|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE SREDNJE BOSNE > Perun (kod Vareša)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Karasovina, 1472 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.1289, 18.2868
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Karasovina, 1472 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.1289, 18.2868
|
|
UvodPerun se nalazi između Vareša i Bobovca ili Kraljeve Sutjeske. Najveći vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu, upravo je Karasovina na Perunu s 1472 metara nadmorske visine. Bez obzira na nadmorsku visinu, Perun je pitoma planina. Inače, ovu planinu često posjećuju biciklisti, motociklisti a redovno se održava i džipijada na putevima i stazama koji su idealni za adrenalinske sportove.
Planina Perun bogata je raznim šumskim plodovima i raznolikim ljekovtim biljem. To je manje poznata, ali planina s velikim potencijalom za razvoj turizma. Dosada rijetko spominjana kao atraktivna izletnička destinacija, nedovoljno isticana a ipak privlačna planina. ENGLISH SUMMARY: Perun (near Vareš)
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
Ime
|
Perun
Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova. Perunovo ime dolazi iz ie. *Perkwunos (ups. lit. Perkūnas). Izvorno je korijen *perk(w)u - značio "hrast" (usp. lat. quercus) ili pak "crnogorica", "pošumljena planina" ili "planina", ali u praslavenskom se razvio u značenje "udariti", srodno sa službom gromovnika. Perun je opisan kao grub čovjek s bakrenom bradom. Vozi se u kočiji upregnutom jarcem te nosi moćnu sjekiru, a katkad i čekić. Sjekiru baca na zle ljude i duhove koja se uvijek vraća u njegovu ruku. Perun je prema većini slavenskih vjerovanja bio vrhovni bog, barem na kraju slavenskog paganizma. Najstariji vrhovnik vjerojatno je bio Rod, a nejasno je kako je Perun preuzeo njegovo mjesto. Drugi kandidat za vrhovnika među nekim Slavenima bio je Svarog, Perunov otac. Kao i s mnogim indoeuropskim bogovima gromovnicima, s Perunom se povezivao hrast. U južnoslavenskim tradicijama označeni hrastovi stajali su na granicama zemalja. Perunova svetišta gradila su se na vrhovima planina i brda ili u posvećenim gajevima ispod drevnih hrastova. To su bila mjesta za štovanje i žrtvovanje bikova, volova, ovnova i jaja. Čini se da su prinošene i ljudske žrtve. Dolaskom kršćanstva crkvenjaci nisu znali kako potisnuti nadmoćna stara vjerovanja Slavena. Istočna ortodoksna Crkva uspjela je prenijeti Perunove karakteristike na novog kršćanskog sveca - svetog Iliju, koji je postao gromovnik (Ilija Gromovnik), na osnovi starozavjetnog proroka Ilije koji je vozio vatrenu kočiju nebom, a to se činilo dobrom zamjenom za starog boga gromovnika i njegove vatrene munje. Na zapadu je Rimska katolička Crkva ponudila svetog Mihaela arkanđela koji je, kao zapovjednik nebeske vojske i progonitelj zla, mogao dobro zamijeniti Perunovu ulogu. Moguće je da je u nekim mjestima Perun zamijenjen svetim Vidom, no već je vjerojatno u davnija vremena Perunov kult bio izazvan rastućim Svetovidovim kultom. Na nekim folklornim razinama neke su Perunove karakteristike prenesene i na kršćanskog Boga.Osim na svetog Iliju, Perunova su obilježja prenesena i na svetog Jurja koji od negdašnje legende sveca mučenika postaje svetac vitez, a ujedno i zmajoubojica (povezanost zmaja i zmijskog Velesa). Shodno tomu, u brojnim se krajevima i do današnjih dana održao kult Zelenog Jurja. Jurju se pjevalo u sušnim vremenima da donese kišu (usp. kišu kao rezultat borbe Peruna i Velesa), a bio je zaštitnik plodnosti općenito. [1] |
Reljef ´Perun pobjedi Velesa´iz Žrnovnice (HR)
Perunika
Iris germanica ili perunika/bogiša; cvijet koji, prema vjerovanju, izraste na mjestu koje Perun pogodi munjom. 
