|
|
UvodČabarski kraj zauzima krajnji sjeverozapadni dio Gorskog kotara, a omeđuje ga državna granica sa Slovenijom, rijeke Čabranka i Kupa, te planina Risnjak. Radi se o gorskom kraju s pretežitim visinama između 325 i 1200 metara te dva izdvojena prostora. Viši i veći na jugozapadu pošumljen je i nenastanjen s brojnim udubljenjima i planinama poput Risnjaka, Snježnika, Guslice, Jelenca i visinama iznad 900 metara. Drugi, niži sjeveroistočni dio, čine doline Čabranke i Kupe te položeni kraj uz prometnicu Prezid-Tršće-Gerovo. Tu su smještena sva značajnija naselja: Čabar, Prezid. Tršće, Gerovo i Plešca. Čabarsko područje smjestilo se na 28.205 hektara površine, od čega je preko 21.000 ha pod šumom, čime ovaj kraj predstavlja najšumovitije područje u Hrvatskoj. Osim pet većih naselja tu je još tridesetak manjih sela i zaselaka u kojima danas živi oko 3.800 stanovnika.
ENGLISH SUMMARY: Čabar area (Čabarski kraj)- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Čabarskog kraja
Oglašavajte ovdje:
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Govor čabarskog kraja Govor čabarskog kraja upisan je 2015. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, Govor čabarskog kraja (područje današnjega grada Čabra) jedan je od najsloženijih, najinteresantnijih i najarhaičnijih govora kajkavskog dijalekta u Hrvatskoj. Domaći govor čabarskog kraja (Gerovo, Tršće, Prezid, Čabar i Plešce) dobro se sačuvao kroz stoljeća zahvaljujući zatvorenosti i prometnoj izoliranosti čabarskog kraja i neznatnim naseljavanjima iz susjednih govornih područja poslije pogibije vlasnika tog kraja, Petra Zrinskog. Sačuvan je i zbog same strukture toga govora i velike razlike u odnosu na standardni jezik, a isto tako i stanovništva koje usprkos školi, radiju, televiziji i tisku, čuva svoju staru riječ. Tako da i gotovo svaka nova riječ dobiva domaći oblik i naglasak. Čabarski dijalektalni tip poseban je po svojoj raznolikoj strukturi i po pet mjesnih idioma-gerovski, tršćanski, čabarski, prezidanski i plešćanski. Nema velikih razlika u tim idiomima i zbog toga ih zajedno nazivamo govorom čabarskog kraja. |
Stare fotografije iz čabarskog kraja 1885 - 1939
Datum objave: 11.7.2016. Autor: Gorski kotar Retrografija Opis: Stare fotografije iz čabarskog kraja 1885 - 1939 Čabar, Gerovo, Prezid, Tršće, Plešce, Sveta Gora i ostalo. Izvor: Ogranak Matice hrvatske Čabar i ZTK Čabar Uredio: Ivan Janeš Posjetite nas na facebook grupi 'Gorski Kotar - Retrografija' Čabarska dolina - proizvedeno 1953. godine
Datum objave: 6.3.2016. Autor: Gorski kotar Retrografija Opis: Čabarska dolina - proizvedeno 1953. godine, Gorski Kotar, Hrvatska (Croatia) Izdavači: Ogranak Matice hrvatske u Čabru i ZTK Čabar (2012.) Priredio: Ivan Janeš Snimatelj: Filmske novosti (Beograd); Snimljeno: Filmskom kamerom Sadržaj: Čabar |
Povijesni pregled
|
Drugi svjetski rat
Talijanska okupacija kotara Čabar i početci talijanizacije. Dogovorom Pavelića i Mussolinija čabarski je kraj postao dio Italije. U početku su Talijani gradili ceste, pa je tako mnogo ljudi dobilo zaposlenje. Talijani su počeli sjeći šume na kojima je također mnogo ljudi dobilo posao, pa su ljudi bili u početku zadovoljni jer su mogli raditi i zaraditi za život. No, Talijani su pokušali iskorijeniti lokalni hrvatski karakter nametanjem talijanskog jezika u školama, promjenama imena naselja, dovođenjem talijanskih učitelja, postavljanjem natpisa s parolama "Ovdje se govori talijanski", "Ovdje se pozdravlja rimskim pozdravom" i sl. Pobuna, represalije i deportacija. Na pokušaje potpune talijanizacije ovih prostora stanovnici su počeli dizati pobune i na kraju oružane sukobe, koje je vodio partizanski pokret, kojemu se počelo priključivati sve više ljudi. Talijani su na to odgovorili represivno, činjenjem zločina nad domaćim stanovništvom. Talijani su pljačkali i spaljivali kuće iz kojih je netko od ukućana bio u partizanima, palili cijela sela, uzimali taoce i strijeljali ljude radi odmazde, zatvarali sumnjive. Masovna paljenja kuća okupator je izvršio početkom lipnja/juna 1942. godine, nakon napada partizana na fašističku kolonu na Kozjem Vrhu. U razdoblju od 20.7.1942. sve do 8.8.1942,, na čabarskom području spaljeno je 1.530 objekata, od čega 811 kuća i preko 750 gospodarskih objekata. Represija je kulminirala u kolovozu/avgustu 1942. godine prisilnim odvođenjem velikog broja ljudi iz čabarskog kraja ovog područja u fašističke koncentracijske logore u Kamporu na Rabu i u Italiju. Stanovništvo je, čak i djeca, prvo odvođeno u prihvatne logore u Bakru i Lovranu, odakle je potom upućivano u logor na Rab i manjim dijelom u