|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE NISKE HERCEGOVINE > Pobrđa južnog ruba Hrašanjske visoravni
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Treštnica, 665 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.9478, 17.8080
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Treštnica, 665 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.9478, 17.8080
O planini
|
|
UvodVisoravan Hrasno, odn. Hrašanjska visoravan, proteže se na nadmorskoj visini od 200 do 300 metara u dužini od četrdesetak kilometara u smjeru sjeverozapad – jugoistok na sjeveru današnje neumske općine. Na sjeverozapadu je omeđena Hutovim i Deranskim blatom, na jugozapadu doseže hrvatsko-bosanskohercegovačku državnu granicu - u dijelu visoravni koja tvori sjeverno predbrđe planine Žabe. Na sjeveru se proteže do područja Boljuna, na sjeveroistoku do Burmaza i ljubinjskoga kraja, a na jugoistoku prodire sve do Popovskoga polja (Vidović, 2015.).
ENGLISH SUMMARY: Southern Hills of Hrasno Highland
- Ime (Etimologija)
Ojkonim Hrȃsnō motiviran je biljnim nazivom hrast. Visoravan je Hrasno uglavnom prekrivena šumom graba, jasena, kljena i različitih vrsta hrasta (poput cera kojim je uvjetovan toponim Cerovica) te je biljni svijet uvelike obilježio mjesnu toponimiju (Vidović, 2015.).
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Jugozapadno pobrđe Hrašanjske visoravni, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Južno pobrđe Hrašanjske visoravni, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Jugoistočno pobrđe Hrašanjske visoravni, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Po planini i po kraju
JUGOZAPADNI BRDSKI RUB VISORAVNI
TREŠTNICA (TRAŠTENICA)
NADMORSKA VISINA 665 m
GRADINA (kod Previša)
NADMORSKA VISINA 626 m
|
MTB: Obilazak Ilirskih gradina oko Hutova (Velika Gradina, Previš, Kolojanj)
Datum objave: 25.4.2022. Autor: Sarafanje Opis. MTB/istraživačka tura Ilirske gradine u blizini Hutova. Na vožnju sam krenuo iz Hutova. Prva destinacija mi je bila Velika gradina iznad Hutovskog grada/Hadžibegovog grada. Do vrha vodi makadamski put, koji je bio sve strmiji što sam se više pribižavao vrhu. S vrha se pruža lijep pogled na Hutovo, početak Popovog polja, te planine Žaba, Bjelasnica i Velež. Što se tiče Ilirske gradine na ovoj lokaciji, moguće da je nekad bila neka gradina, s obzirom da je južna strana brda stepenasto ograđena zidovima (nisam siguran da li je prirodna stijena ili slagane stijene ljudskom rukom). Druga lokacija mi je bila Gradina iznad sela Previš. Do sela ima asfaltirana cesta, koja je dobro strma, ali se može popeti bez većih problema. Prije samog sela ostavljam biciklo na livadi, gdje sam sreo čovjeka koji mi je objasnio kuda bi najlakše mogao doći do vrha. Pošto nema utabane staze i slabo se izlazi na vrh, uspon mi je oduzeo dosta vremena. Svejedno zanimljivo je bilo malo skakati po stijenama (osim dijelova gdje sam se morao provlačiti kroz gusto raslinje). Ispod samog vrha sam našao malo ostataka zidova (ali nisam siguran da su Ilirskog porijekla). Od 3 lokacije koje sam posjetio tog dana, na ovoj mi jedino izgleda da se nije nalazilo ništa. Ali bez obzira na to, pogled s ovog vrha mi je najljepši. Mogu se dobro vidjeti