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Perun (kod
Vareša), prostorni prikaz - pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Perun (kod
Vareša), prostorni prikaz - pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Priče iz planine
|
Planinarstvo, izletništvo i dr...
Prvo Planinarsko drustvo u Varešu osnovano je 1926. pod nazivom "Kosmos". Najpoznatija izletista tadasnjih planinara bila su upravo na Perunu i Krečanama, gdje su izgradjene i planinarske kuće. Dom na Perunu je pocetkom II svjetskog rata zapaljen,a obnovljeno drustvo pod nazivom P.D. Perun izgradilo je novu, jos i danas prekrasnu gradjevinu dom "Javorje" i pustilo u rad u 8. mjesecu 1952. godine. 1978. pocela sa radom Škola skijanja. 1982. Postavljen Ski lift na Perunu. 1985. Pušten u rad ski lift na Ponikvama. [5] |
Stavnja
|
|
Vareš
|
Vareš i okolina prije rata u Bosni. Snimak iz 1986 godine.
|
Kapela na Stogiću
Kapela na Stogiću je mala grobljanska katolička kapela na vareškom groblju Stogiću. Prema tvrdnji fra Vitomira Slugića, sama kapelica djelo je Ivana Meštrovića. Projekt tornjića na njoj je u 20. st. napravio Jože Plečnik, poznati slovenski arhitekt, čije je to jedino djelo u BiH. Argument je da bez ozbiljne reference prof. Plečnik ne bi radio tornjić. Kapela je bila prvo na starom groblju na Rudi koje je zatvoreno 1954. zbog proširenja rudnika. Kapela je prenesena je s Rude na Stogić nakon što je Ruda prestala biti mjestom pokopa 1954. godine. Prenašanjem je kapela izgubila na izgledu, pa se to poslije popravilo novom kapelom. Kapela na Stogiću ima patrona Sve Svete. Kapela se već dugo vremena ne koristi kod ukopa nego samo kad su mise na svetkovinu Svih Svetih. Pišući na jednome mjestu o Plečniku i Bosni, Ivan Lovrenović također spominje i kapelicu u vareškom groblju, pa kaže: da ju je po “neprovjerenim legendama crtao Ivan Meštrović”, a tornjić na njoj “malen kao igračka” pripisuje se Plečniku. Gotovo nevjerojatno zvuči da su autori male i grobljanske kapele, negdje u brdima Bosne i nigdje drugdje u Bosni i Hercegovini, dva velika genija. Jedan od njih je najveći hrvatski kipar i arhitekt Ivan Meštrović (1883.-1962.), a drugi najveći slovenski arhitekt Jože Plečnik, obojica pritom i velikani svjetskoga ugleda. IZVORI Kapela na Stogiću. Wikipedija Kapela na Stogiću. Turistička zajednica Vareš PROČITAJ VIŠE IVANKOVIĆ, Željko: Bilješke o zavižaju (126) - Meštrović, Plečnik i Vareš |
|
|
Zabrezje (Vareš)
|
PROČITAJ VIŠE Od starog ka novom - Nekadašnji vojni objekat "Zabrezje" općina Vareš želi preurediti u Centar za djecu i mlade. EKapija, 31.05.2013.
