|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE > PLANINE KATUNSKE KRŠKE ZARAVNI > Oblun
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Oblun, 214 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.3445, 19.1859
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Oblun, 214 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.3445, 19.1859
|
|
UvodBrdo Oblun je smješteno jugoistočno od lješkopoljskog sela Grbavci, na zapadnom rubu Zetske ravnice, između jezera Gornje (Malo) blato na zapadu i rijeke Morače na istoku, nad Vukovačkim poljem koje nadvisuje s njegove sjeverozapadne strane. Pruža se smjerom sjeveroistok-jugozapad, a čine ga tri, djelomično niskim raslinjem obrasla vrha. Najviša točka Obluna je Markova gorica na sjeveroistočnoj strani i ona dosiže 214 m n.v., dok je jugozapadni vrh na kojem se nalaze ostaci utvrđenja, na 180 m visine iznad mora, odnosno oko 160 m iznad okolnog terena. Najlakši prilaz jugozapadnom vrhu je iz smjera sjevera, dok su ostale padine strmije i teško pristupačne.
Na manjem stjenovitom platou jugozapadnog vrha Obluna, na najmanjoj od tri glavice, smještena je tvrđava četvorokutnog tlocrta građena lomljenim kamenom i krečnim malterom. (Dimitrijević, 2016.) ENGLISH SUMMARY: Oblun- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Oblun, prostorni pogled - iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Priče iz planine
|
Oblun #underminute
Autor: Ivan Mandic Datum objave: 10.2.2020. Opis. 10. velj 2020.Ostaci drevnog utvrđenja Oblun iznad Malog Blata, u neposrednoj blizini Podgorice. |
Oblun (180 mnv)
Datum objave: Geografija za sve Datum objave: 21.3.2021. Opis. Snimio: Strahinja Živaljević |
Oblun (gradina / tvrđava)
|
Oblun (Obolon) je tvrđava u Crnoj Gori koja se nalazi pored istočne obale Malog blata Skadarskog jezera. Utvrđenje ima dominantan položaj s mogućnošću kontroliranja velikog dijela bazena Skadarskog jezera i Ćemovskog polja.
Oblun se spominje u "Ljetopisu popa Dukljanina" kada se govori o događajima u Zeti, polovinom 12. stoljeća "intravit in castellum, qui Obolon dicitur". Naime, kralj Đorđe Bodinović se, bježeći kroz planine, najzad utvrdio u kaštelu koji se zvao Obolon, gdje su ga Bizantinci opsjeli, a zatim po zauzeću tvrđave i zarobili. Utvrđenje leži na ostacima akropole jednog ilirsko-grčkog grada (ta je faza vidljiva u suhozidnim strukturama od većih kamenih blokova naslaganih u takozvanoj "megalitskoj" ili "kiklopskoj" tehnici). Za sačuvane ostatke utvrđenja može se pretpostaviti da potječu iz antičkog, kasno rimskog ili bizantskog razdoblja, na temelju prilično pravilnog pravokutnog oblika, iako konfiguracija terena nije takva da bi se taj oblik mogao očekivati. Dužina jedine čitave sačuvane strane prema sjeveroistoku je oko 70 metara. Sjeverozapadni i jugoistočni zid sačuvani su djelomično, a od jugozapadnog zida nema tragova, vjerojatno nije ni postojao već su ga zamijenile vertikalne stijene. Skoro u središtvu utvrđenja, na posebnom prirodno uzdignutom kamenitom platou, nalaze se ostaci jednobrodne crkve. Zanimljiva je i činjenica da nisu nađeni ostaci kula. Zbog svoga dominantnog položaja utvrda je igrala važnu ulogu u Trećem ilirsko-rimskom ratu u obrani bazena Skadarskog jezera, zajedno s još dva važna utvrđenja Medun (Medeon) i Samobor. Iako se o ovoj gradini već pisalo za vrijeme Knjaževine Crne Gore, znanost je za nju veće zanimanje pokazala tek u drugoj polovini 20. stoljeća, ali je potom opet zapostavljen. Danas su, na lokalitetu na kojem nisu obavljana arheološka iskopavanja niti detaljnija istraživanja, jasno vidljiva dva izrazita graditeljska doba. Jedno iz predrimskog, ilirskog razdoblja, i drugo najvjerojatnije iz ranog srednjeg vijeka. IZVOR Oblun. Wikipedija (sr)* Napomena: Tekst članka u Wikipediji je delom, ili u potpunosti, preuzet s prezentacije Srednjevjekovni gradovi Crne Gore, uz odobrenje. Kao temelj za izradu prezentacije korištena je knjiga Pavla Mijovića i Mirka Kovačevića "Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori" (Beograd-Ulcinj 1975), čiji su pojedini dijelovi uključeni u nju, uz dozvolu autora. |
Oblun (Lokalni Hodači)
Datum objave: 31.3.2021. Autor: Lokalni Hodači Opis: Posjeta drevnom Ilirskom gradu, koji je ujedno i posljednje utočište crnogorske dinastije Vojislavljevića. Mjesto je udaljeno pola sata od Podgorice, a sam uspon traje 20ak minuta. Tura kreće od izvorišta Bolje Sestre (imate na GoogleMapsu), a detaljnije info se nalaze na https://medium.com/vrhovi-crne-gore Oblun 14.02.2017
Autor: Rajo K. Datum objave: 23.2.2017. Opis. Oblun se pominje u „Ljetopisu popa Dukljanina“ kada se govori o događajima u Zeti, polovinom XII vijeka „intravit in castellum, qui Obolon dicitur“. Naime, kralj Đorđe se, bježeći kroz planine, najzad utvrdio u kastelu koji se zvao Obolon, gdje su ga Vizantinci opsjeli, a zatim po zauzeću tvrđave i zarobili. |
|
Pristup: Planinarska staza Boljesestre - Ilirska gradina Oblun
Kronološki pregled. Početkom 21. stoljeća antički grad Oblun je bio i dalje nepoznat i neistražen. Kako bi planinarskom i znanstvenom svijetu ponovno otkrio i prezentirao tu vrijednu arheološku lokaciju, o kojoj je tada znalo vrlo malo ljudi - a nije bio čak niti uvršten u lokalitete kulturne baštine Crne Gore, Zoran Mirotić osnovao je 2011. godine Planinarski klub "Oblun", i iste godine od vlastitog novca markirao stazu do njega.
