|
|
SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > GRUPA ZELENGORE > Zelengora (planina)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Bregoč, 2015 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.35463, 18.56779
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Bregoč, 2015 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.35463, 18.56779
|
|
UvodZELENGORA je planina u Bosni i Hercegovini, koja čini dio Planinskog bloka Zelengore, (Grupa Zelengore ili masiv Zelengore - u širem smislu), koji također čine i Lelija, te više planinsko-gorskih grebena na sjeveroistoku masiva.
Dio planine Zelengore također se nalazi i u sastavu Nacionalnog parka "Sutjeska", zajedno s Lelijom te Maglićem i Volujkom. Velik dio Zelengore ima karakter planinske visoravni (platoa) s koje se uzdižu planinski grebeni. Na njoj se nalazi velik broj izvora bistre, pitke i hladne vode, te više ledenjačkih jezera ("gorske oči"), od kojih su najpoznatija Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Na istočnom dijelu nalazi se divlji kanjon rijeke Hrčavke. Najviši vrh Zelengore je Bregoč (2015 m), a pored njega na njoj se nalazi još desetak vrhova s oko 2000 m n.v. Mnogi od njih, kao i grebeni na kojima se oni nalaze, odlični su vidikovci. Zelengora ima bogat biljni i životinjski svijet. Velik dio planine pokrivaju pašnjaci i goleti iznad gornje granice gustih šuma. Na samoj planini nema stalnih naselja. Nekada je bilo mnoštvo raštrkanih koliba po aktivnim katunima, u kojima je stoka boravila na ispaši od kraja V. do polovice IX. mjeseca. SUMMARY: Zelengora mountain
ZELENGORA is a mountain in Bosnia and Herzegovina, which is also part of the "Sutjeska" National Park, together with Lelija and Maglić and Volujak mountains. Much of Zelengora has the character of a mountain plateau (highlands) from which mountain ridges rise. There is a large number of springs of clear, drinkable and cold water, and several glacial lakes ("mountain eyes"), the most famous of which are Kotlaničko Lake, Orlovačko Lake, Štirinsko Lake, Jugovo Lake, Donje Bare, Gornje Bare, etc. In the eastern part there is a wild canyon of the river Hrčavka. The highest peak of Zelengora is Bregoč (2015 m), and next to it there are a dozen other peaks with about 2000 m above sea level. Many of them, as well as the ridges on which they are located, are excellent lookouts. Zelengora has a rich flora and fauna. Much of the mountain is covered by pastures and barren lands above the upper limit of dense forests. There are no permanent settlements on the mountain itself. There used to be a lot of huts scattered on the active katuns, in which the cattle stayed on pasture from the end of May to the middle of Septemnber. 
Gornje Bare na Zelengori
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
|
Planinski blok Zelengore, odnosno Grupa Zelengore ili masiv Zelengore - u širem smislu, obuhvaća planinsko područje omeđeno sa zapada visoravni Morine i Neretvom, s jugozapada i juga također rijekom Neretvom, s jugoistoka rijekom Sutjeskom i njezinom pritokom Jabučnicom, s istoka rijekom Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorje (područje Kalinovika).
Unutar toga visokoplaninskog područja nalaze se planina Lelija, planina Zelengora (masiv Zelengore – u užem smislu) te više planinsko-gorskih grebena na sjeveroistoku masiva. U nekom je komentaru jednom navedno: "Planinari Bosne i Hercegovine, Leliju smatraju kao zasebnu planinu, a ne dijelom masiva Zelengore". No, iz reljefne karte je jasno vidljivo kako Lelija i planina Zelengora, zajedno s nizom gorsko-planinskih grebena na sjeveroistoku, zajedno tvore jedinstveni gorski blok, koji je još 1935. ing. Jovo Popović (Kroz planine Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1935.), odličan poznavatelj bosansko-hercegovačkih planina i stanovništva definirao ovako: Zelengora (i Lelija)* Obje planine čine zajedno široku planinsku gromadu koja je općenito poznata pod nazivom Zelengora. Ta Popovićeva "široka planinska gromada Zelengora", odgovara Planinskom bloku Zelengore (Grupi Zelengore, odn. masivu Zelengore - u širem smislu), kako je prikazana na reljefnoj karti u nastavku. Analogija se ovdje može povući s Vraničkom grupom (Planinskim blokom Vranice), koja je Masiv Vranice - u širem smislu, i kojega čini sâma planina Vranica, kao i još nekoliko planina i planinsko-gorskih grebena. Popović još dodaje: Cijela Zelengora predstavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Bregočom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće 1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. |
Planinski blok Zelengore, reljefna karta
Podloga: Elastic Terrain Maps, 2024. 
Pogled s Uglješinog vrha na masu Orufe: Bregoč, Kozije strane, Orlovaca
Tovarnica
Stijene Tovarnice, krajnjeg jugoistočnog grebena planine Zelengore koji se uzdiže nad kanjonima rijeka Jabušnice (Jabučnice) i Sutjeske. |
Grebeni, vijenci i vrhovi
Klima
|
Zelengora u zimskom ruhu
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 2.2.2023. |
Vode
Na planini Zelengori nalazi se velik broj izvora bistre, pitke i hladne vode, te sedam ledenjačkih jezera i jedno umjetno.
Rijeke
|
Na istočnom dijelu planine nalazi se divlji kanjon rijeke Hrčavke, lijeve pritoke Sutjeske. Vode koje teku sa Zelengore, slijevaju se rijekama Neretvom, Sutjeskom i Drinom prema dva mora - Jadranskom (Jadranski sliv) i Crnom (Crnomorski slijev). Najveći vodotok na južnom obodu Zelenogore je Jabučnica, odn. Jabušnica, lijeva pritoka Sutjeske.
Kanjon Sutjeske
Dio kanjona južno od Tjentišta 
Stijene kanjona rijeke Hrčavke
|
#mediaviewer/File:Sutjeska.JPG)
Sutjeska
Izvor: Wikipedia; Autor: Vladimir Stefanović 
Hrčavka Izvor: Centar za životnu sredinu
|
Jezera
|
Na planini Zelengori ima sedam ledenjačkih jezera i jedno umjetno.
