Središnji pojas Dinarskog gorja
Države: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Albanija
Opis područjaNajviše planine i vrhovi Dinarskog gorja nalaze se u njegovom Središnjem pojasu (odn. Pojasu visokih planina). Ovo planinsko područje je direktan nastavak slovenskih Julijskih Alpa. U njegovom početku, na sjeveroistočnom dijelu, ovaj pojas obuhvaća krške visoravni u Sloveniji (dijelovi područja pokrajina Notranjska, Dolenjska i Primorska) i Hrvatskoj (Gorski kotar, Velika Kapela, Riječko zaleđe i Hrvatsko primorje, Lika i dijelovi Dalmacije). Kako se pruža dalje prema jugoistoku, raste i visina planina u Središnjem pojasu. Istočno od rijeke Une započinje područje zapadne Bosne, koje dalje prema istoku prelazi u još viša područja Visoke Hercegovine i Središnjeg bosansko-hercehgovačkog područja. Još jugoistočnije, od područja rijeke Pive započinje velika planinska zona crnogorskih površi i brda, koja završava najvišim dijelom Dinarskog gorja uopće, moćnim masivom Prokletija koji dijele Albanija, Crna Gora, Srbija i Kosovo.
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
ImeNazivi za ovaj pojas su:
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
|
Pogled na vrhove Bioča s obale Pivskog jezera
|
Geologija
Središnji pojas Dinarskog gorja većinom je građen od vapnenačkih (krečnjačkih) stijena iz razdoblja mezozoika 65-248 milijuna g. p.n.e. (na površini iz razdoblja krede, a po dubini iz razdoblja trijasa, s bazenima u kojima ima naslaga iz mlađeg razdoblja - tercijara (24-65 mil. g. p.n.e.).
