|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > Sansko-vrbaska grupa planina > Unsko-japransko pobrđe
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Ćulumak, 631 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.8268, 16.2926
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Ćulumak, 631 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.8268, 16.2926
|
|
UvodGrmeč se spušta na sjeveru u Japransku dolinu, u Lušci polje i Saničku dolinu. Dalje, u smjeru sjeverozapada, između podnožja Grmeča, rijeka Une, Sane i Japre nalazi se brdovito podgrmečko područje bez zajedničkog imena - uvjetno se može nazvati Unsko-japranskim pobrđem.
Na tome dijelu Podgrmečja, između 200 i 631 metara nadmorske visine susreću se raznoliki oblici reljefa, od stijenovitih vrhova i valovitih brežuljaka, visoravni i poljane, riječni kanjoni i klisure te polja i ravnice. Reljef obilježavaju i krški reljefni oblici. ENGLISH SUMMARY: Una-Japra Hills
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Unsko-japransko pobrđe, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.
Izvor: Google Earth, 2023.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
|
Ansambl KOLO - Podgrmečje / Luda narodna noć
Autor: RTS Luda noć - Zvanični kanal Datum objave: 1.12.2019. Label and copyright: Radio televizija Srbije |
KUD "Omarska" - Igre podgrmečja
Autor: KUD Omarska Datum objave: 19.4.2014. Opis. Nastup Izvođačkog ansambla KUD "Omarska" u emisiji Igrajući pjevajući na RTRS. |
Velika Rujiška
|
Velika Rujiška - Kapi zavičaja
Autor: Jole Novski Datum objave: 18.5.2019. Opis. TV emisija o Velikoj Rujiškoj RTRS, autor Slaviša Sabljić. |
Podgrmečje obuhvaća prostore koji okružuju Grmeč, a može se podijeliti prema regijama na: Krupsku, Bihaćku, Petrovačku, Ključku i Sansku regiju. Dio Unsko-japranskog pobrđa se nalazi u dijelu Krupske regije.
Budimlić Japra
|
Budimlić Japra je mjesto u općini Oštra Luka. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 463 stanovnika, a 2013. njih 168.
Budimlić Japra je brdski kraj, uglavnom bogat bukovom, hrastovom, javorovom i zimzelenom šumom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 270 do 310 mnv. Budimlić Japra je bogata i izvorištima pitke i banjske vode, najpoznatija izvorišta su Ilidža koja je za vrijeme austro-ugarske bila banja, a voda s ovog izvora koristila se za liječenje dermatoloških oboljenja. Pored Ilidže tu su izvor Studenac i Đukanovac koji se nalaze u Malom Japru i Hadrovcima. Ukras i ikona Budimlić Japre je svakako rijeka Japra koja izvire u Radanovom polju kod Majkić Japre na nadmorskoj visini od 800 m a uljeva se u rijeku Sanu kod Blagaja na visini od 100 mnv. Pored rijeke Japre Budimlić Japru krasi i rijeka Slatina koja izvire u Lukavici, rijeka Slatina izvire na nadmorskoj visini od 680 metara a uljeva se u rijeku Japru na visini od 290 m u Dugim Njivama. Kraj je pretežno stočarski i stočarstvo je najzastupljenija privredna grana u ovom kraju. Ovaj kraj je izuzetno bogat srnećom divljači, osim toga bogat je i lisicama, vukovima i medvjedima, a nisu rjetki ni jeleni koju vrlo često u krdima s planine Plješevice nastanjuju ovaj kraj. Grmečkog crnog medvjeda ima podosta na područjima sela Bjeline, Mrkalji, Božići, Duge Njive i Hadrovci. Rijeka Japra je izuzetno pogodna za ribolov, najzastupljenije vrste ribe su mladica, pastrmka i klen. Budimlić Japra se prije rata u Bosni i Hercegovini nalazila u sastavu općine Sanski Most, a danas u općini Oštra Luka. Budimlić Japra je nekada i sama bila općina a dugo vremena je pripadala i Ljubiji. U svom sastavu broji nekoliko sela: Božići, Mrkalji, Ildža, Japar, Duge Njive, Halilovci, Hadrovci, Slatina, Baje, Marini i dr. Tijekom Rata u BiH (1992.