|
|
Područje:
Obližnje grupe:
Obližnji krajevi:
Obližnje planine:
Država: Hrvatska
Obližnje grupe:
Obližnji krajevi:
Obližnje planine:
Država: Hrvatska
O kraju
PRIRODA
|
Stanje goranskih šuma U par godina u goranskim šumama dogodile su se tri elementarne nepogode. 2014. ledolom, 2016. i 2017. eksplozija nametnika smrekova potkornjaka ili pisara kako ga Gorani zovu, a potkraj te godine olujno jugo poharalo je velike smreke. Dobra je vijest da su šumari do 2022. godine sanirali 90 posto štete, no klimatske promjene ostaju i dalje velik izazov pri gospodarenju šumama. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
|
Po kraju
Praktično
BORAVAK
2021. predstavljena je nova virtualna i kartografska podrška posjetiteljima Gorskog kotara. Riječ je o interaktivnoj 360 stupnjeva šetnji Gorski kotar u proljeće i ljeto, koju je predstavio njen autor Rajko Mrvoš. Ova virtualna šetnja kroz Gorski kotar sadrži 168 scena, od toga njih 28 zračnih te 140 podnih od kojih je 57 interijera. Naime, tu se može vidjeti Gorski kotar iz zraka, NP Risnjak, prirodne znamenitosti, kulturne znamenitosti, centri za posjetitelje te izletišta i mjesta koja nisu posjetili u Gorskom kotaru.
IZVORI I LITERATURA
HINA: Gorski kotar na udaru klimatskih promjena. Index.hr, 20.6.2021.
MORANA, Jarec: Infrastrukturni projekti i društveno-kulturno oblikovanje prostora u Gorskome kotaru. Disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Zagreb, 2021. (PDF)
- Sažetak; Klimatske promjene ostavile su golemi trag na šumama Gorskog kotara koji zbog toga gubi na turističkoj vrijednosti, upozorili su stručnjaci. Ledolom, vjetrolom i štetnik potkornjak uništili su u prošlome desetljeću velike predjele tog šumsko-brdskog područja u središnjoj Hrvatskoj čije se gospodarstvo, uključujući turizam, temelji na prirodnim resursima.
MORANA, Jarec: Infrastrukturni projekti i društveno-kulturno oblikovanje prostora u Gorskome kotaru. Disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Zagreb, 2021. (PDF)
- Sažetak. Rad je kulturnoantropološka analiza suodnosa velikih infrastrukturnih projekata u Gorskom kotaru s populacijom i krajolikom. Primjenom kvalitativnog etnografskog metodološkog okvira, analiziraju se prakse, naracije, sjećanja, mašta i osjećaji u kontekstu tri infrastrukturna projekta: Lujzinska cesta, građena od 1803. do 1811., koja spaja gradove Rijeku i Karlovac; brana u Lokvama s akumulacijskim jezerom, građena od 1952. do 1955; i autocesta Rijeka – Zagreb, građena od 1970. do 2008. godine. U skladu sa suvremenim kulturnoantropološkim pristupima društveno-kulturnog oblikovanja prostora te kroz povijesni i političko-ekonomski kontekst, cilj je pokazati transformaciju prostora pod utjecajem infrastrukture. Istraživanje doprinosi razumijevanju značenja infrastrukture za društvo te povezuje tehnološki, kulturni i društveni segment infrastrukturnih projekata u ruralnom kraju.
- Sažetak. Rad sadrži pregled park-šuma, gradskih perivoja, šetališta, spomen-područja, aleja i drvoreda te perivoja uz dvorce, škole i crkve u osam gradova i općina Gorskoga kotara - Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Skrad i Vrbovsko. Za 40-ak pejsažnih prostora donose se podatci o vremenu nastanka, osnivačima, autorima, stupnju zaštite, biljnim vrstama, stilskim i drugim obilježjima.
