---

​RIJEKE DINARSKOG GORJA > RIJEKE CRNOMORSKOG SLIVA > SLIV SAVE > Porječje Krke (dolenjske)

Porječje rijeke Krke (dolenjske)

PORJEČJE RIJEKE KRKE

---

Krka (dolenjska)

Rijeka KRKA u Sloveniji, s 93 km druga je rijeka po dužini u Sloveniji, koja u potpunosti teče slovenskim teritorijem (nakon Savinje, u alpskom području). Izvire u Suhoj krajini u blizini Ljubljane, prolazi kroz Novo Mesto i utječe u Savu kraj Brežica.
​
Veći lijevi pritoci su ►Temenica, ►Višnjica, ►Prečna, ► Lešnica ►Radulja,  ►Račna ►Lokavec i ►Senuša. Veči desni pritoci su ►Globočec, ►Radeščica, ►Sušica (kod Dolenjskih Toplica), ►Težka voda ►Pendirjevka (Čadraški potok) i ►Sušica (kod Podbočja).

Naslovna fotografija
Rijeka Krka kod naselja Straža

Krka kod sela Loke

Krka je jedina slovenska sedrenotvorna (sedra, tuf) rijeka. U svom srednjem toku, kod Otočca, sedra se izlučuje tvoreći prostrane podvodne pragova, na kojima se formiraju otoci sa šarolikom obalnom vegetacijom. Među 30-ak otočića koji se mogu izbrojati između sela Otočec i kaštela Struga na srednjem godišnjem vodostaju, najveći je gradski otok (grajski otok – prema gradu Otočcu).

Video: Slovenski vodni krog - Krka
Opis videa. Slijedeći primjer Malog princa, da se stvari i događaji moraju gledati srcem, jer je bit skrivena od očiju, domaćini otkrivaju skriveni izvor rijeke Krke i moćne vitezove na dvorcu Žužemberk. Vodena vila i eko-djeca predviđaju svjetlija vremena za budućnost ove slovenačke rijeke koja u Novom mestu poprima sasvim drugačiji, zeleni izgled. Dvorci, mlinovi, pilane i slapovi otkrivaju priče dolenjskog riječnog krajolika.

Video: Slovenski vodni krog - Spodnja Krka
Krka je prava krška rijeka bujičnog karaktera, posebno u gornjem i srednjem toku. Rijeka je potpuno drugačija u donjem toku, od Otočca nizvodno. Ovdje uz Krku počinje široka poplavna ravnica preko koje se prelijeva svaki put kada se razina vode malo podigne. Ponekad i nekoliko puta godišnje, ali ne uzrokuje veliku štetu, jer je ovo područje gotovo nenaseljeno. Iznimka je Kostanjevica na Krki, koja se nalazi na poplavnoj ravnici u zavoju rijeke i gotovo uvijek je teško pogođena jakim poplavama. Prekrasna Krakovska prašuma leži uz vodeni put donjeg toka Krke. U srcu prašume nalaze se prekrasno očuvana stabla, stara oko 300 godina i visoka do 40 metara. Zbog svoje jedinstvenosti, Krakovska prašuma zaštićena je kao spomenik prirode od 1952. godine.

