|
|
Uvod
| Položaj i osnovne karakteristike |
|
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir). Danas mjesta Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir tvore Vinodolsku općinu sa sjedištem u Bribiru.
Mjesta u Vinodolskoj dolini: Križišće Drivenik Tribalj Grižane-Belgrad Bribir Novi Vinodolski |
Vinodolska Općina - Prezentacijski video
Datum objave: 22.7.2020. Autor: Va našen Vinodolu |
ZEMLJOPIS
Jugoistočni dio Vinodola, od Novog Vinodolskog (desno) do Grižana. Ravno ispred je Bribir. Snimljeno s brežuljka iznad Bribira na kojemu se nalazi crkvica sv. Jurja.
Autor: Knezzoran; Izvor: Wikipedija
Autor: Knezzoran; Izvor: Wikipedija
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
13.stoljeću važno središte kvarnerskog primorja bila je Vinodolska knežija. Vinodol se spominje već u Ljetopisu popa Dukljanina, a nakon toga i u starohrvatskim pisanim ispravama.
Kralj Andrija II. darovao je Vinodol, 1260. godine, krčkom knezu Gvidu Frankopanu. Iz darovnice, izdane tim povodom, razabire se da je Vinodol zahvaćao veći teritorij od relativno male vinodolske uvale. Dolaskom Frankopana za vinodolske gospodare, počela se u tom dijelu Kvarnera utvrđivati nova feudalna vlast. Tadašnje područje Vinodola činili su mjesta Novi, Ledenice, Bribir, Belgrad, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik. Administrativno središte se nalazilo u Novom, gdje su Frankopani imali stalnu rezidenciju. U tom dvorcu sastali su se 1288. godine glavari vinodolskih naselja i pod predsjedanjem kneza Leonarda Frankopana donijeli Vinodolski zakon koji je regulirao odnose vinodolskih gradova s njihovim feudalnim gospodarima. Bilo je to u svoje doba jedan od rijetkih narodnopravnih zakonika u kojem je feudalna vlast u lokalnoj samoupravi našla zajednička mjerila za upravljanje nad tim područjem. |
Mesopust u Vinodolu - Dokumentarni film
Datum objave: 16.2.2021. Autor: Va našen Vinodolu Opis: Poklade, maškare, mesopust,fašnik, pust, karneval... Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice. U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi ili nešto drugo. Da je ove godine bilo isto kao i svake godine – nije. Izostao je zvuk harmonike, bubnja, trube i činela, vesela pjesma , ples, smjeh i šala. „Peto godišnje doba“ bilo je daleko tiše i mirnije nego inače. Želja i nastojanje za očuvanjem običaja očitovalo se putem tradicionalnih pozdrava „mesopusnih“ glazbi no ove godine bili su to pozdravi upućeni naseljima, a ne ponaosob članovima svakog domaćinstva. I ove će godine dobro pobijediti nad zlim, proljeće nad zimom, a sve nevolje i nedaće utjelovljene u liku „Mesopusta“ biti će okončane. Svako će mjesto u skladu sa epidemiološkim mjerama ispratiti „peto godišnje doba“ i pohraniti svoje „krabunosno, krabuljno, mačkarano“ ruho do iduće godine. U duhu „mesopusne“ tradicije i nametnute nužnosti „virtualnog svijeta“ Vinodolska općina i TZ Vinodolske općine u suradnji sa udrugama za narodne običaje i brojnim štovateljima „mesopusnih“ običaja, priredila je tridesetak prigodnih minuta posvećenih „mačkarama“ Bribira, „krabunosima “ Grižana i Triblja i „krabuljama“ Drivenika. |
Narodna baština
Tradicionalne aktivnosti
|