|
Zabrezje Vareš - JNA VOJNI OBJEKAT DJI MINI 2
Autor: Drone^Kamenjaš © Datum objave: 20.5.2023. Opis. ZABREZJE@AERODroneVlog https://ba.ekapija.com/real-estate/73... |
Vareš Majdan
|
Smjestio se na cesti Breza-Vareš, nekoliko kilometara prije Vareša. Mjesto je bilo poznato po tadicionalnoj proizvodnji željeza. U srcu obližnje planine Zvijezde nalaze se kovački majdani (prema mjestu Oćevija nazivaju se oćevijski majdani) u kojima se već 800 godina na isti način kuje željezo uz pomoć vodene energije. Ovakav način kovanja željeza sačuvao se još samo na planini Schwarzwald u Njemačkoj, te su zbog toga oćevijski majdani ujedno i jedinstveno mjesto koje svakako treba posjetiti. [4]
Uspon od Vareš Majdana do planinarskog doma Javorje Od Vareš Majdana ima oko 2 sata malo jačeg uspona kroz borovu šumu, preko Velike Upine, do planinarskog doma Javorje, koji se smjestio na jednom proplanku na 1427 m. Polazak je iz Vareš Majdana markiranom stazom. TEHNIČKI PODACI lakši do srednje teški uspon Zanimljivosti
Jezero "0" Jezero "0" ("Nula") domaći ljudi zovu Smreka, prema nekadašnjem istoimenom površinskom kopu. To je umjetno jezero, dugo 600 i široko 300 metara, koje se nalazi između Vareša i Vareš Majdana; ostatak je to površinskog kopa koji je napušten tijekom rata u BiH 1990-ih, nakon čega se kop napunio vodom. Ljeti se građani Vareša u njemu kupaju. Ime ime nije dobilo ime po obliku vec je 0 bila razina koja je određivala dubinu kopa. Dakle, razina vode je na nuli a ispod je jezero dublje do 100 metara - neki kažu 110 m, a drugi da doseže čak i 150 metara.. |
Jezero NULA Vareš največi bunar pitke vode u BIH
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 21.1.2024. Opis. @amelbesirevicbih |
|
Planinarski dom Javorje NADMORSKA VISINA 1427 m
Na Perunu se, okružen gustom jelovom i borovom šumom, i ne tako daleko od civilizacije, nalazi planinarski dom "Javorje". Do doma ima nekih sat do sat i pol hoda obilježenim stazama iz Vareša i Vareš Majdana. Domaćom kuhinjom, zdravom hranom i čistom planinskom vodom bit će počašćen svaki gost koji ima i mogućnosti korištenja roštilja, peke u krugu doma kao i druge usluge po vašoj želji i dogovoru. Dom ima kapacitet od 42 ležaja.
|
THE UNDERRATED PEARL OF BOSNIA AND HERZEGOVINA - Mount Perun and Lake Nula
Autor: Adventure Pack Datum objave: 26.2.2023. Opis. On a winter day in February, we climbed a lesser-known pearl of Bosnia and Herzegovina. It is about Mount Perun, not far from Vareš, and Lake Nula, better known as Lake Smreka, which was formed on a former iron mine. See what beauties we found there in the video. Tell us if you have visited this beauty of Bosnia and Herzegovina? Support the work of our youtube channel by clicking the "Subscribe" button For more details and pictures, follow us on Instagram: @mahir1921 @sumeahh Email: [email protected] About the mountain lodge Javorje "In Perun, surrounded by a dense fir and pine forest, and not so far from civilization, there is a mountain lodge "Javorje". It takes about an hour to an hour and a half to walk along marked trails from Vareš and Vareš Majdan to the lodge. With home-made cuisine, healthy food and clean mountain water will be treated to every guest who has the option of using the grill, baking in the home, as well as other services according to your wishes and agreement. The home has a capacity of 42 beds." |
Karasovina
|
Od Planinarskog doma Javorje do Karasovine (odn. Karahasanovina), najvišeg vrha planine (1472 m) ima oko 45 minuta hoda. Sam vrh je šumovit i nema značajniji pogled, ali se npr. prilikom povratka u pl. dom može obilći vidikovac Popov Smet, s kojega se pruža pogled na planine središnje Bosne (Budoželjska pl., Čemerska pl., Zvijezda), ali i dalje (Trebević, Jahorina ...). Karasonvina je najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu.
