---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Gvozd (zapadna Hercegovina)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Vrh Oštrca, 1304 m
Koordinate najvišeg vrha: 

Planina Oštrc (odn. Gvozd, u nekim izvorima) nalazi se sjeverno od Posušja, na krajnjem južnom obodu Duvanjskog polja, između toga polja, polja Rakitno (Vrpolje) i jezera Tribistovo. Administrativno se nalazi na području općina Tomislavgrad i Posušje.

Vrhovi glavnog grebena su: Vrh Oštrca (1304 m), Veliki Oštrc (1299 m), Gvozdac (1153 m), Ošljar (1256 m). Sjevernije od glavnog grebena, a u smjeru planine Lib pruža se niži paralelni greben Gvozda koji je na istočnom dijelu povezan s glavnim. Vrhovi nižeg sjevernog grebena su: Babića brig (1072 m) Medeni klanac (1130 m) i Matin grad. Gvozd je djelomice pod niskom šumom. Zbog svojeg atraktivnog položaja i biljnog bogatstva Gvozd su posjećivali još austrougarski botaničari.

Granica glavnoga slivnog područja rijeke Neretve prolazi jugoistočno od planine Oštrca i vrha Velikog Oštrca, preko vrha Ošljar (1255 m) na sjeveroistok i preko vrha Slobodnik  (1111 m) izbija na vrh planine Liba  (Svinjar, 1481 m). Granica glavnoga slivnog područja rijeke Cetine prolazi preko brda Jarma na planinu Oštrc na vrhove Ošljar (1255 m) i Veliki Oštrc. S vrha teče Ružićki potok koji se ulijeva u jezero Tribistovo. Drina, mali pritok Šujice, jedine rijeke ponornice u Duvanjskom polju, teče samo kišni dio godine, a tvore je Miljacka i Studena - obje izviru ispod planine Oštrc (Gvozda). Studena izvire u selu Crvenicama na čijem se izvorištu nalazi i izletište Studena.

Inače, istočno od Rakitna je viši Rakitski gvozd (dio je masiva Čabulje) s najvišim vrhom od 1661 metar nadmorske visine.

Projekt vjetropelektrane "Oštrc" bio je 2020. godine još u fazi ishođenja dozvola. Snaga i smjer vjetra pratila se bez prekida preko pet godina uređajima na 84 metra visokom mjernom stupu na Oštrcu. Planirana VE Oštrc imat će osam vjetroturbina ukupno instalirane snage 28,2 MW, planirana godišnja proizvodnja je 94 GW/h električne energije što bi bilo dovoljno za opskrbu svih kućanstava u Posušju, Grudama i Ljubuškom.
IZVOR  Hrvatski medijski servis HMS: Gradi se vjetrolektrana vrijednosti 35 milijuna eura. 17.1.2020. 

O imenu planine (Gvozd)
Imenica gvozd prvobitno je značila šuma, a kasnije će dobiti značenje gora. Stoga i podsjećanje da se današnja hrvatska planina Petrova gora u srednjem vijeku zvala Gvozd, a poznata je kao kultno mjesto hrvatske povijesti, mjesto pogibije posljednjeg hrvatskog kralja narodne krvi Petra Svačića (Snačića) iz 1097. godine. Danas se i najveće naselje ispod nekadašnjeg Gvozda zove Gvozd (1570 stanovnika), donedavno Vrginmost.
Inače, gvozd je s jezičnog motrišta veoma zanimljiv pojam. Naime, toj sveslavenskoj i praslavenskoj riječi značenjem odgovara latinski clavus sa značenjem klin, klinac, ali onaj drveni, dakle klin od drveta. Primjerice u ruskom jeziku gvozd znači isto što i turcizam ekser ili pak romanizam iz mletačkog dijalekta talijanskog jezika čavao, u češkom jeziku imenica hvozdej znači daska, kao i poljski gwozd.
Međutim, ako i dalje prodiremo u još dublju jezičnu prošlost, onda saznajemo da je gvozd najranije označavao "drvenu oštricu izraslu u šumi, neizdjeljanu ili izdjeljanu, pa odatle gvozd sa značenjem drveni klin i mjesto gdje je izrastao-šuma." Dakle, gvozd je onodobno imao značenje "šuma, dubrava, gora, loza odnosno ono što se u većini slavenskih jezika zove les."
Kad je napretkom tehnike drveni klin zamijenjen  metalnim, onda je gvozd po zakonu sinegdohe dobio novo značenje, postao je istoznačica željeza, a na drugoj strani s vremenom je gvožđe, izvedeno od gvozd, postalo gotovo potpuna zamjena za željezo.
Na tragu navedenog je i prvo spominjanje naselja Zagvozd u Imotskoj krajini. U vrijeme II. crkvenog sabora 533. godine Zagvozd se spominje pod imenom Montenense (latinski mons, montis  = planina), što je samo prijevod s latinskog "za gvozdom";  za planinom, tj. iza planine Biokove, gledajući s morske strane iz Makarskog primorja. Tada je Montenense spomenut kao jedno od mjesta koje je diobom stare biskupije sa sjedištem u Saloni (danas Solin) pripalo novoj biskupiji Maccrum (danas Makar pokraj Makarske).
Uz Zagvozd iz hrvatske ekonimije navodimo i sljedeće primjere: Gvozd (ranije Vrginmost), Gvozdanska  (Pakrac), Gvozdansko (Dvor na Uni).
Jugoistočno pak od zaselaka Zaušlja i Male Poljane  sela Sutine (Rakitno) nalazi se Britvički gvozd (s vrhom Bovan od 1.212 metara), a nazvan po selu Britvici koje pripada općini Široki Brig. Između Rosnih poljana i Bilih stina, također na sutinskom području, nalazi se uzvisina s nazivom Gvozdac. Također na sutinskom području, istočno od zaseoka Donjih Vlašana, smješteno je i Po(d)gvožđe (1321 metar).
IZVOR  ŠARAC, Ivica: ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Oronimi (5) – Planina Gvozd. Prema izvoru:  Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006. mandinoselo.com, 25.11.2016.

