---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Vran planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vran, 2074 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6681, 17.5057

Vran je planina u BiH, visine 2074 m n.v.

Nalazi se na području općine Tomislavgrad istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Vran planina diže se iznad Dugog polja na suprotnu stranu od Čvrsnice. Okružen je s jugoistoka Dugim poljem (1187 m) i Blidinjskim jezerom (1183 m), s istoka Dragajice (1435 m), na sjeveroistoku Baćina, na sjeveru Kedžara (1520-1571 m) i Trebiševo (1273 m). Sjeverozapadno je planina Ljubuša 1686 m). Proteže se od jugozapada prema sjeveroistoku. Ima oblik jednostavnog čunja i nije toliko razvedena. Strane su ravne i pločaste, a u unutrašnjosti ponegdje zatičemo ravne i okomite stijene. Građen je od vapnenaca i dolomita.

Ime Vran planine povezuje se s tamnim izgledom planine kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine.

Ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990 m), Mali Vran (2017 m). Podnožje planine obraslo je bukovom šumom i klekovinom, dok je jugoistočna strana gola, bez šume. Vran je pun vrtača, udolina i plesana (zaravni). Plesno je lokalni naziv za koso položenu zaravan promjera do nekoliko stotina metara koja se nalazi u visinskom dijelu planine.

Jedna od početnih točaka za uspon na Veliki Vran može biti sa sjeveroistočne stane planine na putu prema Kedžari. Kada se uđe u park iz smjera Jablanice preko Sovićkih vrata vrata produžuje se glavnim putem do sredine polje i glavnog raskrižja gdje je se nalazi motel „Hajdučke vrleti". Ovdje skrenemo desno prema Rami i Kedžari još oko dva kilometra do markacijskih oznaka na lijevoj strani ceste koje označuju početnu točku za uspon prema vrhu. (Izv: 1)

Na obroncima Vrana nalazi se i pećina Propala, koja je poznata po tome da se u njoj snijeg i led preko cijele godine zadržavaju.
S vršnog grebena planine pruža se pogled na tri jezera: Ramsko i Buško, koja su umjetna, te prirodno Blidinje jezero.

IZVOR  Vran planina. Wikipedija

Uspon na Veliki Vran (2074 m.n.v.) | Vran planina
Datum objave: 11.10.2020. Autor: Podgradina Livno
Opis: Vran planina nalazi se na području općine Tomislavgrada istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Vran planina diže se iznad Dugog polja na suprotnu stranu od Čvrsnice. Okružen je s jugoistoka Dugim poljem (1187 m) i Blidinjskim jezerom (1183 m), s istoka Dragajice (1435 m), na sjeveroistoku Baćina, na sjeveru Kedžara (1520-1571 m) i Trebiševo (1273 m). Sjeverozapadno je planina Ljubuša 1686 m). Proteže se od jugozapada prema sjeveroistoku. Ime Vran planine povezuje se s tamnim izgledom planine kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine. Planina je mnogo opjevana u hrvatskim narodnim pjesmama.[1] Ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990 m) i Mali Vran (2017 m). Podnožje planine obraslo je bukovom šumom i klekovinom, dok je jugoistočna strana gola, bez šume. Vran je pun vrtača, udolina i plesana (zaravni). Jedna od početnih točaka za uspon na Veliki Vran može biti sa sjeveroistočne strane planine na putu prema Kedžari. Kada se uđe u park iz smjera Jablanice preko Sovićkih vrata vrata produžuje se glavnim putem do sredine polje i glavnog raskrižja gdje je se nalazi motel „Hajdučke vrleti“. Ovdje skrenemo desno prema Rami i Kedžari još oko dva kilometra do markacijskih oznaka na lijevoj strani ceste koje označuju početnu točku za uspon prema vrhu (wikipedija).

---

Planinari probijaju staze preko Velikog Vrana. 2.10.2017.
Uskoro prvo istraživanje špilje Propala. RPortal, 16.2.2016.
Nestali planinar David Majić iz Kongore kod Tomislavgrada počinio samoubojstvo. ​Livno Online, 6.2.2016.​

Naslovna fotografija
Pogled na Vran s najvišeg vrha planine Raduše

Legenda o Divi Grabovčevoj
Diva Grabovčeva je djevojka katoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Mladi Tahir - beg Kopčić iz Kupresa svakako je htio imati Divu za ženu. Lijepo ju je zaprosio, kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz suglasnost svoje obitelji. Zatim je beg poslao svoje pomoćnike, da zaprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir - beg Kopčić je tada ponovno došao, našao je, napao i ubio nožem. Pokopana je na Vran planini, ispred Kedžare u blizini Prozora. Označen je njen grob. Od toga vremena do danas brojni hodočasnici dolaze na njen grob i iskazuju počast. Postavljen je brončani spomenik, rad kipara Kuzme Kovačića, 1998. godine. Svake se godine na prvu nedjelju u srpnju slavi spomendan njenog mučeništva, kada se služi sv. Misa i prisustvuje više tisuća hodočasnika. WIKIPEDIJA

Zanimljivosti
... u prošlosti ako bi se neka kršćanka odlučila udati za muslimana a time i prihvatila islam, svadbena povorka turskih svatova nekoliko puta je provokativno obilazila oko crkve, a crkvena bi zvona zvonila na isti način kao da je netko umro..

Film o Divi Grabovčevoj
Opis filma: Diva je bila katolicka djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Zelio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopcic s Kupresa. Tome su se usprotivili u pocetku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoc svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nozem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji broncani spomenik kipara Kuzme Kovacica. Kroz igrane scene clanova KUD-a „Hrvatska sloga" iz Rame i svjedocenja svecenika, povjesnicara i hodocasnika ispricana je prica o zivotu i muceništvu nevino stradale djevojke i prica o vjecnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima. 
Inicijator i organizator snimanja Zoran Stojanović, priređivač teksta Milan Topić.
Ulogu Dive tumaci ramska srednjoškolka Nikolina Kovacevic, a ulogu Tahir-bega Kopcica Josip Cališ. Scenarist i redatelj filma je rukovoditelj Dopisništva HRT-a u Mostaru Miljenko Karacic, snimatelj Dragan Tomic, a montazer Miljenko Kutle. Cijeli film realizirala je ekipa iz HRT-ova Dopisništva u Mostaru u suradnji s urednikom Redakcije Religijske kulture HTV-a Mariom Raguzom.