Jezerima na Zelengori prijeti izumiranje
Ledenjačkim jezerima na Zelengori u Nacionalnom parku „Sutjeska“ prijeti izumiranje, zbog zatravljivanja, odn. eutrofikacije - kao što je to slučaj i sa svim ledenjačkim jezerima u Dinarskom gorju. Najugroženija su Crno i Orlovačko jezero, u kojima se voda sve više gubi na račun vegetacije. Takvim jezerima moguće produžiti vijek trajanja čišćenjem potencijalnih izvora zatravljivanja, kao npr. sječom drveća koje nije autohtono, a koje stvara podvodni sloj lišća i sprječava dotok kisika - kao što je to npr. učinjeno kod jezera Donje bare. |
Jezera ZELENGORE, Orlovačko-Kotlaničko-Kladopoljsko-Štirinsko-Jugovo
Datum objave: 30.6.2020. Autor: Zoran Pjanic Opis: 27.6.2020. Orlovačko jezero - Kotlaničko jezero - Kladopoljsko jezero - Štirinsko jezero - Jugovo jezero Krenuli smo u 9 ujutro, a vratili se oko 21 navečer, krivo je Kladopoljsko...baš je daleko. Kotlaničko je najbolje za kupanje, Štirinsko je plitko sa travom na dnu, ali toplije, a na Kladopoljsko smo ljuti pa se nismo kupali Dužina staze, koja je dobro obilježena, je oko 35 km sa 1500m uspona Izvora i potoka ima posvuda(ne mora ih biti i krajem ljeta) Noćenje je u planinskoj kući kod domaćina Željka Popovića u kojoj smo imali sve što treba prije i poslije ovakvih pustolovina. Sva jezera Zelengore Štirinsko,Orlovačko,Jugovo, Kotlenicko,Kladopoljsko, Crno,Bijelo,G Bare, D Bare
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 12.12.2023. Opis. U videu možete da vidite snimak dronom sva jezera Zelengore ukupno 9 jezera Štirinsko jezero Kladopoljsko jezero KOTLANIČKO jezero Gornje Bare Donje Bare Crno jezero Bijelo jezero Jugovo jezero Nacionalni park Sutjeska ...@amelbesirevicbih | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PRIRODA
Divokoze (Rupicapra rupicapra balcanica) na padinama Tovarnice
PROČITAJ VIŠE
SEKULIĆ, Željko; KUNOVAC, Saša; PAPRICA, Bojan: Staništa i sezonske migracije divokoze (Rupicapra rupicapra balcanica, Bolkay 1925) u posebnom lovištu ”Zelengora” i nacionalnom parku “Sutjeska”. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 51 (2021). 3-11. (PDF)
|
Jastreb (Accipiter gentilis)
Bosnien und Herzegowina Der grüne Norden (dio dokumentarnog filma) Nije javno dostupno
Datum objave: 10.7.2022. Objavilo: Mikološko udruženje MycoBH Opis. Isječak dokumentarnog filma Bosnien und Herzegowina Der grüne Norden sniman na planini Zelengori prilikom mikoloških istraživanja Štirinskog jezera. Bosnien und Herzegowina Der grüne Norden Režija: Caroline Hartel, Mirjana Momirović Država: Bosna i Hercegovina, Njemačka Godina: 2021 Produkcija: ZDFMikološko udruženje MycoBH |
|
Dobri dô
Dobri dô nalazi se na izvorišnom području rijeke Hrčavke lijeve i najveće pritoke Sutjeske, duge 13,5 km. Njezin kanjon se nalazi na planini Zelengori s koje se spušta i ulijeva u Sutjesku. Čitavom svojom dužinom protječe kroz Nacionalni park Sutjeska. Hrčavka izvire na području zvanom Careva gora, na 1570 m n.v., u šumovitim predjelima istočnih padina masiva Oboreno točilo (lijevo - stijene iza šume na padinama Careve glavice, 1465 m) s vrhovima Orlovača (1960 m), Kozje Strane (2014 m, u pozadini) i južnih padina Planika (1795 m, šumoviti niski obronci desno). |
Zaštita prirode i ekologija
|
Nacionalni park "Sutjeska"
Nacionalni park "Sutjeska" obuhvaća planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, između rijeka Pive, Drine, izvorišnog područja rijeke Neretve, te planinskih masiva Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore. Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je više od 66% pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma. Pored toga, Nacionalni park "Sutjeska" upravlja lovištem "Zelengora", koje zahvaća površinu od oko 53.240 hektara. 
Dolina Tjentišta
Granice Nacionalnog parka Sutjeska Nacionalni park „Sutjeska“ prostire se na područjima opčina Foča i Gacko, na ukupnoj površini od 17.350 ha i obuhvaća zaštićeno područje Sutjeske, strogi prirodni rezervat Perućica, dijelove planina Maglić, Volujak i Zelengora. Granica Nacionalnog parka „Sutjeska“ počinje na Magliću, kota 2386, na granici BiH i Crne Gore, te slijedi granicu preko kote 1759 do kote 1515, odakle preko Rujevca i kote 1577 izlazi na kotu 1405, te putem na Ždrijelo, istočno od kote 1510. Od ovog mjesta, idući izohipsama, izlazi na kotu 1100, ostavljajući Glasinac izvan Nacionalnog parka, i dalje, izohipsama na Kikalo, te pored sela Mrkalja, ostavljajući ga izvan Nacionalnog parka, izlazi na rijeku Sutjesku do mjesta Poda, gdje rijeka Hrčavka utječe u Sutjesku. Granica NP potom slijedi tok Hrčavke do Velikog lakta, odakle obuhvatajući Jelovac i Treskavac izlazi na kotu 1529, dalje ide ravno na trigonometar 1871 (Velika Košuta), zatim preko kote 1801 (Mala Košuta), obuhvaćajući Vrbničke kolibe, dolazi na kotu 1622, te dalje, obuhvaćajući Bijelo i Crno jezero, dolazi na kotu 1134. Odatle se granica penje na kotu 1696 i, zahvatajući jezero pod Orlovcem preko kote 1441, dolazi na kotu 1821 (vrh Stog) i kotu 1835 (Borovno brdo). Od Borovna brda granica se spušta na kotu 1517, te dalje ide potokom Jabušnicom sve do njenog utoka u Sutjesku kod mjesta Sastavci, kota 854. Od ovog mjesta ostavljajući selo Grab izvan Nacionalnog parka, granica se penje prema trigonometru 1136 (Slavno brdo), te odatle preko kote 1325 dolazi na kotu 1481, zatim na kotu 2.112 i izbija na trigonometar 2294 (Studenac), na granicu BiH I CG, odakle izlazi na početnu tačku Maglić, kota 2386, granicom između država. |
Nacionalni park Sutjeska - mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi
Datum objave: 28.12.2015. Autor: Centar za životnu sredinu Opis: U sklopu kampanje ''Bitka za Sutjesku'' realizovano je naučno istraživanje kanjona rijeka Sutjeska i Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 25. juna do 2. jula 2015. godine i kao rezultat dalo veliki broj jako interesantnih podataka. Od novih vrsta za područje parka, preko novih vrsta za BiH, pa da novih vrsta za nauku. Ojačana je naučna mreža BiH i regiona, ali i ostvareno ono najvažnije – dobijena je izuzetno jaka i načuno teška argumentacija kojom još jednom pokazujemo koliki je značaj Sutjeske i koliko nam je ona još uvijek nepoznata. Publikacija je dostupna na: http://czzs.org/wp-content/uploads/2015/12/Sutjeska-Mrtvi-Kapital.pdf Nacionalni park Sutjeska
Reportaža RTRS, 14 08 2014. Opis: Nacionalni park Sutjeska,Zelengora,Tjentište,planinski turizam,izlet,jezera Zelengore,glečerska jezera,Maglić,prašuma Perućica,smještajni kapaciteti,izletnički turizam Mojom Hercegovinom: NP “Sutjeska” – Bogatstvo svijeta
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 19.6.2024. Opis. NP “Sutjeska” je najstariji nacionalni park u BiH. U njegovom sastavu nalazi se prašuma Perućica, jedinstveni prirodni rezervat na našem kontinentu, gdje se može vidjeti raznovrstan biljni i životinjski svijet, ali i endemske vrste. NP “Sutjeska” pruža uslove za različite vrste turizma, ali je svakako najatraktivnija tura kroz prašumu. Ovdje se nalaze i brojni kulturno-istorijski spomenici. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
Prapovijesno razdoblje