Uspon uz Ruzićki potok do vrha planine Oštrc 1304 mnv - Posušje
Autor: Markić Datum objave: 3.4.2019.
Opis. Hrvatsko planinarsko društvo Ljubuški (HPD Ljubuški), Uspon uz Ruzićki potok do vrha planine Oštrc 1304 mnv - Posušje. GPX download https://drive.google.com/open?id=1Urr... Posjetite našu web stranicu: https://www.hpdljubuski.com/

Put na Ružički potok i vrh Oštrc
Autor: beauty herzeg Datum objave: 28.5.2023.
Opis. Ružički potok je jedan od skrivenih bisera Hercegovine u blizini Posušja. Ulijeva se u Tribistovo jezero i krase ga nejerovatne boje i prelijepi okoliš. Kao takav Ružički potok plijeni pažnju tirkiznim nijansama nevjerovatno čiste vode. Ovaj potok jednim dijelom opskrbljuje vodom jezero u Tribistovo koje je ujedno polazna tačka u ovu nevjerovatnu avanturu. Staza koja vodi kroz Ružički potok vodi do vrha Oštrc (1304 mnv), a vrh se ujedno nalazi na području opština Tomislavgrad i Posušje. Do ovog vrha osim prekrasnog Ružičkog potoka, prolazite kroz prelijepu šumu koja upotpunjuje cijeli ambijent i ugođaj. Staza je odlično markirana i tura je prigodna za sve uzraste i definitivno preporuka ukoliko ne znate gdje isplanirati narednu avanturu. Ovo je definitivno mjesto sa kojim nećete pogrješiti. Google maps: https://goo.gl/maps/wVtSeLGBshvZJHM57

PO RAKITNOM

---

RAKITNO POLJE (RAKITSKO POLJE)
BOSNA I HERCEGOVINA

​Rakitno polje odn. Rakitsko polje je krško polje  u zapadnoj Hercegovini. Sjeverozapadno je veće  Duvanjsko polje, zapadno je Posuško polje s  Posušjem, a na istoku planina  Čabulja. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok. Dugo je 8,5, a široko do tri kilometra, s površinom 15 km2 (18,3 km2 prema drugim izvorima). Nadmorska visina polja je od 880 m do 920 m. Najniža točka njegova dna je u Sutini, a najviša u Vrpolju.
Poljem teče pritoka Lištice  Ugrovača koja ga povremeno plavi. Površinske vode koje prime Rakitsko polje dreniraju vodotoci Točak, Jelica, Zmijinac i za vrijeme većih padalina formiraju značajan povremeni vodotok Ugrovaču koja prolazeći duboko urezanim kanjonom Brina, prima usputne bujice, a u naselju Trn vode Kočerinskog polja, te se na putu do Mostarskog Blata, u središtu Širokog Brijega spaja sa rijekom Lišticom.

