ZEMLJOPIS
PRIRODA
Biljni svijet
|
Stanje goranskih šuma U par godina u goranskim šumama dogodile su se tri elementarne nepogode. 2014. ledolom, 2016. i 2017. eksplozija nametnika smrekova potkornjaka ili pisara kako ga Gorani zovu, a potkraj te godine olujno jugo poharalo je velike smreke. Dobra je vijest da su šumari do 2022. godine sanirali 90 posto štete, no klimatske promjene ostaju i dalje velik izazov pri gospodarenju šumama. Radi sanacije štete, od 2014. do 2023. godine tako je zasađeno oko 800.000 komada šumskih sadnica na oko 300 hektara. 
Naslovna fotografija
Detalj iz šume na padinama Drgomlja |
Zanimljivosti
Priroda se pripremila. Godinu dana prije velikog ledoloma u veljači 2014. godine na cijelom goranskom području bukvica rodila iznimno jako. Kad se to dogodi onda stari ljudi kažu da će biti puno snijega. Umjesto snijega dogodio se strašan ledolom. No, u proljeće 2014. godine, nakon uništavajućih slika ledoloma, šuma je na brojnim mjestima bila prekrivena mladom bukvicom. Klimatske promjene. Goranski šumari su pošumljavanja ranijih godina gotovo uvijek planirali u proljeće. No, više ih uglavnom ne planira u proljeće budući da su ljeta toliko suha te postoji velika opasnost da se mlade sadnice osuše zbog nedostatka oborina pa se to radi u ranu jesen nadajući se da sadnice neće prebrzo biti zahvaćene niskim temperaturama. NOVI LIST, 2024. |
Životinjski svijet
|
Malo zanimljivosti o (goranskim) medvjedima
Prosječna ženka teži do 160 kg, a mužjaci su dvostruko teži pri čemu je za sada (podatak do 2023. godine) goranski rekorder 394 kg težak medvjed s područja Mrkoplja. Prvu telemetrijsku ogrlicu na goranskom području dobila je, zahvaljujući trudu i radu Đure Hubera i Alojzija Frkovića, 1981. godine medvjedica Lili, a do 2023. je na goranskom području tim oblikom proučavanja praćeno 13 medvjeda. Prehrana medvjeda u najvećoj je mjeri – čak 85 posto – vezana uz biljnu hranu, a od na goranskom području praćenih medvjeda najaktivniji je bio Miljenko (ime je dobio po bivšem ravnatelju NP "Risnjak") koji je pokrivao 342 kilometra i kretao se od Slovenije do Klane, Rupe i Bakra. Marinko Krmpotić: Milan Majerović Stilinović priredio promociju svoje nove knjige u Nacionalnom parku Risnjak. Novi list, 9.9.2023. |
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
|
PROČITAJ VIŠE Marinko Krmpotić: Broj stanovnika Gorskog kotara se u 70 godina – prepolovio. U čak 45 naselja ljudi više uopće nema. Novi list, 11.2.2023.
Povijesni pregled
21. stoljeće
|
2014.
Početkom veljače 2014. godine Gorski kotar je pogodia elemntarna katastrofa - žestoki ledolom. Dodatno je taj udar leda otvorio put novim udarima vremenskih nepogoda na Gorski kotar pa je uslijedilo širenje opasnog nametnika smrekovog potkornjaka (nametnik i štetnik koji se širi s lokacija na kojima ima uništenog drveća te zahvaća i zdrava drveća), orkansko jugo s brojnim vjetroizvalama, visoki snjegovi i sl. Ukupno su, u razdoblju od 2014. do 2017. godine, na goranskom području vremenske nepogode – od kojih su tri okarakterizirane elementarnim nepogodama – uzrokovale štetu od 2 milijuna »kubika« drvne mase. To su praktično čak četiri godišnja etata delničke Uprave šuma - nikada tolika količina štete nije zabilježena na goranskom području. |
Štete od ledoloma i naknadnih nepogoda. Nakon ledoloma 2014. godine ustanovljena je šteta na oko 400.000 "kubika" drvne mase, od toga pola bjelogorice, ponajprije bukve, pri čemu je šteta bila to veća jer su stradala mlada bukova stabla. Odmah se krenulo sa sanacijom, pri čemu je dio površina ostavljen prirodi da se sama oporavi, a tamo gdje je bilo jasno da samoobnove neće biti, krenulo se sa pošumljavanjem sadnicama četinjača i listača. S obzirom na veliku količinu izvaljene i uništene drvne mase došlo je ekspanzije potkornjaka koji je nanio veliku štetu uništivši 387.000 "kubika" crnogorice - gotovo isto kao sav ledolom. Nakon tako ozbiljnog oštećenja šume (oko 800.000 "kubika" u kratkom vremenskom periodu), šuma je bila puno prorjeđenija nego ranije pa su i udari vjetra bili opasniji. Tako su 2017. godine orkanski udari juga napravili daleko najveću štetu. Uništeno je 1.275.000 "kubika", gotovo sve crnogorica. IZVOR Marinko Krmpotić: Deset je godina od katastrofalnog ledoloma koji je pogodio goranske šume. “Stradalo” je čak dva milijuna kubika drva. Novi list, 26.1.2024. |
Tradicionalni radovi i privređivanje
Poljoprivreda
Stočarstvo
|
Od kraja 20. i početkom 21. stoljeća Gorskog kotara ubrzano se gasilo. Gorski kotar je surov kraj za bavljenje stočarstvom; uvjeti su loši za proizvodnju, velik je problem s kasnim mrazevima, ranim mrazevima, problem s proizvodnjom krme, naročito žitaricama jer tu divljač odradi svoje. Najveći udarac zadao mu je prestanak otkupa mlijeka početkom 21. stoljeća. Od tada su na goranskom području ostale malobrojne tri male obiteljske sirane koje nisu željele napustiti tradiciju proizvodnje sireva.
|
BORAVAK
2021. predstavljena je nova virtualna i kartografska podrška posjetiteljima Gorskog kotara. Riječ je o interaktivnoj 360 stupnjeva šetnji Gorski kotar u proljeće i ljeto, koju je predstavio njen autor Rajko Mrvoš. Ova virtualna šetnja kroz Gorski kotar sadrži 168 scena, od toga njih 28 zračnih te 140 podnih od kojih je 57 interijera. Naime, tu se može vidjeti Gorski kotar iz zraka, NP Risnjak, prirodne znamenitosti, kulturne znamenitosti, centri za posjetitelje te izletišta i mjesta koja nisu posjetili u Gorskom kotaru.
IZVORI I LITERATURA
|
CRNIĆ NOVOSEL, Mirjana: Štokavski ikavski govori u Gorskome kotaru (fonološki i morfološki aspekt). Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Rijeci. Rijeka, 2015. (PDF)
HINA: Gorski kotar na udaru klimatskih promjena. Index.hr, 20.6.2021.
MALNAR, Marija: Dijalekti u Gorskom kotaru. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 36, br. 1, 2010, str. 47-69. (PDF)
|
Vodič po Gorskom kotaru
Autor: Željko Poljak Izdavač: Planinski savez Hrvatske Mjesto i godina izdanja: Zagreb, 1962. DIGITALIZIRANA KNJIGA |