Iz brončanog i željeznog doba datirani su kameni tumuli (grobni humci od zemlje ili megalita), pronađeni na većem broju lokaliteta u blizini Tjentišta: Mrkalji, Gromila, Jarčina, Rudine i Zborna gromila u Šadićima, Gromila u Vrbnici, Kaldrma i Zavojnica u Prijeđelu. Gradinsko naselje nalazi se na lokalitetu Gradac, na uzvisini iznad rijeke Drine. Antičko i kasnoantičko razdoblje Za antičku rimsku civilizaciju ovo područje imalo je tranzitni karakter tako da u tom razdoblju ovdje nisu formirana gradska središta. Kao posljedica ovih okolnosti javlja se odsustvo tragova antičkih spomenika tipa fortifikacija, urbanih aglomeracija, javnih, sakralnih i memorijalnih objekata. Jedini tragovi ljudske djelatnosti iz ovog razdoblja su jako oštećeni i loše vidljivi dijelovi trase antičke ceste (pokriveni turskom kaldrmom). O daljnjem kontinuitetu naseljenosti šireg područja svjedoči ranokršćanska bazilika pronađena na lokalitetu Crkvina u Prijeđelu. Bazilika je dvobrodna, s oltarnim apsidama na istočnoj strani, a njena kompletna izrada, koja se pripisuje domaćim majstorima, prilagođena je konfiguraciji terena. U seobi naroda ova crkva je zapuštena, razrušena, a kasnije je u njenoj blizini nastala nekropola stećaka. Romanička crkva iz 12. stoljeća otkrivena je na lokalitetu Crkvina u Prijeđelu kod Foče. Nađeni su stupovi i kapiteli s ukrasima - križ, biljni motivi, rozete i figuralne predstave, a na jednom je i lav. Arheološki nalazi iz srednjovjekovne crkve u Prijeđelu kod Foče, danas se nalaze u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Nedaleko od spomenutoga Prijeđela, na lokalitetu Đurđevica, otkrivena je jednobrodna srednjovjekovna crkva s plitkom, ali širokom apsidom. U njoj su nađeni brojni tragovi fragmenata freski zapadnoga gotičkoga kruga. Pogledaj ALBUM FOTOGRAFIJA |
ING. ARH. ALIJA BEJTIĆ
POVIJEST I UMJETNOST FOČE NA DRINI U okolini Foče postoji još dobar broj spomenika koji ukazuju na prošlost tih krajeva u srednjem vijeku i čije postanje ide baš u to doba. Među njima se u prvome redu ističe više podora tvrđava, osobito uz dolinu Sutjeske, od kojih su neki identični s već navedenim utvrdama, a drugi se ne daju još identificirati. Građevni oblici tih fortifikacionih objekata nisu još istraženi, ali je njihovu povijest ocrtao Mihailo Dinić u odličnoj studiji "Zemlje hercega Svetoga Save". Na tome istome području postoji dobar broj i lokaliteta s imenom Crkvina, Crkvice ili Crkvište, a to nas, dalje, upućuje i na crkvene spomenike, kojih je tu također moralo biti. Od njih se opet do danas još najbolje sačuvala stara crkva u selu Zagrađe ispod grada Sokola, za koju mještani vele da je bila dvorska crkva Hercega Stjepana. Od te kamene građevine sačuvali su se još visoki zidovi, ikonostas, svod od kamena, dijelovi svoda i jedan zanimljiv elemenat — kupola, građena, prema jednome opisu, po uzoru na kupolu Aja Sofije u Carigradu.16 Već po tim ostacima, koji kazuju, da je to bio velik objekt, detaljnije ispitivanje toga spomenika dalo bi sigurno vrijedne i zanimljive rezultate. |
|
Srednji vijek
Dolinama rijeke Drine i Sujeske, na istočnom obodu Zelengore, odavno su, a izuzetno aktivni u srednjem vijeku, prolazili trgovačko-karavanski putovi između istočne Bosne (gornje Podrinje, Polimlje, srednje Podrinje, Despotovine, s gradovima Foča, Goražde, Pljevja, Prijepoje, Višegrad, Prača, Zvornik i Srebrenica) te Hercegovine i primorja. Tako je i današnje Tjentiše nastalo kao značajna karavanska stanica na jednom većem proširenju u kanjonu Sutjeske. Karavane su s robom polazile iz Dubrovnika, preko Tebinja, Bileće, Gacka i Čemerna do Tjentišta. Od Tjentišta su dalje išle prema Popovom-mostu, pored sela Ćrevo i Kozmana (Kosman), pa preko sela Brod (na Drini) stizali u Foču. Iz Foče je postojalo više karavanskih putova u više smjerova. 1415. 24.8.1415. dubrovački poklisar (izaslanik) kod vojvode Sandalja Hranića, Đivo Gundulić (ser Zan de Gondola) izvješćuje dubrovačku vladu o zavjeri kralja Ostoje i Sandalja i ubojstvu kneza Pavla ("In Christe 1415 in Sutjesca"): "...Jutros je rano optišao kralj Ostoja sa svojim sinom i odjahao u ravnicu; s njim knez Pavle sa sinom, i vojvoda Sandalj, i vojvoda Vukmir, župan Dragiša, knez Vuk Hranić i vojvoda Pavle Kležić. Ja sam ostao kod kuće pišući neka pisma. Ubrzo je došao k meni jedan od sluga kneza Pavla, pa sam smjesta krenuo i odjahao do njih i zatekao ih tu naokolo prema Sutjesci... I kad smo bili blizu jednog mjesta koje se zove Parena poljana, tu vojvoda Sandalj isuka sablju i svi njegovi ravno k njemu. I odmah kralj Ostoja s nekim plemenitašima dade svezati kneza Petra i odvesti ga u Bobovac. Zatim vojvoda Vukmir poleti za knezom Pavlom. A ja sam svima njima uveliko molio da ne bude krvi među njima. ... Zatim dođe knez Vuk i jedan od Sandaljevih ljudi odsječe glavu rečenom knezu Pavlu i osta mrtav. Vlatko Tamarlić, pataren, povuče se da se spasi u moje sklonište, tj. kod fratara. Zatim ode do Pavlova tijela i dade ga prenijeti u Vrhbosnu..." 1418. Tjentište spominju prvi put u pisanim izvorima 15.2.1418. Dvojica trgovaca Radoje Dubjević i Veselko Račić iz Tjentišta zadužuju se kod dubrovačkog vlastelina Mihaila Sorkočevića i braće na iznos od 116 dukata i na rok vraćanja od tri mjeseca. 1455. Tjentište je imalo svog kneza, lokalni organ vlasti, koji se spominje u jednoj tužbi iz decembra 1445. To upućuje na razvijenu upravnu strukturu u okviru župe Sutjeska. Šire područje župe Sutjeska pripadalo je velmožama iz roda Kosače. Kosače su na području Tjentišta imali carinu. Maja 1432. spominje se Kovač Bogosalić, čovjek kneza Vukca Hranića u Tjentištu. Kasnije se na tom području spominje Katarina, supruga Vukca Hranića i Stjepan Vukčić Kosača. Za trgovca Radivoja Petkovića iz Tjentišta juna 1443. izričito je naglašeno da je čovjek vojvode Stjepana Vukčića. Najvažnija privredna grana na području Tjentišta u srednjem vijeku je trgovina. Mada su kroz Tjentište učestalo prolazili karavani sa ponosnicima i robom, tu su se razvili i domaći trgovci koji su djelovali na lokalnom tržištu i bili veza za strane krupne trgovce. U kreditnoj trgovini, u knjigama zaduženja u Dubrovniku poznati su sljedeći trgovci iz Tjentišta: Radoje Dubijević i Veselko Račić (1418), Radiša Radosalić (1418), Petko Brajković (1418), Budeč Tihojević (1429), Kovač Bogosalić (1432), Pribio Medošević (1439), Stijepko Dubijević, Radivoj Petković i Miljen Branković (1441), Bogeta Radohnić (1443), Radašin Radatović (1444, 1445, 1446, 1448, 1449), Radonja Mladinović (1448). Broj trgovaca nije velik ali je njihova djelatnost zadovoljavala osnovne potrebe lokalnog tržišta u Tjentištu. U Dubrovniku oni se zadužuju u robi čija je vrijednost izražena u novcu (uglavnom tkanine), a zatim tu robu prodaju na području Tjentišta i okoline. Kada prodaju robu oni svoje dugove vraćaju kreditorima u novcu. Prolazak i zaustavljanje trgovaca kroz Tjentište rezultirao je postojanjem svratišta i drugih objekata za smještaj ljudi, robe i konja. Stanovi (alberghi italijanskih izvora), kuće ili svratišta podignuta su u svrhu pružanja usluga putnicima. Putnici su kod stanjanina mogli dobiti stan za odmor i noćenje, te smještaj robe i konja. Tako se 1445. spominje u Tjentištu neki Radoje albergar (Radoe albergar nostro di Tintista). I sam herceg Stjepan Vukčić Kosača je u Tjentištu uz carinu imao "kuću" namjenjenu smještaju putnika („ad Tintista in domum et gabellam chercech Stepani“ (18. januar 1457. godine). Na području Tjentišta razvijeno je bilo stočarstvo i zanatstvo. Pojedinci su iskorištavali situaciju i bavili se drumskim razbojništvom, napadajući putnike koji su sa sobom nosili značajna materijalna sredstva. Predmet pljačke je novac, srebro, zlato, kalaj, a ponekad i oružje. |
|
1942.