Rakitno je jedna od četiri veće krške površi u općini  Posušje. U toj prostranoj tanjurastoj i pitomoj zaravni nalaze se tri sela: Poklečani, Sutina i Vrpolje, koja se obično označavaju zajedničkim nazivom Rakitno i čiji prostor obuhvaća oko 70 km2.
Rakitsko polje u proljeće svake godine ukrase milijuni cvjetova narcisa, u narodu poznatih kao rakitskih ljiljana. U obližnjem Posušju tako se javila ideja o organiziranju Festivala narcisa.
​
IZVORI  Rakitno polje. Wikipedija (hr); Široki Brijeg - službena stranica grada

Karta Rakitnog
Detalj topografske karte; mjerilo: 1:100.000; sekcija 523 Livno

Pogled na Rakitno sa sjeverne strane
Autor Izvorno postavio Rakitno2007 na Wikipediji na hrvatskom jeziku - Prebačeno s hr.wikipedia na Zajednički poslužitelj ., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3698384

SJEVEROZAPADNIM PODNOŽJEM

---

Mesihovina

Miljacka (Mesihovina)

Kad je u sklopu svog drugog po redu pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski biksup Nikola Bijanković slavio svetu misu među stočarima na Svinjači, visoravni između Vrana i Čvrsnice, stigla su desetorica Turaka i zapovjedili biskupu i njegovoj pratnji da odah napuste to mjesto. Biskupv tajnik don Fridrich Marolli u dnevniku je zabilježio da su "odmah uzjahali konje i uputili se u Miljacku, selo udaljeno šest milja. Sav narod iz Rakitna pratio je biskupa do Miljacke, gdje su našli drugih 600 osoba, od kojih se 300 krizmalo".

Miljacka, danas zaselak sela Mesihovine, spominje se i u srpnju 1735. godine, kad je u tom naselju boravio, odsjednuvši u kući Jakova Bagarića, makarski biskup Stipan Blašković. "22. srpnja biskup ode, zapisao je njegov tajnik, na brdo Miljac ili Veliko (brdo), zapovijedi da se ondje postavi oltar, obavi obrede, podijeli blagoslove, zapise…"

Uz spomenuto naselje Miljacka i brdo Miljac Duvanjskim poljem teče i rječica Miljacka, koja se ulijeva u Drinu, također rječicu na Duvanjskom polju.

Koncentracija čak tri toponimijska naziva: ekonim Miljacka, oronim Miljac i hidronim Miljacka na relativno uskom prostoru upućuje na zaključak da je to područje nekoć pripadalo osobi s imenom Miljac i vjerojatno se zvalo Miljacka Vas ili pak slično, otprilike tako kako će kasnije u vrijeme turske vlasti biti Mesihovina i njezini gospodari begovi Mesihovići.

Zajednički svim trima toponimijskim imenicama je što u osnovi imaju pridjev mil, mio sa značenjem drag, voljen. Od njega je izveden deminutiv miljahan, a kako u narodnom govoru ne postoji glas „h“, dobiveno je miljaan, što je stezanjem dalo miljan, miljen. Upravo od njega su izvedena imena: Miljan, Miljen, Miljana ,Miljenko, Miljenka, Miljac, Miljacka.

Na sličan sunačin nastali nazivi naselja i u još nekim predjelima Bosne i Hercegovine: Miljačići (Kakanj), Miljakovci (Prijedor), Miljanovci (Kalesija, Tešanj), Milje (Trnovo), Miljeno (Čajniče), Miljevac (Nevesinje), Miljevci (Sanski Most), Miljevići (Bosanska Gradiška, Olovo, Sarajevo, Zavidovići), Miljevina (Foča), Miljkovići (Mostar, Velika Kladuša).

Bez obzira na sve izneseno, navodimo još neke mogućnosti nastanka toponima Miljacka, doduše malo vjerojatne:
1. M. Pavlinović je zabilježio pojmove miljac i miljak sa značenjem „zemljište na kojem netko živi i obrađuje ga“ odnosno otprilike isto ono što znači mnogo poznatiji „milć“ (zemljište, temelj kuće, pravno vlasništvo, nekratniana);
2. u velikom Akademijinom rječniku miljac je i naziv neke rijetke ptice;
3. R. Dodig upravo u vezi s duvanjskom Miljackom spominje i „izgubljeni apelativ mil, plitko pjeskovito tlo.“

IZVOR  ŠARAC, Ivica: ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Miljacka. Prema izvoru:  Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006. mandinoselo.com, 15.5.2015.