-1995.) Budimlić Japra je bila pod kontrolom VRS i srpskih snaga da bi 1995. godine tri puta podpadala pod kontrolu ABIH, u završnim operacijama 1995. godine VRS stavlja ovu malu sredinu pod svoju kontrolu. Najbrojnija prezimena u MZ Budimlić Japra su: Antonić, Vojnović, Skundrić, Davidović, Marjanović, Sučević, Pavić, Garača, Lukić, Mudrinić,Vuković, Vukojević, Kolundžija, Dronjak, Mijatović, Milunović, Puhalić, Bundalo, Ćurguz, Vujin, Sredić, Živković, Repajić. Pravoslavno stanovništvo je uglavnom bilo dominantno u ovom kraju. Od bošnjački prezimena najčešća su: Budimlić, Osmanović, Dedić, Šejić, Ramić i dr. Najveće okupljanje stanovnika Budimlić Japre i njihovih zemljaka koji žive diljem svijeta događa se na dan narodnog i crkvenog zbora 21.7. u slavu Sv. Prokopija - okupljanja su tradicionalna i na Spasovdan. U Budimlić Japri se već mnogo godina održava takmičenje u tadicionalnoj narodnoj igri Kapanje. IZVOR Budimlić Japra. Wikipedija (sh) |
Rijeka Japra
|
Japra je rijeka u Bosni i Hercegovini. Pripada Crnomorskom slivu. Izvire u Radanovom polju ispod planine Grmeč kod naselja Majkić Japre u općini Sanski Most, na nadmorskoj visini od 800 m a ulijeva se, nakon 43 kilometara, u rijeku Sanu kod Blagaja na visini od 100 m.
Dolina Japre jedan je od najznačajnijih rudarsko–topioničarskih kompleksa antičkog doba na prostoru BiH. Podiglo ga je staro ilirsko pleme Japodi, po kojima je Japra dobila ime, prije više od 2500 godina, a znatno ga razvili Rimljani. Istraživanja su obavljana sve do 1963. u Blagaj Japri, Maslovarama, Donjim Agićima – Čelopeku i Gradini kod Ćela i došlo se do senzacionalnih arheoloških otkrića (skulptura rudara iz četvrtog vijeka, nadgrobni spomenici, oruđa, hladno oružje, kućni predmeti i rudarska oruđa). Nalazišta su zatrpana, nalazi razbacani, osim pojedinih pokretnih spomenika koji su u obliku eksponata preneseni u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Tijekom rata u BiH (1992.-1995.) uništen je veći dio kuća u selu, kao i spomen-škola velikog književnika Branka Ćopića sa svim vrijednostima i pripremljenim eksponatima za spomen-sobu. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma došlo je do razmjene terotorija sela Hašani tako da je ono teritorijalno pripalo entitetu Republika Srpska, nakon čega se u njega počelo vraćati stanovništvo. U 2009. godini u potpunosti je završeno asfaltiranje cesta dolinom Japre: od Blagaja, gdje se Japra ulijeva u Sanu, preko Donjih Agića, Budimlić Japre i Dubovika pa sve do Hašana, rodnog mjesta poznatog književnika Branka Ćopića, i susjednog sela Majkić Japre gdje izvire ova bistra rijeka. Stanovništvo se bavi seoskim turizmom. Rijeka nudi sportskim ribolovcima mnogobrojne riblje vrste, kao što su: mladica, pastrmka, štuka, mrena, klen, grgeč i plotica. U Donjim Agićima Izgrađena je vodenica s kupalištem. Nekada je na Japri bilo oko 70 vodenica. IZVOR Japra. Wikipedija (bs) |
Lijeve pritoke Japre: Kalinski potok, Hašanski potok, Babišnica, Japrica, Suhačica
Desne pritoke Japre: Slanac, Makusin, Moštanica, Slatina potok, Gračanica, Ovanjska, Ravska |
Hašani
|
Hašani su mjesto u općini Krupa na Uni (zavaća dio prostora ranije općine Bosanska Krupa). Nalaze se u dolini rijeke Japre i podnožju planine Grmeč. Udaljeni su 15 km Dubovika, sjedišta općine Krupa na Uni.
Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 414 stanovnika u 137 domaćinstava. Na popisu stanovništva 2013. godine popisano je 206 stanovnika. Stanovništvo se tradicionalno bavilo poljoprivredom i stočarstvom. U Hašanima su rođeni poznati pisac Branko Ćopić i glumac Rajko Bundalo. U selu se nalazi Ćopićeva rodna kuća i škola koja nosi njegovo ime, ispred koje je i Brankova bista. Ovdje je 1934. godine rođen i Đurađ Đuro Maričić, istaknuti književnik, književni kritičar, kulturni i sportski radnik. Naročito je poznat po svojim knjigama poezije za djecu ali se okušao i u pisanju ljubavne poezije i romana koji opisuju ljude i događaje s prostora bivše Jugoslavije u dvadesetom i dvadeset prvom stoljeću. Jedan je od osnivača tradicionalne kulturne priredbe - Ćopićevim stazama djetinjstva. Prema pričanju, poslije napada 1683. godine Turaka na Beč, u kojoj su se u borbi istakli, neki mobilizirani Krajišnici dobili su i materijalne nagrade. Tako je Majkić Gvozden s Manjače dobio pravo da sa svojom velikom obitelji doseli na područje riječice Japre i tako je nastalo novo selo koje je dobilo ime Majkić Japra. Jednako tako u tom napadu na Beč istakao se i jedan Budimlić iz starog naseljenog mjesta Japra, nizvodno oko 8 km na raskršću Novi grad -Sanski Most, kao nagradu je dobio zemlje i to se mjesto nazvalo Budimlić Japra. Crkva Svetog Jovana Krstitelja Hram Srpske pravoslavne crkve posvećen Svetom Jovanu Krstitelju (29.9.1940) prvi put je obnovljen 1994,, a posljednji put 2011. Posvećen je 28.8.2011. Rodna kuća Branka Ćopića Ćopićeva prava rodna kuća zapravo je bila nekoliko metara dalje od ostataka kuće na kojima sada stoji natpis "Kuća Branka Ćopića". Naime, kada je zaradio prvi novac, Branko je sagradio novu kuću sa stricem, onu na kojoj je sada natpis. IZVOR Hašani. Wikipedija (sh)(sr)(hr) Čim oči sklopim, ja odmah vidim i potok Japru, i vrba red, evo i mlina prepunog lupe, i pred njim Triša, starina sijed. Oko tog mlina proskitah davno djetinjstvo svoje nezaboravno. |
Putešestvije Čika Zokija - Selo Hašani Bonus 2 - Napuštena kuća
Autor: Putesestvije Cika Zokija Datum objave: 26.9.2021. Opis. Napuštena kuća u mestu Hašani,Republika Srpska,tačnije zaseok Živoskup.Kuća je napuštena i prazna iz perioda 90ih godina.Vezano za ovu kuću postoji jedna anegdota.Pogledajte u ovom bonus videu o čemu se radi. #hasani #napustenakuca Video by Zoran Ćuk Montaža by Andjelko Banić Djus Ako vam se svidja kanal ne zaboravite da kliknete na dugme prati ili subscribe i uživajte u narednim epizodama. kontakt email : [email protected] facebook : https://www.facebook.com/cuk.zoran podržite kanal donacijom : https://www.paypal.me/putesestvijecik... |
Branko Ćopić
Književnik (Hašani, 1.1.1915 – Beograd, 26.3. 1984) Branko Ćopić je rođen pod Grmečom, u Bosanskoj krajini, u mjestu Hašani. Još kao dijete ostao je bez oca, stoga su za njegov odgoj brinuli majka i djed. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Bihaću, a učiteljsku školu pohađa u Banjoj Luci i Sarajevu, te je završava u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu diplomira 1940. godine, pedagoško-filozofsku grupu. U vrijeme studiranja počeo je pisati za beogradski dnevni list Politika, gdje je objavio puno svojih priča. Nakon rata, bio je urednik Pionira, a od 1951. godine svoj život je posve podredio književnom radu. Kao književnik, pisao je romane, pripovijetke i poeziju. Prvu priču objavljuje 1928. godine, a