|
|
SREDIŠNJI DINARSKI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > MASIV BJELASICE > Lisa (kod Andrijevice)
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Lisa, 1872 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7674, 19.6830
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Lisa, 1872 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7674, 19.6830
Planina Lisa smjestila se na jugoistočnom kraju masiva Bjelasice i sjeverno od prijevoja Trešnjevik koji ju dijeli od masiva Komova.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Stanovi-brvnare u Prisojačkom katunu
Katuni na Lisi Na katunima na planini Lisi su izdizali, a i sada izdižu mještani sela Slatine i to: Mojaševiči, Ivanovići, Jelići, Zekovići, Kićovići, Vukići, a iz sela Prisoje: Kuburoviči, Bandovići, Radevići i Đekovići. Katuni na koje izdižu navedena bratstva su smješteni na lijepim padinama planine Lise. Grupisani su u dvije grupe, tako da stanovi nijesu udaljeni jedni od drugih ni stotinu metara. Prostor je obrastao bukvom, jelom i smrčom. Na više mjesta ima izvora, pa čak i potoka i jedna mala rječica. Stanovi su brvnare, kakve smo opisali naprijed. Pasišta su velika, a ima i livada koje se kose. Izdižu 1. juna, a zdizanje je različito, što znači, da se neko povraća krajem avgusta, a neko ostaje do prvoga snijega. Katuni su relativno blizu sela. Do njih se može stići za dva sata. Slatinjani i za sat i po iz Prisoja. Uglavnom se izgone ovce, koze i goveda. Svako ima po konja. Ovce se čuvaju, a goveda se odbijaju i sama dolaze na katun. Jedno pravilo koje važi za sve katune u andrijevičkoj opštini, a to je da se izdiže oko 15. maja, ali nije niko obavezan da mora istoga dana izdizati. Međutim, rijetko će se desiti da neko ostane poslije odlaska većine mještana. Ovo se radi zbog toga što se u maju, o Đurđevdanu livade zabranjuju, pa je teško čuvati stoku, a da ne ulazi u livade. Znači, ipak se nastoji da svi pođu na katune u isto vrijeme. Katuni na Gradišnici Na planini Gradišnici su istoimeni katuni na koje izdižu mještani sela Zabrđa: Bakici, Mimovići i Stojanovići. Vrijedno je napomenuti da se Gradišnica graniči sa Lisom i Brdom Bačkim, tako da su pašnjaci kao jedinstvena cjelina za sve katune na sve tri planine. Katuni su dosta blizu. Manje od dva sata je potrebno pješačiti od sela do katuna. U neposrednoj blizini katuna su bogati izvori, a tu je i jedna rijeka koja teče niz planinu. Sume ima dovoljno, a pasišta su, kao smo rekli nepregledna, jer čine cjelinu sa Lisom i Brdom Bačkim. Ovdje se izgone samo ovce i goveda. Koza nema. I ovdje se vodi strogo računa da se na katune ne izdiže prije 1. juna, kao je to od davnina dogovoreno među seljacima. Da kažemo i to da su i ovdje stanovi od brvana i da nema kučare za čobana, jer su torovi blizu stanova, pa se može stoka paziti i iz stanova. IZVOR Vasilije Mujo Spasojević, Crnogorski katuni. Zagreb, 2006. |
OD TREŠNJEVIKA DO VRHA LISE
Trešnjevik
|
Trešnjevik je naziv za naselje i katunske stanove (na oko 1176 m n.v.), prijevoj (1573 m) i vrh (1686 m) podnad prijevoja - oko kilometar strmoga uspona. Kažu kako je ovo ime dobilo jer je ovdje bilo mnogo divljih trešanja.
Trešnjevik (naselje)
Selo Trešnjevik nalazi se na području Gornjih Vasojevića, u općini Andrijevica, od koje je udaljeno 7 km - od Mateševa 15 km i od Kolašina 28 km. Ovo planinsko i leži u podnožju Komova i Lise - od prijevoja Trešnjevik do užeg podnožja Koma udaljenost je 6 km, preko Presla i Štavne. Trešnjevik je formiran na lijevoj obali istoimene rijeke, koja u Gnjilom Potoku utječe Rajovu Rijeku. Izvorište Trešnjevičke rijeke je ispod planinskog prevoja Trešnjevik (1573 m n.v.). U pojasu koji zahvaća prostor od 998 m i 1200 m n.v. nastanili su se preci današnjih bratstava sela Gnjili Potok i Trešnjevik. Braća Rajo i Vuka rođeni su u Kraljima, živjeli jedno vrijeme u Kraljima a svoje potomke ostavili u Gnjilom Potoku i Trešnjeviku. IZVOR Facebook - Selo Trešnjevik Trešnjevik (prijevoj)
Prijevoj Trešnjevik je najviša točka na regionalnoj cesti Kolašin - Andrijevica. Ovdje je razvođe porječja rijeka Tare i Lima. Na prijevoju se u zgradi nekadašnjeg planinarskog doma nalazi Savova kafana. S lijeve strane Savove kafane počinje uska šumska asfaltirana cesta kojom se ide za Štavna. A na suprotnoj strani, u smjeru sjevera, planinska cesta vodi prema planini Lisi i Bjelolasici. 
|
POGLEDI IZ DOMOVINE - Trešnjevik
Datum objave: 24.6.2019. Proizvodnja: RTCG - Zvanični kanal |
|
|
|
|
Stražarica |
VRH
NADMORSKA VISINA: 1841 m |
|
|
Prisojački (Đekovića) katun
Oko 2,7 km udaljena od prijevoja Trešnjevik nalazi se spomen-česma Zdravka Kuburovića.
|
|
Katunište
|
Prijevoj koji razdvaja padine vrha Lise i grebena Stražarice
Na horizontu su vijenac vfrhova Mojan-Planinica i Komovi |
Drveni izletnički paviljon ponad prijevoja između Lise i Stražarice
Makadamska cesta vodi od ovoga prijevoja u smjeru sjevera prema planinarskom domu Krivi do na Bjelasici. Na oko 3-4 km od prijevoja, prije uspona prema Krivom dolu, moguće je skrenuti prema istoku u dolinu Gradišnice i dalje prema Polimlju.