UTVRĐENI

​SUSTAVI RIJEKA PONORNICA U PORJEČJU KRKE

​ŠICA
Sava < Krka <---- Šica

Radensko polje karakteriziraju tri vodotoka: Dobravka, Zelenka i Šica. Kako Dobravka nastaje u nekrškom  svijetu ravnog dna Grosupeljske kotline, možemo govoriti samo o dva tipična krška vodotoka u tome polju. To su Zelenka i Šica. Oba izviru i izbijaju na samom krškom polju. Inače, obilježje sva tri vodotoka je njihov tok od zapada prema istoku, gdje poniru u podzemlje i ponovno izviru desetak kilometara istočnije kao dio izvora rijeke Krke. Glavni ponori Radenskog polja nalaze se u njegovom istočnom dijelu u špiljskom sustavu Viršnice, gdje ponire rijeka Šica, jedina prava ponornica u Radenskom polju.
Potok Šica nastaje od nekoliko izvora (izvir Šice, Liznikova lipca, Mežnarjeva lipca i Podkašca) na južnom dijelu Radenskog polja, uz stjenoviti rub polja podno sela Mala Račna i, kada ima obilja vode, izbija iz podzemlja.
Niska voda teče ispod stijenskog zida i skuplja se u širokoj depresiji (slo. kotanji) prije nego što se ulije u strugu (korito), dok povremeno visoka voda teče i iz više položenog izvora - bruhalnika (slo. bruhalnik, krški izvor koji eruptira zbog visoke razine podzemne vode), prekrivajući niže izvore, prelijevajući se preko obala i poplavljujući polje. Uz pomoć markiranja bojom 1912. i 1913. godine utvrđeno je da se u izvore Šice ulijevaju podzemna Rašica, koja ponire kod Ponikava u Dobrepolju, i Železniška Mrzlica iz Staroapenskog podolja. Nakon dotoka u polje, Šica zatim vijuga meandrima, gotovo utrostručujući duljinu svog toka. Teče uz jugoistočni dio polja prema ponorima.
​​
​Šica ponire u Zatočnu špilju (slo. Zatočna jama, koja je ulaz u Zatočni rov, hrv. Zatočnog kanala), a za vrijeme jakih i dugotrajnih kiša u Lazarevu špilju (slo. Lazarjeva jama, 570 m n.v.), udaljenu 200 metara. Iznad ove špilje nalazi se urušna ponikva (slo. udornica) Viršnica (571 m n.v.), do koje voda nikada ne dopire. 
​
U nastojanju da se eliminira poplavljivanje Radenskog polja, ponori Šice su istraženi i meliorirani oko 1888. i 1932. godine. Pod vodstvom V. Puticka. Ulazi u Lazarevu i Zatočnu špilju su isprva umjetno prošireni, ispred ulaza su izgrađeni zidovi i regulirani dovodni kanali u polju, a prije ulaska u podzemlje postavljene su drvene rešetke (slo. grablje, pregrada u rijeci, potoku za zadržavanje otpada). Oko 1932. godine nastavljeni su melioracijski radovi pod vodstvom A. Hočevara, ovaj put unutar špilje. Od Viršnice do Glavnog tunela sustava vrtača izgrađene su kamene stepenice, a uz Glavni tunel izgrađena je uska staza s drvenim mostićima, kako bi se do završnog sifona moglo doći i za vrijeme visokog vodostaja. Ovdje su uz istočni zid sifona iskopana dva tunela u nadi da će se doći do prirodnih prostora iza sifona. Tunel ispred sifona dug je 50 m, a drugi iza njega dug je 95 m.
Špilja s vodom pronađena je samo u početnom dijelu drugog tunela, ali ne i u onom njegovom dijelu koji se penje prema istoku pod kutom od 20°. Daljnje umjetne intervencije vidljive su u knalu Ilovna (slo. Ilovnati rov), gdje su stijene djelomično minirane kako bi se jezera lakše premostila drvenim mostićima.

Viršnica - jamski sustav Šice - Naše jame, br. 14 (1972)
Legenda uz tlocrt (tloris; Grundriss)
1 urušeni stjenski blokovi (podorne skale; Vermessungspunkt)
2 klastične naplavine (klastische Einschwemmungen)
3 sedra (siga; Sinter)
4 voda (voda; Wasser)
5 smjer periodičnih i trajnih vodotoka (smer občasnih in stalnih vodotokov; Richtung zeitweiligen und standigen wasserläufe)
6 urušna vrtača / urušna ponikva (udornica; Versturzdoline)
7 umjetna proširenja (umetne razširitve; künstliche Erweiterungen)
8 korito površinske vode (površinsko vodno korito; berflächliche Wassergerinne)
9 smjer i nagib sloja (smer in vpad plasti; Richtung und Einfallen der Schichten)
10 rasjed (prelom; Verwerfung)
11 mjerna točka (merilna točka; Vermessungspunkt)

Ponorni sustav Šice - Viršnica
Ponornica Šica teče u meandrima na jugoistočnom dijelu Radenskog polja u dolenjskom kršu. Ponire u vrtače Viršnica koje sada imaju 1700 m duge prolazne kanale. Glavni podzemni vodeni kanal teče paralelno s rubnom zonom Radenskog polja i odvodi vodu u 5,1 km udaljene izvore Krke. U špilji su pronađeni alotoni sedimenti iz nekrških područja permokarbonskih i gornjotrijaskih stijena iz okolice Turjaka i Starog Apna (danas Škocjan pri Turjaku) te iz mladopleistocenskih aluvija Radenskog polja. Budući da su kanali u postglacijalnom razdoblju bili trajno pod vodom, pronađeno je samo nekoliko konkrecija.

