|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE SREDNJE BOSNE > Perun (kod Vareša)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Karasovina, 1472 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.1289, 18.2868
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Karasovina, 1472 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.1289, 18.2868
|
|
UvodPerun se nalazi između Vareša i Bobovca ili Kraljeve Sutjeske. Najveći vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu, upravo je Karasovina na Perunu s 1472 metara nadmorske visine. Bez obzira na nadmorsku visinu, Perun je pitoma planina. Inače, ovu planinu često posjećuju biciklisti, motociklisti a redovno se održava i džipijada na putevima i stazama koji su idealni za adrenalinske sportove.
Planina Perun bogata je raznim šumskim plodovima i raznolikim ljekovtim biljem. To je manje poznata, ali planina s velikim potencijalom za razvoj turizma. Dosada rijetko spominjana kao atraktivna izletnička destinacija, nedovoljno isticana a ipak privlačna planina. ENGLISH SUMMARY: Perun (near Vareš)
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
Ime
|
Perun
Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova. Perunovo ime dolazi iz ie. *Perkwunos (ups. lit. Perkūnas). Izvorno je korijen *perk(w)u - značio "hrast" (usp. lat. quercus) ili pak "crnogorica", "pošumljena planina" ili "planina", ali u praslavenskom se razvio u značenje "udariti", srodno sa službom gromovnika. Perun je opisan kao grub čovjek s bakrenom bradom. Vozi se u kočiji upregnutom jarcem te nosi moćnu sjekiru, a katkad i čekić. Sjekiru baca na zle ljude i duhove koja se uvijek vraća u njegovu ruku. Perun je prema većini slavenskih vjerovanja bio vrhovni bog, barem na kraju slavenskog paganizma. Najstariji vrhovnik vjerojatno je bio Rod, a nejasno je kako je Perun preuzeo njegovo mjesto. Drugi kandidat za vrhovnika među nekim Slavenima bio je Svarog, Perunov otac. Kao i s mnogim indoeuropskim bogovima gromovnicima, s Perunom se povezivao hrast. U južnoslavenskim tradicijama označeni hrastovi stajali su na granicama zemalja. Perunova svetišta gradila su se na vrhovima planina i brda ili u posvećenim gajevima ispod drevnih hrastova. To su bila mjesta za štovanje i žrtvovanje bikova, volova, ovnova i jaja. Čini se da su prinošene i ljudske žrtve. Dolaskom kršćanstva crkvenjaci nisu znali kako potisnuti nadmoćna stara vjerovanja Slavena. Istočna ortodoksna Crkva uspjela je prenijeti Perunove karakteristike na novog kršćanskog sveca - svetog Iliju, koji je postao gromovnik (Ilija Gromovnik), na osnovi starozavjetnog proroka Ilije koji je vozio vatrenu kočiju nebom, a to se činilo dobrom zamjenom za starog boga gromovnika i njegove vatrene munje. Na zapadu je Rimska katolička Crkva ponudila svetog Mihaela arkanđela koji je, kao zapovjednik nebeske vojske i progonitelj zla, mogao dobro zamijeniti Perunovu ulogu. Moguće je da je u nekim mjestima Perun zamijenjen svetim Vidom, no već je vjerojatno u davnija vremena Perunov kult bio izazvan rastućim Svetovidovim kultom. Na nekim folklornim razinama neke su Perunove karakteristike prenesene i na kršćanskog Boga.Osim na svetog Iliju, Perunova su obilježja prenesena i na svetog Jurja koji od negdašnje legende sveca mučenika postaje svetac vitez, a ujedno i zmajoubojica (povezanost zmaja i zmijskog Velesa). Shodno tomu, u brojnim se krajevima i do današnjih dana održao kult Zelenog Jurja. Jurju se pjevalo u sušnim vremenima da donese kišu (usp. kišu kao rezultat borbe Peruna i Velesa), a bio je zaštitnik plodnosti općenito. [1] |
Reljef ´Perun pobjedi Velesa´iz Žrnovnice (HR)
Perunika
Iris germanica ili perunika/bogiša; cvijet koji, prema vjerovanju, izraste na mjestu koje Perun pogodi munjom. 
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Perun (kod
Vareša), prostorni prikaz - pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Perun (kod
Vareša), prostorni prikaz - pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Priče iz planine
|
Planinarstvo, izletništvo i dr...