talijanske gradiće Gonars, Treviso i dr. Od preko 3.000 interniranih stanovnika većinom su bila djeca, žene i starci. Jedan od njih, tada kao dječak od 5,5 godina, bio je poznati goranski proučavatelj povijesti i publicist Slavko Malnar (iz sela Ravnice). Zbog izuzetno lošeg stanja u logorima (glad, nehigijenski uvjeti življenja, uši i bolesti od čega su masovno umirala djeca a postepeno i svi fizički slabiji) reagirala je i tadašnja međunarodna humanitarna zajednica pa je dio zatočenika krajem studenog/listopada te godine premješteni u Gonars, gdje su ostali do 8.9.1943. godine i kapitulacije Italije. Dio logoraša nije upio doživjeli oslobađanje. Već idućeg dana mnogi su pješice krenuli kući, pri čemu je njih stotinjak uhvatila njemačka vojska i prisilno ih otpremila u zlogasni Dachau iz kojeg ih se pola nije vratilo. Nakon povratka iz logora u čabarski kraj logoraše su zatekla zgarišta spaljenih kuća, opustjele oranice, nedostatak odjeće i hrane. Njima su tada pomogli susjedi Slovenci. Ukupno je U Kamporu na Rabu u četiri mjeseca umrlo je 480 ljudi s područja čabarskog kotara, od toga 109 djece, a u desetak mjeseci boravka u Gonarsu umrlo je njih 423, od čega 146 djece. IZVORI KRMPOTIĆ, Marinko: Škole su mjesto gdje treba prenositi istinu. Čabarski kraj obilježio povratak Gorana iz fašističkih logora. Novi list, 11.9.2023.; Š. D. Posjet učenika i članova UABA podružnice Matulji gradu Čabru. Udruga antifašističkih boraca i antifašista Liburnije, 13.10.2014. |
Gorski Kotar - Čabarski kraj, Zagreb, Bakar, put parobrodom u Ameriku (1930-te godine)
Autor: Gorski kotar Retrografija Datum objave: 24.6.2017. Opis. Gorski Kotar - Čabarski kraj, Zagreb, Bakar, Put parobrodom u Ameriku kroz Siciliju, Gibraltar, dolazak u New York, Kansas City (1930-te godine) Gorski Kotar (Croatia); Zagreb; Bakar (Croatia); Steamship trip to USA via Sicily, Gibraltar Strait, and arrival to New York; Kansas City (1930s) Izdavači Ogranak Matice hrvatske u Čabru i ZTK Čabar (2012.) Uredio i montirao: Ivan Janeš Snimatelj: Cvetko Čukli (Gerovo) Snimljeno: 16 mm kameron SADRŽAJ: Sveta Gora, Gerovo, Lividraga, Smrekova Draga, Tršće, Čabar, Zagreb, Ivan Goran Kovačić, Bakar, Put u Ameriku (Sicilija, Gibraltar, New York)i život u Americi, Kansas City Posjetite nas na facebook grupi 'Gorski Kotar - Retrografija' / gorskikotarretrozbirka Sadržaj: - Gorski Kotar: Sveta Gora, Gerovo, Smrečje - Mali Lug Crkva na Hribu Steklice Hrib Kupari Gerovski Kraj - Pačešje Lividraga Gicijevi dvori Lazac Srebrna Vrata Snježnik Risnjak Vršič (Vršiček) Smrekova Draga Farjev Laz Jelenc Čabranska polica Graničarska vojarna javor Granica Škodovnik Milanov Vrh Runc Kozji Vrh Tršće Čabar - Zagreb (Ivan Goran Kovačić) - Bakar - Put parobrodom u Ameriku, Sicilija, Gibraltar, dolazak u New York - Kansas City Prema popisu stanovništva od 31.3.1942., koji su vršili sami Talijani, općine Čabar, Gerovo, Plešce i Prezid imale su ukupno 8.362 stanovnika, a popisom od 1.9.1942. u tim općinama je živjelo samo 3.950 stanovnika ili 4.406 stanovnika manje. Od tih 4.406 stanovnika oko 3.650 stanovnika je završilo u logoru na Rabu, a manji dio u Gonarsu i Trevizu. Ostala razlika odnosi se na 236 strijeljanih tijekom prvih sedam mjeseci 1942. godine te nekoliko stotina onih koji su izbjegli ili su otišli u partizane. |
Tradicionalni radovi i privređivanje
Poljoprivreda
Stočarstvo
|
Od kraja 20. i početkom 21. stoljeća Gorskog kotara ubrzano se gasilo. Gorski kotar je surov kraj za bavljenje stočarstvom; uvjeti su loši za proizvodnju, velik je problem s kasnim mrazevima, ranim mrazevima, problem s proizvodnjom krme, naročito žitaricama jer tu divljač odradi svoje. Najveći udarac zadao mu je prestanak otkupa mlijeka početkom 21. stoljeća. Od tada su do 2024. godine na čabarskom području ostale samo tri male obiteljske sirane koje nisu željele napustiti tradiciju proizvodnje sireva.
Obitelj Pintar iz Čabarskog kraja vlasnici su mini sirane. Svo mljeko prerađuju u svoje proizvode, a njihovi su sirevi, proizvedeni po tradicionalnoj recepturi, postali prepoznatljivi. Obitelj Malnar iz Tršća, registrirala je proizvodnju svježeg sira i vrhnja do 50 litara dnevno jer za takvu vrstu registracije ne trebao imati siranu. |
Priče iz kraja
U DOLINI ČABRANKE
Čabranka
Tok rijeke Čabranke jugoistočno od Čabra
|
Čabranka je rijeka u Gorskom kotaru, duga 17,5 km; lijevi pritok Kupe. Duž toka rijeke prolazi i hrvatsko-slovenska granica. Izvire pod Obrhom (546 m), sjeverozapadno od Čabra, a ulijeva se u Kupu kod Osilnice u Sloveniji, i sjeveroistočno od Gerova. Kraj Čabra nalazi se mala hidroelektrana. U rijeci ima pastrve.