Na Zelengori je 10.6. osnovana Četvrta proleterska crnogorska brigada. U njen sastav su ušli: dva bataljona Lovćenskog i po jedan bataljun Zetskog, Komskog i Durmitorskog NOP odreda. Na dan formiranja imala je pet bataljuna ukupne jačine 1.080 boraca. Prvi komandant brigade bio je Peko Dapčević, narodni heroj, a politički komesar Mitar Bakić, narodni heroj. Brigada je prošla ratni put dug preko 20.000 kilometara. Izgubila je više od polovice boraca, oko 5.000 ljudi. Dala je 48 narodnih heroja. Povodom 15-godišnjice bitke na Sutjesci, 1958. g. odlikovana je Ordenom narodnog heroja. 1943. Tijekom 6. mjeseca na širem području oko Zelengore vodila se Bitka na Sutjesci, odlučujuća bitka pete neprijateljske ofenzive kojom su partizani izvršili proboj iz obruča osovinskih snaga, u blizini rijeke Sutjeske u jugoistočnoj Bosni. Jedinice NOVJ vodile su ogorčene borbe od 27.5. do 15.6. kako bi probile neprijateljski obruč. Do 31.5. je sedam brigada prikupljeno na prostoru između Pive i Sutjeske. Prvi pokušaji, 5. i 7. juna (lipnja), da se front neprijatelja probije u donjem toku Sutjeske, nisu uspjeli. Proboj preko nabujale Sutjeske, u njenom srednjem toku, kod Tjentišta, izvršila je 1. proleterska divizija. 10.6. u ranim jutarnjim satima, Prva proleterska divizija je razbila borbenu grupu Höhne i probila neprijateljski obruč na Sutjesci. Uspjeh 1. proleterske divizije bio je od presudnog značaja za čitav ishod tridesetodnevne bitke na Sutjesci. Njenim prodorom kroz Zelengoru ka Jahorini bio je spriječen neprijateljski plan okruženja i uništenja glavne partizanske operativne grupe, i stvoreni su uvjeti za izvlačenje svih ostalih partizanskih snaga. Naredne noći Sutjesku je prešao i Vrhovni štab s 2. proleterskom divizijom. Odsječena 3. divizija je zajedno s ranjenicima desetkovana u proboju preko Sutjeske 13.6. Više Bitka na Sutjesci Tijekom V. neprijateljske ofanzive na Sutjesci je bilo oko 20.000 partizana, među kojima i mnogo ranjenika i tifusara, probilo obruč koji su oko njih postavili desetrostruko jači nacisti i njihovi domaći suradnici. Ovoj hrabrosti Tita i njegove vojske svjedočili su i članovi britanske vojne misije, koji su poslali telegram u London i definitivno potvrdili tko se u bosanskim planinama jedini bori protiv fašista. 1945. Na Zelengori se 12. i 13.5. vodila bitka imeđu partizana i četnika tzv. Bitka na Zelengori. Bitka na Zelengori je posljednja bitka između partizanskog i četničkog pokreta. U pokušaju četničkih snaga (JVuO - "Jugoslovenska vojska u Otažbini") da se iz Bosne, preko Zelengore, Drine, Sandžaka prebace u Srbiju, snage NOVJ su taj plan onemogućile na taj način što su napravili „tampon zonu“ u području oko rijeke Bosne-Kalinovika-Motajice i Travnika. Namjera je bila da se u tom području sabiju i potpuno unište preostale četničke snage i onemoguće da se domognu Srbije. 
Borci 2. dalmatinske brigade u predahu na Milinkladama, 9.6.1943.
Autor fotografije: Žorž Skrigin 
Proboj iz okruženja na Sutjesci
Od 1.-25.6.1943 godine Bitka na Sutjesci u brojevima 127.000 - fašista/nacista i domaćih suradnika sudjelovalo je u bitci 22.148 - broj partizana 7.543 - broj poginulih partizana 11.850 - broj Srba koji je sudjelovao u bitci 5.220 - broj Hrvata koji su se borili na Sutjesci 3.295 - broj Crnogoraca u borbama 866 - broj Muslimana koji su sudjelovali u borbama |
Borci Četvrte crnogorske proleterske brigade
U Janju kod Jajca 1942. godine, zajedno s Prvim krajiškim odredom. 
Bitka na Zelengori
Kretanje četničkih snaga 1945. godine Bitka na Sutjesci
Autor: Hermes Dagon Datum objave: 15.6.2023. Opis. Bitka na Sutjesci, ili "Operacija Schwarz" (naziv koji su toj protupartizanskoj akciji nadjenuli njemački zapovjednici koji su je pokrenuli) od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. bila je zajednički napad Sila osovine koji je za cilj imao uništenje jugoslavenskih partizanskih jedinica u blizini Sutjeske u jugoistočnoj Bosni. Makar su u uzastopnim bitkama na Neretvi i na Sutjesci snage glavnine NOVJ pretrpjele izrazito teške gubitke, one su ipak opstale te su se u kasnijem tijeku Drugog svjetskog rata obilježenom kapitulacijom Italije i postupnim potiskivanjem njemačkih snaga na svim frontovima, one uspjele obnoviti i naposljetku zagospodariti područjem Jugoslavije. Hronologija Bitke na Sutjesci - Nacionalni park Sutjeska, Tjentište
Datum objave: 8.6.2020. Autor: Nacionalni Park Sutjeska Opis: Prijatelji Sutjeske, ovom video prezentacijom radnici memorijala Bitke na Sutjesci još jednom žele da ukažu na ulogu i značaj bitke prekretnice, kako se u periodu od mjesec dana te 1943. godine sticala i branila sloboda. Upravo tog 𝟖. 𝐣𝐮𝐧𝐚 komandant Vrhovnog štaba Josip Broz Tito donosi značajnu odluku koja je sadržala plan da se zadržava front dok ne prođu ranjenici, te na prijedlog komandanta Prve proleterske brigade naređuje napredovanje ka dubini Zelengore što hitnije kako bi iskoristili uzani koridor spasa. O velikoj žrtvi, stradanju, nadljudskim naporima, žilavosti i izuzetnim vještinama vojnog manevrisanja sa jako ograničenim resursima možete čuti u video prezentaciji. Ovo je prva u nizu video prezentacija o istorijskom nasljeđu. Naredne će biti posvećene i drugim aspektima nasljeđa Sutjeske, pa ostanite u toku i pratite nas! BITKA NA SUTJESCI 1943. | Animirani Dokumentarni Film
Datum objave: 1.5.2021. Autor: Srpske Bitke Opis: 00:00 - Situacija u Evropi tokom maja 1943. 0:49 - Prodor Operativne grupe u Sandžak i Crnu Goru. 1:13 - Nemačka operacija Švarc 3:41 - Poređenje vojski zaraćenih strana 5:45 - Razoružavanje četnika u maju 1943. 6:54 - Uvodne borbe od 15. do 18. maja 9:13 - Pregrupisanje NOVJ-a na sektoru Foče (od 18. do 21. maja) 11:38 - Borbe i pokušaj proboja obruča na sektoru Foče (od 21. do 25. maja) 14:39 - Osovinsko nastupanje do 25. maja 15:31 - Odluka o mestu proboja obruča i borbe na Vučevu (od 26. do 30. maja) 18:10 - Borbe za Mratinjsku kotlinu (od 30. do 31. maja) 20:18 - Stanje čitave Operative grupe divizija 31. maja 21:23 - Britanska vojna misija na Sutjesci 22:57 - Nemačko napredovanje do 2. juna 24:59 - Prezak brigada i Vrhovnog štaba na levu obalu Pive (2. jun) 25:33 - Sastanak Vrhovnog štaba i reorganizacija Operativne grupe 27:12 - Stvaranje mostobrana na Sutjesci (do 5. juna) 28:52 - Položaj druge grupe (3. i 7. divizije) 29:53 - Nemačko rokiranje snaga 30:28 - Prelazak 1. i 2. divizije preko Sutjeske (od 6. do 9. juna) 34:24 - Prelazak 3. i 7. divizije preko Pive (od 6. do 10. juna) 34:44 - Stanje čitave Operative grupe divizija 9. juna 35:44 - Proboj obruča 1. divizije na Zelengori (od 9. do 10. juna) 39:00 - Stanje na frontu tokom 10. i 11. juna 40:34 - Proboj obruča na putu Foča - Kalinovik i izlazak iz obruča (od 12. do 14. juna) 41:48 - Uništenje 3. divizije i glavnine Centralne bolnice (od 13. do 15. maja) 44:05 - Završetak Bitke na Sutjesci i prodor Operativne grupe u Istočnu Bosnu 44:48 - Gubici i trofeji, posledice i značaj Bitke na Sutjesci ---------------------------------------------------------------------------------- Izvori: Izvori: OPERACIJA „SCHWARZ" - znaci.net, Mladen Colić "Pregled operacija na jugoslovenskom ratištu" Poslovni email: [email protected] |
|
1958.