prvu pripovijetku 1936. godine. Iako je najveći dio života proveo u Beogradu, Ćopić se nikad nije odvojio od prosotra njegove rodne Bosanske Krajine. Njegovo rodno mjesto i kraj utjecali su na njegov književni rad. Iako živi u Beogradu, često se vraćao u svoje rodno mjesto. Kao izraziti regionalista rodnom tlu posvećuje mnogo pažnje. Omiljeni prostori njegove proze su Bosanska krajina, Grmeč, Podgrmečje, mjesta za koja ga vezuju uspomene iz djetinjstva, osobe i priče koje je čuo i pamtio. U počecima uglavnom opisuje zbivanja iz rodnoga kraja (Podgrmečje). U njima opisuje živote običnih ljudi, baziranih na svakodnevici života u Bosni. Te priče objedinjene su u zbirkama "Pod Grmečom" i "Borci i bjegunci". Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata dodaje teme iz partizanske borbe te poratnog razdoblja, ostajući vjeran realističkom izrazu. Njegov prvi roman "Prolom" svjedočanstvo je piščeve vizije rata. Nakon tog romana objavio je cijeli niz književnih djela koja govore o partizanima i ratu. Pripovijetke su mu bile prožete humorom koji je obuhvatio sve, od ironije do satire. Ipak, njegova najpoznatija djela su ona posvećena djeci i djetinjstvu. Dječje priče objedinio je u zbirke pripovijetki "U carstvu medvjeda i leptirova", "Priče ispod zmajevih krila" i "Orlovi rano lete". Posebnu čitanost donosi mu naglašena humorističnost nekih njegovih ostvarenja, posebno istaknuta u knjigama za djecu, npr. Ježeva kućica. Jedna od njegovih najpoznatijih pjesama je Bosna. Poslije Drugog svjetskog rata njegova popularnost nezadrživo je rasla, tako da je postao najčitaniji pisac i slovi za jednog od najčitanijih i najplodnijih autora suvremene srpske/bosansko-hercegovačke književnosti. U uspomenama njegovih suvremenika zabilježeno je da je pisao svakog dana, do podneva. Tijekom cijelog života bio profesionalni pisac. Djela su mu prevođena na engleski, njemački, francuski i ruski. Bio je član SANU (Srpske akademije nauka i umjetnosti) i ANUBiH (Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine). Neke od njegovih knjiga ilustrirao je hrvatski ilustrator Ivan Antolčić. Gotovo je cijeli svoj život proveo živeći i radeći u Beogradu gdje je tragično skončao svoj život. Dana 26.3.1984. godine skočio je s mosta na Savi i izvršio samoubojstvo. Književno stvaralaštvo Branka Ćopića izuzetno je obimno i raznoliko. Pisao je pjesme, ali je ipak načajniji kao prozni autor (pripovjetke i romani). Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone i knjige za djecu. IZVOR Branko Ćopić. Wikipedija (hr) Važnija djela: Pjesme – Ognjeno rađanje domovine (1944.), Pjesme (1945.), Ratničko proljeće (1947.); Pripovjetke – Pod Grmečom (1938.), Borci i bjegunci (1939.), Surova škola (1946.), Sveti magarac i druge priče (1946.), Doživljaji Nikoletine Bursaća (1955.), Priče Partizanke (1955.), Bašta sljezove boje (1970.); Romani – Prolom (1952.), Gluvi barut (1957.), Orlovi rano lete (1959.), Osma ofanziva (1964.) Novela: Planinci (1940.) |
Bosna |
|
Putešestvije Čika Zokija - Epizoda 2 Selo Hašani Prvi Deo