|
Čabar
|
Čabar, grad i središte gradskoga upravnog područja, Primorsko-goranska županija, Gorski kotar, u dolini rijeke Čabranke, na 523 m nadmorske visine, uz hrvatsko-slovensku granicu, 40 km sjeverozapadno od Delnica; grad ima 412, a gradsko upravno područje 3770 stanovnika (2011). Drvna industrija. Poljodjelstvo; stočarstvo; ribnjačarstvo (pastrva). Turizam. Župna crkva sv. Antuna Padovanskoga (1663), kaštel Zrinskih s etnološkom i lovačkom zbirkom, dvor obitelji Paravić (XIX. stoljeće). Prvi se put spominje 1642. kao posjed Zrinskih. Zahvaljujući obližnjim rudnicima limonita, Petar Zrinski je u Čabru 1651. dao izgraditi talionicu željeza i kovnicu, što je potaknulo doseljavanje stanovništva (iz Kranjske) i brži gospodarski razvoj. Nakon sloma Zrinsko-frankapanske urote (1670) pripao Dvorskoj komori. U posjedu obitelji Paravić (1798–1866) i Ghyczy (1866–1945). Industrijalizacijom nakon II. svjetskog rata u Čabru započinje depopulacija. Čabarskom gradskom upravnom području pripada 41 naselje, od kojih su dva nenaseljena, a 10 naselja ima 10 ili manje stanovnika.
IZVOR https://proleksis.lzmk.hr/16418/ 
Pogled na grad Čabar
Povijesni pregled
Čabar je jedno od najmlađih mjesta ovoga kraja. O njemu do 17. stoljeća nema gotovo nikakvih podataka. Jedan od prvih spomena Čabra je onaj iz 1642. u Grobničkom urbaru, gdje se navodi kao posjed grada Grobnika, a novija istraživanja prvu pojavu imena Čabar nalaze u dokumentu iz 1522. godine. Osnovan je zbog pronalaska željezne rudače, zbog čega je velikaš Petar Zrinski, koji se smatra utemeljiteljem Čabra, dao sagraditi dvorac, kovačnice te prostor za smještaj radnika. Izgradnja cijelog kompleksa, koji je uključivao i prvu ljevaonicu i kovačnicu, završena je za samo devet godina, odnosno 1651. U vrijeme Zrinskih uglavnom su se proizvodili alati od željeza (npr. sjekire i motike), ali i obruči za bačve koji su se kasnije, preko Bakra, izvozili dalje po svijetu. Priče da su se ovdje lijevale i topovske kugle. Prema jednoj predaju ovdje su se nakon Prvoga svjetskog rata proizvodile bačve koje je kupovao Al Capone, jer je tu bilo izvrsno drvo i veliki znalci. Prema jednom podatku kod Zrinskog je bilo zaposleno 200 kovača, a ukupan broj ljudi koji su radili kod njega (šumari, vozači i dr.) se procjenjuje na oko 1200 – 1500. Smaknućem Zrinskih 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu, gospoštiju Čabar plijeni Ugarska, a zatim dolazi pod Austrijsku komoru. Kralj Franjo II. Čabarsku gospoštiju 1798. godine daruje plemiću Matiji Josipu Paraviću, a mađarski grof Ghyczy udajom za udovicu Paravić 1866. postaje novi vlasnik te se za vrijeme vladavine te plemićke kuće u dvorcu nalazi i zoološki vrt. Za vrijeme okupacije Italije Čabar je dobio ime Concanera, a nakon talijanske kapitulacije dvorac (kurija) je potpuno opljačkan. Dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata na vlastelinstvu Ghyczy izvršena je agrarna reforma i nacionalizacija u korist države, a dvorac Zrinski imao je razne namjene sve dok 1984. godine nije detaljno obnovljen u izvornom vanjskom obliku. Znamenitosti
Dvorac Petra Zrinskog
Kaštel Petra Zrinskog iz 1651. godine nalazi se u središtu Čabra i moguće ga je razgledati uz prethodnu najavu Gradu Čabru. Stalni postav u dvorcu čine zavičajna (etnografska) zbirka, zbirka radova Vilima Svečnjaka, akademskog slikara i grafičara te interpretacijski centar u sklopu projekta "Putovima Frankopana". Danas je vlasnik dvorca Grad Čabar, a u njemu se nalazi i ured gradonačelnika. Tu se nalaze i knjižnica i prostorije ogranka Matice hrvatske. U dvorcu se čuvaju i stališi duša od otprilike početka 18. stoljeća u kojima su svećenici bilježili ženidbe te datume rođenja, a zapisi se protežu sve do kraja 19. stoljeća. Zavičajna zbirka. Svjedoči o povijesti ovoga kraja i životu njegova stanovništva. Soba u kojoj se nalazi prikaz kovačnice, s prikazom tradicionalne obrade metala i zbirkom kovačkih alata koji su se koristili (peć, mijeh, nakovnji, čekići