JUŽNIM PODNOŽJEM

---

Tribistovo jezero

Tribistovo jezero je nastalo kao akumulacija pitke vode za potrebe Posušja. Napravljeno je 1989. godine. Nalazi se na cesti za skijalište Blidinje i Blidinje jezero, a između Posušja i Rakitna. Dužina mu je oko 500 metara, širina oko 300 metara, dok je najveća dubina oko 15 metara na najdubljim dijelovima.

​Jezero Tribistovo
Datum objave: 27.4.2020. Autor: Petar Basic
Opis: Biser Hercegovine

29. Jun 2023. | MTB: Kanjon Ričine - Tribistovo Jezero - Ružički Potok
Autor: DžH Archive Datum objave: 2.7.2023,
Opis. Poprilično duga, ali ne toliko zahtjevna tura, najteži je bio sami početak, kroz kanjon Ričine. Išli smo redom, kroz kanjon Ričine, do Tribistovog jezera, pa do Šimića pećine i na kraju predivnog Ružičkog potoka koji se sastoji od nekoliko prelijepih vodopada.

MTB: Ričina - Veliki Oštrc - Vrpolje - Duvanjsko polje
Autor: Sarafanje Datum objave: 2.5.2024.
Opis. Biciklistička tura Čitluk(Posušje) - kanjon Ričine - Tribistovo - Ružički potok - Veliki Oštrc - Vrpolje - Petrovići - Karačići - Crvenica - Meshovina - Vinjani. Prilično teška tura, sa dosta strmih dionica. Do vrha nam je trebalo skoro 3 sata, iako smo prešli samo 15km. Prvi dio uspona je kroz kanjon Ričine, koji je težak zbog ružnog terena (ima dosta pjeska i kamenja u koja se točkovi ukopavaju), a na djelovima su usponi do čak 23%. Nakon kanjona Ričine, izlazimo na Tribistovo i dolazimo do jezera Tribistovo, odakle je uglavnom ravno i lagani spust. Dolazimo do Ružičkog potoka, uz koji kreće lagani uspon. Svratili smo i do prvog vodopada, napravili par slika, tako da ova 3 sata do vrha treba uzeti sa rezervom, jer smo napravili 2 pauze za slikanje. Možda ukupno pola sata. Od Ružičkog potoka se odvajamo makadamom lijevo, prema Vučipolju. Tu nas dočekuje par veoma teških uspona, gdje se penjemo sa cca 980mnv na 1299mnv. Večinu smo mogli voziti, ali je bilo i par težih djelova, koje smo ipak morali pregurati. Zadnja 2 kilometra pred vrh nas je dočekao šlag na tortu. Konstantni makadamski uspon od 13-15% nagiba. Napokon, nakon 3 sata, dolazimo na vrh Veliki Oštrc (1299mnv), gdje pravimo malo dužu pauzu. Sa vrha se pruža odličan pogled na Tribistovo, kanjon Ričine, Vučipolje, Duvanjsko jezero, te planine Čabulja, Čvrsnica, Vran planinu, Lib planinu, Malovan, Tušnica, Kamešnica, Grabovica planina, Cincar i Zavelim. Vidljivost nam nije bila najbolja, tako da nismo mogli vidjeti Buško jezero (iako se može vidjeti kada je dobra vidljivost). Sa vrha nastavljamo prema Vrpolju i Rakitnom. Do polja smo imali i dosta uspona, ali i spusta. Od polja se odvajamo prema selu Petrovići, gdje smo malo zalutali, ali su nam lokalci pomogli i uputili nas na pravi put. Do sela Karačići nas je čekao još jedan duži makadamski uspon, te se nakon nekih pola sata napokon počinjemo spuštati, prvo do izletišta Studena, a zatim do Karačića. Dalje nastavljamo kroz selo Crvenica, te se u njemu odvajamo asfaltom prema Posušju. Prije izlaska na magistralni put, nam se otvara lijep pogled na Duvanjsko polje. U Mesihovini izlazimo na magistralni put, te se vraćamo nazad preko Vinjana do početne tačke u Čitluk, prije Posušja. Detalje rute možete naći na sljedećem linku:   / strava   GPX trek: https://mega.nz/file/kSsiVD7I#ZJ6Lg_t... Pratite nas i na Facebooku:   / sarafanje   Instagram:   / sarafanje   Poglavlja: 0:00 kanjon Ričine 8:51 Tribistovo 12:34 Ružički potok 15:09 uspon na Veliki Oštrc 26:00 Veliki Oštrc (snimci dronom) 30:31 spust u Vrpolje 38:47 Vrpolje - Petrovići 40:34 Petrovići - Crvine 47:00 Karačići - Crvine - Posušje 51:14 relive i završni ekran

