---

​RIJEKE DINARSKOG GORJA > RIJEKE CRNOMORSKOG SLIVA > Sliv rijeke Dunav (Podslivovi Dunava)

Sliv rijeke Dunav

Podslivovi Dunava

---

Porječje Zapadne Morave

Zapadno od Kraljeva Zapadna Morava prima desnu pritoku Ibar. Iako je porječje Ibra podsliv porječja Zapadne Morave, ovisno od izvoru podataka, često se zbog dužine te pritoke i površine toga porječja, može naići i na podatak o porječju Ibra kao zasebnom slivnom području (vidi karte 1. i 3. koje prikazuju Ibarsko porječje kao zasebno slivno područje).

Karta 1.

Karta 2.

Zapadna Morava

Zapadna Morava je rijeka u centralnoj Srbiji dugačka 308 km, koja zajedno s Južnom Moravom čini Veliku Moravu.Zapadna Morava nastaje u Požeškom polju, istočno od Požege, od ►GOLIJSKE MORAVICE i ►ĐETINJE. U ovom polju se u Đetinju s lijeve strane ulijeva ►►SKRAPEŽ, ali na manje od jednog kilometra od ušća Skrapeža, Đetinja se sreće sa Golijskom Moravicom, stvarajući Zapadnu Moravu. Zbog blizine ušća Đetinje, Skrapeža i Golijske Moravice, neki izvori smatraju sve tri rijeke direktnim krakovima Zapadne Morave, ali pošto je Golijska Moravica 23 km duža, ona se smatra glavnim krakom. Mjerena od izvora Golijske Moravice, Zapadna Morava je dugačka 308 km dok je duljina same Zapadne Morave 208 km. Naseja uz Zapadnu Moravu su  Čačak,  Kraljevo,  Trstenik, Kruševac.

Zapadna Morava teče u smjeru od zapada ka istoku i prolazi kroz više planina i regija. U dijelu toka između obronaka niske planine Crne Gore na sjeveru i Dragačeva na jugu; ovdje prima rijeku BJELICU (d), a Lučani, centar Dragačeva, je smješten u blizini, južno od rijeke. između planina Ovčar (sjeverno) i Kablar (južno); rijeka probija Ovčarsko-kablarsku klisuru; Zapadna Morava je pregrađena u klisuri (koja se popularno naziva i "Srpska Sveta gora", zbog brojnih manastira) i još jednom odmah nakon klisure, i tako su nastala umjetna jezera Međuvršje i Ovčarsko-kablarsko jezero. Između regije  Takovo  (sjeverno) i planine Jelica i regije Goračići (južno); nalazi se grad Čačak, a rijeka je opet pregrađena (jezero Parmenac) i prima mnogo pritoka (uglavnom s lijve strane: KAMENICU, ČEMERNICU, BRESNIČKU REKU, LAĐEVAČKU REKU); na ovom mjestu rijeka ulazi u nisku dolinu Zapadnog Pomoravlja, meandrira i često plavi, tako da su odavdje veća naselja smještena dalje od obale reke (Goričani, Lađevci, Mrčajevci). između planine Kotlenik, šumadijske regije Gruža (sjeverno) i planine Stolovi (južno), grad Kraljevo i njegova predgrađa Adrani i Ratina se nalaze južno od rijeke, tamo gdje se Ibar ulijeva u Zapadnu Moravu; takođe s desne strane Zapadna Morava prima TOVARNICU i GRUŽU. Od ušća Ibra, Zapadna Morava napušta dinarske prostore. Između  Gledićkih planina i Goča leže najpoznatija srpska banja, Vrnjačka Banja, njezina predgrađa Vrnjci i Novo Selo, industrijski grad Trstenik i manastir Ljubostinja. Između regija Temnić  (sjeverno) i Rasina (južno); nekoliko većih naselja je smješteno sjeverno od rijeke (Medveđa, Velika Drenova, Kukljin,  Jasika, Bošnjane), dok se selo Globoder, grad Kruševac i njegova predgrađa, Pepeljevac, Parunovac i Čitluk nalaze južno od Zapadne Morave. Sjeverno od gradića Stalać, Zapadna i Južna Morava se sastaju i odavdje čine Veliku Moravu.

