чувари Крајине", РТРС аутор Милош Ернаут, [email protected] Цетина, други дио |
Cetina (rijeka)
|
Hidrološki spomenik prirode "Vrela rijeke Cetine" "Javna ustanova PRIRODA Šibensko-kninske županije" upravlja hidrološkim spomenikom prirode "Vrela rijeke Cetine" koji je zaštićen od lipnja 1972. god. Površina lokaliteta je 29,81 ha. Vrela rijeke Cetine, uključujući prvih 200 metara toka, sastoje se od nekoliko vrela koja su nastavci izoliranih podzemnih tokova Dinarskog masiva što u dodiru s nepropusnim laporima izbijaju na površinu. Tri su glavna vrela: Veliko ili Cetina vrilo, Vukovića vrilo i Batića vrilo. Nalaze se u podnožju Dinare, na prosječnoj nadmorskoj visini od 380 m, na sjeverozapadnom dijelu Cetinskog'polja nedaleko Vrlike. Vrela, osim znanstvene, imaju i estetsku vrijednost, a ubrajaju se među najljepša krška vrela Hrvatske. Veliko vrilo potopljeni je speleološki objekt istražen do dubine 115 m. Veliko vrilo
Vrelo Cetine kod sela Cetina (Civljane)
Rijeka Cetina nizvodno od sela Cetine
|
Diver Explore Stunning Cetina River Cave (Underwater Exploration)
Autor: Caters Clips Datum objave: 26.10.2021. Opis. An underwater photographer has shared a series of impressive images of the Cetina river spring taken during a 70-meter cave dive. Martin Strmiska, 40, from Slovakia, snapped these beautiful images of the crystal blue Centina river spring in Croatia earlier this summer. These stunning images showcase the picture-perfect surroundings and what can be found within the depths of this spring. The underwater photographer said: "The reality of the view down into the gorge is even more incredible than any image every captured on the internet. *Please contact [email protected] for media / licensing / broadcast usage* SUBMIT A VIDEO: https://www.catersnews.com/submit-con... Connect with Caters: Twitter: / caters_news Facebook: / caterstv Website: https://www.catersnews.com Instagram: / caters_news The Eye of the Earth — Where is it?
Autor: Mykyta Charivnyk Datum objave: 21.12.2023. Opis. The Eye of the Earth — is a marvelous nature phenomenon, a spring that has an extraordinary shape and color and is one of the sources of the longest river in Dalmatia – the Cetina river. It is located deep inside inland Croatia near the town of Vrlika. Divers have investigated the Cetina Springs up to a depth of 155 meters / 508 feet according to the Croatian nature institute that manages the monument. So the depth of the The Eye of the Earth is at least 155 meters deep. Cetina (Zapisano na kamenu) Nije to nikakvo čudo, ali, pogledajte je: potopljeno selo i ljepše klisure od bilo kojeg grada. Brza je i mirna je. Pogledajte je, kad se suton okupa: tri ovce na otoku i jedno magare. I sve je potopljeno. Samo jedan jablan gleda svoj stas u vodi... Nije to zato što Cetinu volim; ali, ovakvog grada još nisam vidio. Bože moj, - Cetina! Josip Pupačić |
|
Vukovića vrilo (vrilo Jarebica), izvor kod zaseoka Vukovića u općini Civljane. Jedno od najvećih izvora rijeke Cetine. Vukovića vrilo je najzapadniji od triju velikih (Vukovića vrilo, Batića vrilo, Veliko vrilo). Jedan je od stalnih izvora rijeke Cetine. Iz njega se pitkom vodom opskrbljuje lokalno stanovništvo. Kao i svi izvori Cetine, zaštićen je kao hidrološki spomenik prirode od 1972. godine. S ostalim izvorima čini čini cjelinu Vrela Cetine, površine 29,81 ha. Ovaj niz krških vrela oblikovao se je uz rub Paškog polja podno Dinare. Nastala su na kontaktu nepropusnih lapora u polju i vodonepropusnih vapnenaca okolne zaravni. Uzlazne su vrste. Bistra su i modrozelene boje. Na površini je poput jezerca, a u stvari je speleološki objekt. Ulaz u nj je dimenzija 10 x 10 m.
