---

SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE SREDNJE BOSNE > Perun (kod Vareša)
Država: Bosna i Hercegovina
​Najviši vrh: Karasovina, 1472 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.1289, 18.2868

Uvod

Perun kod Vareša je manje poznata, ali planina s velikim potencijalom za razvoj turizma. Dosada rijetko spominjana kao atraktivna izletnička destinacija, nedovoljno isticana a ipak – prelijepa planina. Perun se nalazi između Vareša i Bobovca ili Kraljeve Sutjeske.

Najveći vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu, upravo je Karasovina na Perunu s 1472 metara nadmorske visine. Bez obzira na nadmorsku visinu, Perun je pitoma planina.  Inače, ovu planinu često posjećuju biciklisti, motociklisti a redovno se održava i džipijada na putevima i stazama koji su idealni za adrenalinske sportove.

Planina Perun bogata je raznim šumskim plodovima i raznolikim ljekovtim biljem. 

Perun (kod Vareša), prostorni prikaz - pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2021.

Perun (kod Vareša), prostorni prikaz - pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2021.

Ime

Perun
Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.
Perunovo ime dolazi iz ie. *Perkwunos (ups. lit. Perkūnas). Izvorno je korijen *perk(w)u - značio "hrast" (usp. lat. quercus) ili pak "crnogorica", "pošumljena planina" ili "planina", ali u praslavenskom se razvio u značenje "udariti", srodno sa službom gromovnika.
Perun je opisan kao grub čovjek s bakrenom bradom. Vozi se u kočiji upregnutom jarcem te nosi moćnu  sjekiru, a katkad i čekić. Sjekiru baca na zle ljude i duhove koja se uvijek vraća u njegovu ruku. 

Perun je prema većini slavenskih vjerovanja bio vrhovni bog, barem na kraju slavenskog paganizma. Najstariji vrhovnik vjerojatno je bio Rod, a nejasno je kako je Perun preuzeo njegovo mjesto. Drugi kandidat za vrhovnika među nekim Slavenima bio je Svarog, Perunov otac.

Kao i s mnogim indoeuropskim bogovima gromovnicima, s Perunom se povezivao hrast. U južnoslavenskim tradicijama označeni hrastovi stajali su na granicama zemalja. Perunova svetišta gradila su se na vrhovima  planina i brda ili u posvećenim gajevima ispod drevnih hrastova. To su bila mjesta za štovanje i žrtvovanje  bikova, volova, ovnova i jaja. Čini se da su prinošene i ljudske žrtve. Dolaskom kršćanstva  crkvenjaci nisu znali kako potisnuti nadmoćna stara vjerovanja Slavena. Istočna ortodoksna Crkva uspjela je prenijeti Perunove karakteristike na novog kršćanskog sveca - svetog Iliju, koji je postao gromovnik (Ilija Gromovnik), na osnovi starozavjetnog proroka Ilije koji je vozio vatrenu kočiju  nebom, a to se činilo dobrom zamjenom za starog boga gromovnika i njegove vatrene munje. Na zapadu je Rimska katolička Crkva ponudila svetog Mihaela arkanđela koji je, kao zapovjednik nebeske vojske i progonitelj zla, mogao dobro zamijeniti Perunovu ulogu. Moguće je da je u nekim mjestima Perun zamijenjen  svetim Vidom, no već je vjerojatno u davnija vremena Perunov kult bio izazvan rastućim Svetovidovim kultom. Na nekim folklornim razinama neke su Perunove karakteristike prenesene i na kršćanskog Boga.Osim na svetog Iliju, Perunova su obilježja prenesena i na svetog Jurja koji od negdašnje legende sveca mučenika postaje svetac vitez, a ujedno i zmajoubojica (povezanost zmaja i zmijskog Velesa). Shodno tomu, u brojnim se krajevima i do današnjih dana održao kult Zelenog Jurja. Jurju se pjevalo u sušnim vremenima da donese kišu (usp. kišu kao rezultat borbe Peruna i Velesa), a bio je zaštitnik plodnosti općenito. [1]

Reljef ´Perun pobjedi Velesa´iz Žrnovnice (HR)

Perunika
Iris germanica ili perunika/bogiša; cvijet koji, prema vjerovanju, izraste na mjestu koje Perun pogodi munjom. 