i dr.), a koje su donirali ovdašnji ljudi. Dijelovi kovačnice pripadali su jednom čovjeku iz Zamosta. U zbirci se nalazi i mlin za mljevenje ili brušenje koji se počeo koristiti tek nakon doba Zrinskih, čiji su radnici do tada sve radili na ruke. Radio je na principu da se pomoću vode pomiče čekić koji udara u metal, a radnik mora samo mijenjati metal kada je obrađen. Većina alata označena je žigom kako bi se znalo kojoj su kovačnici pripadali. U dvorcu se također čuvaju i razni predmeti i alatke iz doba Zrinskog: potkove, kliješta, srpovi i razni drugi predmeti od željeza, nekoliko primjeraka željezne rudače (sto kilograma rudače koju je trebalo iskopati pa zatim dovesti, zagrijati, rastopiti i pročistiti, dalo bi kilogram i pol željeza, što je otprilike dosta materijala za jednu tadašnju sjekiru). U zbirci se nalazi mnoštvo fotografija koje prikazuju Čabar iz prošlih vremena, na kojima se mogu vidjeti pilana i mlin vlasnika Poje Ivka, mlin i kovačija čiji su vlasnici bili Križ, Volf i Blaž, slapovi Čabranke, hidrocentrala, kao i ribogojilište Ghyczyja iz 1880-ih godina - Franciska Ghyczy uredila je i otvorila na izvoru Čabranke prvo pastrvsko ribogojilište u Hrvatskoj 1882. godine. U sklopu zavičajne zbirke nalazi se sobica koja dočarava život goranske obitelji s mnoštvom uporabnih predmeta. Ondje su cipelica koja je djeci vjerojatno bila i jedina igračka, nekadašnja ploča za pisanje, kao i donacije ljudi goranskoga kraja koji su emigrirali u inozemstvo. U sobi u kojoj je nekad bila donacija lovačkih trofeja, uređen je frankopanski interpretacijski centar* u kojem se proučava srednjovjekovna fortifikacijska gradnja. *Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana spaja sedamnaest kaštela i tri sakralna objekta povezana s obitelji Frankopan u Primorsko-goranskoj županiji. Interpretacijski su centri uređeni i opremljeni u frankopanskim kaštelima u Kraljevici, Krku, Bakru, Bribiru, Čabru i Brodu na Kupi te na Trsatu i Grobniku. Svaki centar u fokus stavlja jedno područje vrijedne frankopanske baštine. Galerija slika akademskog slikara Vilima Svečnjaka. Galerija se nalazi na samome vrhu dvorca. Pokojni Vilim Svečnjak (1906.1993.), poznati akademski slikar, grafičar i počasni građanin Grada Čabra u znak dobre volje i prisjećanja na dane djetinjstva koje je proveo u Čabru, 1987. godine poklonio je Gradu četrdesetak svojih radova. U stalnom postavu nalazi se 45 originalnih djela. Četiti njegova rada iz postava proglašena su remek djelom, a zajedno s ostalim slikama izloženi su u dvorcu Zrinski u galeriji. Mnogi ne znaju za njegovu ostavštinu Gradu Čabru koja je pravo kulturno bogatstvo. Svečnjak je sâm odabrao radove i njihovo mjesto u postavu. Pozivnice za svoje izložbe crtao je rukom i zatim kopirao, tako da je zapravo slao svoja originalna djela kao poziv na izložbu. U galeriji se nalaze njegov štafelaj, paleta, kistovi, kuta, razni dokumenti iz njegova života, svjedožbe, vojnička isprava i dr. Svečnjak je bio član grupa "Zemlja" i "Mart", te član HAZU-a posljednih pet godina svoga života. Svečnjakov otac, fotograf, na nagovor prijatelja došao je u Čabar 1908. godine napraviti atelje. Vilim je tada imao dvije godine. Priča se kako je Svečnjak zavolio umjetnost i slikarstvo kada je u pivnici vidio radnika koji je oslikavao bačve. Umjesto da se druži s vršnjacima, on bi nakon osnovnoškolske nastave gledao kako se bačve oslikavaju. Tunel od Dvorca Petra Zrinskog do Tropetarske stjene. Priča se da je u podnožju dvorca postojao tunel koji je služio Zrinskom za slučaj potrebe za bijegom, a izlaz je bio na Tropetarskoj stijeni, najvećem brdu u okolici. No, ulaz u tunel je navodno zazidan jer su se djeca ondje igrala, a postojala je opasnost od urušavanja. Ne zna se sigurno je li tunel postojao. Spomenik braniteljima Domovinskog rata Izvor Čabranke IZVOR KRŠOVNIK Jakov: Evo zašto je dvorac Petra Zrinskog u Čabru idealno mjesto za bijeg od ljetnih vrućina. Novi list, 17.7.2020. 