PROČITAJ VIŠE
GOSPODARIČ, Rado: Viršnica - Jamski sistem Šice ob Radenskem polju. Naše jame, 14 (1972), 26- 33, Ljubljana, 1973. (PDF)

Površinski vodotoci u Radenskom polju
Izvor: Atlas okolja, 2019.

Dobravka, Zelenka i Šica poplavljuju tijekom dugotrajnih kiša i pretvaraju Radensko polje u slikovito krško jezero na nekoliko tjedana. Većina vode naposlijetku ponire u Zatočnu jamu (ulatz u kanal Zatočni rov), u blizini kojega se na rubu travnatog polja spajaju rijeka Šica i Lazarjeva jama (hrv. Lazarova špilja).
U potonju se može ući između visokih metalnih rešetki, koliko to dopušta dnevno svjetlo. Nakon duljeg razdoblja bez kiše, može se prošetati i iza rešetki Zatočne jame. U to vrijeme rijeka Siča, oko 50 metara ispred špilje, kod prvih rešetki, ponire metar pod zemlju i vraća se u ravnicu odmah iza ulaza u Zatočni rov. Na taj način možemo vidjeti slikovitu vrtaču rijeke koja se ulijeva u mračne dubine dolenjskog krša. U njihovom špiljskom sustavu živi čovječja ribica. Uloga moćnih rešetki i kod Zatočnog rova ​​i kod Lazareve jame je spriječiti gomilanje debla i grana u podzemlju obje špilje tijekom visokih voda. Zbog toga se podzemlje u prošlosti često začepljivalo, a voda iz Radenskog polja otjecala je mnogo sporije nego inače.

IZVOR  Radensko polje. V naravi, pristupljeno 28.8.2025.

---

Radensko polje ima nekoliko estavela, koje se lokalno nazivaju retje (izvedenica od riječi "vreti"). Najveće od njih su retje  Srednjice i Kote. Još jedna karakteristična pojava ovog kraškog polja jesu depresije, zvane močila (hrv.  močvare), u kojima se voda zadržava tijekom cijele godine; važne su za život vodenih biljaka i životinja, kao i kao opskrba vodom ostatka životinjskog svijeta u sušnim razdobljima.

ZELENKA
Sava < Krka <<< Zelenka

Radensko polje karakteriziraju tri vodotoka: Dobravka, Zelenka i Šica. Kako Dobravka nastaje spajanjem dviju površinskih tokova u nekrškom svijetu ravnog dna Grosupeljske kotline, možemo govoriti samo o dva tipična krška vodotoka u tome polju. To su Zelenka i Šica. Oba izviru i izbijaju na samom krškom polju. Dok je Šica jedina tipična krška ponornica u polju, Zelenka, a također obližnji Farjevac i Ušnivec su estavele, koje se pojavljuju pri visokoj vodi.
Zelenka izvire u središnjem dijelu polja, u lijevkastom izvoru - estaveli, na zapadnom rubu Radenskog polja ispod sela Predole, blizu zaseoka Pirka. Za vrijeme visokog vodostaja, teče iz ispunjenog izvora uskim kanalom preko polja, teče pored sjevernog dijela podnožja brda Kopanj, te počinje nestajati u jarugama i rupama na istočnom rubu te konačno u špilji Pekel. Za vrijeme suša obično presuši, kada se njen izvor pretvara u ponor.

estavela (francuski estavelle), šupljina u kršu koja naizmjenično izbacuje (vrelo) ili guta (ponor) vodu. Vodu izbacuje kada su kanali u krškom podzemlju u potpunosti ispunjeni vodom, a guta kada nisu. To se najčešće ne poklapa s vremenskim prilikama kraja u kojem se estavela nalazi. Estavela može za kiše gutati, a za suše izbacivati vodu. Najčešće su na rubovima polja u kršu.
CITIRANJE  Estavela. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 29.8.2025.  