Izgrađena Spomen kosturnica na Tjentištu, u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 3301-og borca sa Sutjeske. 1962. Osnovan Nacionalni park Sutjeska (NPS) Zakonom o proglašenju Nacionalnog parka Sutjeska koji je usvojila Republička skupština 13.1.1962. godine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br.5/62, 9.2.1962). 1971. 5.9.1971. Svečano otkriven monumentalni spomenik, rad Miodraga Živkovića. 1973. Na ovome području snimljen je film "Sutjeska", reditelja Stipe Delića, kojim je uz sudjelovanje tada poznatih svjetskih glumaca, ekranizirana legendarna bitka. 1975. 27.7.1975. Otvorena spomen kuća bitke na Sutjesci, djelo Ranka Radovića. 
Monumentalni spomenik na Tjentištu
|
|
Tradicionalne aktivnosti
Stočarstvo
|
Stočarstvo je bilo glavna djelatnost ljudi koji su boravili u planini i oko nje, i njime mu se bavili Iliri, Vlasi I Slaveni. Izgon stoke na planinu tijekom ljeta i boravak u katunima je tradicija koja se sačuvala i do danas.
IZ STARIH ČASOPISA Udaljena stočarska kretanja Rudinjana Kretanja Rudinjana ograničena su na istočni dio hercegovačko bosanskih planina, na Maglić, Volujak i Tovarnicu, kuda stočari dolaze uglavnom iz bilećke okolice. Njihov izdig traje nekoliko dana, a organizacioni oblici kretanja slični su humnjačkim. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) |
Zapis o selu NOMADI IZ HERCEGOVINE , Запис о селу: Номади из Херцеговине
Datum objave: 17.11.2014. Postavio: Snjezan Lalovic Opis: Na tradicionalan nacin, kao i prije 100 godina, nomadi iz Hercegovine istjeruju stoku na pasnjake Zelengore. Tamo su sagradili i katune u kojima borave. Proizvodnja: RTRS |
Kulturno-povijesna baština
|
Antička cesta Čemerno-Čelebici
Sačuvani su dijelovi ceste, naknadno pokriveni turskom kaldrmom Stećci
Na području Tjentišta sačuvan je značajan broj spomenika materijalne kulture: nadgrobrnih spomenika - stećaka, tri kamene stolice u Tođevcu i ostaci crkve u Prijeđelu. O pismenosti se može govoriti kroz razvoj trgovine koja je neophodna za obavljanje poslova na lokalnj i široj razini, naročito u odnosu sa Dubrovčanima. Stećci se nalaze rasprostranjeni u Tjentištu i njegovoj okolini. Evidentirano je preko 300 stećaka od kojih je većina bez ukrasa. U Tjentištu je nekropola s tri očuvana stećka u obliku sanduka. Sjeveroistočno od Tjentišta na Kozman-polju, na lokalitetu Grčko groblje, nalazi se 50 stećaka, (20 ploča i 30 sanduka), na lokalitetu Gradac unutar zidina i ispred ulaza grada Kozmana nalaze se tri stećka. U Šadićima ima 200 stećaka (deset ukrašenih sa motivima stiliziranih i antropomorfnih križeva, štita i scena lova na jelena). Blizu Kozmana, u Prijeđelu sačuvano je nekoliko stećaka u obliku sanduka i nišana, sa motivima luka i topuza. Istočno od Tjentišta u selu Igoče, na lokalitetu Grčko groblje, sačuvano je pet stećaka u obliku sanduka. Kod sela Vrbnica, uz pravoslavno groblje je nekropola od 20 stećaka. Zapadno od Tjentišta, na Zelengori na lokalitetu Ljubin grob je jedan usamljen stećak bez ukrasa, dok se na lokalitetu Lučke kolibe nalazi nekropola sa 23 stećka. Srednjovjekovna utvrđenja
U srednjem vijeku (posebno za vladavine Hercega Šćepana Kosače), na ovome području građena su utvrdjenja koja su imala višestruku namjenu i funkciju. Za mirna vremena ti gradovi-utvrdjenja su služili za odmor vlasteli, a u nemirna vremena bi imali fortifikacijsku funkciju, kao i kontrolu kretanja karavana i prolaznika. Svi ovi gradovi-utvrdjenja (Soko - Piva/Tara, Vratar - Sutjeska, Tođevac - Hrčavka, Kosman - Sutjeska) bili su na karavanskom putu Dubrovnik-Niš-Carigrad. Ponekad bi imali i funkciju carina. Uglavnom, ti gradovi su bili izgradjivani visoko u stijenama da bi bili nepristupačni. Do njih se dolazilo uskim stazama samo za jednu osobu i te su se staze zvale nogostup. Samo na takav način gradovi su se mogli odbraniti od raznih vojski. Nije rijedak slučaj da bi se uspjeli odbraniti njh desetak od stotinjak vojnika, gadjajući ih kamenjem sa svojih položaja. |
Ostali kulturno - povijesni spomenici u široj okolici
Suha (područje Volujaka i Maglića) - nadgrobni spomenici (5 primjeraka); brončano doba Mrkalji (Mrkalje) (obronci Maglića) - kameni tumulusi (8 primjeraka) brončano/željezno doba Ninkovići - nekropola (nadgrobnici,neki od njih izrezbareni) - 14-16. st. |
20. stoljeće
1943.
|
Bitka na Sutjesci, ili Operacija Schwarz (naziv koji su toj protupartizanskoj akciji nadjenuli njemački zapovjednici koji su je pokrenuli) od 15.5. do 16.6.1943. bila je zajednički napad Sila osovine koji je za cilj imao uništenje jugoslavenskih partizanskih jedinica u blizini Sutjeske u jugoistočnoj Bosni. Makar su u uzastopnim bitkama na Neretvi i na Sutjesci snage glavnine NOVJ pretrpjele izrazito teške gubitke, one su ipak opstale te su se u kasnijem tijeku Drugog svjetskog rata obilježenom kapitulacijom Italije i postupnim potiskivanjem njemačkih snaga na svim frontovima, one uspjele obnoviti i naposljetku zagospodariti područjem Jugoslavije.
Partizanske snage su, prema slovenskom povjesničaru Viktoru Kučanu, pred bitku brojale 22.148 boraca (19.265 muškaraca i 2.883 žene). Operativna grupa brojila je oko 18.000 boraca, a u mjesec dana bitke poginula su 7.543 partizana (6.946 muškaraca i 597 žena). Čak i ne uračunavši lakša i teška ranjavanja, postrojbe NOVJ pretrpjele su izrazito teške gubitke: nijedna divizija NOVJ koja je sudjelovala u toj bitki nije zabilježila manje od 30% poginulih, a 7. banijska divizija NOVJ je imala čak 52,96% ubijenih boraca. U teškim borbama, poginulo je i 514 vojnika iz sastava njemačkih i snaga NDH. Međutim, sve su postrojbe NOVJ uspjele izaći iz obruča njemačkih snaga, sačuvati svoj integritet i nastaviti sudjelovati u ratu. Budući da se baš tijekom Bitke na Sutjesci Glavnom štabu NOVJ pridružila britanska vojna misija, mogla je ona izvijestiti o krajnjoj odlučnosti s kojom su partizanske postrojbe pokazale u borbi, što je partizanima u nastavku rata priskrbilo presudno važnu vojnu pomoć zapadnih Saveznika. IZVOR / PROČITAJ VIŠE Bitka na Sutjesci. Wikipedija (hr) Spomenici posvećeni Bitci na Sutjesci
1 Tjentište, Središnji spomenik u spomen-kompleksu Dolina heroja 2 Spomen-kuća Bitke na Sutjesci (Spomen kompleks obuhvaća Spomenik Bitke na Sutjesci, kosturnicu, Spomen kuću i još 79 obilježja na okolnim planinama) 3 Grob Save Kovačevića na Krekovima 4 Mjesto ranjavanja Josipa Broza Tita na Ozrenu 5 Donje Bare, spomenik Drugoj dalmatinskoj proleterskoj udarnoj brigadi NOVJ-a 6 Ljubin grob, spomen obilježje Četvrtoj proleterskoj crnogorskoj udarnoj brigadi 7 Vrbnica, obilježje pogibije Ivana Gorana Kovačića i dr Sima Miloševića 8 Borovno, Spomenik Trećem kragujevačkom bataljonu Prve proleterske brigade 9 Dragoš sedlo, grob Nurije Pozderca 10 Dragoš sedlo, spomenik Partizanskoj bolnici, na mjestu gdje su njemačke SS jedinice pobile partizanske ranjenike i bolničare. 