Priče iz planine

---

Planinarstvo, izletništvo i dr...
Prvo Planinarsko drustvo u Varešu osnovano je 1926. pod nazivom "Kosmos". Najpoznatija izletista tadasnjih planinara bila su upravo na Perunu i Krečanama, gdje su izgradjene i planinarske kuće. Dom na Perunu je pocetkom II svjetskog rata zapaljen,a obnovljeno drustvo pod nazivom P.D. Perun izgradilo je novu, jos i danas prekrasnu gradjevinu dom "Javorje" i pustilo u rad u 8. mjesecu 1952. godine. 
1978. pocela sa radom Škola skijanja.
1982. Postavljen Ski lift na Perunu.
1985. Pušten u rad ski lift na Ponikvama. [5]

Stavnja

Vareš

Vareš i okolina prije rata u Bosni. Snimak iz 1986 godine.

Kapela na Stogiću
Kapela na Stogiću je mala grobljanska katolička  kapela na vareškom groblju Stogiću. 
​Prema tvrdnji fra Vitomira Slugića, sama kapelica djelo je Ivana Meštrovića. Projekt tornjića na njoj je u 20. st. napravio Jože Plečnik, poznati slovenski arhitekt, čije je to jedino djelo u BiH. Argument je da bez ozbiljne reference prof. Plečnik ne bi radio tornjić. Kapela je bila prvo na starom groblju na Rudi koje je zatvoreno 1954. zbog proširenja rudnika. Kapela je prenesena je s Rude na Stogić nakon što je Ruda prestala biti mjestom pokopa 1954. godine. Prenašanjem je kapela izgubila na izgledu, pa se to poslije popravilo novom kapelom. Kapela na Stogiću ima patrona Sve Svete. Kapela se već dugo vremena ne koristi kod ukopa nego samo kad su mise na svetkovinu Svih Svetih. Pišući na jednome mjestu o Plečniku i Bosni, Ivan Lovrenović također spominje i kapelicu u vareškom groblju, pa kaže: da ju je po “neprovjerenim legendama crtao Ivan Meštrović”, a tornjić na njoj “malen kao igračka” pripisuje se Plečniku. Gotovo nevjerojatno zvuči da su autori male i grobljanske kapele, negdje u brdima Bosne i nigdje drugdje u Bosni i Hercegovini, dva velika genija. Jedan od njih je najveći hrvatski kipar i arhitekt Ivan Meštrović (1883.-1962.), a drugi najveći slovenski arhitekt Jože Plečnik, obojica pritom i velikani svjetskoga ugleda.
IZVORI
Kapela na Stogiću. Wikipedija
​Kapela na Stogiću. Turistička zajednica Vareš
PROČITAJ VIŠE
IVANKOVIĆ, Željko: Bilješke o zavižaju (126) - Meštrović, Plečnik i Vareš

---

Vareš Majdan

Smjestio se na cesti Breza-Vareš, nekoliko kilometara prije Vareša. Mjesto je bilo poznato po tadicionalnoj proizvodnji željeza. U srcu obližnje planine Zvijezde nalaze se kovački majdani (prema mjestu Oćevija nazivaju se oćevijski majdani) u kojima se već 800 godina na isti način kuje željezo uz pomoć vodene energije. Ovakav način kovanja željeza sačuvao se još samo na planini Schwarzwald u Njemačkoj, te su zbog toga oćevijski majdani ujedno i jedinstveno mjesto koje svakako treba posjetiti. [4] 