U Zapadnu Moravu se ukupno ulijeva 85 pritoka. Rijeka je nekada bila duža (319 km), ali zbog regulacije toka, ona je skraćena. Zapadna Morava ima prosječan protok od 120 m/s3, ali je odlikuju ekstremna kolebanja, što se odlikuje velikim poplavama. Sliv Zapadne Morave iznosi 15.849 km² (42,3 % cijelog slijeva Velike Morave), pripada Crnomorskom slivu, a sama rijeka nije plovna.
IZVOR Zapadna Morava. Wikipedija (hr)(sr)

---

►Đetinja

​Đetinja je rijeka koja nastaje na obroncima planine Tare, u Pustom polju kod sela  Kremna na mjestu gdje se spajaju rijeke ►►BRATEŠINA i ►►KONJSKA REKA, kao i ►►UŽIČKI POTOK i ​►►TOMIĆA POTOK. Rijeka protječe kroz Užice a kod Požege se, nakon 75 km, spaja s rijekom MORAVICOM (Golijskom) i tako nastaje ZAPADNA MORAVA.
Jedno od  pojašnjenja porijekla imena rijeke Đetinje kaže kako se radi o starinskom nazivu Cetina što znači Konjska reka. Jedna od rijeka od kojih Đetinja nastaje se i danas zove upravo tako - Konjska reka. 
Površina porječja Cetine iznosi 1486 km², a prosečan protok ode iznosi 1,93 m³/s.
U gornjem toku, sve do Užica rijeka teče kroz vrlo atraktivnu klisuru koja ima i neka obilježja kanjona. U svom toku ima dvije velike pećine. U klisuri se nalazi Megara, a nizvodno od Užica je poznata Potpećka pećina. U klisuri Đetinje se nalazi i nekoliko izvora tople vode.
Na reci postoje tri umjetna jezera. Dva, Velika i Mala brana se nalaze blizu Užica, a nastala su na prelasku iz 19. u 20. stoljeće, kada je započela elektrifikacija ovog mgrada. Godine 1900. u Užicu je izgrađena hidroelektrana, jedna od prvih na svjetu, samo 5 godina nakon one na Nijagarinim vodopadima. Ubrzo su izgrađene još dvije, a danas su sačuvane hidreoelektrane na Gradskoj plaži i u Turici. Najveće jezero na Đetinji je jezero Vrutci, koje je nastalo 1984. godine gradnjom brane visoke 77 metara. Namjena ovog jezera je stvaranje rezervi pitke vode za potrebe Užica i okolice.
Klisura je značajna i po živom svijetu. Veliki je broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta koje su ovde sačuvane. Klisura je poznata kao jedan od prostora najbogatijih dnevnim leptirima, a nije rijetkost naići na srne, lisice, vidre i druge šumske životinje.
U klisuri Đetinje i okolici je pronađeno više ostataka naseobina iz najranijih razdoblja ljudske civilizacije. U rimsko doba ovdje se nalazilo i rimsko utvrđenje. Na brdu iznad  Užica se nalaze ostaci Užičkog grada, tvrđave nastale u ranom srednjem vijeku. Njena uloga je bila zaštita tadašnjih trgovačkih puteva koji su spajali jadransku obalu s istokom. Porušena je 1863. godine miniranjem.
Na obali rijeke Đetinje se nalazio i srednjovjekovni manastir Rujno (Rujan manastir Rujno), posvećen Svetom Đorđu, u kome se nalazila prva srpska tiskara. Tu je tiskana prva srpska knjiga Rujansko četvorojevanđelje. Manastir su srušili Turci sredinom 16. stoljeća.

Užice, rijeka Đetinja
Izvor: Wikipedia; Autor: Pedjas

---

►►Konjska reka

Konjska reka izvire na jugoistočnim obroncima planine Tare. Nastaje spajanjem više  potoka od kojih je najznačajniji ►►GRAOVIŠTE. Ona se na izlazu iz Kremanske kotline, na mjestu zvanom  Sklopovi, sastaje s rijekom Bratešinom, Užičkim i Tomića potokom i tako nastaje rijeka Đetinja koja protječe kroz užičku kotlinu i ulijeva se u Zapadnu Moravu.

---

►►Skrapež

Rijeka u zapadnoj Srbiji liijeva pritoka Đetinje. Dugačka je 47,7 km. Počinje izvorišnom čelenkom na južnim padinama Bukovika i jugoistočnim padinama Povlena spajanjem rječica  ►►►SEČICE i ►►►GODLJEVAČE, a u Đetinju se ulijeva u Požeškom polju. Od lijevih pritoka Skrapeža najduža je ►►►DOBRINJSKA REKA, a od desnih ►►►LUŽNICA.