Čabar, pogled prema dvorcu Zrinskih
Čabar, Trg kralja Tomislava
|
Čabar, crkva sv. Antuna Padovanskog
Čabar, kapelica Srca Isusova
Čari Čabarskog kraja (1992)
Datum objave: 11.8.2016. Objavio: Gorski kotar Retrografija Opis:Čari Čabarskog kraja (1992) Izdavač: Ogranak Matice hrvatske u Čabru (2012.) Priredio: Ivan Janeš HRT urednik: Marijan Bušić Scenarij: Marijan Bušić, Zlatko Pochobradsky Posjetite nas na facebook grupi 'Gorski Kotar - Retrografija' Čabarski Kraj - Gorski Kotar, Hrvatska 1970-80tih godina
Datum objave: 30.1.2016. Objavio: Gorski kotar Retrografija Autor: Čabarski Kraj - Gorski Kotar, Hrvatska (Croatia) Videozapis iz 1970-80tih godina Izdavač: Ogranak Matice hrvatske u Čabru (2012.) Priredio: Ivan Janeš Snimatelj: Stjepan Kardoš (Zagreb); Snimljeno: TV kamerom Sadržaj: Čabarski kraj Čabar, Gerovo, Mali Lug, Hrib, Sokoli, Gorači, Tršće, Parg, Prezid, Milanov Vrh, Runc Posjetite nas na facebook grupi 'Gorski Kotar - Retrografija' Film Josipa Malnara: Čabar i okolica 1992-1994
Datum objave: 15.11.2017. Objavio: Gorski kotar Retrografija Opis: Film Josipa Malnara: Čabar i okolica 1992-1994 Snimljeno: 1992. - 1994. godine Izvor: Ivan Janeš, prof. Posjetite nas na facebook grupi 'Gorski Kotar - Retrografija' Đir s Davorom Jurkotićem S03E02 - Čabar (Kristijan Rajšel)
Datum objave: 23.4.2019. Autor: Đir s Davorom Jurkotićem Čabar area
Datum objave: 6.12.2016. Autor: Marko Moguš Opis: Čabar area, located in Croatia - county of Gorski kotar |
Plešca
Znamenitosti
Palčava šiša, posjednička kuća iz 19. stoljeća u Plešcu.U njoj je Marko Smole, etnografski zaljubljenik koji običaje, mitologiju, kulturnu baštinu i povijest Gorskog kotara čuva od zaborava i predstavlja novim generacijama, smjestio svoju kulturno-etnografsku zbirku. |
|
Zamost
Znamenitosti
Stari mlin i pilana u Zamostu
Stari mlin i pilana u Zamostu
IZMEĐU PREZIDA I TRŠĆA
Tršće
|
Znamenitosti
Staze "Stopama tršćanskih rudara" i "Staza predatora" 
|
TRŠĆE - POUČNO PJEŠAČKE STAZE Turističko-edukativna šetnica "Staza predatora" Staza je duga 1,7 km, s najvišom točkom na 835 i najnižom na 816 m n.v. Vrijeme obilaska staze iznosi oko 1 sata. Na stazi su postavljene makete u prirodnoj veličini tri predatora koji žive u Gorskom kotaru: sivog vuka, euroazijskog risa i smeđeg medvjeda, te također i jelena, srnjaka, lisice, divlje svinje i tetrijeba. Uz maketu nalaze se i table s osnovnim podacima o svakoj životinji. Na području staze nalazi se i mali botanički vrt s informativnim pločama vezanim uz jestive šumske plodove, proljetnice i bukovo-jelovu šumu. Staza je lagana za šetnju, označena putokazima i ekološkim porukama te klupicama za odmor. Poučna botanička staza Tršće Ova staza cijelim putem prati "Stazu Predatora", s posebnim oglasnim pločama. Staza tršćanskih rudara Tršće - Prošlost - O župi - Okolica Tršća (2005)
Datum objave: 12.8.2016. Objavio: Gorski kotar Retrografija Opis: Pokrovitelj: Matica Hrvatska Ogranak u Čabru Snimak i montaža: Alen Leš; Autori: Alen i Katarina Leš; Autori teksta: Branka Arh, Željko Malnar; Tekst čitala: Katarina Leš Posjetite nas na facebook grupi 'Gorski Kotar - Retrografija' 
|
Ravnice
|
Iz prošlosti sela. Iz sela Ravnice su talijanski okupatori 1942. godine odveli svih tadašnjih 155 stanovnika, među kojima je bilo 58 djece koja su, kao i odrasli, optužena da su komunisti. Jedan od njih, tada kao dječak od 5,5 godina, bio je poznati goranski proučavatelj povijesti i publicist Slavko Malnar (iz sela Ravnice).
|
RUDNIK
|
|
Crni Lazi
Farjev Laz
|
U Farjevom Lazu nalazi se uzgajalište tetrijeba, službenog naziva Srednjoeuropski uzgojni centar tetrijeba gluhana. Idejni začetnik projekta zaštite i obnove tetrijeba gluhana na području Gorskog kotara bio je dr. sc. don Ivica Križ, predsjednik Udruge za zaštitu životinja "Tetrijeb" (osnovana 2012. godine). Tetrijeb gluhan, strogo zaštićena planinska ptica iz ledenoga doba, rapidno izumire, a Udruga "Tetrijeb" jedina u Hrvatskoj od Ministarstva zaštite okoliša i prirode ima dozvolu za uzgoj.
Središnji dio uzgajališta je volijera, ograđeni prostor u kojem su ptice zatvorene, ali također mogu u njemu letjeti. Izgrađena je na autohtonom povijesnom pjevalištu tetrijeba gluhana na oko 1000 m nadmorske visine. Ptice tu mogu samostalno živjeti u prirodnom okruženju bez prisustva čovjeka, praćene videonadzorom, a teren je pogodan i za foto-lov. U okolnoj šumi i danas se može naići na slobodnog tetrijeba gluhana. Volijera služi predpodivljavanju životinja. Na mjestu današnje volijere nekad je bio ljetnikovac poznatog čabarskog veleposjednika Kalmana Ghyczyja (1878.-1954.), koji je u njega često pozivao goste, lovce na tetrijeba gluhana. Tijekom Drugog svjetskog rata ljetnikovac je do temelja porušen, ali su i danas vidljivi temelji štale u kojoj su bili smješteni konji za lov na tetrijeba gluhana. Unutar volijere (dimenzija: 72m x 72m x širine i 4 – 8 m visine) nalaze se stabla smreke, jele, bukve, bora, javora, gloga, jagoda, malina te mravinjac. Ima ugrađenu automatsku hranilicu i nisku nadstrešnicu koja štiti ptice od kiše i snijega. U volijeri su napravljene pregrade da ptice mogu nisko letjeti, budući da je tetrijeb gluhan pri letenju vrlo nespretan, na što najviše utječe njegova težina. IZVOR Helena Rant Malnar. Osnovna škola P. Zrinski. Čabar, 2021. PROČITAJVIŠE KUFNER, Blanka: Veliki entuzijast don Ivica Križ intenzivno radi na zaštiti tetrijeba gluhana - ptice iz ledenog doba. Agroklub, 12.9.2019. |
U Farjevom Lazu nalaze se ostaci ljetnikovca plemićke obitelji Ghyczy (u izgovoru obično: Gitzi), prirodni i uređeni izvor i spomenik iz Drugog svjetskog rata.