Čabulja, Prenj, Velež, Hrgud, Viduša, Bjelasnica, te naravno i Žaba, koja se nalazi odmah prekoputa. I spust mi je oduzeo puno vremena. Prvobitno sam imao u planu da se popenjem i na još jedan vrh iznad sela Previš (vrh Treštnica), ali s obzirom koliko mi je vremena uzeo uspon i spust na Gradinu, odlučio sam da izbacim taj uspon sa ture. Spuštam se nazad do Hutova, te nastavljam starom ćirinom trasom prema Brštanici. Zbog radova na magistralnom putu Stolac-Neum sam se morao isključiti sa ćirine pruge. Srećom, ima alternativni put do sela. Od sela se uključujem na asfaltirani put do Kolojanja. Probijanje do zadnje gradine na brdu Zvijezdina (Kolojanj) je bio izazov za sebe. Prvo sam se morao probiti nekih 60m kroz draču i gustu kleku. Na platou sam mislio da će biti manje kleke. Na moju žalost, nisam bio u pravu. Za razliku od predhodne dvije gradine na ovoj se definitivno vidi da je nekad bila neka gradina, utvrda ili grad. Ogromni zidovi se prostiru dužinom platoa i žao mi je što, zbog jakog vjetra, nisam mogao dignuti dron više i dalje, da dočaram koliko je ustvari velika gradina. Više o ovoj gradini možete pročitati na linku: https://www.facebook.com/130664899937... S ove gradine se lijepo vidi ušće Neretve s jedne strane, a s druge Hutovo Blato. Probijanje nazad do livade gdje sam ostavio bajk se pokazalo veoma iscrpno. Usput sam ostao bez vode, a nisam ponio ništa ni za jesti, tako da sam jedva čekao da završim s turom. U povratku sam mislio da skratim turu makadamskim spustom, koji se opet pokazao da ne vodi nigdje, te sam bio prisiljen vratiti se u Brštanicu i do Hutova doći najlakšim putem (ćirinom prugom). Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/693... GPX Trek: https://drive.google.com/file/d/1sOk3... |
ORLOVIĆI
NADMORSKA VISINA 618 m
|
NIN
NADMORSKA VISINA 654 m
|
POBRĐE JUŽNOG RUBA HRAŠANJSKE VISORAVNI
VJETRENIK (kod Glumine)
NADMORSKA VISINA 624 m
Jezero Vrutak je umjetno akumulacijsko jezero koje se nalazi jugoistočno od sela Hutovo, na nekadašnjem Vrtok polju - danas je Vrtok poznatiji kao Vrutak.
U pozadini je greben Vjetrenika, na čijoj se lijevoj strani izdvaja šiljak vrha Kapa.
U pozadini je greben Vjetrenika, na čijoj se lijevoj strani izdvaja šiljak vrha Kapa.
KAPA (Vjetrenik)
NADMORSKA VISINA 583 m
SEDLO (kod Vjetrenika)
NADMORSKA VISINA 554 m
PJEVIĆA GRADINA
NADMORSKA VISINA 552 m
POBRĐE JUGOISTOČNOG RUBA HRAŠANJSKE VISORAVNI
MALA GRADINA (kod Čavaša)
NADMORSKA VISINA 630 m
TROVRH (kod Čavaša)
NADMORSKA VISINA 594 m
ČAVAŠKA GRADINA
NADMORSKA VISINA 585 m
ORLOV KUK
NADMORSKA VISINA 594 m
Praktično
IZVORI I LITERATURA
VIDOVIĆ, Domagoj: Pogled u toponimiju sela Hrasno u istočnoj Hercegovini. Folia onomastica Croatica, vol. , br. 24, 2015, str. 93-123. (PDF)
- Sažetak. U radu se na temelju terenskoga istraživanja toponomastički obrađuje područje Hrasna u istočnoj Hercegovini. U uvodnim se dijelovima rada iznose temeljni povijesni, dijalektološki i demografski podatci. U središnjemu je dijelu rada obrađeno šezdesetak ojkonima s cjelokupnoga područja te oko 450 anojkonima prikupljenih u naseljima Brštanica i Cerovica s pripadnim zaseocima. Iz obilja toponimijske građe svojom se neobičnošću izdvajaju toponimi Đe se vòda splijȇvā i Pomozì Bōg.