Spomenici posvećeni Bitki na Sutjesci
Detalj stare jugoslavenske turističke karte |
Bitka na Sutjesci
Autor: Hermes Dagon Datum objave: 15.6.2023. Opis. Bitka na Sutjesci, ili "Operacija Schwarz" (naziv koji su toj protupartizanskoj akciji nadjenuli njemački zapovjednici koji su je pokrenuli) od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. bila je zajednički napad Sila osovine koji je za cilj imao uništenje jugoslavenskih partizanskih jedinica u blizini Sutjeske u jugoistočnoj Bosni. Makar su u uzastopnim bitkama na Neretvi i na Sutjesci snage glavnine NOVJ pretrpjele izrazito teške gubitke, one su ipak opstale te su se u kasnijem tijeku Drugog svjetskog rata obilježenom kapitulacijom Italije i postupnim potiskivanjem njemačkih snaga na svim frontovima, one uspjele obnoviti i naposljetku zagospodariti područjem Jugoslavije. Zanimljivosti U Beogradu su, prema projektu arhitekta Nikole Dobrovića, između 1955. i 1965. godne podignute tzv. zgrade Generalštaba, kao dvočlani ansambl, koji se u vrijeme građenja nazivao Državni sekretarijat za narodnu odbranu. Tijekom NATO-vog bombardiranja 1999. godine, zgrade su zbog svog značaja u obrani države, bile pogođene i oštećene. Kao značajno ostvarenje poslijeratne srpske i jugoslavenske arhitekture, zgrade su zaštićene kao nepokretno kulturno dobro, spomenik kulture. Kompleks se sastoji iz dva monumentalna, stepenasto završena trakta koji se kaskadno spuštaju ka Nemanjinoj ulici, kreirajući na taj način urbani simbol gradske kapije. Njihov izgled zamišljen je tako da podsjeća na kanjon rijeke Sutjeske, gdje se 1943. godine odigrala jedna od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata. 
Zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane / foto: privatna arhiva arh. Bojana Kovačevića
|
Priče iz planine
|
STOPAMA PREDAKA - Jovo Kapor od 1965 druguje sa Zelengorom
Autor: Akis Datum objave: 18.11.2021. Opis. Instrumental u videu pastirski zov, izvodi Aleksandar Djordjevic Papec |
Magični prizori i VIDIKOVCI u Nacionalnom parku SUTJESKA | PUTOVANJE BEZ GRANICA S03 EP03
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 22.12.2021. Opis. Magični prizori i VIDIKOVCI u Nacionalnom parku SUTJESKA U KATUNU se pije eliksir zdravlja | PUTOVANJE BEZ GRANICA S03 EP03 |
Plainina Zelengora, njen bajkoviti zagrljaj, gdje boje oduzimaju dah, a duša pronalazi mir
Autor: dron ba 23.7.2023. Opis. Mountain Zelengora Mountain guide: [email protected] Music composed by: prof. Alen Ruvić / DjRuvex |
|
STOPAMA PREDAKA - Katuni na Zelengori
Autor: Akis Datum objave: 7.9.2021. |
Grandiozna Zelengora, spavanje pod vedrim nebom i digitalni detoks
Autor: N1 BiH Datum objave: 15.10.2023. Opis. Katuni ili kolibe su planinska naselja Hercegovaca i Crnogoraca, a nastala su iz potrebe za pukim preživljavanjem ljudi i njihove stoke. Svako planinsko naselje njeguje priču kako je nastalo. Naša ekipa boravila je u katunima na Zelengori. Na pašnjacima Zelengore nekada su pasle stotine hiljada grla stoke. Danas, tek nekolicina stočara izvede stada, često na grandiozne litice Zelengore, među njima i Rajko Dobranić iz Berkovića. I ovo ljeto izveo je stado od 600 ovaca, krave, konje, svinje. Pratite nas: Facebook N1 Bosna i Hercegovina / n1bih Facebook N1 BiH magazin / n1bihmagazin Twitter @N1infoSA / n1infosa Instagram n1bih / n1bih TiTok n1bih https://www.tiktok.com/@n1bih?lang=en... |
Ljeto na planini Zelengori
Autor: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine Datum objave: 1.7.2022. Opis. Web: https://www.bhrt.ba Facebook: / www.bhrt.ba Twitter: / multimedijabhrt E-mail: [email protected] |
|
Oko magazin: Vrhovi Zelengore, Pive i Durmitora
Autor: RTS Oko - Zvanični kanal Datum objave: 3.9.2024. Opis. Dve planine u dve države, na manje od četrdeset kilometara udaljenosti vazdušnom linijom. Sa vrhovima od preko 2000 metara nadmorske visine. Dva tipa ljudi – Pivljani otvoreni poput durmitorske ceste i Zelengorci ćudljivi i povučeni. Imaju makar jednu sličnost – i jedni i drugi žive sami na ovim planinama. Meštana gotovo da nema, ali ima turista. Na Durmitoru u većoj meri, dok je Zelengora više divlja pa smo do njenih zabačnih katuna morali konjima. Ko su Pivljani koji se nikuda ne žure, a ko živi u katunima na Zelengori? Šta su bijele noći? Kakav je pogled na durmitorsko Sedlo, a kako je razgledati Zelengoru iz sedla? Autor: Đorđe Slavković |
Magični prizori i VIDIKOVCI u Nacionalnom parku SUTJESKA | PUTOVANJE BEZ GRANICA S03 EP03
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 22.12.2021. Opis. Magični prizori i VIDIKOVCI u Nacionalnom parku SUTJESKA U KATUNU se pije eliksir zdravlja | PUTOVANJE BEZ GRANICA S03 EP03 Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! #BalkanTrip #PutovanjeBezGranica ❣ Naše emisije možete pratiti na: ❥ MTS Kanal ➝ 134 ❥ HD ➝ 740 ❥ Supernova Kanal ➝ 30 ❥ Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Pintrest: http://bit.ly/BalkanTripPinterest |
DOLJE: Karta Zelengore i Lelije, iz knjige Kroz planine Bosne i Hercegovine, autora Jove Popovića, Sarajevo 1935.
|
Pred spust prema Tjentištu
Od prijevoja kod sela Prijeđel na cesti kojom se iz Foče ide prema Tjentištu, pruža se pogled prema sjeveroistočnim grebenima planine Zelengore - u prvom planu pogledom dominira stjenovit vrh Treskavac (1803 m), a desno od njega nazire se travnati vrh Velika Košuta (1872 m), najviši vrh Trebove planine. U lijevom podnožju Treskavca vidi se probojnica rijeke Hrčavke između Tođevca i NMilinklada. |
Planina u književnosti
|
JEZERO NA ZELENGORI Na Zelengori ima jezero, kažu, očima smo ga vidjeli. Gdje su glasovi znani i neznani? Kuda su, kako su nestali… Na Zelengori ima jezero, putevi mu bjelinom zavijani. Jure Kaštelan MOGUĆNOSTI 1981, 8-10 |
Planina u filmskoj umjetnosti
|
|
|
Kanjon Hrčavke podno Milinklada
Tito je bio jedini vrhovni komandant u Drugom svjetskom ratu koji je ranjen rukovodeći neposredno bitkom, a ranjen je u vrijeme Bitke na Sutjesci 9.6.1943. na Milinkladama podno vrha Ozren, samo pet dana nakon što je prema odluci partizanskog Vrhovnog štaba započeo odlučujući proboj neprijateljskog obruča. |
KARTA PLANINARSKO - TURISTIČKIH STAZA NA ZELENGORI (izvor Nacionalni park Sutjeska)
OTVORI POVEZNICU
OTVORI POVEZNICU
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
Planinarski usponi na Zelengoru nisu ekstremni niti teški, ali pružaju kretanje atraktivnim terenom, bogatim biljnim svijetom te vidicima.
