Moseć
Područje: Planine Dalmacije
Grupa: Središnji dalmatinski planinski niz
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Movran (838 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.6928, 16.4131
Grupa: Središnji dalmatinski planinski niz
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Movran (838 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.6928, 16.4131
UVOD
|
Moseć je niži jugoistočni nastavak Promine, od koje ga odvaja kanjon Čikole kod Drniša i pruža se paralelno s višom Svilajom od koje je pak odvojen dolinom Čikole. Granica Moseća prema jugu je nejasna i tu postupno silazi sve nižim krškim humljem prema primorskim brdima Trtar, Vilaja itd. Najviši vrh Moseća je na jugoistoku Movran (838 m, a neki izvori navode visinu od 843 m) kod Muća, dok su mu zapadniji vrhovi prema Drnišu sve niži npr. Crni vrh (702 m) i drugi ispod 700 m n.v. Ostali vrhovi na Moseću su: Krpušnjak (795 m), Runjevac (749 m), Ozrnac (704 m), Umci (618 m), Ošljar (584 m) i dr.
Moseć se pruža u dinarskom smjeru, u duljini od približno 30 km. Građen je od krednih vapnenaca i dolomita, djelomično je prekriven eocenskim flišom. Kameniti greben Moseća je valovita visoravan s oskudnom vegetacijom, sa čunastim vrhovima i ponikvama zaraslim šikarama crnograba (Ostrya) i mozaičnim pašnjacima s malo plodne zemlje, pa se tu rijetko stanovništvo većinom bavi stočarstvom. Preko Moseća vodi cesta Kaštel Stari–Gornje Viljevo–Kladnjice–Drniš. IZVORI WIKINFO: Brda dalmatinske Zagore HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA: Moseć 
Položaj Moseća
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 
Naslovna fotografija
Greben Moseća iznad sela Kričke nedaleko od Drniša. Pogled s obronaka Promine. |
Zanimljivosti
Oronimi sa završetkom na -eć gotovo da su karakteristični za mućko-lećevački prostor: Moseć (planina), Ljubeć (brdo), Lovreć (uzvisina između Čvrljeva i Kladnjica), Viseć (zaseok sela Bračević) i dr. |
|
Pogled na Moseć s Promine
Najviši vrhovi Moseća nalaze se na jugoistočnom dijelu njegova grebena izduženog u dinarskom smjeru SZ-JI. Gledaući s obronaka Promine iznad Siverića, na kraju Petrova polja vidi se vrh Krpušnjak (795 m n.v.; u sredini fotografije), a lijevo iza njega (u sjeni oblaka) najviši je vrh Moseća Movran (838 m). |
NIŽE KRŠKO HUMLJE IZMEĐU MOSEĆA I VUČEVICE
Ljubeć
|
Ljubeć, brdo između Lećevice i Korušaca. Najviši vrh je Kita (675 m).
Na istočnim obroncima Ljubeća oko 500 m SI od zaseoka Grubišići u Korušcima nalazi se jedna od više gradina na ovome području. Visina uzvisine je 576 m. Zapadno od nje prema vrhu Ljubeća također u vršnom dijelu je lokalitet pod nazivom Razorine što bi mogli biti ostatci nekadašnjih starijih naselja ili matične gradine. Na platou Korušaca postoji nekoliki gromila kao i starih lokava među kojima se veličinom ističe lokva Trnovača južnije od crkve sv. Duha. Skupini gradina s funkcijama izviđanja najvjerojatnije treba pribrojiti i uzvisine s imenom Kita jer se po nekim mišljenjima s tih vrhova kitama zelenog grmlja, a zimi hrasta crnike ili zelenike prenosile odgovarajuće poruke stanovništvu u susjednim udolinama ili osmatračnicama na okolnim gradinama. Tako se na primjer za uzvisinu Moseć (510 m) na kojoj se nalazi četveromeđa između Bogdanovića, Divojevića, Kladnjica i Lećevice koristi i naziv Kita. Kitom se zove i vrh Ljubeća (678 m), s kojeg se pružaju vidici po cjeloj Zagori odnosno prostoru do Svilaje, Dinare i Velebita. U manjoj udolini 30-ak m sjeverno od glavnog vrha nalaze se ostatci stare kapelice posvećene Sv. Juri u kojoj se prije Drugoga svjetskog rata na blagdan spomenutog sveca održavala misa i blagoslivljala polja, šume i pašnjaci. Posebno su se blagoslivljale kitice trave koje bi se po povratku s blagoslova isjeckale i pomiješale sa sijenom i davalo blago radi blagoslova. Mještani Lećevice su uz pomoć HV-a pred par godina do vrha probili put i nastoje oživjeti stare običaje koji su zamrli nakon Drugoga svjetskog rata. Imenom Kita zove se i uzvisina u Lećevici koje se nalazi oko 1500 JZ od kapelice Gospe Sinjske u Korušcima, kao i jedan od vrhova Zelene južno od Delića također u Lećevici. IZVORI M. Matas: Prilog proučavanju gradina i gromila na području općine Lećevica u splitskoj Zagori. Geoadria, vol. 7/2, 63-74, 2002. (PDF) Bračević. Ogorje.net 
Karta Ljubeća
Detalj topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 BilušBrdo Biluš nalazi se iznad sela Radošić podno kojeg je i istoimeni zaseok. Najviši vrh brda je Crni vrh, odn Pucigovac, visok 595 m.
Karta brda Biluš
Detalj topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 |
VučevicaVučevica je naselje u sastavu Općine Klis, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naseljena još u prapovijesti. Na području Vučevice na više su položaja zabilježena značajna prapovijesna arheološka nalazišta: gradine na Jarebinjaku, Komarkovači, Osmakovcu, Gradini kod lokve Popirače, Crnom Umcu i Vilaru uokviruju zaravan sa sjeverne i južne strane. Prapovijesna naselja nisu ograničena samo na utvrđena gradinska nalazišta. Tu je više prapovijesnih naselja na otvorenom t.zv. izvangradinska naselja koja se većinom nalaze u vrtačama i pripadaju vremenu od konca eneolitika i početka ranog brončanog doba. Ti položaji bili su posjećivani sezonski i u uskoj su svezi s transhumantnim načinom života, u kojem je osnova gospodarstva bilo stočarstvo. Zabilježeno je i dvadesetak prapovijesnih grobnih gomila. Ljudske intervencije u prostoru bile su minimalne, ograničene na izgradnju suhozida i terasiranje, zbog čega je ostala velika gustoća prapovijesnih nalazišta.
IZVOR Vučevica. Wikipedija |
|
Pogled s Kozjaka na zagorsku visoravan
U sredini fotografije, iznad naselja Lećevica, nalazi se brdo Ljubeć (675 m), a lijevo ispred njega brdo Biluš (Crni vrh, Pucigovac, 595 m). Vegetacijom obrasli zeleni greben iza Ljubeća pripada Moseću, iza kojega se (skroz lijevo) vidi čunjasta planina Promina. Desno na horizontu je Svilaja. Podno padina Kozjaka, dolje lijevo nazire se auto-cesta A1, na dijelu gdje ona prolazi dolinom Vučevice. |