IZVOR Općina Civljane, službena stranica |
Uništa
|
Uništa - selo između dvije zemlje
Datum objave: 27.10.2012. Autor: www.rtvfbih.ba. |
Uništa - zaboravljeno selo čije ime sve govori | Provjereno
Autor: NOVA TV Datum objave: 28.1.2022. Opis. Pošli smo tragom priče o nesretnom starcu koji životari u malom selu na Dinari te snimili priču o malobrojnim stanovnicima i mjestu koje administrativno pripada susjednoj BiH, ali s njom gotovo nikakve veze nemaju. Uništa – zaboravljeno mjesto čije i samo ime govori mnogo! |
UNIŠTA-SELO KOJE JE NI AMO NI TAMO
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 19.1.2024. Opis. Dragi prijatelji danas vas vodimo u obilazak sela koje je se nalazi ni amo ni tamo,sela u dubinama planine Dinare znakovitog imena Uništa. |
ZAPADNI DIO DINARE
|
NEUSPJEŠNI POHOD NA ORLOVO GNIJEZDO - SAMOGRAD / UNSUCCESSFUL VISIT ON EAGLE'S NEST - SAMOGRAD
Datum objave: 24.8.2022. Autor: Putevima Divljine Opis. Ovaj put smo se zaputili na bajkovitu stijenu Samograd.Krećemo sa mosta Unske pruge od sela Golubić,cijelo vrijeme gazimo jako oštrim usponom i nadomak vrha kreće padat jaka kiša,koja nam je bila znak da ovaj put ipak nećemo osvojit Samograd,te trčeći niz kamene strmine(uz malu ozljedu noge) probijamo se do nizine.Za puni doživljaj avanture tu smo na Youtube kanalu "Putevima Divljine". This time we headed to the fairy-tale rock of Samograd. We start from the bridge of the Una railway from the village of Golubić, the whole time we tread a very sharp ascent and near the top, it starts to rain heavily, which was a sign that we will not conquer Samograd this time, and running down the stones steepness (with a small leg injury), we make our way to the bottom. |
MRAČAJ - SELO KOJE ODIŠE DIVLJOM TIŠINOM
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 12.5.2023. Opis. Još jedna dokumentirana avantura je tu, opet šetamo Bosnom ponosnom tik uz granicu sa našom Hrvatskom. Nalazimo se u selu Mračaj u kojem živi samo jedan stanovnik koji da bi došao do civilizacije treba svaki dan cca 2sata šetat kozjim putem. Pričajući sa gospodinom Vesom saznajemo da je nekad u Mračaju bilo 50 kuća koje su sad opet obrasle u prirodu toliko da se neke uopće ne vide od gustog žbunja. Selo okružuje par potočića koje gospodinu Vesi daju pitku vodu i bar mu malo olakšavaju život jer u selu nema struje, pa sad zamislite kako on provodi dane. Za puni doživljaj ovoga bajkovitog sela sa jednim stanovnikom tu smo kao i uvijek na našem Youtube kanalu "Putevima divljine". |
Vučipolje
U JUGOZAPADNOM PODNOŽJU
Biskupija
|
Magical Lakes of Biskupija
Autor: Secret Dalmatia Datum objave: 31.1.2021. Opis. Biskupija village near Knin is not only known for its history as it was a seat of Croatian bishops from 9th to 11th century, but it is also known for its lakes. There are numerous ones in the area but best known are very unique Šarena jezera or "Colorful lakes". Nearby Bračića lake is almost unknown outside the area! There are several others that we will be visiting soon. Travel requests: https://www.secretdalmatia.com/ Flickr galleries: https://www.flickr.com/photos/secretd... Instagram: / secretdalmatia Gear: GoPro 9 and DJI Mavic Pro 2 Edited in Premiere Pro |
BORAVAK
Opasnosti i upozorenja u planini
|
Postavljene ploče upozorenja na Vojnom poligonu "Josip Markić" (prije „Crvena zemlja“) kod Knina podno Dinare IZVOR Hrvatski planinarski savez, 21.12.2022. Obavijest Temeljem ukazanih potreba, a u svrhu upoznavanja korisnika planinarskih ruta na području gore navedenog poligona, u prilogu ovog maila dostavljam vam postavljene table upozorenja (( WGS 84/UTM) 33T XJ 03379 82111, 33T XJ 03734 82215, 33T XJ 03917 82579, 33T XJ 04212 82945, 33T XJ04344 81683, 33T XJ 05451 84336) koje su postavljene na ulasku u područja gdje se može naići na ostatke ispaljenih sredstva koje koriste pripadnici OS RH, zaostalih iz Domovinskog rata te zaostalih iz provedbe aktivnosti bivše JNA. bojnik Ivan Aljinović časnik za OJI. Gardijska-mehanizirana brigada |
