---

Područje: 
Obližnje grupe: 
​Obližnji krajevi: 
Obližnje planine: 
Država: Hrvatska

O kraju

Uvod

Ime kraja, etimologija

Geografija/zemljopis kraja

Reljef

Geologija

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz kraja …

Vodič po kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u kraju?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u kraju

Kako doći?

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost

Izvori

Uvod

---

-

ENGLISH SUMMARY: Gorski kotar

-

---

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Gorskog kotara

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

PRIRODA

Stanje goranskih šuma

U par godina u goranskim šumama dogodile su se tri elementarne nepogode.
2014. ledolom, 2016. i 2017. eksplozija nametnika smrekova potkornjaka ili pisara kako ga Gorani zovu, a potkraj te godine olujno jugo poharalo je velike smreke.
Dobra je vijest da su šumari do 2022. godine sanirali 90 posto štete, no klimatske promjene ostaju i dalje velik izazov pri gospodarenju šumama.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

goranski govori
Datum objave: 5.4.2019. Postavio: darkoasd
Opis: Bilješke o jeziku HTV

Po kraju 

Praktično

BORAVAK

---

​2021. predstavljena je nova virtualna i kartografska podrška posjetiteljima Gorskog kotara. Riječ je o interaktivnoj 360 stupnjeva šetnji Gorski kotar u proljeće i ljeto, koju je predstavio njen autor Rajko Mrvoš. Ova virtualna šetnja kroz Gorski kotar sadrži 168 scena, od toga njih 28 zračnih te 140 podnih od kojih je 57 interijera. Naime, tu se može vidjeti Gorski kotar iz zraka, NP Risnjak, prirodne znamenitosti, kulturne znamenitosti, centri za posjetitelje te izletišta i mjesta koja nisu posjetili u Gorskom kotaru.

IZVORI I LITERATURA

---

​CRNIĆ NOVOSEL, Mirjana: Štokavski ikavski govori u Gorskome kotaru (fonološki i morfološki aspekt). Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Rijeci. Rijeka, 2015. (PDF)

• Sažetak. U ovoj su radnji predstavljeni fonološki i morfološki opisi štokavskih ikavskih govora u tronarječnome Gorskom kotaru, zastupljeni u mjestima: Lič, Mrkopalj i Sunger. U uvodnome se dijelu detaljno obrazlažu odabir teme, predmet i ciljevi istraživanja te s tim u vezi postavljene hipoteze. U dijelu o metodologiji istraživanja opisane su metode korištene u istraživanju i analizi te upitnici uporabljeni pri terenskome ispitivanju informanata. Drugo je poglavlje posvećeno tronarječnosti Gorskoga kotara i pregledu kajkavskih, čakavskih i štokavskih govornih tipova iz dosadašnje literature. Usto, više je pozornosti posvećeno dosadašnjim istraživanjima štokavskih ikavskih gorskokotarskih govora i zemljopisno-povijesnome okviru tih triju punktova. U vezi s odabirom teme ove radnje, u trećem je poglavlju više pozornosti posvećeno štokavskomu narječju i njegovu novoštokavskomu ikavskom dijalektu kojemu odabrani govori pripadaju. Analiza koja uključuje fonološki opis (vokalizam, konsonantizam i naglasni sustav gorskokotarskih štokavskih ikavskih govora) dio je četvrtoga poglavlja u kojem se, uspoređujući gorskokotarske štokavske ikavske posebnosti svih triju govora s onima u drugim štokavskim ikavskim sustavima te s čakavskim posebnostima, nastojalo razlučiti štokavske, čakavske ili čakavsko-štokavske značajke u fonološkim sustavima Liča, Mrkoplja i Sungera. U istome se poglavlju donosi opis morfoloških značajki štokavskih ikavskih govora u Gorskome kotaru. Morfološka je analiza obuhvatila prikaz promjenjivih i nepromjenjivih vrsta riječi, pripadajuće im tablice i opis zadržanih razlikovnosti među sustavima. U zaključku se potvrđuju ili opovrgavaju postavljene hipoteze te se postavlja teorija o podrijetlu obrađenih govora koju je pokazala usporedna analiza. Osim toga, iznose se razlikovnosti među tim trima govornim sustavima prema dijalektološkoj klasifikaciji. Ovim se istraživanjem sinkronijskim pristupom (uz dijakronijski) ujedno izdvajaju izoglose kojima se utvrđuje podrijetlo ispitivanih neautohtonih gorskokotarskih govora. Temeljita analiza govora Liča, Sungera i Mrkoplja prilog je poznavanju jezičnih značajki dosad samo djelomično istraženih štokavskih ikavskih govora u Gorskome kotaru te nastojanju da se precizira dijalektna slika Gorskoga kotara.