Kanjon Ričine
Autor: Sarafanje Datum objave: 30.1.2023.
Opis. Video prolaska kroz kanjon rijeke Ričine ili drugog naziva Posuška Brina. Kanjon povezuje naselje Ričinu, koje se nalazi na oko 1 km zapado od Posušja, s Tribistovom, selom u sjevernom dijelu općine Posušje. Prelijepa tura sa raznolikom stazom, uz fenomenalne prizore. Inače ova staza je probijena prilikom izgradnje starog vodovoda 60-tih godina prošlog stoljeća. Prvobitno smo imali u planu da dođemo do jezera Tribistovo (gdje i izvire rijeka Ričina), te se vratimo novom stazom koja je probijena tokom izgradnje novog vodovoda 90-tih godina. Na žalost pred kraj kanjona smo naišli na odron koji je otkinuo sajle, te zbog veoma trusne podloge na tom dijelu i zbog velikog rizika smo odlučili da se tu okrenemo i vratimo istim putem. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/826... GPX trek: https://www.wikiloc.com/hiking-trails... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/

Kanjon Ričine - Ružički Potok - DRAČARI - 28.04.2024
Autor: Ante Bubić & DRAČARI Datum objave: 28.4.2024.
Opis. Odradili smo 25 km turu sa 900m+ uspona iz Posušja (BiH) kroz kanjon Ričine (Brina) do jezera Tribistovo, a od tu uz predivan Ružički potok do vrha Veliki Oštrc (1298 mnv). Kanjon Ričine - Jezero Tribistovo - Ružički potok - Veliki Oštrc HPD Kozjak - DRAČARI Posušje (BiH) - 28.04.2024 http://dracari.eu   / hpd.kozjak.dracari     / kozjak.dracari.trail.croatia      / @antebubic-dracari  

MTB: Tribistovo jezero i Ružički potok
Autor: Sarafanje Datum objave: 26.7.2023.
Opis. Lagana biciklistička vožnja kroz kanjon Ričine na Tribistovo, zatim posjeta Šimića pećini, te vožnja uz dio Ružičkog potoka. Prvenstveno smo u planu imali da se vratimo preko Posušja, ali s obzirom na velike vrućine i da smo dosta vremena izgubili na snimanju, slikanju i na odmaranju, odlučili smo da napravimo krug oko jezera i vratimo se istim putem. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/935... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ Poglavlja: 0:00 kanjon Ričine 2:00 prva pauza (snimci dronom) 2:54 nastavak kroz kanjon 6:35 druga pauza (snimci dronom) 8:02 nastavak do izlaska iz kanjona 9:34 Tribistovo 12:08 Tribistovo jezero (snimci dronom) 13:30 vožnja do Šimića pećine 15:42 Šimića pećina 17:29 vožnja do prvog vodopada 19:04 snimci dronom (prvi vodopad) 21:45 vožnja uz Ružički potok 24:48 snimci dronom (drugi vodopad) 27:39 nastavak puta oko jezera malo lošijim makadamom 33:41 spust oko jezera i kroz kanjon Ričine 40:41 relive i završni ekran

IZVORI I LITERATURA

---

ZRNČIĆ, Hrvoje: Pođite na Gvozd. Hrvatski planinar, br. 3, 2009. str. 98-99. (PDF)
​Uspon uz Ruzićki potok do vrha planine Oštrc 1304 mnv. Foto-album. Facebook-album  3.4.2019.

• Sažetak; Ekipa od dvadeset i tri člana koju su činili članovi Hrvatskog planinarskog društva Ljubuški (HPD Ljubuški) i HPD Vrgorac iz Vrgorca, uključujući planinare iz Metkovića je 31.3.2019 odradila uspon uz Ruzićki potok do vrha planine Oštrc 1304 mnv, općina Posušje. 

https://hr.wikipedia.org/wiki/O%C5%A1trc_(Posu%C5%A1je)​

1. ↑ Hrvatski medijski servis HMS: Usponom uz Ružićki potok obilježen Međunarodni dan voda 20. ožujka 2017. (pristupljeno 18. siječnja 2020.)
2. ↑ (boš.) Vlada FBiH ODLUKA O GRANICAMA GLAVNIH SLIVNIH PODRUCJA, 1998. (pristupljeno 18. siječnja 2020.)
3. ↑ Hrvatski medijski servis HMS: Gradi se vjetrolektrana vrijednosti 35 milijuna eura 17. siječnja 2020. (pristupljeno 18. siječnja 2020.)