|
  |
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE > PLANINE KATUNSKE KRŠKE ZARAVNI > Oblun
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Oblun, 214 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.3445, 19.1859
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Oblun, 214 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.3445, 19.1859
Oblun
O planini ...
|
|
UvodBrdo Oblun je smješteno na zapadnom rubu Zetske ravnice, između jezera Gornje (Malo) blato na zapadu i rijeke Morače na istoku, nad Vukovačkim poljem koje nadvisuje s njegove sjeverozapadne strane. Pruža se smjerom sjeveroistok-jugozapad, a čine ga tri, djelomično niskim raslinjem obrasla vrha. Najviša točka Obluna je Markova gorica na sjeveroistočnoj strani i ona dosteže 214 m n.v., dok je jugozapadni vrh na kojem se nalaze ostaci utvrđenja, na 180 m visine iznad mora odnosno oko 160 m iznad okolnog terena. Najlakši prilaz jugozapadnom vrhu je iz smjera sjevera, dok su ostale padine strmije i teško pristupačne.
Na manjem stjenovitom platou jugozapadnog vrha Obluna smještena je tvrđava četvorokutnog tlocrta građena lomljenim kamenom i krečnim malterom. (Dimitrijević, 2016.) ENGLISH SUMMARY: Oblun- 
Oblun, prostorni pogled - iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2021. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Obluna
Oglašavajte ovdje:
|
Oblun (tvrđava)
|
Oblun je tvrđava u Crnoj Gori koja se nalazi pored istočne obale Malog blata Skadarskog jezera. Utvrđenje ima dominantan položaj s mogućnošću kontroliranja velikog dijela bazena Skadarskog jezera i Ćemovskog polja.
Oblun se spominje u "Ljetopisu popa Dukljanina" kada se govori o događajima u Zeti, polovinom 12. stoljeća "intravit in castellum, qui Obolon dicitur". Naime, kralj Đorđe Bodinović se, bježeći kroz planine, najzad utvrdio u kaštelu koji se zvao Obolon, gdje su ga Bizantinci opsjeli, a zatim po zauzeću tvrđave i zarobili. Utvrđenje leži na ostacima akropole jednog ilirsko-grčkog grada (ta je faza vidljiva u suhozidnim strukturama od većih kamenih blokova naslaganih u takozvanoj "megalitskoj" ili "kiklopskoj" tehnici). Za sačuvane ostatke utvrđenja može se pretpostaviti da potječu iz antičkog, kasno rimskog ili bizantskog razdoblja, na temelju prilično pravilnog pravokutnog oblika, iako konfiguracija terena nije takva da bi se taj oblik mogao očekivati. Dužina jedine čitave sačuvane strane prema sjeveroistoku je oko 70 metara. Sjeverozapadni i jugoistočni zid sačuvani su djelomično, a od jugozapadnog zida nema tragova, vjerojatno nije ni postojao već su ga zamijenile vertikalne stijene. Skoro u središtvu utvrđenja, na posebnom prirodno uzdignutom kamenitom platou, nalaze se ostaci jednobrodne crkve. Zanimljiva je i činjenica da nisu nađeni ostaci kula. IZVOR Oblun. Wikipedija (sr)* Napomena: Tekst članka u Wikipediji je delom, ili u potpunosti, preuzet s prezentacije Srednjevjekovni gradovi Crne Gore, uz odobrenje. Kao temelj za izradu prezentacije korištena je knjiga Pavla Mijovića i Mirka Kovačevića "Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori" (Beograd-Ulcinj 1975), čiji su pojedini dijelovi uključeni u nju, uz dozvolu autora. |
Oblun (Lokalni Hodači)
Datum objave: 31.3.2021. Autor: Lokalni Hodači Opis: Posjeta drevnom Ilirskom gradu, koji je ujedno i posljednje utočište crnogorske dinastije Vojislavljevića. Mjesto je udaljeno pola sata od Podgorice, a sam uspon traje 20ak minuta. Tura kreće od izvorišta Bolje Sestre (imate na GoogleMapsu), a detaljnije info se nalaze na https://medium.com/vrhovi-crne-gore |
IZVORI I LITERATURA
DIMITRIJEVIĆ, Milijan: Prilog poznavanju helenističke fortifikacije na Oblunu kod Podgorice / Contribution to the knowledge of the Hellenistic Fortification Oblun near Podgorica. Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore. Nova serija XII knjiga, str. 301-307. Podgorica, 2016. (PDF)