|
|
Tetrijeb Gluhan u uzgojnom centru
Autor: CROPIX Datum objave: 20.7.2020. Opis. Trsce pored Cabra, 170720. Srednje Europski uzgojni centar Tetrijeb Gluhan. Na fotografiji: Tetrijeb gluhan, zenka, lat. Tetrao urogallus. Snimio: Matija Djanjesic / CROPIX Ljubavni pjev tetrijeba gluhana u Srednjeeuropskom centru "Tetrijeb" - Farjev Laz
Autor:Bojan Markovic datum objave: 30.4.32021. Opis. Trogodišnji Kvarner u ljubavnom zanosu |
Povratak tetrijeba
Autor: Capercaillie Croatia Datum objave: 14.4.2020. Opis. Otvoren je Srednjeeuropski uzgojni centar Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru na Farjevom Lazu. Projekt vrijedan 800.000,00EUR, koji je financiran bez EU projekata i kredita u bankama, uz pomoć mnogobrojnih donatora od koji treba navesti: Primorsko-goransku županiju, Hrvatski lovački savez, Lovački savez Primorsko-goranske županije, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume i mnogi drugi. Otvorio ga je župan PGŽ g.Zlatko Komadina i predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza general Đuro Dečak. Volijera dimenzija 72m x 72m x 4-8m visine nalazi se na autohtonom povijesnom pjevalištu tetrijeba gluhana na 1000 m nadmorske visine, okružena prirodnom izvorskom vodom, gdje se i danas može naići na tetrijeba gluhana u prirodi. Na tom mjestu gdje se danas nalazi volijera, veleposjednik čabarskog kraja Kalman Ghyczy (1878.-1954.) napravio je svoj ljetnikovac, koji je do temelja porušen tijekom drugog svjetskog rata, gdje je pozivao goste u lov na tetrijeba gluhana. Na toj povijesnoj čestici nalaze se još danas temelji štale u kojoj su bili smješteni konji na kojima je lovio tetrijeba gluhana. Volijera u unutrašnjosti obiluje smrekom, jelom, bukvom, borom, javorom, glogom, jagodama, malinama i mravinjacima. Ugrađena je automatska hranilica i niska nadstrešnica, koja štiti ptice od kiše i snijega. U volijeri su napravljene proseke da ptice mogu nisko letjeti, budući je tetrijeb gluhan vrlo nespretna ptica u letu, na što djeluje i njegova težina. Volijera je napravljena da ptice mogu samostalno živjeti u prirodnom okruženju bez prisustva čovjeka uz videonadzor. Također je pogodna za fotolov, budući se nalazi na klancu, gdje se prilikom fotolova ne vide mreže, a niti hrana. U volijeri se nalazi trenutno šest mužjaka i sedam ženki. |
Tetrijeb gluhan u Hrvatskoj nije lovna divljač
Autor: Hrvatska radiotelevizija Datum objave: 25.9.2019. Opis. Tetrijebi gluhani nazvani Goran i Kvarner pušteni su danas u veliku volijeru dimenzija 72 puta 72 metra kako bi se priviknuli životu u prirodi. Lovci to stručno zovu podivljavanje, a ukupno 14 tetrijeba u tom će golemom kavezu provesti možda i dvije godine prije puštanja u divljinu. Projekt revitalizacije tetrijeba financira Primorsko goranska županija. HRTi - gledajte više na hrti.hrt.hr Hrvatska radiotelevizija www.hrt.hr FB: @HRTnovimediji |
Sokoli
Sokoli
Autor: Slavko Malnar Ogranak Matice hrvatske u Čabru. Čabar, 2022. |
Naselje Sokoli, smješteno ispod Sokolanske stijene, prema popisu 2021. ima samo 5 stalnih stanovnika. Već 222. taj je borj pao samo na 3.
|
Prezid
|
Znamenitosti
Crkva sv. Vida Kuća Vesel u Prezidu Zavičajna zbirka u Prezidu Stari rimski zid Limes Energetsko-rekreativna staza |
Prezid
Datum objave: 22.10.2017. Autor: Gorski kotar Opis: Prezid, malo mjesto u Gorskom kotaru, Zelenom srcu Hrvatske iz neke druge perspektive. |
Milanov vrh
|
Milanov vrh, nekada nazvan Ruglasti Vrh, svoj sadašnji naziv dobio je po Milanu Ghyczyu pripadniku nekadašnje vlasti, čabarske gospoštije - obitelji Ghyczy. Slično kao što se poljana koja se nekada zvala Petrova dolina ili Krežulna, danas naziva Lividraga prema Liviu Ghyczyu, članu iste obitelji.
|
|
PO GEROVSKOM KRAJU
Gerovo
U Gerovu se nalazi spomenik posvećen prvoj grupi interniraca iz talijanskog logora Kampor na Rabu koja se vratila nakon kapitulacije Italije 12.9.1943. Taj datum je ujedno i dan Općine Čabar.