Autor: Putesestvije Cika Zokija Datum objave: 21.7.2021. Opis. Hašani su naseljeno mesto u Republici Srpskoj u opštini Krupa na Uni.Nalaze se u dolini reke Japre i podnožju planine Grmeč u Krajini.Rodno su mesto slavnog pisca Branka Ćopića i poznati su po predivnoj prirodi,mnogobrojnim izvorima,dobrim ljudima i mnogim drugim prirodnim lepotama.Ova putešestvija predstavlja selo iz ugla avanturizma i jača zavičajni duh. Za duh zavičaja - Zavičajno društvo Branko Ćopić Hašani U prvom delu Zoki nas vodi kroz zaseok Živoskup,razgovara sa meštanima sela,obilazi pećinu i obližnje izvore i potoke u selu.Na samom kraju avanture posećuje vidikovac Rust sa kojeg se pruža prelep pogled na planinu Grmeč i kotlinu kojom teče reka Japra.Uživajte :) #hasani #grmec #krajina #japra #brankocopic Video by Zoran Ćuk Montaža by Andjelko Banić Djus Ako vam se svidja kanal ne zaboravite da kliknete na dugme prati ili subscribe i uživajte u narednim epizodama. kontakt email : [email protected] facebook : https://www.facebook.com/cuk.zoran podržite kanal donacijom : https://www.paypal.me/putesestvijecik... |
Putešestvije Čika Zokija - Epizoda 2 Selo Hašani Drugi Deo
Autor: Putesestvije Cika Zokija Datum objave: 28.7.2021. Opis. U drugom delu avanture u selu Hašani Zoki nas vodi kroz nepristupačne delove šume do starog utvrdjenja a zatim i u obilazak centra sela,crkve i osnovne škole koju je pohađao Branko Ćopić.Putevima koji su obeleženi citatima iz Ćopićevih dela stižemo do Brankove rodne kuće i na kraju do Deda Trišinog Mlina gde ćemo uz žubor potoka u prelepom ambijentu moći da se prisetimo mnogih likova iz Ćopićevih dela.Uživajte :) Hašani su naseljeno mesto u Republici Srpskoj u opštini Krupa na Uni.Nalaze se u dolini reke Japre i podnožju planine Grmeč u Krajini.Rodno su mesto slavnog pisca Branka Ćopića i poznati su po predivnoj prirodi,mnogobrojnim izvorima,dobrim ljudima i mnogim drugim prirodnim lepotama.Ova putešestvija predstavlja selo iz ugla avanturizma i jača zavičajni duh. Za duh zavičaja - Zavičajno društvo Branko Ćopić Hašani #hasani #kucabrankacopica #dedatrisinmlin #bastasljezoveboje #grmec #krajina #japra #brankocopic Video by Zoran Ćuk Montaža by Andjelko Banić Djus Ako vam se svidja kanal ne zaboravite da kliknete na dugme prati ili subscribe i uživajte u narednim epizodama. kontakt email : [email protected] facebook : https://www.facebook.com/cuk.zoran podržite kanal donacijom : https://www.paypal.me/putesestvijecik... |
Putešestvije Čika Zokija - Epizoda 2 Selo Hašani Treći Deo
Autor: Putesestvije Cika Zokija Datum objave: 4.8.2021. Opis. U trećem delu smo u gostima kod meštanina Brace sa kojim smo popričali o selu uz kafu i rakiju,a odmah posle toga zajedno sa lovcem Ranetom Zoki nas vodi u prirodu na putešestvije kroz dolinu reke Japre.Uživajte :) Hašani su naseljeno mesto u Republici Srpskoj u opštini Krupa na Uni.Nalaze se u dolini reke Japre i podnožju planine Grmeč u Krajini.Rodno su mesto slavnog pisca Branka Ćopića i poznati su po predivnoj prirodi,mnogobrojnim izvorima,dobrim ljudima i mnogim drugim prirodnim lepotama.Ova putešestvija predstavlja selo iz ugla avanturizma i jača zavičajni duh. Za duh zavičaja - Zavičajno društvo Branko Ćopić Hašani #japra #hasani #grmec Video by Zoran Ćuk Montaža by Andjelko Banić Djus Ako vam se svidja kanal ne zaboravite da kliknete na dugme prati ili subscribe i uživajte u narednim epizodama. kontakt email : [email protected] facebook : https://www.facebook.com/cuk.zoran podržite kanal donacijom : https://www.paypal.me/putesestvijecik... |
|
Stari grad Japar (Japar-grad)