|
IZVORI I LITERATURA
Literatura
BONACCI, Ognjen: Definition of Catchment Area in Karst: Case of the Rivers Krčić and Krka, Croatia. Hydrological Sciences–Journal–des Sciences Hydrologiques, 51(4) August 2006 (PDF)
- Sažetak. The study area consists of the spring zones of the Krčić, Krka and Cetina river catchments located in the Dinaric karst, Croatia. Classical hydrological approaches and some newer time and frequency domain methods are used in order to validate the existing hypotheses both qualitatively and quantitatively, and these contribute to factual information about the hydrological behaviour of the catchments. The groundwater recharge rates are calculated by a mathematical model based on Palmer’s soil-moisture balance method. The values of parameters of the groundwater recharge model are estimated by the spectral method. The calculated monthly and annual groundwater recharge rates form the basis for estimating the hydrological catchment areas of the spring zones and also for the determination of quantitative relationships between the catchments.
- Opis. Nakon višegodišnje organizacije istraživačkih logora isključivo na području Crnopca Speleološki odsjek HPD-a „Željezničar“ (SOŽ) odlučio se na povratnički logor na izvorišno područje Cetine, gdje se posljednji put istraživalo 2014. godine. Cijelo područje iznimno je bogato speleološkim objektima, primarno hidrološki aktivnim, složenim špiljama, pa su snage usmjerene na jedan objekt. Primarni razlog povratka u Gospodsku špilju bilo je dovršavanje nacrta na kojem je ostalo puno otvorenih upitnika nakon istraživanja provedenih 2014. godine (Novak, 2014).
- Sažetak. Flora planine Dinare nije sustavno istraživana od sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća. Hrvatski sabor donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara 5.2.2021. godine te je time područje masiva Dinare, izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu proglašeno 12. parkom prirode u Republici Hrvatskoj. U vegetacijskom periodu proljeća i ljeta 2021. godine obavljena su detaljna terenska istraživanja kartiranja flore na trima planinskim profilima (Glavaš-Sinjal, Brezovac-Sinjal, Sinjal-Mirkovići) koji obuhvaćaju različita staništa, a time i većinu biljne raznolikosti planine Dinare. Utvrđene su ukupno 192 vaskularne biljne svojte koje pripadaju unutar 47 biljnih porodica. Od toga je 159 vrsta, 32 podvrste i 1 hibrid. Najzastupljenije porodice su: Poaceae (9,9%), Lamiaceae (8,95%), Caryophyllaceae (7,9%), Asteraceae (6,8%), Rosaceae (6,25%), Fabaceae (5,73%), Brassicaceae (5,73%) i Campanulaceae (4,2%). Kako su endemične i rijetke svojte u flori planine Dinare slabo poznate, posebna pažnja je upravo posvećena njima. Sve takve vrste su obrađene i popraćene fotodokumentacijom. Utvrđeno je ukupno 45 endemičnih svojti, što obuhvaća 22,93% ukupne vaskularne flore. Utvrđeno je 16 rijetkih biljnih svojti, koje čine 8,33% ukupne flore. Te svojte nisu nikada prije bile zabilježene na području planine Dinare, a to su sljedeće: Astragalus hypoglottis, Erysimum raineri, Ornithogalum kochii x Ornithogalum comosum, Scrophularia bosniaca, Silene vallesia ssp. graminea i Veronica dalmatica. Prema IUCN kategoriji ugroženosti ustanovljeno je 30 ugroženih biljnih svojti (15,63%). Također, izdvojeno je šest biljnih svojti s mogućim potencijalom u hortikulturi. Najzastupljeniji životni oblik su hemikriptofiti (H) s udjelom od 52% ukupne flore, zatim slijede hamefiti (Ch) sa 22%, geofiti (G) sa 12%, fanerofiti (P) sa 5%, nanofanerofiti (N) sa 5% i terofiti (T) sa 4%. Ovo preliminarno istraživanje prilog je i doprinos boljem poznavanju biljne raznolikosti vaskularne flore planine Dinare.