CRNIĆ NOVOSEL, Mirjana: Štokavski ikavski govori u Gorskome kotaru. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb, 2019.
HINA: Gorski kotar na udaru klimatskih promjena. Index.hr, 20.6.2021.

• Sažetak. Klimatske promjene ostavile su golemi trag na šumama Gorskog kotara koji zbog toga gubi na turističkoj vrijednosti, upozorili su stručnjaci. Ledolom, vjetrolom i štetnik potkornjak uništili su u prošlome desetljeću velike predjele tog šumsko-brdskog područja u središnjoj Hrvatskoj čije se gospodarstvo, uključujući turizam, temelji na prirodnim resursima. 

KRMPOTIĆ, Marinko: Gorski kotar doslovno – nestaje. U čak 46 sela više se ne čuje ljudski glas. Novi list, 12.2.2022.
MALNAR, Marija: Dijalekti u Gorskom kotaru. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 36, br. 1, 2010, str. 47-69. (PDF)

• Sažetak. U Gorskome kotaru govori se svim našim narječjima, kajkavskim, štokavskim i čakavskim, ali rijetki su dijalektolozi koji ih istražuju. U radu se iznosi pregled osnovnih fonoloških i morfoloških karakteristika zabilježenih u dosadašnjim istraživanjima na tom području. Uz zabilježene potvrde promatranih osobina, radu je priložen fonološki zapis jednoga goranskoga idioma.

MORANA, Jarec: Infrastrukturni projekti i društveno-kulturno oblikovanje prostora u Gorskome kotaru. Disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Zagreb, 2021. (PDF)

• Sažetak. Rad je kulturnoantropološka analiza suodnosa velikih infrastrukturnih projekata u Gorskom kotaru s populacijom i krajolikom. Primjenom kvalitativnog etnografskog metodološkog okvira, analiziraju se prakse, naracije, sjećanja, mašta i osjećaji u kontekstu tri infrastrukturna projekta: Lujzinska cesta, građena od 1803. do 1811., koja spaja gradove Rijeku i Karlovac; brana u Lokvama s akumulacijskim jezerom, građena od 1952. do 1955; i autocesta Rijeka – Zagreb, građena od 1970. do 2008. godine. U skladu sa suvremenim kulturnoantropološkim pristupima društveno-kulturnog oblikovanja prostora te kroz povijesni i političko-ekonomski kontekst, cilj je pokazati transformaciju prostora pod utjecajem infrastrukture. Istraživanje doprinosi razumijevanju značenja infrastrukture za društvo te povezuje tehnološki, kulturni i društveni segment infrastrukturnih projekata u ruralnom kraju.

VAHTAR-JURKOVIĆ, Koraljka: OBAD ŠĆITAROCI, Mladen: Pejsažno i perivojno naslijeđe Gorskoga kotara. Prostor 25[2017] 2[54], str. 329-341. (PDF)

• Sažetak. Rad sadrži pregled park-šuma, gradskih perivoja, šetališta, spomen-područja, aleja i drvoreda te perivoja uz dvorce, škole i crkve u osam gradova i općina Gorskoga kotara - Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Skrad i Vrbovsko. Za 40-ak pejsažnih prostora donose se podatci o vremenu nastanka, osnivačima, autorima, stupnju zaštite, biljnim vrstama, stilskim i drugim obilježjima.