Naslovna fotograifja
Pogled iz doline Stavnje na greben Karasovine |
Planinarenje Vares Majdan Perun največi vrh Karasovina 1472 mnv Planinarski dom Javorje
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 19.10.2023. Opis. U videu moze vidjeti kako izgleda planinarska tura Iz Vares Majdana do Peruna Največi Vrh Karasovina 1472mnv i najljepši vidikovac Popov Cardak i planinarski dom Javorje @amelbesirevicbih Prvomajski planinarski pohod Planinarsko – smučarsko društvo Perun Vareš tradicionalno organizira Prvomajski planinarski pohod Okupljanje je obično Prvoga maja kod spomenika NOR -a u Vareš Majdanu i kretanje pravcem: Vareš Majdan – Sprečkići – Mala Upina – Velika Upina – Taborak – vrh Karasovina – planinarski dom “Javorje” Perun. Pohod je lagan (kondicijski lagan K1, tehnički nezahtjevan T1). |
Bobovac
Položaj starog grada Bobovca između Peruna (lijevo) i grebena Hrid na planini Lipovici, prostorni prikaz - pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Pristupi Bobovcu
Izvor: Open Streep Map 
Pristup Bobovcu iz smjera Kraljeve Sutjeske
Objekti na Bobovcu
Izvor: Open Streep Map 
1
Topografska skica okolice Bobovca. Na skici su označeni i prilazi gradu.
Ivo Bojanovski, autor skice, ovako je opisao prilaze Bobovcu: Najkraći i najlakši prilaz gradu (otprilike 2 sata laganog hoda) je od Kr. Sutjeske konjskom stazom uz rijeku Bukovicu, a nešto naporniji, ali kraći, stazom preko Hrida (v. sl. 1). Put od Vareša preko Peruna nešto je dulji i naporniji, ali je vrlo ugodan jer prolazi preko planinskih pašnjaka i šumaraka rijetke ljepote. Iz Vareša može se do Bobovca doći i novom cestom preko Pogara i Donje Borovice, ali samo do sela Dragovići. To je prva cesta u tom kraju, ali još nije potpuno završena. (1962.) |
Bobovac - kraljevski grad
Datum objave: 23.12.2017. Proizvodnja: FACE HD TV Srednjovjekovni grad Bobovac
Autor: Sarafanje Datum objave: 9.5.2024. Opis. Planinarska tura od Kraljeve Sutjeske do kraljevskog grada Bobovac u organizaciji PSD Prenj Mostar. Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada sa četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonskog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar. Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić nešto prije polovine 14. vijeka. Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina 14. vijeka), preko svih bosanskih kraljeva i sve do prestanka bosanske samostalnosti osmanlijskim osvajanjem (1463.) Prvi put se u pisanim dokumentima pominje 1349. U Zadarskom arhivu Bobovac se spominje oktobra 1445. i februara 1446. godine. To su rijetke informacije koje po imenu spominju stanovnike nižih društvenih slojeva iz Bobovca. Njegov položaj i konfiguracija terena je omogućavao odbranu i bio je vojno i administrativno sjedište bosanskih kraljeva uz Kraljevu Sutjesku, koja je bila bez fortifikacija i imala više administrativno-politički značaj. U njemu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela za koju se pretpostavlja da je kralj Ostoja naredio da se stara bobovačka crkva preuredi za tu svrhu. Zbog svog geostrateškog, vojnog i političkog značaja bio je meta napada osvajača. "Kraljevski mauzolej" u Bobovcu je gradaska crkva, u kojoj su, po hrišćanskim običajima, sahranjivani njeni ktitori. U njoj je pronađeno devet skeleta u pet grobnica. Tu su bili sahranjeni kraljevi Stjepan Dabiša, Stjepan Ostoja, Stjepan Ostojić, Tvrtko II i Stjepan Tomaš. S njima je vjerovatno bio sahranjen i posljednji bosanski kralj, Stjepan Tomašević, čiji su ostaci bili preneseni iz Jajca. Od devet skeleta, samo jedan pripada ženskoj osobi, koja je sahranjena pored Tvrtka II. Pretpostavlja se da pripada supruzi Tvrtka II, kraljici Doroteji Gorjanskoj. Između grobova kralja Tvrtka II i groba žene za koju se pretpostavlja da je kraljica Doroteja Gorjanska nalazi se dječji grob, za kojeg se pretpostavlja da pripada djetetu Tvrtka II i Doroteje Gorjanske. U novembru 2002g. historijsko područje "Srednjovjekovni grad Bobovac" je proglašeno za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: https://mega.nz/file/cXVThYgY#hA29jtL... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 Kraljeva Sutjeska - Bobovac 6:44 srednjovjekovni grad Bobovac, prilaz 9:48 Bobovac (snimci dronom) 14:02 obilazak Bobovačkog sedla i Bunara 15:45 povratak u Kraljevu Sutjesku 19:02 relive i završni ekran Kraljevski grad Bobovac