DOBRAVKA
Sava < Krka <----- Dobravka

Dobravka je vodotok koji teče iz nekrškog svijeta. Skuplja vodu iz Grosupeljske kotline (od dva vodotoka Grosupeljščice i Podlomščice) i meandrira na sjeverozapadom dijelu Radenskog polja, uz podnožje Boštanjskog griča, gdje prvi put ponire u tzv. Velikom Retju. Zatim teče u smjeru Zagradca (Zagredec pri Grosupljem) i, ako su kiše obilne, dalje do špilje Beznice (slo. jama Beznica), koja se nalazi na sjeveroistočnom rubu Radenskog polja.

GROSUPELJŠČICA
​Sava < Krka <---- Dobravka < (Podmolščica +) Grosupeljščica

Grosupeljščica je veći potok čije korito vijuga Grosupeljskim poljem (dio Grosupeljske kotline) na sjeverozapadu Dolenjske. Duž svog toka ima više naziva: izvire kao Veliki potok 9 km sjeveroistočno od Grosuplja i teče do mlina u Velikoj Staroj vasi, odatle do grosupeljskog zaseoka Jerove vasi kao Stari breg, uz Grosuplje kao Grosupeljščica, a u donjem toku, južno od Malog Mlačeva, Grosupeljščica i Podlomščica se spajaju i, kao potok Dobravka, ulijevaju se u ponor na Radenskom polju. Starije nazive pojedinih dijelova polako zamjenjuje naziv Grosupeljščica za cijeli tok.
Grosupeljščica odvodi vodu sa sjevernog i sjeveroistočnog ruba Grosupeljskog polja.  Vodomjerna stanica Mlačevo nalazi se na Grosupeljščici. U razdoblju između 1956. i 2011. prosječni srednji protok iznosio je 0,559 m3/s. Vrijednost najnižeg niskog protoka iznosila je 0,021 m3/s, a vrijednost najvećeg visokog protoka 7,76 m3/s (podaci ARSO-a). Pritoci Grosupeljščice su Breg i Veliki potok.

Površinski vodotoci u Grosupeljskom polju
Izvor: Atlas okolja, 2019.

Video: Slovenski vodni krog
Grosupeljščica je veći potok čije korito vijuga kroz grosupeljsku kotlinu na sjeverozapadu Dolenjske. Uz svoj tok ima nekoliko naziva: izvire kao Veliki potok 9 km sjeveroistočno od Grosuplja i teče do mlina u Velikoj Staroj vasi, a odatle do grosupeljskog zaseoka Jerova vas kao Stari breg. Uz Grosuplje je poznata kao Grosupeljščica, a nizvodno od ušća s Podlomščicom kao Dobravka, koja teče kroz Radensko polje, gdje na kraju nestaje. Stariji nazivi za pojedine dijelove polako zamjenjuju naziv Grosupeljščica za cijeli potok. Njezin slikoviti vodotok zaokružuju veliki ponori i špilje u Radenskom polju, a njihova okolica impresionira mnoge posjetitelje svojom bioraznolikošću. U ovom tajanstvenom krajoliku Dolenjske isprepliću se priče prošlosti i sadašnjosti, kroz vrijeme i prostor.

Grosupeljščica u Grouplju
Avtor: Lan G. – lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=78158589

PODLOMŠČICA
Dobravka < (Grosupeljščica +) Podlomščica 

Podmlomščica i Grosupeljščica su najveći vodotoci u Grosupeljskom polju. Podlomščica izvire na nadmorskoj visini od oko 340 m ispod brda Veliki i Mali Ostrk (527 m). Največji pritok Podlomščice je potok Bičje. Podlomščica se može pohvaliti istaknutim krškim izvorom u zabatnoj dolini u blizini sela Cerovo, odakle izlet počinje. Na izvoru se nalazi veliki umjetni ribnjak s pješačkim mostom koji vodi do otočića, lovačka promatračnica i drvena kuća Podlomarjev dom.