Uspon od Vareš Majdana do planinarskog doma Javorje
​Od Vareš Majdana ima oko 2 sata malo jačeg uspona kroz borovu šumu, preko Velike Upine, do planinarskog doma Javorje, koji se smjestio na jednom proplanku na 1427 m. Polazak je iz Vareš Majdana markiranom stazom. 
TEHNIČKI PODACI  lakši do srednje teški uspon

Zanimljivosti

Jezero  "0"
Jezero "0" ("Nula") je umjetno jezero koje se nalazi između Vareša i Vareš Majdana; ostatak je to površinskog kopa koji je napušten tijekom rata u BiH 1990-ih, nakon čega se kop napunio vodom i ima dubinu do čak 150 metra. Ljeti se građani Vareša u njemu kupaju.

Planinarski dom Javorje   NADMORSKA VISINA 1427 m

​Na Perunu se, okružen gustom jelovom i borovom šumom, i ne tako daleko od civilizacije, nalazi planinarski dom "Javorje". Do doma ima nekih sat do sat i pol hoda obilježenim stazama iz Vareša i Vareš Majdana. 
Domaćom kuhinjom, zdravom hranom i čistom planinskom vodom bit će počašćen svaki gost koji ima i mogućnosti korištenja roštilja, peke u krugu doma kao i druge usluge po vašoj želji i dogovoru.
Dom ima kapacitet od 42 ležaja. 

---

Karasovina

Naslovna fotograifja
Pogled iz doline Stavnje na greben Karasovine

Od Planinarskog doma Javorje do Karasovine (odn. Karahasanovina), najvišeg vrha planine (1472 m) ima oko 45 minuta hoda. Sam vrh je šumovit i nema značajniji pogled, ali se npr. prilikom povratka u pl. dom može obilći vidikovac  Popov Smet, s kojega se pruža pogled na planine središnje Bosne (Budoželjska pl., Čemerska pl., Zvijezda), ali i dalje (Trebević, Jahorina ...). Karasonvina je najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu.

Bobovac

Položaj starog grada Bobovca između Peruna (lijevo) i grebena Hrid na planini Lipovici, prostorni prikaz - pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2021.

Pristupi Bobovcu
Izvor: Open Streep Map

Objekti na Bobovcu
Izvor: Open Streep Map

1

Topografska skica okolice Bobovca. Na skici su označeni i prilazi gradu.
Ivo Bojanovski, autor skice, ovako je opisao prilaze Bobovcu: Najkraći i najlakši prilaz gradu (otprilike 2 sata laganog hoda) je od Kr. Sutjeske konjskom stazom uz rijeku Bukovicu, a nešto naporniji, ali kraći, stazom preko Hrida (v. sl. 1). Put od Vareša preko Peruna nešto je dulji i naporniji, ali je vrlo ugodan jer prolazi preko planinskih pašnjaka i šumaraka rijetke ljepote. Iz Vareša može se do Bobovca doći i novom cestom preko Pogara i Donje Borovice, ali samo do sela Dragovići. To je prva cesta u tom kraju, ali još nije potpuno završena. (1962.)

Pristup Bobovcu iz smjera Kraljeve Sutjeske

Bobovac - kraljevski grad
Datum objave: 23.12.2017. Proizvodnja: FACE HD TV

AKTIVNOSTI

---

Biciklizam

BIKE REPORTAŽA: http://www.mtb.ba/perun/

---

Aktivnosti u zraku

Perunova greda
Na lokaciji Perunova greda (1280 m n.v.) nalazi se uzletište za paraglajdere. Domaćin na ovome području je: Klub ekstremnih sportova ´Perun´ iz Vareša.
WEB STRANICA KLUBA

IZVORI I LITERATURA

---

[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Perun
[2] http://www.gdjezavikend.ba/zeniko-dobojski-kanton/66-vikend-izlet/667-dobrodoli-u-planinarski-dom-javorje-perun- (2014.)
[3] http://www.nahla.ba/tekstovi12.aspx?tid=185 (2014.)
[4] http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/160-turisticke-atrakcije/nase-preporuke/358-ocevijski-kovacki-majdan-vares$
[5] klubekstremnihsportovaperunva.page.tl/SKI.htm