- Opis. Rijeka Cetina izvire podno planine Dinare u selu Cetina na krajnjem sjevernom rubu Cetinskog polja. Napaja ju nekoliko krških izvora, među kojima se ističu glavni izvor i izvor Vukovića vrelo. O Cetini i njenim izvorima pisali su mnogi geografi, geolozi, hidrolozi, putopisci, povjesničari, planinari i razni drugi stručnjaci te putnici namjernici. Pregledom dostupnih pisanih tragova i topografskih karata mogu se pronaći i različiti nazivi njenih izvora.
- Sažetak. Masiv Dinare obuhvaća gorski lanac Dinara-Kamešnica dug stotinjak kilometara. Najviši vrh Dinare, Veliki Troglav (1913 m) nalazi se na teritoriji Bosne i Hercegovine dok se najviši vrh Hrvatske (Dinara 1831 m) nalazi upravo na Dinari. Speleološka istraživanja Dinare počela su 1984. godine, a najviše objekata istraženo je 2010., 2014. i 2020. Do sada je na Dinari i njenim padinama istraženo nešto više od pedeset speleoloških objekata,a poznati su ulazi još gotovo toliko njih.
- Sažetak. Studija je dio doktorske disertacije pod naslovom "Rasprostranjenost i porijeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina". U ovoj studiji autorica iznos zaključke do kojih je sama došla u nastojanju da utvrdi glavna razvojna središta flore planinskog masiva Dinare, Troglava i Kamešnice te njezinu starost. Rad se odnosi na imenovani središnji dio Dinarskog planinskog sistema, s najvećim uzvišenjem u Troglavu (1913 m). Istraživanja su ograničena na planinske zajednice unutar klimatskog područja raširenosti planinskog bora i pretplaninske šume bukve. Iz tih su planinskih zajednica (Volarić-Mršić 1972) uzete u obzir pretplaninske i planinske biljke, ali i neki taksoni šire vertikalne rasprostranjenosti koji imaju značajnu ulogu u izgradnji te planinske vegetacije. U radu su uzete u obzir neke osnovne činjenice i podaci o postanku Dinarskih planina (Cvijić 1924, Poljak 1942), te o općoj povijesti flore srednje Evrope i šireg područja Balkanskog poluotoka počevši od tercijara, jer se rezultati navedenih istraživanja mogu primijeniti i na Dinarske planine. Naglašeno je i općenito značenje paleobotaničkih, a posebno palinoloških istraživanja za upoznavanje flornogenetskih odnosa. Međutim, u nedostatku fosilnih dokaza biljke svrstane prema njihovoj sadašnjoj stvarnoj rasprostranjenosti na zemlji i dobro poznavanje sistematskih srodstvenih odnosa pojedinih taksona bili su mi jedina realna osnova pri određivanju geneze tih elemenata flore. Iznosim zato rezultate do kojih sam došla uz primjenu tzv. geografsko-sistematske metode. Odabrani su članovi flore Dinarskih planina prethodno iscrpno obrađeni (Volarić-Mršić 1972) u pogledu niza osnovnih podataka koji se odnose na najvažniju sinonimiku, ekologiju staništa i fitocenološku pripadnost, filogenetske srodstvene odnose unutar roda ili sekcije i varijabilnost, historijsko-genetske odnose, opću rasprostranjenost i rasprostranjenost u istraživanom području Dinarskih planina. Pri istraživanju porijekla, odnosno utvrđivanju središta postanka pojedinih sastavnih dijelova flore najbolji mi je oslonac a i polazna točka bio geoelement, čija je raspodjela unutar istraživanog područja također provedena ranije (Volarić-Mršić 1972).