► Moravica (Golijska Moravica)

Golijska Moravica je rijeka u Srbiji u zapadnom dijelu zemlje u području Starog Vlaha i Pomoravlja. Izvire na padinama planine Golije i teče prema sjeveru kroz grad Ivanjicu sve do ušća u Zapadnu Moravu nedaleko od Požege. Duga je 98 km. Površina porječja je 1486 km².
Izvor rijeke je na sjevernim obroncima Golije na visini od 1350 metara, u blizini su sela Sakovići, Gazdovići i Međurečje. U gornjem toku Moravica prima pritoke ►►NOŠNICU i ►►ČITLUK. Dalje prema sjeveru ulazi u Ivanjičku kotlinu i protječe kroz grad Ivanjicu, između planina Mučanj i Čemerno. U ovom dijelu toka prima pritoke ►►LUČKU REKU s desne i ►►GRABOVIČKU REKU s lijeve strane. Na izlasku iz kotline teče kroz usku Manastirsku klisuru i kraj manastira Sveti Arhanđeli. Sjeverozapadno od Prilika prima lijevu pritoku ►►PANJICU. U gornjem dijelu toka Moravica protječe kroz Ariljsku kotlinu blizu grada Arilja gde sa svoje lijeve strane prima najveću pritoku, rijeku  ►►RZAV. Prema sjeveru nastavlja kroz klisuru Suteska, nakon koje se u Požeškoj kotlini nedaleko od Požege sastaje s rijekom Đetinjom i formira Zapadnu Moravu. Površina porječja Golijske Moravice je oko 1.500 km², a pripada Crnomorskom slivu.

Oaza ep.85 - Kanjon Panjice / Vodena pećina / Arilje
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 4.11.2024.
Opis. Skrivena prirodna oaza nedaleko od Arilje i staza uz reku koju svako treba da poseti!

---

►►Rzav (Golijski Rzav)

Rzav je 62 km duga pritoka Golijske Moravice. Nastaje spajanjem ►►►VELIKOG RZAVA i ►►►MALOG RZAVA. Kao nastavak Velikog Rzava, zaobilazi planinu Blagaju, sve do područja grada Arilja, gdje naglo skreće posljednji put prema sjeveru i utječe u Golijsku Moravicu. Naziva se i Golijskim Rzavom, kako bi se razlikovala od zlatiborskog Rzava. Nakon spajanja Velikog i Malog Rzava, pod imenom Veliki Rzav teče manje od 10 km. Porječje Rzava ima 575 km². 

Oaza ep.1 - Kanjon Rzava
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 14.11.2022.

Вишеград - Добрун: Кањон ријеке Рзав / Višegrad - Dobrun - Kanjon rijeke Rzav
Autor: Bogdan Marić Datum objave: 2.12.2022.
Opis. Вишеград / Добрун / Кањон ријеке Рзав Наш Рзав, наша нетакнута дивљина. После видеа о старом граду Добруну и кањону Рзава, много људи ме питало, јесам ли кад ишао у кањон Рзава. Ево одговора. Спустили смо се од Вардишта до Добруна, најљепшим дијелом после спајања Црног и Бијелог Рзава. Спуст је био дуг око 7 километара, а трајао је око 7 сати, али седам сати уживања. Назвали смо га спуст слободним стилом. Пловили смо кајацима, гумама, често газили ногама и пливали, гдје није било могуће другачије. Све у свему, сјајна авантура. Материјал је снимљен телефоном 24 јула 2019. године, док сам још имао косу. 🙂 А монтиран данас 02. децебра. 2022. године, да се сачува од заборава. Штета што није била нека боља камера, да се забиљежи више детаља, али ето додатног разлога да то догодине поновимо. ​

---

►►►Veliki Rzav

Veliki Rzav je rijeka koja teče istočnom granicom Zlatibora – pored naselja Bele Reke, Ljubiša,  Željina  i  Sirogojna. Kod Bele Reke, u njega se ulijeva istoimena ►►►►BELA REKA. Druge veće pritoke su mu ►►►►LJUBIŠNICA, ►►►►KATUŠNICA i ►►►►PRIŠTAVICA. Veći je od Malog Rzava iz zbog toga se često cijelim svojim tokom naziva samo Rzav. Izvire na južnim padinama planine Murtenice, južnog nastavka Zlatibora, u Starom Vlahu. Veliki Rzav u početku teče prema istoku, kod sela Gornja Bela Reka i Donja Bela Reka. Kod sela Klekova rijeka naglo mijenja smjer prema sjeveru, čineći veliki zavoj, koji započinje kod sela Velika, na zapadnim padinama planine Čigote. Unutar toga velikog zavoja, prema jugu nalazi se i manji zavoj Malog Rzava. Dvije su rijeke u jednom djelu zavoja udaljene manje od 2 kilometra. Veliki Rzav prima lijevu pritoku Katušnicu i nastavlja zavoj prema sjeveru u brdsko-planinsko područje između sela Razložnica i Čičkovo, čineći potom jak zaokret prema istoku, između vrhova Lipovac i Gradina (jugoistočno od grada Užica). Nakon sela Roge, rijeka nastavlja južnim padinama planine Blagaje, gdje mu se s desna pridružuje Mali Rzav.