FOTO-GALERIJA  Podlomščica, V naravi

BIČJE
​Krka ---- Podmolščica < Bičje

Bičje, ponornica kod Grosuplja. Raniji zabilježeni spomeni njezina imena: 1058. fluminis Bizi, 1062. in rivum Bitsa, 1300. Veiz, 1314. Veyts. Potok Bičje, najveći pritok Podlomščice, teče kroz Grosupeljsko polje, zapadno od Grosuplja. Bičje ima svoje zaleđe na zapadnom i jugozapadnom rubu Grosupeljskog polja. Potovi Sevnik i Globošček ulijevaju se u potok Bičje kod Podtabora. Potok Sevnik skuplja vodu iz okolice Udja i Svetog Štefana, dok potok Globošček skuplja vodu s područja Vrbičja, Medvedice i Velikih Lipljena.
Iako regulirano, područje je još uvijek sklono poplavama. Zavoji nekadašnjeg korita još su uvijek vidljivi. Na močvarnim livadama raste nekoliko vrsta kukavica, suhorepki (slo. munci; lat. Eriophorum) i močvarnih svizaca (slo. močvirski svišč; lat. Gentiana pneumonanthe), dok se uz mrtve rukavce nalaze trska, vodene perunike te rijetki močvari šaševi i sibirske perunike (lat.  Iris sibirica). U trsci, priobalnom grmlju i na močvarnim livadama gnijezdi se oko 60 vrsta ptica. Devet ih je rijetko ili ugroženo.

Sibirska perunika (lat. Iris sibirica)
Autor The Botanical Magazine and William Curtis. - http://www.gutenberg.org/dirs/1/7/5/3/17531/17531-h/images/bg038.jpg, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=4915690

RAŠICA
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica 

Rijeka Rašica protječe kroz selo Rašicu, koje je najpoznatije kao rodno mjesto slovenskog protestantskog  reformatora, pisca i prevoditelja Primoža Trubara. Sliv Rašice obuhvaća doline potoka Rašice, Robarice, Velikog grabena (Mišja dolina) i Kozmanjka s bočnim dolinama manjih potoka (Kobilji curek, Črna voda, Črni graben, Stara voda, Kališki potok, Kozmanjka, Podleščica, Kozarščica itd.), i teče sve do sela Ponikve, gdje ponire u u sustavu vrtača kod Brdavsova (slo. požiralnik Raščice na Brdavsovem), odakle zatim nastavlja svoj podzemni put prema Radenskom polju. Uz pomoć markiranja bojom 1912. i 1913. godine utvrđeno je da se podzemna  Rašica ulijeva u izvore Šice u Radenskom polju.
Rašica u svom daljnjem toku više ne izlazi na površinu, osim za vrijeme visokih voda (dugotrajnih pljuskova i poplava), kada Rašica produžuje svoj površinski tok duž suhog korita sve do naselja Predstruge u Dobrepolju i izbija iz nekih krških špilja na južnom rubu dolina Dobrepolje i Struge, posebno iz Podpeške špilje (slo. Podpeška jama). Uz ponornicu kod Brdavsova nalazi se Marketova jama, koja se otvara u uglavnom suho korito i jedna je od najvažnijih ponornih špilja u području Dobrepolja, koja je također povezana s podzemnim tokom Rašice.
Obale Rašice obilježavaju visoke i nizinske močvare, ekstenzivno upravljane i napuštene močvarne i vlažne livade, močvare sa šašem i trskom, poplavne šume, grmlje i živice, bogata priobalna zeljasta, grmljasta i drvenasta vegetacija, tople i vlažne doline sa svijetlim, mladim sastojinama uglavnom velikog jasena i jasike, mrežom makadamskih cesta i drugih golih (pjeskovitih, kamenitih) površina, te ekstenzivno upravljane suhe livade i šuma na obroncima. Rijeka Rašica je naseljena potočnom pastrvom, divljom kalifornijskom pastrvom, klenom i lipljenom.
Površinski tok Rašice s njezinim glavnim pritocima dug je otprilike 25 kilometara, tijekom kojega je ona presjekla nekoliko dinarskih grebena i sljemena te utrla dolinski putni pravac, koji su kroz povijest koristili putnici, vojnici, trgovci, prijevoznici rude, drva, ugljena, vapna, poljoprivrednih proizvoda i soli, hodočasnici i osvajačke horde. Godine 1893. dolinom Rašice provedena je i tzv. "kočevska željeznica".
Pristup ponoru Rašice. U selu Ponikve skrećemo prema crkvi sv. Florijana i tamo je moguće parkirati. Skrenuti potom desno na ponikovsku gmajnu, gdje nakon nekoliko stotina metara dolazimo do Brdavsova, gdje rijeka slikovito ponire kroz napušteni mlin.