Ostali izvori
Hrvatske vode zabranile kupanje na izvoru Cetine. Index.hr, 21.9.2022.
KASAPOVIĆ, Morana: Posljednji pastiri na obroncima Dinare. HRT, 8.10.2020.
KASAPOVIĆ, Morana: Posljednji pastiri na obroncima Dinare. HRT, 8.10.2020.
Objavljen sveučilišni priručnik "Flora Dinare"
|
Sveučilišni priručnik ''Flora Dinare'' autora izv.prof.dr.sc. Ivice Ljubičića i navedenih koautora odobren na Senatu Sveučilišta u Zagrebu odlukom od 14. prosinca 2021.
Knjiga "Flora Dinare – 100 značajnih svojti" stručni je slikovni vodič kroz biljni svijet, napisan na temelju dvogodišnjeg (vegetacijski period 2018. i 2019.) istraživanja flore uz tri planinarske staze koje vode do najvišeg hrvatskog vrha Parka prirode Dinara (Sinjal 1831 m). Ovdje su opisane značajne biljne svojte koje su ustanovljene od nižih nadmorskih visina prema vršnom dijelu planinarskih staza koje vode do vrha planine. Knjiga je namijenjena, prije svega, ljubiteljima i posjetiteljima Parka prirode Dinara, studentima biotehničkih studija i biologije, botaničarima, planinarima, stručnjacima i amaterima. U knjizi su prikazani pronalasci svojti na Dinari (označeno na karti zelenom bojom), ali i pronalasci iste svojte u drugim područjima Hrvatske (označeno na karti ljubičastom bojom) na temelju zabilježenih GPS lokaliteta drugih istraživača preuzetih uz odobrenje iz Flora Croatica Database (Nikolić, 2020). Knjiga je pisana stručno i namijenjena prvenstveno botaničarima, a razumljiva onima koji su zainteresirani za biljke, ali se njima tek usputno susreću. U poglavlju “Botanički pojmovi” kratko su opisani pojmovi koji se pojavljuju u tekstu opisa pojedinih vrsta radi što lakšeg razumijevanja morfoloških karakteristika. Osim toga, slikovno su prikazani osnovni morfološki termini radi lakšega praćenja opisa biljnih svojti – Shematski prikazi morfološke građe generativnih i vegetativnih organa kod kritosjemenjača. Uz svaki morfološki opis pojedine vrste na desnoj se strani nalazi jedna ili više autorskih fotografija. Prof doc.dr.sc. Marinu Mihaljeviću Žulju (Agronomski fakultet u Zagrebu) ustupio je informacijama o korištenju biljnih vrsta za izradu rakije travarice. S obzirom na to da planina Dinara i nije toliko detaljno floristički istražena u odnosu na druge hrvatske planine, a vrlo je zanimljive i bogate bioraznolikosti, autori su se odlučili za pisanje ovog priloga o poznavanju flore Dinare koji će zasigurno biti doprinos i poticaj razvoju društvene svijesti i vrijednosti poznavanja biljnog svijeta Dinare, ali i Hrvatske u cjelini. |