Autor: Planet Bosnia Datum objave: 14.12.2023. Opis. Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada sa četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonskog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar. Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić nešto prije polovine 14. vijeka. Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina 14. vijeka), preko svih bosanskih kraljeva i sve do prestanka bosanske samostalnosti osmanlijskim osvajanjem (1463.) Prvi put se u pisanim dokumentima pominje 1349. U Zadarskom arhivu Bobovac se spominje oktobra 1445. i februara 1446. godine. To su rijetke informacije koje po imenu spominju stanovnike nižih društvenih slojeva iz Bobovca. Njegov položaj i konfiguracija terena je omogućavao odbranu i bio je vojno i administrativno sjedište bosanskih kraljeva uz Kraljevu Sutjesku, koja je bila bez fortifikacija i imala više administrativno-politički značaj. U njemu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela za koju se pretpostavlja da je kralj Ostoja naredio da se stara bobovačka crkva preuredi za tu svrhu. Zbog svog geostrateškog, vojnog i političkog značaja bio je meta napada osvajača. U bosansko-srpskom ratu 1350. opsjedao ga je srpski car Stefan Dušan, ali ga nije osvojio. Septembra 1407. godine grad je osvojila Ugarska vojska i jedno vrijeme držala u njemu posadu u težnji da vrati na prijestolje svrgnutog bosanskog kralja Stjepana Ostoju. Stjepan Tomašević (1461.-1463.), posljednji bosanski kralj, zbog neposredne opasnosti od Osmanlija, seli kraljevski dvor u Jajce. Bobovac su Osmanlije opsjedali 19. maja a osvojili 21. maja 1463. nakon samo tri dana borbe. Jedni izvori navode da su se za grad vodile teške borbe i da su Osmanlije pod gradom upotrijebili topove koje im je slao Nijemac Jörg iz Nürnberga. Također se govori da je knez Radak, koji je upravljao u to vrijeme gradom predao Bobovac misleći da će za to biti nagrađen, ali su ga Osmanlije nakon predaje pogubili. Brzi pad Bobovca, za koji se vjerovalo da može izdržati i dvogodišnju opsadu je iznenadio kralja Stjepana Tomaševića i onemogućio ga da sakupi vojsku i dobije stranu pomoć. Zbog toga su se i posade Visokog i nekih drugih gradova predale bez borbe. Nakon njegovog zauzimanja, Osmanlije su ga razorili ali su zbog njegovog izuzetnog strateškog značaja ponovo sagradili neke objekte potrebne za njihov boravak. Osmanska posada je boravila u Bobovcu sve do 1626. kada je napušten zbog gubitka strateškog značaja nastavkom osmanskih osvajanja prema sjeveru kada ostaje duboko u pozadini. Kraljevska grobna kapela je rekonstruirana, ali nekim nepriznatim metodama tako da je njena vrijednost umanjena. Samostan u Kraljevoj Sutjesci je proglašen za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Prvobitni samostan je podignut najvjerovatnije u prvoj polovini 14. vijeka. Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon osmanlijskog osvajanja Bosne, samostan se spominje u jednom osmanlijskom popisu 1469. godine. U vrijeme progona 1524. god. samostan je nasilno porušen. Godine 1658. izgorio je samostan sa svim dragocijenostima (arhiva, biblioteka). Novi je podignut 1664. godine. U vrijeme bečkog rata, krajem 17. vijeka, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta, napustiti i živjeti po seoskim kolibama. Kada su se političke prilike smirile, ponovno su se vratili 1704. godine. Tokom 19. vijeka samostan je dvaput građen, posljednji put 1888-90. kada je sagrađen današnji samostan. O Džamiji u Kraljevoj Sutjesci ima malo historijskih podataka. Nije sačuvana vakufnama osnivača, niti je sačuvan tarih sa hronogramom, a o objektu nema tačnih niti pouzdanih podataka o njegovom nastanku.Po narodnom predanju džamija potiče iz 1463. godine, kada je Kraljeva Sutjeska bila na vrhuncu svoga razvitka. Tradicija kaže da je džamiju podigao Mehmed II Osvajač, nakon osvajanja Bobovca, i to za samo nekoliko dana U vrijeme srednjovjekovnog turskog osvajanja bila je pogranična džamija, u narodu poznata kao Vojnička džamija. Nađene su kosti 5 bosanskih kraljeva, a Bobovac je bio zdanje sa 11 kula!