PK "Oblun" je s vremenom postao jedan od najaktivnijih planinarskih klubova u široj regiji pa je na taj načim i sâm Oblun izuzetno promoviran kroz veliki broj medijskih napisa. Istovremeno, PK "Oblun" inicirao je i mnoštvo povjesničarskih, geografskih i arheoloških istraživanja te planinarskih i turističkih akcija i prezentacija. 2016. godine (opis Predrag Popović) spominje kako je prilazna pješačko-planinarska staza ka utvrđenju Oblun-ilirskoj gradini zarasla u nisku divlju vegetaciju, da bi ona opet bila obnovljena i opremljena te otvorena promotivnom šetnjom 22.1.2022. Stazu su tom prilikom novim mobilijarom uredili i obilježili članice i članovi NVO "Psiho-vodič", uz financijsku podršku Općine u okviru Glavnog grada – Golubovci. Podaci o stazi. Početak staze koja vodi na vrh Obluna nalazi se neposredno pored vodoizvorišta Boljesestre. Dužina staze u jednom smjeru je 0,8 km, s visinskom razlikom od 164 metra.
Sa staze se pružaju odlični pogledi na okolicu ovoga dijela Skadarskog bazena i okolicu grada Podgorice. Zapadnim podnožjem Obluna dominira Malo blato, u istočnom podnožju je Vukovo polje, a prema jugozapadu vidi se Žabljak Crnojevića. Prema istoku su Zetska ravnica i Prokletije. 
|
Oblun - Planinarski klub
Autor: Časlav Vujotić Datum objave: 5.4.2012. Opis. Gostovanje Zorana Mirotića povodom osnivanja Planinarskog kluba Oblun na Radiju Crne Gore. Razgovor u studiju vodio Časlav Vujotić Oblun u 100 slika
Autor: Planinarski klub Oblun Datum objave: 2.10.2014. Opis: Rumija - Lisinj - Sutorman - Sozina - Vrsuta - Rasovatac - Lovćen - Jezerski vrh i dr. BOJE JUTRA - Putevima Obluna psihoterapija u prirodi | Vijesti Online
Datum objave: 17.1.2022. Autor: Vijesti Online Opis: BOJE JUTRA - Putevima Obluna psihoterapija u prirodi | Vijesti Online Sve epizode možete da pogledate ovde: http://bit.ly/BojeJutra |
IZVORI I LITERATURA
DIMITRIJEVIĆ, Milijan: Prilog poznavanju helenističke fortifikacije na Oblunu kod Podgorice / Contribution to the knowledge of the Hellenistic Fortification Oblun near Podgorica. Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore. Nova serija XII knjiga, str. 301-307. Podgorica, 2016. (PDF)
GAJEVIĆ, Jasna: Oblun i Žabljak Crnojevića, istorijski čas na licu mjesta. Jasnina putovanja, 31.1.2017.
POPOVIĆ, Predrag: Oblun (brdo, tvrđava - srednjovjekovni grad) 180 mnm. Vrhovi Crne Gore, 30.12.2016.
VUKANOVIĆ, Miloš: Oblun krije priču o praskozorju crnogorske istorije. Portal Analitika.me
GAJEVIĆ, Jasna: Oblun i Žabljak Crnojevića, istorijski čas na licu mjesta. Jasnina putovanja, 31.1.2017.
POPOVIĆ, Predrag: Oblun (brdo, tvrđava - srednjovjekovni grad) 180 mnm. Vrhovi Crne Gore, 30.12.2016.
VUKANOVIĆ, Miloš: Oblun krije priču o praskozorju crnogorske istorije. Portal Analitika.me