Video: Slovenski vodni krog
Opis videa. Ovo je vodeni krajolik s jakim slovenskim pečatom, gdje je stvoren identitet slovenske nacije. Anu i Roka cijelim plovnim putem prati Primož Trubar, a Ana se naravno ne može oteti osjećaju da ih netko promatra. Na šljunčanim stazama i slikovitim livadama uz obale Rašice susreću gosta koji im opisuje tajne vodenog krajolika. Mlin i pilana, poput muzeja, otkrivaju im bogatu kulturnu i prirodnu baštinu. Uz velike jaruge kuda teče Rašica, stoje ruševine iznimno inovativnog vodenog mlina. Voda kao inspiracija i izvor preživljavanja nekoć je inspirirala Trubara, a u moderno doba inspirira Roka i Anu.

LAHKI POTOK
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Lahki potok​

KOVPARICA
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Lahki potok < Kovparica (D)​

VELIKI GRABEN
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Lahki potok < Kovparica < Veliki graben ​

ČRNI POTOK
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Lahki potok < Kovparica < Veliki graben < Črni potok (D) ​

KOZMANJKA
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Lahki potok < Kovparica < Veliki graben < Kozmanjka (L)​​

KOZARŠČICA
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Lahki potok < Kovparica < Veliki graben < Kozmanjka < Kozarščica (D)​

ROBARICA
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Robarica

ČRNI GRABEN
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Robarica < Črni graben (L)

KOBILJI CUREK
Sava < Krka <---- Šica <---- Rašica < Robarica < Kobilji curek (D)

ŽELEZNIŠKA MRZLICA
Sava < Krka <---- Šica <---- Železniška Mrzlica

Uz pomoć markiranja bojom 1912. i 1913. godine utvrđeno je da se podzemna Železniška Mrzlica iz Staroapenskog podolja ( > Škocjan pri Turjaku, Staro Apno do 1990.) ulijeva u izvore Šice u Radenskom polju.​

RADULJA
Sava < Krka < Radulja (L)

Radulja je rijeka duga 33 kilometra i lijeva pritoka rijeke Krke u Dolenjskoj, koja izvire na krajnjem sjeverozapadu Debenških brda (Debenško hribovje) na nadmorskoj visini od 510 m. Voda do površine dotiče iz krednih laporovitih vapnenaca i starotrijadskih karbonatno-silikatnih stijena. Potok ima prilično strm pad do Bitnje vasi, gdje se njegov tok smiruje. Radulja teče najsporije i u velikim zavojima između Štatenberka i Gostinca, gdje često poplavljuje. Zatim potok ulazi u uski klanac između Homskog hriba i brda na kojem se nalaze ostaci dvorca Klevevž; tu se nalazi i prirodno lječilište Klevevž. Tamo stvara probojni klanac s nekoliko strmih litica i malih slapova. Na dnu klanca, Radulja se ponovno smiruje u maloj akumulaciji, a njen tok okreće za 180 stupnjeva u smjeru Krškog polja. Ulijeva se u Krku istočno od Dobrave kod Škocjana (Dobrava pri Škocjanu). Dabrovi su se naselili uz Radulju i izgradili nekoliko dabrovih ribnjaka.

IZVOR  Radulja. Wikipedija (sl)

Video: Slovenski vodni krog - Radulja
Opis videa. Među teško dostupnim brdima Dolenjske, u blizini Trebelnog, kriju se izvori najdužeg slovenskog potoka, Radulje. Dom su rijetkim vjesnicima čiste vode – rakovima, kojih ovdje još uvijek ima u izobilju. Samo se rijetke rijeke i potoci u Sloveniji mogu pohvaliti tako velikim brojem rakova. U srcu Slovenije, u gustim šumama skrivenih klisura Radulje, živi dobri patuljak, koji već desetljećima štiti vodu i ljude ovog vodenog krajolika. Vodiči pokušavaju otkriti odakle potječu pjevajući slapovi i ljekovite termalne vode. Uz staru pilanu prate prva naselja rijetke životinje koja živi na obalama Radulje.