Stari grad Japar (na topografskoj karti upisan kao Gradina) nalazi se 19 km sjeveroistočno od Bosanske Krupe, smješten na uzvišenju, na zavoju rijeke Japre, u blizini sela Hašani. To je srednjovjekovni grad smješten na sjevernom obronku istoimenog brda. To je bio manji, čvrsto građeni gradu na preglednom položaju. Dimenzije utvrđenja su 22 x 16 metara. Utvrdu čini jaka okrugla kule promjera oko 9 metara i izduženog dvorišta 16 x 9 metara, s bedemom visine 5-6 m. Južna ulazna strana bedema je ojačana. Grad se prvi put spominje 1490. godine kao posjed knezova Blagajskih, odnosno Ivaniša Korvina. Početkom 16. stoljeća kaštelan grada bio je Juraj Sladović, kasniji kaštelan Obrovca (kod Bosanske Krupe). Pod osmansku vlast došao je 1514. godine. Bio je u sastavu kamengradske kapetanije. U pisanim izvorima Japar-Grad se spominje u brojnim srednjovjekovnim kartama pod nazivima: Japar, Iapra, Lapra. U podnožju grada nalazilo se naselje. Ne zna se kada je grad napušten. Zasigurno je bio u funkciji do osvojenja Krupe 1656. godine i s drugim utvrđenjima bio ukomponiran u odbrambeni lanac nasuprot habsburške granice. Japar-Grad danas je najvećim dijelom u ruševinama, zarastao u šumu i veoma je ugrožen pošto do sada nisu poduzete nikakve mjere njegove dalje zaštite. IZVOR Jasmin Grošić: Čuvari zapadne kapije Bosne. Stav.ba, 21.5.2021. |
|
Potkalinje
|
Kalin-grad
Srednjevjekovno utvrđenje Kalin-grad (na topografskoj karti upisan kao Gradina) nalazi se nekoliko kilometara jugozapadno od Japar-Grada, ponad sela Potkalinje. Tvrđava, orijentirana u pravcu sjever-jug, građena od lomljenog kamena, smještena je na jednoj strmoj glavici iznad potoka Kalin i Grabež. Prilaz gradu moguć je iz pravca Benakovca, dok je pristup s drugih strana skoro nemoguć. Približno rekonstruiran tlocrtni plan obuhvaća zapadnu poligonalnu kulu, nasip prema drugom kraju glavice i dvije kule nad strmom padinom. S južne i zapadne strane primjećuje se podzid kružnog oblika. Lokalitet je vjerojatno iz 14. ili 15. stoljeća. Pisana građa o ovom utvrđenju skoro da i ne postoji. Ne nalazi se u starim kartama, planovima i izvještajima, tako da je njegova historija potpuno obavijena velom tajne. Domaći povjesničari također ga zaobilaze i ne spominju ga. Koliko je poznato, na ovom području nisu obavljana ni opsežnija arheološka istraživanja. Grad je imao posadu i kaštelana. Kalin-Grad najvjerojatnije je došao pod osmansku vlast kada i Japar-Grad 1514. godine i pripojen kamengradskoj kapetaniji i kadiluku. Zbog neposredne blizine neprijateljske granice, u gradu je vjerovatno bila i osmanska vojna posada, a sam je grad zajedno s ostalim utvrđenjima uključen u odbrambeni sistem granice. Tvrđava je zasigurno imala svoju posadu sve do osvojenja Krupe 1565. godine, a možda i duže. Sam naziv utvrđenja koji se sačuvao do danas, tj. Kalin, izveden je iz turske imenice Kale, što znači tvrđava. Ovo bi jednim dijelom moglo da ide u prilog tvrdnji da su Osmanlije bile smještene u ovoj tvrđavi. Stari grad Kalin danas je u ruševnom stanju. Zdanje niti ko štiti niti se ko za njega interesira. Zidovi su urasli u šumu, a konzervatorsko-restauratorski radovi na utvrđenju do sada nisu rađeni. Kalin-Grad jedan je od zaboravljenih bedema s kojih se nekad branila Bosna. Danas je prepušten prirodi i zaboravu. IZVOR Jasmin Grošić: Čuvari zapadne kapije Bosne. Stav.ba, 21.5.2021. |
|
Majkić Japra
Majkić Japra Donja
Majkić Japra Gornja
|
Majkić Japra Gornja je naseljeno mjesto u sastavu općine Sanski Most.
Pravoslavna crkva u Majkić Japri je posvećena 30.7.1939. |
VELIKI ĆULUMAK
NADMORSKA VISINA 631 m
Riječ ćulumak -mka m (pers.) je turcizam u značenju: mali topuz, mali buzdovan .