BOJANOVSKI, Ivo: Stari grad Bobovac i njegova konzervacija. Naše starine, VIII, Sarajevo, 1962. str. 71-96. (PDF)
DUNJALUČAR: Stari grad Bobovac. Dunjalučar, 12.12.2019. (HTML)
FEKEŽA-MARTINOVIĆ, Lidija: Stećci sutješkog kraja. Znanstveni članak. U: Stoljeća Kraljeve Sutjeske. Franjevačka teologija. Sarajevo, 20210. str. 147-182.

• Sažetak; Kao geografska osnova za ovaj rad poslužili su historijski i topografski podaci, te karta sa granicama srednjovjekovne župe Trstivnice (Karta). Na teritoriji ove župe ustanovljene su srednjovjekovne seoske općine: Borovica, Trstivnica (Kraljeva Sutjeska), Brištrani, Poljani, Kakanj, Zgoš ća, Ričica, Doboj i Viduša. Općine su određene prema povijesnim i paleoetnološkim izvorima, te prema prirodi terena. Budući da je kapacitet poljoprivrednog zemljišta bio ekonomski ograničen, rodovska sela su u srednjem vijeku bila mala. Udruživala su se u širu zajednicu organiziranu u seosku općinu. Tako raštrkano selo-općina je bila dominantna forma naselja u srednjovjekovnoj Bosni (Anđelić, 1973., 16-19, 152; isti, 1982., 38). U radu su prvi puta na jednom mjestu sakupljeni i uspoređeni podaci o stećcima na ovom području autora M. Filipovića, Š. Bešlagića i P. Anđelića, kao i literatura koja se odnosi na ovu problematiku. Specifične pojave kao što su stećci na Crkvini u Donjoj Zgošći nisu u potpunosti tretirani (kao što je podroban opis spomenika i ukrasa, te problematika natpisa), već su navedena opća razmatranja o lokalitetu koja se uklapaju u koncepciju rada.

HUSIĆ, Aladin: Bobovac, od pada pod osmansku vlast do ukidanja posade 1540. godine. Znakovi vremena - Časopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu. 2001., 13-14. str 188-205. (PDF) 

• ​Sažetak; Ovim radom pokušali smo obuhvatiti jedan prilično nepoznat period iz prošlosti Bobovca od 1463.-1540. godine. Od 1463. godine Bosna se našla u jednom potpuno drukčijem društveno-ekonomskom i političkom ambijentu u koji su akccptirani mnogi elementi zatečenog stanja posebno u teritorijalno--političkom i administrativnom uređenju osvojenog teritorija. Ipak, uočljivo je da se u užem području Bobovca odstupalo od uobičajene prakse, dakle, napravljena je nešto drukčija administrativna podjela. Ona se ogledala u potpunom ukidanju naziva zatečene administrativne jedinice, ali i reduciranjem prvobitnog prostora i davanjem novoga imena nahija Bobovac. Dio stare župe Trstivnice pripojen je susjednoj nahiji Brod. Duga politička tradicija utvrde Bobovac nastavljena je neposredno i nakon njegovog zauzeča od strane Osmanlija 1463. godine. Kao značajna srednjovjekovna utvrda Bobovac je predstavljao pogodno mjesto za privremeni smještaj lokalnih vojnih i civilnih organa vlasti. U njemu su tako privremeno boravili nahijske starješine, kadija, ali i vojni organi vlasti. Pored toga od 1463. godine kontinuirano je bila smještena i vojna posada koja je konačno 1540. godine ukinuta, a tvrđava potom pretvorena u ruševine.

Karte općine Vareš
http://klubekstremnihsportovaperunva.page.tl/Topografske-Karte-Opcine.htm

Turistička zajednica grada Vareša

Zvijezda bb, 71330, Vareš
info@visitvares.com