Neke od pješačkih staza na Zelengori:
Pristupi Zelengori iz smjera Tjentišta, u istočnom dijelu Zelengore
|
VIŠE OPISA STAZA
ZELENGORA Orlovačko jezero – vrh Bregoč (4,5 km). Staze i bogaze ZELENGORA Orlovačko jezero – vrh Videž – vrh Orlovac (8 km). Staze i bogaze ZELENGORA Orlovačko jezero – vrh Stog – vrh Kozje strane (7 km). Staze i bogaze ZELENGORA Orlovačko jez. – Štirinsko jez. – Kotlaničko jez. (8 km). Staze i bogaze Hiking: ZELENGORA, Jugovo jezero - Orlovačko jezero - Stog 1821m - Bregoč 2014m - Kozje strane 2013m
Autor: pd_outdoor Datum objave: 27.6.2024. |
|
Planinarski put "Dr. Jovo Elčić"
Planinarski put ''Dr Jovo Elčić'', otvoren je 2013. g; povezuje tri bosansko-hercegovačke planine: Treskavicu, Leliju i Zelengoru. Put nosi ime u znak sjećanja i poštovanja na rano preminulog planinara dr Jovu Elčića (1976-2012). Staze koje su markirali i uredili dr Jovo i njegovi prijatelji–planinari čine okosnicu ove obilaznice. Dr. Jovo Elčić (1976.-2012.) ljubav prema planini stjeće već u rano djetinjstvo odlascima na planine oko Sarajeva. Tijekom studija na Medicinskom fakultetu u Foči, zajedno s kolegicom, a kasnije životnom suputnicom dr. Bobanom Petrović samostalno započinje istraživati planine u okolici Foče - Zelengoru, Maglić, Volujak i dr. Nakon završenih studija Jovo i Bobana u kratkom razdoblju osvajaju skoro sve značajne vrhove u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Nakon uspona na Olimp u Grčkoj (2007.) i Triglav u Sloveniji (2008.) te nekoliko vrhova visokih od 3000-3700 m/nv u Nevadi (USA), privlači ih odlazak u Svjetska velegorja. Godine 2009. odlaze na ekspediciju u Himalaje (Nepal) i uspješno pristupaju na vrh Mera Peak 6476 m/nv. Godine 2011. sudjeluju u ekspediciji na Ande (Argentina), gdje takođe uspješno pristupaju na vrh Aconcagua 6962 m/nv, najviši vrh Anda i južne i sjeverne Amerike. Posljednjih su godina njegova života Jovo i Bobana, zajedno s nekoliko prijatelja, intezivno i marljivo radili na markiranju i uređenju planinarskih putova na Leliji, Zelengori i Treskavici. (Izvor: klix.ba) Obilaznica je podijeljena u tri područja, a svako područje ima pet kontrolnih točaka, ukupno petnaest (KT). Posjetilac sam bira termin i prilaz cilju markiranim planinarskim stazama. Vrijeme obilaska nije ograničeno. Planinarski put je otvoren 7.9.2013. godine.
U znak priznanja za obilazak cijelokupnog Planinarskog puta, PSD ''Treskavica'' Trnovo dodjeljuje Počasnu značku. U Vodiču je dat detaljan opis pristupa do svake kontrolne točke na Planinarskom putu i ucrtanom trasom markiranih staza na topografskim kartama u omjeru 1:25.000. Vodič je ilustriran odabranim fotografijama koje će vas motivirati da krenete sigurnim i markiranim stazama do cilja i zadovoljni se vratite svojoj kući. Tu su i savjeti: o opremi, pripremi za turu, osnovi meteorologije, orijentaciji, postupcima u slučaju nesreće, prvoj pomoći i još mnogo toga. Narudžbe: (plaćanje pouzećem) na adresu: e-mail: [email protected] ili na tel.: +387 (0) 65/944-524 (Bobana Petrović). Cijena 25,00 KM (2014.) u koju je uračunata Počasna značka. 
|
Planinarski put "dr Jovo Elčić"
VODIČ I DNEVNIK Autor: Braco Babić Izdavač: JP ''Zavod za udžbenike i nastavna sredstva'' a.d.Istočno Novo Sarajevo, Prvo izdanje 2014. Kartografija: Braco Babić Fotografije: Braco Babić i Bobana Petrović Tiraž: 500; Format: 17,5 x 12,5 cm Broj stranica: 97; Broj fotografija 47; Broj karata: 8 |
Biciklizam
|
Zelengora - Dio 1 | Uspon od Kalinovika na Zelengoru
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 27.6.2025. Opis. Zelengora je bila moj dječački san — i tek sada ga ostvarujem. Ali, nikad nije kasno. Prošle godine sam istraživao njeno okruženje: Kalinovik na sjeveru, Neretvu na jugu. Sada je konačno došao trenutak da zakoračim na njene visine. /ispravka: na 15:15 pominjem Jovana Dedijera, a zapravo se radi o Stevanu Dedijeru/ Nigdje se nisam osjetio tako malen i beznačajan kao tamo gore — kada s prevoja Borovno brdo krenete prema Kotlaničkom i Štirinskom jezeru. Gorska tišina i samoća pritisnu vas, ali istovremeno pročiste. Kao da čovjek tada pronađe svoj unutrašnji referentni sistem. Uspon do turističkog kompleksa nije zahtjevan, a uskoro će biti moguće iznajmiti lijepe vikend-kuće za noćenje i uživanje. Od tamo počinje prava avantura — istraživanje neukrotive i očaravajuće Zelengore. - Zelengora was a childhood dream of mine — and only now am I making it come true. But it’s never too late. Last year, I explored its surroundings: Kalinovik to the north, the Neretva River to the south. Now, the time has come to climb up into its heart. /Correction: At 15:15 I mention Jovan Dedijer, but it is actually Stevan Dedijer./ Nowhere have I felt so small and insignificant as up there — where the trail from the Borovno Brdo pass leads toward Kotlaničko and Štirinsko Lakes. The mountain silence and solitude weigh heavily, yet somehow purify. It’s as if you finally find your inner reference point. The ascent to the tourist complex isn’t difficult, and soon it will be possible to rent beautiful cabins for an overnight stay and peaceful enjoyment. From there, the real adventure begins — discovering the untamed, mesmerizing wilderness of Zelengora. |
Zelengora - Dio 2 | Silazak na Neretvu
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: Sa Zelengore sam krenuo narednog jutra, sit i pomalo nevoljno nakon obilnog doručka koji se nije mogao odbiti. Nakon što sam prešao prevoj Borovno brdo, spustio sam se na drugu stranu planine, niz divlji kanjon Jabušnice, ka Neretvi. Na trenutak sam zastao kod jednog od njenih vrela — mjesto tišine i hladne, bistre vode — a zatim nastavio kroz uvalu Gornjeg Borča prema Pridvorici. Put pust, bez ijedne duše na vidiku. Napuštena sela, usamljena mezarja, pokoja obnovljena kuća. Ispod mene, Neretva se polako širi, vijuga kroz dolinu i sa svakim kilometrom prima nove pritoke. U manastiru u Pridvorici dočekala su me teška, potresna saznanja o “Krvavom Božiću” iz 1942. godine — događaju koji je duboko urezao trag u ovo mjesto. Nakon toga, uslijedio je dug, iscrpljujući uspon i spust do Uloga, gdje me je dočekalo zasluženo osvježenje i kombi prevoz prema Kalinoviku. GPX ruta: https://drive.google.com/file/d/1A6Z0... - I set off from Zelengora the next morning, full and somewhat reluctant after a generous breakfast I simply couldn’t refuse. After crossing the Borovno Brdo pass, I descended to the other side of the mountain, following the wild Jabušnica canyon toward the Neretva River. I paused briefly at one of its pristine springs — a place of stillness and crystal-clear water — before continuing through the Gornji Borč valley toward the village of Pridvorica. The road was deserted, not a soul in sight. Abandoned villages, scattered graveyards, and the occasional restored house. Below, the Neretva wound through the valley, growing wider and stronger with every tributary it received along the way. At the monastery in Pridvorica, I was met with heavy and sobering revelations about the “Bloody Christmas” of 1942 — a tragic chapter that left a deep and lasting mark on this place. From there, a long and exhausting stretch of road led me to the remote village of Ulog, where I finally found refreshment and a van waiting to take me back to Kalinovik. GPX route: https://drive.google.com/file/d/1A6Z0... Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist |
BORAVAK
Smještaj
|
Planinska koliba Zelengora
KOLIBA: Smještajni kapacitet kolibe je 18 ležajeva raspoređenih u sobama i apartmanima. Tu je i veliki dnevni boravak sa centralnom kamin peći, kao i kuhinja sa barom. LOKACIJA: Planina Zelengora (NP “Sutjeska”), visoravan Pašna poljana na 1400mnv, udaljena oko sat vremena vožnje od magistralnog puta Foča – Tjentište Web-stranica: http://www.planinskakoliba.com/ Kontakt: Davidović Miroslav; tel: +387 65 901 517; tel: +387 66 711 757; e-mail: [email protected] Davidović Mirko; tel: +387 65 782 014; tel: +381 64 40 60 079; -mail: [email protected] |
|
Seosko domaćinstvo Kovačević na kraju sela Vrbnica
Kalendar
08. mjesec (avgust/kolovoz)
DANI BOROVNICE (svake godine)
Tradicionalna turističko-promotivna manifestacija s ciljem: promocije turističkih potencijala općine Foča, prvenstveno NP "Sutjeska", kao i unapređenje ukupne turističke ponude. Manifestacija tradicionalno počinje usponom planinara na Zelengoru: "Jezera Zelengore 2012".