LEŠNICA
Sava < Krka < Lešnica (L)

Istočno od dvorca Hmeljnik, 5 kilometara od Novog Mesta, između Trške gore i Grčevja, brojni su izvori izdubili izvorišnu  dolinu obraslu bukovom šumom. U ovoj dolini je spajanjem najmanje 30 većih ili manjih izvora nastao potok Lešnica, koji u gornjem toku teče uz laporaste stijene. Dok bukova šuma i dalje dominira sjevernim predjelima (izvorišnom dijelu), vinogradi Zagrada, Pahe i Herinje Vasi nalaze se u južnim predjelima. Prelaskom iz lapora u vapnenac ispod Starog dvorca Otočec, potok formira slikovitu klisuru dugu 700 metara i duboku do 35 metara. Pri ulasku u klanac strmi zidovi svojom visinom zaglušuju zvukove iz okoline, a na kraju šum potoka koji se preko slapova slijeva u bazene, a preko slapova na šljunak, zavija oko gromada i juri u kanjonima, daje nam osjećaj da smo odsječeni od svijeta. Iskonski ugođaj u klancu, obraslom mješovitom šumom hrasta i bijelog graba, upotpunjuju srušena stabla koja se zbog nepristupačnosti klanca ne mogu ukloniti. U donjem toku Lešnica se smiruje na ravnici riječnog nanosa, gdje je okružena bujnom priobalnom vegetacijom, poljoprivrednim površinama i šumarcima. Neposredno prije nego što se ulije u rijeku Krku, u njega se ulijevaju podzemne vode obližnjeg potoka koji inače nema ime, ali je mještanima poznat po slapu Kobila.
Cijeli tok predstavlja hidrološku i ekosustavnu prirodnu vrijednost. Veći dio donjeg toka je zbog izgradnje autoceste uvelike devalviran sa stajališta očuvanja prirode, ali je potok ugrožen i bespravnom gradnjom, nekontroliranim odlaganjem otpada i neuređenom kanalizacijom u slivnom području.
IZVOR  Potok Lešnica. Turistično društvo Otočec Autor: Janez Božič. Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode. Područna jedinica Novo mesto

ČADRAŠKI POTOK
Krka < Čadraški potok (D)

PENDIRJEVKA
Krka < Čadraški potok < Pendirjevka

Pendirjevka je potok, koji izvire pod Trdinovim vrhom (Sveta Gera) na Gorjancima / Žumberku, istočno od sela Sv. Miklavž na Gorjancima. Na početku teče uz šumsku cestu prema sela Cerov Log (uz koju se nalazi njezina pritoka izvor ►Minutnik), potom prolazi uz sela Orehovica, Gorenja Stara vas, Loka, Gorenje te Gradišče, gdje se ulijeva u ►Čadraški potok, koji je desna pritoka rijeke Krke.

Pendirjevka uzvodno od Cerovog Loga

Pendirjevka uzvodno od Cerovog Loga

Pendirjevka uzvodno od Cerovog Loga

Udolina potoka Pendirjevke

MINUTNIK
Krka < Pendirjevka < Minutnik (L)

MINUTNIK (narodno ime: Prenehavnik) je periodični izvor (izvir zaganjalnik) na Gorjancima/Žumberku na lijevoj obali potoka Pendirjevka. Izvire iz pukotine (slov., špranja), prekrivene dolomitnim kršom u strmom tjesnacu. Voda dotječe u povremenim vremenskim intervalima, po čemu je i dobio ime. Pripada rijetkim izvorima takvoga tipa u Sloveniji, a jedini je takav u Dolenjskoj. Od 1992. godine zaštićen je kao prirodni spomenik. 
Voda izvire vremenskim intervalima, koji su uvjetovani tektonskom građom terena na kojemu se izvor nalazi i o hidrološkim uvjetima. Teko u vrijeme suše voda izvire svakih 6 minuta i teče 25 sekundi. U vrijeme kada je teren manje navlažen dotok vode varira od 0,3 do 0,15 litara u sekundi, a voda dvije minute teče snažnije i dvije minute slabije. U vrijeme srednje navlaženosti terena varira od 0,5 do 2 litra u sekundi, a voda 8 minuta teče snažnije, i osam minuta slabije. U razdoblju visoke vlažnosti okolnog terena dotok vode je veći od 10 l/s, a varijacije vode nije moguće opaziti.
Fluktuacija dotoka vode je povezana s tektonskom građom terena. Dovodni kanali kojima dotječe voda u glavne i bočne podzemne rezervoare (zbiralnike) su uski, pa je dotjecanje vode u glavne rezervoare sporije od njezina curenja kroz glavni odvodni kanal.