---

►►►Mali Rzav

Mali Rzav  je kraća rijeka od koje nastaje Rzav. Izvire na sjevernim padinama planine Mučanj, kod sela Katići. Prvo teče u smjeru sjeverozapada, no kod sela Bjeluša radi veliki zavoj, paralelno s još većim zavojem kojega tvori Veliki Rzav, koji se nalazi nešto sjevernije. Kod sela Gornja Krušćica i Vranovina, Mali Rzav ispravlja svoj tok i nastavlja prema sjeveru i pod južnim padinama planine Blagaja spaja se s Velikim Rzavom.

---

► Belica (D)

---

► Kamenica (L)

---

► Čemernica (L)

Čemernica je rijeka u Srbiji, lijeva pritoka Zapadne Morave. Izvire u Valjevskim planinama između Maljena i Suvobora. Teče prema jugoistoku ka Čačanskoj kotlini i dolini Zapadne Morave i teče paralelno s njima. Nakon primanja lijeve pritoke ►DIČINE ponovno skreće prema jugu i utječe u Zapadnu Moravu nizvodno od Čačka. Duga je 41 km. Odvodi vodu s Valjevskih planina i Rudnika. Površina porječja je 621 km². Riječni sustav i porječje Čemernice su izrazito asimerični jer ona skoro sve pritoke prima sa lijeve strane, naročito u donjem toku. Neke od njih kao na primer Dičina jake su skoro kao i sama Čemernica.

---

►► Dičina (L)

Rijeka u Srbiji. Nastaje na južnim padinama planina Suvobor i Rajac, od ►►►VELIKE DIČINE i ►►►MALE DIČINE. Kod Preljine kao lijeva pritoka utječe u rijeku Čemernicu, pritoku Zapadne Morave i pripada crnomorskom slivu.
U selu Šarani, na mjestu zvanom Savinac, Dičina radi maleni buk koji je tradicionalno izletište Gornjomilanovčana.
Dužina toka joj iznosi 35 km, a površina porječja 394 km², s prosječnim protokom 1 m³/s. Dolinom Dičine i njene glavne pritoke 
►►►DESPOTOVICE, koju prima s lijeve strane, prolazi važna prometnica Ibarska magistrala, koja od Beograda preko Rudnika i Gornjeg Milanovca vodi ka Kraljevu i Čačku.

Savinac je širi zemljišni prostor na lijevoj obali Dičine, na kojem se nalazi crkva Svetog Save, čardaci iz vremena Turaka, parohijski dom, škola, prodavaonica, poznata "Mićova kafana" i vikend–kuće. Savinac se ne smatra posebnim naseljem, već je samo lokalitet sela Šarana. Naziv Savinac povezuje se s imenom svetitelja Save, koji je, po narodnoj predaji, boravio na ovom mjestu i posvetio vodu na izvorima koji se danas nalaze pored savinačke crkve. Narod je izvore nazvao Savinim izvorima, a širi prostor oko izvora Savinac.

---

►►►Despotovica

Rijeka u središnjoj Srbiji. Površina njezinog porječja iznosi 220 km², dužina toka je 24km, a prosečni protok na ušću je 0,5 m³/s. Izvire na južnim padinama planine Rudnik, pod imenom ►►►►RUDNIČKA REKA i teče ka jugu. U izvorišnom dijelu dolina je uzana i duboka. Kod sela Majdan se spaja s ►►►​►MAJDANSKOM REKOM i odatle dobija naziv Despotovica. Tu se istovremeno završava njen gornji, a počinje srednji tok koji ima sva obilježja ravničarske rijeke.
Srednji tok joj je u Gornjomilanovačkoj kotlini, a donji tok počinje nakon Gornjeg Milanovca, gdje rijeka teče između Vujna i Ilijaka, stvarajući u serpentinskoj masi lijepu, živopisnu Brđansku klisuru između Gornjeg Milanovca i Brđana. Po izlasku iz klisure utječe se u selu Brđani u Dičinu (s leve strane), a ova preko Čemernice u Zapadnu Moravu i pripada crnomorskom slivu.
Smatra se da je nazvana po srednjovjekovnim srpskim despotima, koji su na Rudniku imali svoje kovnice novca, a neki autori navode da je ime dobila baš po despotu Đurđu Brankoviću, koji je sahranjen u Krivoj Reci.