DANI BOROVNICE (svake godine)
Tradicionalna turističko-promotivna manifestacija s ciljem: promocije turističkih potencijala općine Foča, prvenstveno NP "Sutjeska", kao i unapređenje ukupne turističke ponude. Manifestacija tradicionalno počinje usponom planinara na Zelengoru: "Jezera Zelengore 2012".
IZVORI I LITERATURA
Reference
[1] Zelengora.
[2] Dolina heroja. Wikipedija
[3] Tjentište. Wikipedija
[4] Stari grad Tođevac. Flickr. Bošnjaci
[5] Kozman. Wikipedija
[2] Dolina heroja. Wikipedija
[3] Tjentište. Wikipedija
[4] Stari grad Tođevac. Flickr. Bošnjaci
[5] Kozman. Wikipedija
Literatura
BJELČIĆ, Ž., ŠILIĆ, Č., LAKUŠIĆ, R., KUTLEŠA, Lj., MIŠIĆ, Lj., GRGIĆ, P.: Neke rijetke i interesantne vrste biljaka sa područja planina Maglića, Volujka i Zelengore. Posebna izdanja Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH – Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija nacionalnog parka “Sutjeska”. 3, 1969. str. 91–106.
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga I. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska, Zbornik radova, Knjiga II. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska, Zbornik radova, Knjiga III. Beograd, 1959. (PDF)
MILANOVIĆ, Đorđije: Vaskularna flora akvatičnih i vlažnih staništa uz glacijalna jezera u Nacionalnom parku Sutjeska (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. 26(26):75–93 (PDF)
SEKULIĆ, Željko; KUNOVAC, Saša; PAPRICA, Bojan: Staništa i sezonske migracije divokoze (Rupicapra rupicapra balcanica, Bolkay 1925) u posebnom lovištu ”Zelengora” i nacionalnom parku “Sutjeska”. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 51 (2021). 3-11. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska. Zbornik radova, Knjiga I. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska, Zbornik radova, Knjiga II. Beograd, 1959. (PDF)
GRUPA AUTORA: Sutjeska, Zbornik radova, Knjiga III. Beograd, 1959. (PDF)
MILANOVIĆ, Đorđije: Vaskularna flora akvatičnih i vlažnih staništa uz glacijalna jezera u Nacionalnom parku Sutjeska (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. 26(26):75–93 (PDF)
- Sažetak; U radu je obrađena vaskularna flora akvatičnih i vlažnih ekosistema razvijenih u i oko glacijalnih jezera u Nacionalnom parku Sutjeska. Tokom višegodišnjih terenskih istraživanja na ovim staništima pronađeno je 140 vrsta viših biljaka, od kojih se Carex limosa prvi put navodi za floru Bosne i Hercegovine. Floristička analiza pokazuje sličnost flore ovih ekosistema sa florom sjevernih dijelova Evrope.
- Predgovor. Već treću godinu zaredom, Centar za životnu sredinu realizuje naučna istraživanja u našem najstarijem nacionalnom parku, Nacionalnom parku Sutjeska. Dok je proteklih godina fokus bio na rijekama i ekosistemima u njima i uz njih, 2016. godine smo realizovali istraživanje svih pet planinskih jezera koja se nalaze na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska – jezero Donje Bare, jezero Gornje Bare, Bijelo jezero, Crno jezero i Orlovačko jezero. Uz podatke o biodiverzitetu i stanju populacija određenih grupa, cilj nam je bio i izvršiti analizu trenutnih i potencijalnih ugrožavajućih faktora, kao i dati upravi Parka smjernice za buduće kvalitetnije upravljanje ovim vrijednim vodenim površinama. Istraživanje je sprovedeno u julu i avgustu i za samo nekoliko dana je prikupljeno više od 900 nalaza za oko 370 taksona koji obuhvataju makrozoobentos, fitoplankton, mekušce, biljke, viline konjice i ptice. Izabrane grupe organizama predstavljaju jedne od najvažnijih pokazatelja stanja životne sredine (bioindikatore), te su shodno tome i izabrane kao ciljne grupe ovog istraživanja.
SEKULIĆ, Željko; KUNOVAC, Saša; PAPRICA, Bojan: Staništa i sezonske migracije divokoze (Rupicapra rupicapra balcanica, Bolkay 1925) u posebnom lovištu ”Zelengora” i nacionalnom parku “Sutjeska”. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 51 (2021). 3-11. (PDF)
- Sažetak. Balkanska divokoza (Rupicapra r. balcanica, Bolkay 1925) naseljava određena planinska područja i pojedine kanjone rijeka Bosne i Hercegovine, pa tako i Posebno lovište ”Zelengora” i Nacionalni park "Sutjeska“. Veoma je skromna u pogledu ishrane, ali je zahtjevna u pogledu staništa gdje mir u staništu važi kao jedan od glavnih faktora za njen opstanak i vjernost staništu. Neka od najznačajnijih staništa divokoza u Bosni i Hercegovini su Zelengora, Treskavica, Visočica, Bjelašnica, Prenj, Čvrsnica, Vran, Šator, Gnjat, Kamenica, Sušica, kao i kanjoni rijeka Une, Ugra, Tare, Drine, Sutjeske, Hrčavke i dr. Mnoga od navedenih staništa su devastirana tokom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su usljed građanskog rata većina tih staništa desetkovana u pogledu brojnosti mnogih divljih vrsta, pa tako i divokoze. Iako navedena staništa pružaju veoma dobre stanišne uslove u cjelokupnim planinskim masivima i kanjonima pojedinih planinskih rijeka, divokoze uvijek teže ka izboru najboljih i najpogodnijih lokacija u tim područjima za izbor svakodnevnih i sezonskih životnih potreba. Upravo prema navedenom, staništa divokoza variraju u pogledu karakteristika, a njena rasprostranjenost je određena specifičnim zahtjevima u pogledu biotopa i veoma je bitno da u svom staništu može ostvariti vertikalne i horizontalne migracije. Migracije su izraženije sa promjenama godišnjih doba, pa se tako zimi spuštaju u niže stanišne predjele gdje lakše pronalaze hranu, da bi sa topljenjem snijegova vertikalnim pravcima ponovo zauzimale najviša područja u svom staništu. Upravo iz navedenih razloga smo u radu prezentovali tačno određene lokalitete koji predstavljaju najvažnija staništa i glavne migracione puteve divokoza u Posebnom lovištu ”Zelengora” i Nacionalnom parku ”Sutjeska”.
Stari gradovi i utvrđenja. Fočaravajuće
Istorija bačena pod noge. Politika, 19.5.2008.
Kanjoning, nova avantura u turističkoj ponudi Nacionalnog parka Sutjeska. Klix.ba, 14.10.2016.
Obustavljen postupak za hidroelektrane na rijeci Hrčavki u NP "Sutjeska". Arhiva, Dinarsko gorje, 8.3.2015.
Izgrađena crkva na Zelengori. 17.11.2014.
Jezerima na Zelengori prijeti izumiranje. 28.4.2014.
Istorija bačena pod noge. Politika, 19.5.2008.
Kanjoning, nova avantura u turističkoj ponudi Nacionalnog parka Sutjeska. Klix.ba, 14.10.2016.
Obustavljen postupak za hidroelektrane na rijeci Hrčavki u NP "Sutjeska". Arhiva, Dinarsko gorje, 8.3.2015.
Izgrađena crkva na Zelengori. 17.11.2014.
Jezerima na Zelengori prijeti izumiranje. 28.4.2014.
Korisne adrese i poveznice
Nacionalni park Sutjeska, službena stranica