Prvo Planinarsko drustvo u Varešu osnovano je 1926. pod nazivom "Kosmos". Najpoznatija izletista tadasnjih planinara bila su upravo na Perunu i Krečanama, gdje su izgradjene i planinarske kuće. Dom na Perunu je pocetkom II svjetskog rata zapaljen,a obnovljeno drustvo pod nazivom P.D. Perun izgradilo je novu, jos i danas prekrasnu gradjevinu dom "Javorje" i pustilo u rad u 8. mjesecu 1952. godine. 1978. pocela sa radom Škola skijanja. 1982. Postavljen Ski lift na Perunu. 1985. Pušten u rad ski lift na Ponikvama. [5] |
Stavnja
|
|
Vareš
|
Vareš i okolina prije rata u Bosni. Snimak iz 1986 godine.
|
Kapela na Stogiću
Kapela na Stogiću je mala grobljanska katolička kapela na vareškom groblju Stogiću. Prema tvrdnji fra Vitomira Slugića, sama kapelica djelo je Ivana Meštrovića. Projekt tornjića na njoj je u 20. st. napravio Jože Plečnik, poznati slovenski arhitekt, čije je to jedino djelo u BiH. Argument je da bez ozbiljne reference prof. Plečnik ne bi radio tornjić. Kapela je bila prvo na starom groblju na Rudi koje je zatvoreno 1954. zbog proširenja rudnika. Kapela je prenesena je s Rude na Stogić nakon što je Ruda prestala biti mjestom pokopa 1954. godine. Prenašanjem je kapela izgubila na izgledu, pa se to poslije popravilo novom kapelom. Kapela na Stogiću ima patrona Sve Svete. Kapela se već dugo vremena ne koristi kod ukopa nego samo kad su mise na svetkovinu Svih Svetih. Pišući na jednome mjestu o Plečniku i Bosni, Ivan Lovrenović također spominje i kapelicu u vareškom groblju, pa kaže: da ju je po “neprovjerenim legendama crtao Ivan Meštrović”, a tornjić na njoj “malen kao igračka” pripisuje se Plečniku. Gotovo nevjerojatno zvuči da su autori male i grobljanske kapele, negdje u brdima Bosne i nigdje drugdje u Bosni i Hercegovini, dva velika genija. Jedan od njih je najveći hrvatski kipar i arhitekt Ivan Meštrović (1883.-1962.), a drugi najveći slovenski arhitekt Jože Plečnik, obojica pritom i velikani svjetskoga ugleda. IZVORI Kapela na Stogiću. Wikipedija Kapela na Stogiću. Turistička zajednica Vareš PROČITAJ VIŠE IVANKOVIĆ, Željko: Bilješke o zavižaju (126) - Meštrović, Plečnik i Vareš |
|
|
Vareš Majdan
|
Smjestio se na cesti Breza-Vareš, nekoliko kilometara prije Vareša. Mjesto je bilo poznato po tadicionalnoj proizvodnji željeza. U srcu obližnje planine Zvijezde nalaze se kovački majdani (prema mjestu Oćevija nazivaju se oćevijski majdani) u kojima se već 800 godina na isti način kuje željezo uz pomoć vodene energije. Ovakav način kovanja željeza sačuvao se još samo na planini Schwarzwald u Njemačkoj, te su zbog toga oćevijski majdani ujedno i jedinstveno mjesto koje svakako treba posjetiti. [4]
Uspon od Vareš Majdana do planinarskog doma Javorje Od Vareš Majdana ima oko 2 sata malo jačeg uspona kroz borovu šumu, preko Velike Upine, do planinarskog doma Javorje, koji se smjestio na jednom proplanku na 1427 m. Polazak je iz Vareš Majdana markiranom stazom. TEHNIČKI PODACI lakši do srednje teški uspon |
Zanimljivosti
Jezero "0" Jezero "0" ("Nula") je umjetno jezero koje se nalazi između Vareša i Vareš Majdana; ostatak je to površinskog kopa koji je napušten tijekom rata u BiH 1990-ih, nakon čega se kop napunio vodom i ima dubinu do čak 150 metra. Ljeti se građani Vareša u njemu kupaju. |
|
Planinarski dom Javorje NADMORSKA VISINA 1427 m
Na Perunu se, okružen gustom jelovom i borovom šumom, i ne tako daleko od civilizacije, nalazi planinarski dom "Javorje". Do doma ima nekih sat do sat i pol hoda obilježenim stazama iz Vareša i Vareš Majdana. Domaćom kuhinjom, zdravom hranom i čistom planinskom vodom bit će počašćen svaki gost koji ima i mogućnosti korištenja roštilja, peke u krugu doma kao i druge usluge po vašoj želji i dogovoru. Dom ima kapacitet od 42 ležaja.