Autor: ITV STORY Datum objave: 25.11.2022. Opis. Website ► http://www.itv-story.com Facebook ► / 100085339035122 Ako imate priču, javite nam se na facebook ili na telefonski broj: 061 488 638 |
|
Bobovac: Kraljevska Sutjeska - Riječnaci - Ljestvača - Usče - Bunar - Bobovac - Osmatračnica Vis
Autor: Outdoor Hunger Datum objave: 30.11.2022. Opis. Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Bosna i Hercegovina. Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvojice bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka II. Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Pristup Autom: Sa auto ceste A1 Sarajevo-Zenica vodi asfaltni put od Kaknja u smjeru jugoistoka do 13 kilometara do Kraljeve Sutjeske. Auto se moze parkirati na Trgu Kraljevske Sutjeske ispred Franjevackog Samostana. Opis: Strazarska Staza Bobovac je nazalost slabo markirana gdje bi bilo pozeljno da se prati unaprijed snimljena staza na GPS uredaju. Tokom vecine staza, prati kanjon rijeke Bukovice, uz nekoliko zaista predivnih mjesta za odmor. Takodjer na stazi se prelazi tri mala mostića preko rijeke Bukovice do početka završnog uspona na Bobovac, kojoj je na nekim mjestima prilično strm i treba biti pažljiv. Staza nije tehnički zahtjevna i nema opasnosti od mina. Hiking Trek: 0:00 Uvod 0:55 Pjesacenje do Rampe 1:57 Uspon do Klupe 2:21 Spust do makadama 3:01 Pjesecanje do Riječnaca 3:23 Pjesecanje do Ljestvača 5:17 Pjesacenje do Usče 6:09 Pjesacenje do Bunara 7:42 Pjesacenje do Bobovca 9:03 Bobovac DRON 10:58 Povratak prema Parkingu |
Kraljeva Sutjeska
|
Blago naslijeđa E22 - Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska
Autor: Tim System Media House Datum objave: 15.10.2023. Opis. Dokumentarni televizijski projekat „BLAGO NASLIJEĐA“ je savremeni i sveobuhvatni oblik informiranja javnosti ali i trajnog bilježenja o kulturnim, historijskim, tradicionalnim vrijednostima i naslijeđu područja Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata jedinstvenu dokumentarističku video formu koja prezentira priče o prostoru, objektima, tradiciji i običajima u BIH, a navedeno podrazumijeva prezentaciju kulturne, historijske, tradicijske vrijednosti i naslijeđana prostoru države Bosne i Hercegovine. |
„Neka me Bosna ne zaboravi” - KRALJICA KATARINA - Spomendan: 25. 10. Kraljeva Sutjeska
Autor: Stolno Mjesto Datum objave: 25.10.2023. Opis. Autor: https://www.svjetlorijeci.ba/ „Neka me Bosna ne zaboravi” - Prije 545 godina u Rimu je umrla kraljica Bosne Katarina Kosača-Kotromanić. Kako bi njen lik i djelo zauvijek ostali zapamćeni i cijenjeni, svake godine se krajem listopada diljem Bosne i Hercegovine obilježava njen spomendan. O tome kako je postala i ostala kraljica, koji povijesni događaj joj je potpuno promijenio život, čemu je bila posvećena i koje su bile njene želje za Bosnu, poslušajte u ovotjednoj radioemisiji. Emisiju vodila i uredila: Ivana Pekušić |
Blago naslijeđa E68 - Kraljeva Sutjeska i kraljevski grad Bobovac
Autor: Tim System Media House Datum objave: 17.10.2024. Opis. Dokumentarni televizijski projekat „BLAGO NASLIJEĐA“ je savremeni i sveobuhvatni oblik informiranja javnosti ali i trajnog bilježenja o kulturnim, historijskim, tradicionalnim vrijednostima i naslijeđu područja Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata jedinstvenu dokumentarističku video formu koja prezentira priče o prostoru, objektima, tradiciji i običajima u BIH, a navedeno podrazumijeva prezentaciju kulturne, historijske, tradicijske vrijednosti i naslijeđana prostoru države Bosne i Hercegovine. |
|
Retrospektiva na život i običaje naroda Sutješkog kraja/zavičaja.