Rijeka Vojskova
|
Vojskova je rijeka u BiH. Izvire ispod brda Ćulumoa u Podgrmeču, u blizini mjesta Arapuša u Unsko-sanskoj županiji. Tok joj je dugačak 35 km i teče kroz tri općine: Bosanska Krupa, Krupa na Uni i Bosanski Novi. Kao njezina desna pritoka, ulijeva se u Unu u mjestu Rudice, gdje se nalazi mjerno mjerno mjesto za praćenje kvalitete voda Vojskove. Tekući sjeverno prima manje potoke i rječice među kojima su najznačajnije Klokoč, Zelenac i Mlaka rijeka. Kod lokaliteta Sastavak u Vojskovu se ulijeva Mlaka rijeka.
Vojskova se može podičiti iznimnom čistoćom svoje vode. U njoj žive mnoge životinjske vrste, poput rakova i riba, posebno potočna pastrmka. U njezinom toku se nalazi mnoštvo izvora vode od kojih su najpoznatija Široko i Ciganjsko vrelo. Vojskova je u svome porječju oblikovala više naplavnih ravni. Najveća takva ravan su Balinje bare u Krupi na Uni. Te su bare stoljećima omogućavale stanovništvu iz Donjeg Dubovika da prehrani svoje blago za vrijeme oštre bosanske zime. Ljeti Vojskova pruža osvježenje. Poznatija kupališta su kod mlina Kojnovca i Buk, kao i kupalište u Donjim Rakanima u sklopu kojeg je i izletište, s nogometnim terenom, stolovima i klupama. Na nešto više od 10 km od izvora, rijeka se u Donjem Duboviku prvo razdvaja i teče oko male ade, a zatim brzo prelazi u slapove. U blizini Donjeg Dubovika, na rijeci Vojskovi, nalazi se malo izletište zvano Stuparski mlini na kojemu su mali slapovi, sedrene barijere, brzaci te virovi. Naziv Stuparski mlini nastao je zbog pet mlinova koju su bili na ovoj rijeci. Posljednji, kameni, srušen je 1980-tih godina. Drugi mlinovi su se sami urušili ranije. Nekada davno, osim mlinova, na Vojskovi se nalazila i stupa za valjanje sukna i za taj posao je bio angažiran samo jedan radnik. Do ovog izletišta izgrađena je cesta dužine oko 1.300 metara, koja se spušta do rijeke, a dijelom prolazi kroz šumu. IZVOR Vojskova (rijeka). Wikipedija (hr)(bs) |
Predaje o imenu
Prema narodnim predajama, rijeka Vojskova je dobila ime po vojsci. Navodno je jedne godine zima bila jaka da je rijeka zaledila pa je vojska prelazila preko zaleđene rijeke. Druga verzija porijekla ovog imena jeste legenda o vojsci koja je bila mnogobrojna, te su, prolazeći preko rijeke, vojnici zastali kako bi se napili vode, a toliko su bili žedni da je rijeka skoro presušila. |
Bosanska Krupa (Krupa na Uni)
|
Bosanska Krupa je smještena na nadmorskoj visini od 150 m, u dolini rijeke Une i njene pritoke Krušnice. Grad je nikao na ruševinama srednjevjekovnog grada Psata, krajem 19 stoljeća što svjedoče i ostaci današne tvrđave.
|
Znamenitosti Bosanske Krupe
Na rijekama Uni i Krušnici nalaze se brojen Ade. Kanjon Une je dug 22 km i atraktivan je za posjetu i sportske aktivnosti na vodi (tradicionalna kajakaška regata). Una je raznom ribom, naročito pastrmkom i mladicom. Kraj je poznat po mlinovima - starim vodenicama od kojih neke datiraju još iz 19. stoljeća. |
IZVORI I LITERATURA
GROŠIĆ, Jasmin: Čuvari zapadne kapije Bosne. Stav.ba, 21.5.2021.
- Sažetak. Na području Unsko-sanskog kantona utvrđeno je postojanje 50 starih gradova, od čega i danas za njih 38 postoje ostaci. Na dvanaest mjesta utvrđeni su gradinski lokaliteti, a tragovi i ostaci vlastelinskih kula, utvrda, palanki i odžaka nalazi se na još nekoliko desetaka mjesta. Na teritoriju današnje općine Bosanska Krupa nalaze se sačuvana dva stara grada i više ostataka i razvalina drugih gradova i utvrđenja.