|
Karasovina
Naslovna fotograifja
Pogled iz doline Stavnje na greben Karasovine |
Od Planinarskog doma Javorje do Karasovine (odn. Karahasanovina), najvišeg vrha planine (1472 m) ima oko 45 minuta hoda. Sam vrh je šumovit i nema značajniji pogled, ali se npr. prilikom povratka u pl. dom može obilći vidikovac Popov Smet, s kojega se pruža pogled na planine središnje Bosne (Budoželjska pl., Čemerska pl., Zvijezda), ali i dalje (Trebević, Jahorina ...). Karasonvina je najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu.
|
Bobovac
Položaj starog grada Bobovca između Peruna (lijevo) i grebena Hrid na planini Lipovici, prostorni prikaz - pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Pristupi Bobovcu
Izvor: Open Streep Map 
Objekti na Bobovcu
Izvor: Open Streep Map 
1
Topografska skica okolice Bobovca. Na skici su označeni i prilazi gradu.
Ivo Bojanovski, autor skice, ovako je opisao prilaze Bobovcu: Najkraći i najlakši prilaz gradu (otprilike 2 sata laganog hoda) je od Kr. Sutjeske konjskom stazom uz rijeku Bukovicu, a nešto naporniji, ali kraći, stazom preko Hrida (v. sl. 1). Put od Vareša preko Peruna nešto je dulji i naporniji, ali je vrlo ugodan jer prolazi preko planinskih pašnjaka i šumaraka rijetke ljepote. Iz Vareša može se do Bobovca doći i novom cestom preko Pogara i Donje Borovice, ali samo do sela Dragovići. To je prva cesta u tom kraju, ali još nije potpuno završena. (1962.) |
Pristup Bobovcu iz smjera Kraljeve Sutjeske
Bobovac - kraljevski grad
Datum objave: 23.12.2017. Proizvodnja: FACE HD TV |
AKTIVNOSTI
Biciklizam
|
|
BIKE REPORTAŽA:
http://www.mtb.ba/perun/
|
Aktivnosti u zraku
Perunova greda
Na lokaciji Perunova greda (1280 m n.v.) nalazi se uzletište za paraglajdere. Domaćin na ovome području je: Klub ekstremnih sportova ´Perun´ iz Vareša.
WEB STRANICA KLUBA
Na lokaciji Perunova greda (1280 m n.v.) nalazi se uzletište za paraglajdere. Domaćin na ovome području je: Klub ekstremnih sportova ´Perun´ iz Vareša.
WEB STRANICA KLUBA
IZVORI I LITERATURA
|
[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Perun
[2] http://www.gdjezavikend.ba/zeniko-dobojski-kanton/66-vikend-izlet/667-dobrodoli-u-planinarski-dom-javorje-perun- (2014.) [3] http://www.nahla.ba/tekstovi12.aspx?tid=185 (2014.) [4] http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/160-turisticke-atrakcije/nase-preporuke/358-ocevijski-kovacki-majdan-vares$ [5] klubekstremnihsportovaperunva.page.tl/SKI.htm BOJANOVSKI, Ivo: Stari grad Bobovac i njegova konzervacija. Naše starine, VIII, Sarajevo, 1962. str. 71-96. (PDF)
DUNJALUČAR: Stari grad Bobovac. Dunjalučar, 12.12.2019. (HTML) FEKEŽA-MARTINOVIĆ, Lidija: Stećci sutješkog kraja. Znanstveni članak. U: Stoljeća Kraljeve Sutjeske. Franjevačka teologija. Sarajevo, 20210. str. 147-182.
|
Turistička zajednica grada Vareša
Zvijezda bb, 71330, Vareš info@visitvares.com |