|
Hirčevim stazama oko Gerova (1999)
Datum objave: 20.11.2016. Objavio: Gorski kotar Retrografija Opis: Hirčevim stazama oko Gerova (1999) Izdavač: Ogranak Matice hrvatske u Čabru (2012.) Priredio: Ivan Janeš Gerovo - iza sedam brda (1993)
Datum objave: 10.7.2016. Objavio: Gorski kotar Retrografija Opis: Gerovo - iza sedam brda (1993) Izdavač: Ogranak Matice hrvatske u Čabru (2012) Priredio: Ivan Janeš HRT urednik: Petak Dukić Sadržaj: Gerovo, Mali Lug, Smrečje, Lividraga, Sveta Gora, 600 godina župe Gerovo (2004)
Datum objave: 12.8.2016. Objavio: Gorski kotar Retrografija Opis: 600 godina župe Gerovo (2004) Izdavač: Ogranak Matice hrvatske u Čabru (2004.) Priredio: Ivan Janeš Snimak i obrada: Alen Leš; Tekst: Željko Malnar; Tekst čitala: Katarina Leš Posjetite nas na facebook grupi 'Gorski Kotar - Retrografija' |
Mali Lug
|
Legendarni Petar Klepac U hrvatskim i slovenskim krajevima oko gornje Kupe popularna je predaja o legendarnom Petru Klepcu (slo. Peter Klepec), junaku i divu u kojemu su oživotvorene najbolje osobine goranskog čovjeka – hrabrost, otpornost na nedaće, bistar um, plemenitost i smisao za humor. Legenda kaže i da je bio čovjek srednjega rasta, širokih leđa, crnih umiljatih očiju te smeđe kose. Rodna kuća Petra Klepca nalazila se u podnožju Svete gore, na kojoj se nalazi i Svetište Majke Božje Karmelske. Predaja kaže da je tako Klepec pri jednom usponu na Svetu goru naišao na vilu koja je tu spavala. Kako su vile osjetljive na sunce, on ju je pokrio da je zaštiti. Kad se vila probudila i vidjela da joj je Klepec učinio dobro djelo, odlučila mu se odužiti te mu je dala nadnaravne moći kako bi se borio s Turcima i pomagao slabima i nesretnima. Zbog opisa njegove snage se spominje da je gredu koja je bila 4,5 m dugačka, 85 cm široka i 15-20 cm visoka donio sa Svete gore za kuću koju je gradio u svom rodnom mjestu. |
Petar Klepec, skulptura
Autor Croq - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=20739786 |
Sveta gora
|
Svetište Majke Božje Karmelske
Svetište Majke Božje Karmelske na Svetoj Gori kraj Gerova. Od davnina planinski vrhovi bili su smatrani svetima; zbog blizine nebu, zbog teškoće uspona, zbog dominacije pogleda nad dalekim i širokim svijetom. Na mnogim su vrhuncima sagrađena svetišta, koja daljine obilježavaju svojim čudesnim zračenjem. Jedno je od takvih svetišta crkva Majke Božje Karmelske, odnosno, kako se u narodu naziva, Majke Božje Svetogorske. Brdo Sveta Gora nalazi se kraj Gerova u Gorskom kotaru; visoko je 975 metara; obraslo je mješovitom, crnogoričnom i bjelogoričnom šumom, koja mijenja boje u razna doba godine. Na samom vrhu uzdiže se Marijino svetište. Do njega se, u zadnjoj dionici uspona, dolazi širokim stubištem, između kapelica s postajama Križnoga puta. Još donedavna oko crkve su rasla visoka stabla, i njihova je sjena blažila umor hodočasnika. Danas više nema stabala ni sjene, svjetlost obavija zdanje sa svih strana, a ono, sa svojim stubištem i kapelicama, iz ptičje perspektive, koja nam je postala tako dostupna, izgleda poput velike razvedene skulpture na tamnom postamentu. Gotovo je nestvarna ljepota svijeta što se oko Svete Gore razastire. Iz te točke, s koje se u nedogled vide modri planinski lanci i crna boja šuma, čini se kao da još imamo beskrajno mnogo nedirnutog prostora i beskrajno mnogo šume. Ta iluzija jedna je od nagrada uspona na Svetu Goru.
Crkva Majke Božje Karmelske, ili Svetogorske, nalazi se u planinama, ali jednako pripada moru: drvosječama, pomorcima, ribarima. Na njezinom oltaru nalazi se natpis "Zdravo Zvijezdo mora, Majko Čudotvorna". Priča kaže da su pastiri, prolazeći sa stadom, na jeli našli pričvršćen Gospin kip. Pred taj su kip dolazili moliti. Jednom su zatekli svoje ovce kako se pred Gospom klanjaju. Pokušali su ih otjerati, ali ovce su stajale kao ukopane. Prestrašeni pastiri spustili su se k župniku i ispričali mu neobičan događaj. Župnik se vratio s njima i sam vidio ovce koje se klanjaju. Uzeo je kip i odnio ga u Gerovo u crkvu. Kip je međutim nestao iz crkve i vratio se na svoje stablo. To je shvaćeno kao znak i poruka, pa je na mjestu gdje je na jeli nađen kip sagrađena crkva… Visoko nad svijetom Majka Božja Karmelska, ili Svetogorska, živo je hodočasničko mjesto. Ona se nalazi negdje između visine, dubine i daljine, i kada zazvoni njezino snažno i prekrasno zvono, oblijećući vrhunce i doline, sve se te dimenzije odjednom nađu spojene. U Svetištu Majke Božje Karmelske, glavni hodočasnički dan je nedjelja po blagdanu Male Gospe, kada vjernici dolaze na trodnevno hodočašće – takozvani Garski sejmon. IZVOR Marijanska svetišta na poštanskim markama. Hrvatska pošta // Tekst pratećeg letka napisala je akademkinja Željka Čorak. 