Narodna legenda pokušala je pojasniti razloge fluktuacije vode na izvoru Minutnik. 
Prema toj legendi, u gori se nalazilo veliko jezero, a u njemu je živjela ogromna riba koja svojim ogromnim usnama povremeno zatvara put vodi.

Minutnik, informativna tabla

Izvor Minutnik

RADULJA

PREČNA

VIŠNJICA

TEŽKA VODA
Krka < Težka voda (D)

PETELINEC - VAJER
Krka < Petelinec (L)

KLAMFER
Krka < Težka voda < Klamfer (D)

BABNI POTOK
Krka < Težka voda < Klamfer < Babni potok (D)

SOUPOT
Krka < Težka voda < Klamfer < Babni potok < Soupot (L)

GLAZARJEV GRABEN
Krka < Težka voda < Klamfer < Glazarjev Graben

Potok Glazarjev graben izvire podno Jelenovog skoka. Spaja se s potokom Gajski jarek (na 575 m n.v.) nakon čega se nastavlja potok Klamfer.

Pogled na udolinu kojom teče potok Klazarjev graben

GAJSKI JAREK (GORJANSKI GRABEN)
Krka < Težka voda < Klamfer < Gajski jarek (Goprjanski Graben)

Izvor uz cestu Gospodična-Vahta, iz kojega voda nakon par metara utječe u potok Gajski jarek

TEMENICA
Sava < Krka < Temenica (L)

Video: Slovenski vodni krog - Temenica
Opis videa. Na Valvasorovim stazama, u tajanstvenim špiljama i neobičnim meandrima rijeke Temenice, Tina i Tone otkrivaju ljepote dolenjskog riječnog krajolika. Prirodne znamenitosti oblikovane vodom tijekom vremena daju ovoj emisiji jedinstven šarm. Zanimljivi gosti nude domaćinima razne oblike prijevoza i obilaske riječnog krajolika, kako iz zraka tako i na konju. Stariji pripovjedač u blizini Valvasorovog dvorca započinje zanimljivu priču...

POTOK
Krka < Potok (D)

SUŠICA
Krka < Sušica (D)

RADEŠICA
Krka < Radešica (D)

OBRŠKA RADEŠICA
Krka < Radešica < Obrška Radešica (L)

ČRMOŠNJICA
Krka < Radešica < Črmošnjica (D)

DIVJI POTOK
Krka < Radešica < Črmošnjica < Divji potok (D)

IZVORI I LITERATURA

---

STOPPA, Michele: Fluviocarsismo nell’alto bacino idrogeologico del Krka (Slovenia) / Fluviokarst in the upper Krka hydrogeological basin (Slovenia). QuaderniCIRD 29 (2024), EUT Edizioni Università di Trieste, Trieste, 2024, pp. 66-95 (PDF)

• Sažetak. Abstract. The paper analyses the structure of the upper hydrogeological basin of the Krka River. Located in the north-western foothills of the Dolenjska karst it consists of a mosaic of endorheic hydrographic basins characterized by peculiar fluviokarst forms of undoubted morphological interest. Attention is focused on the paradigmatic case represented by Radensko polje, now valorized in the frame of one of the landscape parks of Slovenia. / Il lavoro analizza l’assetto del bacino idrogeologico superiore del fiume Krka. Situato nelle propaggini nord-occidentali del Carso della Dolenjska, è costituito da un mosaico di bacini idrografici endoreici caratterizzati da peculiari forme fluviocarsiche di indubbio interesse morfologico. L’attenzione è focalizzata sul caso paradigmatico rappresentato dal Radensko polje, ora valorizzato nella cornice di uno dei parchi paesaggistici della Slovenia.

​​TORKAR, Silvo: Slovenska vodna imena, tvorjena iz slovanskih antroponimov. Slavistična revija letnik 66. številka 2 (2018) str. 191-211. (PDF)

• Opis. V prispevku je prikazanih 95 vodnih imen s slovenskega etničnega ozemlja, izpeljanih iz 83 slovanskih antroponimov. Predstavljena je njihova tvorjenost zlasti glede na pripone, posebej pa so predstavljeni antroponimi, vsebovani v vodnih imenih.