Južno od prijevoja, na sjeveroistočnom rubu Prisojačkog katuna i iznad Katuništa i česme, nalazi se križanje (na 1735 m n.v.), odakle se u smjeru istoka odvaja makadamska cesta koja nastavlja grebenima planine Lise, prolazeći grebenom LIsačka gora (Kokošinja glava, 1540 m) i grebenom Rudo brdo (vrhovi Rudo brdo 1657 m i 1645 m) i dr., i prema katunima Donji i Gornji Slatinski katun i katun Rudo Brdo (udaljen je 7,5 km od Prisojačkog katuna). 
|
Jovanov grob
|
Natpis na grobnom kamenu:
|
Lisa |
VRH NADMORSKA VISINA: 1878 m
|
|
|
2. GRADIŠNICA
|
Gradišnica (Gradišnjica)
Gradišnica je planinski kraj Gornjem Polimlju između planina Lise i Bjelasice. Pruža se na obje obale Gradišnjičke rijeke i čine je luke uz njezine obje obale i obale njezinih pritoka te blage zaravne i strane s bogatim livadskim kompleksima i stočarskim stanovima. Gradišnica je srednje visoko plninsko područje - njezin najveći dio nalazi se na visinama između 1300 i 1450 metarara. Livade su prošarane manjim šumskim kompleksima u privatnom . Bogata je izvorima i vodenim tokovima. Atraktivna su područja Konjsko, Podovi, Smudića luka, sjeverno od Rudog brda. Pruža se uglavnom od razvođa između Gradišnjičke rijeke, Saviničkom rijekom i Jelovicom. EKOLOGIJA
Rijeka Gradišnjica na istoimenoj planini je u nekim minulim vremenima bila toliko bogata pastrmkom koju su mještani rukama vadili. Međutim, koncesionari su put za transport šume napravili rječnim koritom čime je uništeno glavno mrestilište u dijelu Male rijeke. Tako je došlo do drastičnog smanjenja ribljeg fonda. IZVOR DAN (2022.) IZ MEDIJA
Darko Jovović: Mještani Slatine, Zabrđa i Trešnjeva traže: Spriječiti tajkune da sprovode ekološki zločin na Gradišnjici. DAN.me, 3.11.2022. |
Zapis: Planina Gradišnica
Datum objave: 27.4.2013. BERANE & GRADIŠNJICA -Bajk avantura prema bajkovitoj GRADIŠNJICI /okt 2016-te/
Autor: RADE RADEvić Datum objave: 27.10.2016. Opis. Ukoliko želite nešto što će Vas oduševiti i probuditi u Vama ljubav prema prirodi posjetite ove atraktivne predjele. Živopisni prirodni ambijent Gradišnjice nalazi se na sjeveroistoku Crne Gore, nedaleko od Andrijevice na oko 1600mnv. Mi smo između ostalog i ljubitelji biciklizma i to brdsko planinskog i ovo pedalanje tokom pozne jesenije bilo kao uvod u pripreme za predstojeće zimske avanture koje rado pravimo baš u ovoj okolini. Priroda u ovom okruženju je neverovatno lijepa i pogodna za mnoge sportske aktivnosti tokom svakog godišnjeg doba... Okrećući tu čudno lijepu osovinu koja Vas pokreće proći čete kroz brojna sela i zaseoke u tipično seosko idilčnom ambijentu. Buđenje prirode tokom proleća je pravo osveženje. Međutim,dolazak ljeta opija svojim aromantičnim mirisima da bi šareni spektar jesenjih boja učinio ovaj ambijent bajkovitim. I napokon, dolazak zime, kada sniježna odora svojim iskričavo- srebrnastim sjajem ovaj kraj napravi svečanim i nestvarno lijepim ostaviće na Vas mooožda i najljepši utisak. Ovim predelima tokom zime možete stići samo uz pomoć krplji ili turno skija,dakle, teško stići ali teška srca i otići. Takav ambijent koji pružaju vrhovi Bjelasice i Komova ostavljaju snažan utisak. Ukoliko snijegom zavejane padine zaparate kantnama snowborda ili skija Vašoj sreći neće biti kraja... |
ŽOLJEVICA
KOORDINATE 42.7729118, 19.773159
|
Andrijevički mramor
Na području Andrijevice eksploatirao se do kraja 20. stoljeća mramor na dijelu planine Žoljevice. U drugoj polovici 20 st. formirano je poduzeće "Mermer" koje se, između ostalog, bavilo ekspoatacijom mramora iz Žoljevice. Uspješno je radilo dugi niz godina, do 1990-ih godina. Mramorizirani vapnenac je, zbog svojih fizičko-mehaničkih obilježja vrlo dekorativan, pa se kamen s ovog ležišta mogao koristiti za proizvodnju ploča za oblaganje horizontalnih i vertikalnih površina objekata u građevinarstvu. Kamen s ležišta Žoljevica se dobro polira, pri čemu se postiže visok sjaj. U jednom prijedlogu za koncesiju, izrađenom u početkom 21. stoljeća, spominje se mogućnost minimalne godišnje proizvodnje od oko 2.000 m3 komercijalnih blokova i tombolona arhitektonsko-građevinskog kamena. |