|
"Garski sejmon" - Svetište Majke Božje Karmelske - Sveta Gora
Autor: Riječka nadbiskupija Datum objave: 14.9.2021. Opis. U Svetištu Majke Božje Karmelske pored Gerova ili kako ga Gorani od milja zovu, Svetištu Majke Božje Svetogorske održan je takozvani “Garski sejmon”, trodnevno proštenje za blagdan Male Gospe. Ovaj biser u srcu Gorskog kotara najviše je biskupijsko svetište u RH, nalazi se na 800 m nadmorske visine. Poštanske marke
Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 9.6.2023. četiri nove prigodne poštanske marke "Hrvatska marijanska svetišta" s prikazom motiva dvaju svetišta: eksterijera svetišta Gospe od Otoka u Solinu i oltarne slike Gospa s Djetetom na prijestolju autora Giuliana Zassa te eksterijera svetišta Majke Božje Karmelske u Svetoj Gori pokraj Gerova i kipa Majke Božje Svetogorske, bidermajerske figure iz 1847. godine. Autorica prigodnih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a fotografije su snimili Štefan Brajković (Sveta Gora – interijer i eksterijer), Zoran Alajbeg (Gospa od Otoka – interijer) i Ariana Noršić (Gospa od Otoka – eksterijer). Marke su izdane u arčićima od 8 maraka i s jednim privjeskom u nakladi 30 000 primjeraka po motivu. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 0,47 eura. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Uvrštenje gerovskog svetišta dogodilo se na poticaj ugledne goranske intelektualke, povjesničarke umjetnosti i akademkinje Željke Čorak koja je po majci Prezidanka i posebno voli čabarski kraj. 
|
IZVORI I LITERATURA
|
GRACIN, Filip: Poučne pješačke staze - prvi dio (staze u Čabarskom kraju)
MALNAR, Željko: ''Staza predatora'': Nove makete divljači na Turističko edukativnoj šetnici u Tršću. Novi list, 17.11.2016. KLEPAC, Tilka: 2005 Gerovo – Sveta Gora nad Gerovim (1). Stare slike - Cerknica.org, 12.10.2020. KLEPAC, Tilka: 1890 Gerovo – Romanje na Sveto Goro nad Gerovim (2). Stare slike - Cerknica.org, 24.10.2020. KRMPOTIĆ, Marinko: Sokoli su mjesto sa svega tri stanovnika. Ali ovaj goranski biser ima već i svoju – drugu knjigu. Novi list, 29.3.2022. KRMPOTIĆ, Marinko: Čabarskom govoru status zaštićenog kulturnog dobra. Novi list, 12.5.2015. KRMPOTIĆ, Marinko: Zapisi, događaji i doživljaji Čabra na jednom mjestu. Matica hrvatska izdala vrijednu knjigu. Novi list, 27.1.2022. MALNAR, Željko: Zelena dolina Plešce. Plešce, 2009. (PDF) MALNAR, Željko: Sokoli. Matica hrvatska Ogranak Čabar. Čabar, 2008. MALNAR, Željko: Povijesna kronologija čabarskog kraja. Matica hrvatska, Ogranak Čabar. Čabar, 2010. MALNAR, Slavko: Povijest čabarskog kraja. Predgovor: Željka Čorak. Matica hrvatska Čabar. Čabar, 2007. MALNAR, Slavko: Pamejnek / Govor u Čabarskom kraju. Čabar, 2002. (PDF) RIMAN, Barbara: Doseljavanje stanovništva iz slovenskih krajeva u Čabarski kraj na temelju zabilješki u knjigama Status animarum. Migracijske i etničke teme, Vol. 29 No. 1, 2013. (PDF) str. 63-88.
SMOLE, Marko; HOBAR, Daniela; SMOLE MOŽINA, Sonja; KASTELIC, Igor; VEBER, Alenka; SEREC HODŽAR Anja; MORIC, Anja; MALNAR, Slavko: Stavbna dediščina v dolini zgornje Kolpe in Čabranke. Matica hrvatska. Ogranak. Čabar, 2013. (PDF) SMOLE, Marko; MORIC, Anja; ŽAGAR, Mirjana; KOVAČIČ, Tanja; SMOLE MOŽINA, Sonja; MALNAR, Slavko: Stavbna dediščina v dolini zgornje Kolpe in Čabranke / Stambena baština u dolini gornje Kupe i Čabranke : I. nastavak. Matica hrvatska, Ogranak. Čabar, 2014. (PDF) SMOLE, Marko; NOVOSEL, Martina; SMOLE MOŽINA, Sonja; MALNAR, Slavko: Stavbna dediščina v dolini zgornje Kolpe in Čabranke : II. Nadaljevanje / Stambena baština u dolini gornje Kupe i Čabranke : II. Nastavak. Ogranak Matice Hrvatske. Čabar, 2016. (PDF) SMOLE, Marko; NOVOSEL, Martina; KASTELIC, Igor; SMOLE MOŽINA, Sonja; MALNAR, Slavko: Stavbna dediščina v dolini zgornje Kolpe in Čabranke : III. Nadaljevanje / Stambena baština u dolini gornje Kupe i Čabranke : III. Nastavak. Ogranak Matice Hrvatske. Čabar, 2020. (PDF) TROHA, Dejan: Sakralna arhitektura čabarskog kraja u 18. i 19. stoljeću. Diplomski rad. Mentor: dr. sc. Marijan Bradanović. Sveučilište u Rijeci, Filozofski Fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti. Rijeka, 2017. (PDF) ŽAGAR, Ivan: Općina Čabar. U: Gorski kotar, (ur.) Josip Šafar, Fond knjige "Gorski kotar". Delnice, 1981., str. 187−203. 
CROMEDO - Bearwatch Službena stranica
|
Čitanka čabarskoga kraja
Autor: Ivan Janeš Početkom 2022. Godine objavlejna je »Čitanka čabarskoga kraja«, u izdanju čabarskog ogranka Matice hrvatske. U ovoj knjizi, njezin autor prof. Ivan Janeš, dugogodišnji predsjednik čabarskog ogranka Matice, dao je originalan i iznimno kvalitetan pregled povijesti čabarskog područja utemeljen na brojnim povijesnim dokumentima, ispravama, zapisima, knjigama i novinskim tekstovima. 
Svjedoci vremena grada Čabra Čabranski kraj na razglednicama od 1895. do 1945.
Autor: Josip Žurga Godina izdanja: 2000. |