---

Porječje Ibra

---

Ibar

Ibar je rijeka u istočnom dijelu Crne Gore i južnom djelu Srbije, desni pritok Zapadne Morave, ukupne dužine 276 km. Površina porječja iznosi 13.059 km². Prosječni protok vode na ušću iznosi 110 m³/s što pokazuje da rijeka nije plovna. Izvire u Crnoj Gori, jakim vrelom na sjeveroistočnim obroncima planine Hajle, na 1760 m n.v., 10 km uzvodno od Rožaja. U gornjem toku teče kroz Crnu Goru i prolazi kroz naselja Ibarac, Rožaje, Radetinu i Bać. Kod sela  Vitkovići  ulazi u  Srbiju.  Glavne pritoke Ibra u Crnoj Gori su rijeke ►ŽUPANICA, ►LIMNIČKA RIJEKA, ►IBARAC, ►GRAHOVSKA,  ►BUKOVAČKA,  ►BALTIČKA i ►BAĆKA. U svome srednjem toku, nakon izlaska iz Crne Gore teče u istočnom smjeru do Kosovske Mitrovice. Na tome putu prolazi kroz mjesta Gazivode, Zubin Potok,  Ugljare, Zupče i Šipolje  do Kosovske Mitrovice. Na 24 km uzvodno od Kosovske Mitrovice na Ibru je izgrađena brana visine 110 m, koja je napravila umjetno jezero Gazivode. U Kosovskoj Mitrovici u Ibar utječe rijeka ►SITNICA, i odatle se Ibar okreće na sjever. Dio srednjeg toka Ibra nizvodno od Kosovske Mitrovice prolazi podkopaoničkim područjem i glavnom teče uskim klisurama s izuzetkom nešto širih kotlina u okolici Zvečana,  Leposavića, Raške i Baljevca. Tu je Ibar probio prirodni put između Kosovske nizine ii ostatka Srbije.  Tu prolazi željeznička pruga, kao i magistrala koja je po ovoj rijeci i dobila ime, Ibarska magistrala. Dalje prema sjeveru prolazi pored naselja Raške, Brvenika, Bele Stene, Baljevca, Ušća, Bogutovca, Mataruške Banje, Žiče i Kraljeva, gdje se ulijeva u Zapadnu Moravu. U donjem toku prima lijeve dinarske pritoke ►RAŠKU, ►STUDENICU, te "nedinarske" desne pritoke Jošanicu i Ribnicu.
Na rijeci se nalazi se 10 hidroelektrana. ​Ibarsku dolinu obilježavaju i druga prirodna bogatstva, kao što su rudnici kamenog ugljena (rudnici Ušće i Jarando), magnezita (rudnik Bela Stena), kopaonički rudnici olova, cinka i srebra.
Rijeka je poznata po brzacima i bukovima. Tradicionalno se kod Leposavića iz sela Gornje Jarinje do  Raške  održava splavarska manifestacija pod nazivom Spust bez granica koji okuplja ljubitelje Ibra i Ibarske doline.
IZVOR Ibar. Wikipedija (sr)

Naslovna fotografija
Rijeka Ibar podno srednjovjekovnog grada Magliča

Zovem se Ibar. Lepo ime. Za reku koja ima čast da teče dolinom kraljeva. Po narodnom verovanju, voda jednim delom odlazi u pakao. I tamo gasi silnu vatru. Ako ne bi tamo otišla, onda bi potopila svet. Velike vode sakupljaju se negde na kraju sveta, tamo gde se nebo naslanja na zemlju. Živa voda se nesmetano kreće u prirodi, izvire iz zemlje, a mrtva voda se ne kreće, ona nigde ne otiče. Ja sam eto živa voda…

Živor jedne reke,prof. dr. Valentina Pitulić
​Počitaj više: OTVORI

Postoji više tumačenja o tome kako je rijeka dobila ime. Profesor Niko Zupančić smatra da je rijeka dobila ime od baskijske riječi za rijeku (bask. i-ba/r/i), slično kao i rijeka Ebro u Španjolskoj. S druge strane, riječ Ibar  podsjeća na antički grčki naziv za rijeku Maricu (Hßcoq → Hiberus, Iberus), dok albanski izvori tvrde da ime potječe od albanske riječi shkumbon, što znači bijel.