Autor: ZORAN ZOXON MIJACEVIC Datum objave: 17.1.2025. |
Planinica i Slavin
|
Selo Planica i Slavin
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 4.1.2024. |
Planinica - Vareš Majdan (Planinica, rodno mjesto glumca Bore Stjepanovića) 23.4.2023
Auto: Ovo Ono Datum objave: 27.4.2023. |
Šošnje
|
Selo Šošanje Visoko
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 29.12.2023. |
Bištrani
|
|
AKTIVNOSTI
Biciklizam
|
MTB Perun
Autor: Velimir Gavran Datum objave: 6.11.2011. Opis. jedan dan MTB-a sa prijateljima na putu Vares- Perunova Karasovina 1476m |
Živinice - Bobovac
Autor: Asmir Ahmetovic Datum objave: 6.4.2024. Opis. Bicikliranje od Živinica do Bobovca. Start iz Živinica preko Rudine, Mramora i Omazića do Banovića. Uspon na Konjuh iz Mrljevića stazom označenom kao "Penzionerska". Spust sa Konjuha pored male Maoče do R467, te vožnja istim do Careve ćuprije. Skretanje pa vožnja pored rječice Duboštice do istoimenog naselja. Onda uspon do Pogara pa nastavak spustom do Borovice donje. Iz Borovice uspon do Dragovića i Bobovca. Povratak iz Bobovca kroz Dragoviće i dolinom Bukovice do Pogara i dalje istim putem kao i u dolasku. |
BIKE REPORTAŽA:
http://www.mtb.ba/perun/
|
Aktivnosti u zraku
Perunova greda
Na lokaciji Perunova greda (1280 m n.v.) nalazi se uzletište za paraglajdere. Domaćin na ovome području je: Klub ekstremnih sportova "Perun" iz Vareša.
WEB STRANICA KLUBA
Na lokaciji Perunova greda (1280 m n.v.) nalazi se uzletište za paraglajdere. Domaćin na ovome području je: Klub ekstremnih sportova "Perun" iz Vareša.
WEB STRANICA KLUBA
IZVORI I LITERATURA
|
[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Perun
[2] http://www.gdjezavikend.ba/zeniko-dobojski-kanton/66-vikend-izlet/667-dobrodoli-u-planinarski-dom-javorje-perun- (2014.) [3] http://www.nahla.ba/tekstovi12.aspx?tid=185 (2014.) [4] http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/160-turisticke-atrakcije/nase-preporuke/358-ocevijski-kovacki-majdan-vares$ [5] klubekstremnihsportovaperunva.page.tl/SKI.htm BOJANOVSKI, Ivo: Stari grad Bobovac i njegova konzervacija. Naše starine, VIII, Sarajevo, 1962. str. 71-96. (PDF)
DUNJALUČAR: Stari grad Bobovac. Dunjalučar, 12.12.2019. (HTML) FEKEŽA-MARTINOVIĆ, Lidija: Stećci sutješkog kraja. Znanstveni članak. U: Stoljeća Kraljeve Sutjeske. Franjevačka teologija. Sarajevo, 20210. str. 147-182.
|
Turistička zajednica grada Vareša
Zvijezda bb, 71330, Vareš [email protected] |
