Porječje rijeke Krke (dolenjske)
Rijeka Krka (dolenjska K.)
Krka (dolenjska)
Rijeka KRKA u Sloveniji, s 93 km druga je rijeka po dužini u Sloveniji, koja u potpunosti teče slovenskim teritorijem (nakon Savinje, u alpskom području). Izvire u Suhoj krajini u blizini Ljubljane, prolazi kroz Novo Mesto i utječe u Savu kraj Brežica.
Veći lijevi pritoci su ►Temenica, ►Višnjica, ►Prečna, ► Lešnica ►Radulja, ►Račna ►Lokavec i ►Senuša. Veči desni pritoci su ►Globočec, ►Radeščica, ►Sušica (kod Dolenjskih Toplica), ►Težka voda ►Pendirjevka (Čadraški potok) i ►Sušica (kod Podbočja). |
Krka je jedina slovenska sedrenotvorna (sedra, tuf) rijeka. U svom srednjem toku, kod Otočca, sedra se izlučuje tvoreći prostrane podvodne pragova, na kojima se formiraju otoci sa šarolikom obalnom vegetacijom. Među 30-ak otočića koji se mogu izbrojati između sela Otočec i kaštela Struga na srednjem godišnjem vodostaju, najveći je gradski otok (grajski otok – prema gradu Otočcu).
|
|
►Lešnica
Istočno od dvorca Hmeljnik, 5 kilometara od Novog Mesta, između Trške gore i Grčevja, brojni su izvori izdubili izvorišnu dolinu obraslu bukovom šumom. U ovoj dolini je spajanjem najmanje 30 većih ili manjih izvora nastao potok Lešnica, koji u gornjem toku teče uz laporaste stijene. Dok bukova šuma i dalje dominira sjevernim predjelima (izvorišnom dijelu), vinogradi Zagrada, Pahe i Herinje Vasi nalaze se u južnim predjelima. Prelaskom iz lapora u vapnenac ispod Starog dvorca Otočec, potok formira slikovitu klisuru dugu 700 metara i duboku do 35 metara. Pri ulasku u klanac strmi zidovi svojom visinom zaglušuju zvukove iz okoline, a na kraju šum potoka koji se preko slapova slijeva u bazene, a preko slapova na šljunak, zavija oko gromada i juri u kanjonima, daje nam osjećaj da smo odsječeni od svijeta. Iskonski ugođaj u klancu, obraslom mješovitom šumom hrasta i bijelog graba, upotpunjuju srušena stabla koja se zbog nepristupačnosti klanca ne mogu ukloniti. U donjem toku Lešnica se smiruje na ravnici riječnog nanosa, gdje je okružena bujnom priobalnom vegetacijom, poljoprivrednim površinama i šumarcima. Neposredno prije nego što se ulije u rijeku Krku, u njega se ulijevaju podzemne vode obližnjeg potoka koji inače nema ime, ali je mještanima poznat po slapu Kobila.
Cijeli tok predstavlja hidrološku i ekosustavnu prirodnu vrijednost. Veći dio donjeg toka je zbog izgradnje autoceste uvelike devalviran sa stajališta očuvanja prirode, ali je potok ugrožen i bespravnom gradnjom, nekontroliranim odlaganjem otpada i neuređenom kanalizacijom u slivnom području. IZVOR Potok Lešnica. Turistično društvo Otočec Autor: Janez Božič. Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode. Područna jedinica Novo mesto |
|
►Pendirjevka (Čadraški potok)
Pendirjevka je potok, koji izvire pod Trdinovim vrhom (Sveta Gera) na Gorjancima / Žumberku, istočno od sela Sv. Miklavž na Gorjancima. Na početku teče uz šumsku cestu prema sela Cerov Log (uz koju se nalazi njezina pritoka izvor ►Minutnik), potom prolazi uz sela Orehovica, Gorenja Stara vas, Loka, Gorenje te Gradišče, gdje se ulijeva u ►Čadraški potok, koji je desna pritoka rijeke Krke.
|
|
►Radulja
|
|
►Prečna
|
|
►Višnjica
|
|
►Temenica
|
IZVORI I LITERATURA
STOPPA, Michele: Fluviocarsismo nell’alto bacino idrogeologico del Krka (Slovenia) / Fluviokarst in the upper Krka hydrogeological basin (Slovenia). QuaderniCIRD 29 (2024), EUT Edizioni Università di Trieste, Trieste, 2024, pp. 66-95 (PDF)
- Sažetak. Abstract. The paper analyses the structure of the upper hydrogeological basin of the Krka River. Located in the north-western foothills of the Dolenjska karst it consists of a mosaic of endorheic hydrographic basins characterized by peculiar fluviokarst forms of undoubted morphological interest. Attention is focused on the paradigmatic case represented by Radensko polje, now valorized in the frame of one of the landscape parks of Slovenia. / Il lavoro analizza l’assetto del bacino idrogeologico superiore del fiume Krka. Situato nelle propaggini nord-occidentali del Carso della Dolenjska, è costituito da un mosaico di bacini idrografici endoreici caratterizzati da peculiari forme fluviocarsiche di indubbio interesse morfologico. L’attenzione è focalizzata sul caso paradigmatico rappresentato dal Radensko polje, ora valorizzato nella cornice di uno dei parchi paesaggistici della Slovenia.