IZ STARIH ČLANAKA Izdig s blagom iz Hrvatskog primorja U sjevernom dijelu Hrvatskog Primorja stoka se u toku januara, februara, marta i polovine aprila nalazi u matičnim gospodarstvima. Za lijepih dana se pušta u tzv. brgude (tal. borghetto) ili komune, koje se nalaze u neposrednoj blizini sela. To su veliki pašnjaci, koji su slični gmajnama (Slovenija) ili merama (Bosna). Ovce se pojagnje redovno do početka marta. Jagnjad ih sišu do sredine aprila, nakon čega se dio jagnjadi proda (muški), a njihove se matere počnu musti. Jagnjad od boljih muzarica ostavlja se za rasplod i sišu još 1 ½ - 2 mjeseca, tj. do konca maja ili početka juna, kada stoka iz područja komuna prelazi u planine, gdje se nalaze stočarski dvorovi ili stanovi. Primorske planine se nalaze na 600—800 m nadmorske visine. U planinama se ovce »slažu« ili »mišaju«iza »sv. Jelene« (»sv. Jelena, sva je gora zelena« — 22. V) i onda odlaze u visoku šumu (šumske pašnjačke površine u Gorskom Kotaru). U visokoj šumi čobani noćivaju u mogarima (sasvim primitivne kolibe), a ovce u mošunama(torovima). Ovdje pašna sezona traje do polovine avgusta, kada se ovce »o Rokovu« (16. VIII) ili »o Bartolovu« 24 VIII), a katkada i kasnije »luče«, tj. dijele između vlasnika. Lučenja, kao i »mišanja« ovaca obavljaju se u planini i to redovno na istom mjestu, u d v o r o v i m a, a popraćena su uvijek veselicama. Iza lučenja ovce pasu neko vrijeme planine, a kasnije se vraćaju na komune (brgude). Koncem decembra ovce prelaze na stajsko držanje. Kretanja stočara iz područja Vinodola u Gorski Kotar vrše se odmah iza »Petrova« (29 VI), pošto se u dolini pokosi sijeno i pošto se pospreme žitarice. U planini se pored napasanja sitne i krupne-stoke prikuplja sijeno i krumpir, koje vrijedne Primorke snose u dolinu prteći teška »brimena« i prevaljujući po nekoliko desetina kilometara po kamenitim i vrletnim puteljcima. Iz planina se stočari vraćaju oko »sv. Svetih« (1 XI), Za razliku od kretanja Primoraca, ova su kretanja izravna. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) |
AKTIVNOSTI
Planinarenje i pješačenje
CRIKVENIČKO-VINODOLSKO PODRUČJE:
Karta i vodič šetnica (klikni na fotografiju za preuzimanje brošure)
|
CRIKVENIČKO-VINODOLSKO PODRUČJE:
Brošura o biciklističkim stazama (klikni na fotografiju za preuzimanje brošure)
|
IZVORI I LITERATURA
|
Reference i izvori
Vinodol. Wikipedija (hr)
Vinodolski zakon. Wikipedija (hr) Vinodolska općina. Wikipedija (hr) Tribaljsko jezero. Wikipedija (hr) Literatura
LIGATIĆ, Ivan: Bribirska narodna nošnja. Knjižnica i čitaonica Bribir : Centar za kulturu Katarina Zrinski. Bribir, 2018.
Vijesti, članci, tekstovi
HLAČA, Ljiljana, GRIŽANI U STRAHU Naselje u Vinodolskoj općini već danima posjećuje - medvjed. Novi list, 11.6.2017.
MATIČIĆ, Bruna: “Hodeć puten naših starih”: Vinodolska općina ima novi turistički proizvod. Novi ist, 10.11.2020. RAVLIĆ, Anto: Vandali porušili deset putokaza na brdu Kotor u zaleđu Crikvenice. Novi list, 5.12.2017. RAVLIĆ, Anto: Centar za kulturu: Pri kraju uređenje stare škole u Bribiru. Novi list, 29.11.2017. RAVLIĆ, Anto: Konačno stigla voda: Zaleđe Novog Vinodolskog dobilo novu šansu za razvoj turizma. Novi list, 23.11.2017. RAVLIĆ, Anto: Krv nije voda: Prezimena otkrivaju povijest Vinodola. Novi list, 9.11.2017. RAVLIĆ, Anto: Divlje zvijeri bez straha šeću Grižanama: Mještani tvrde: 'Po divljim svinjama se mogu navijati satovi'. Novi list, 7.11.2017. ŠIMONOVIĆ, Robert: Staro groblje u Bribiru pruža novi pogled na vinodolske srednjovjekovlje. Novi list, 7.4.2022. Vanjske poveznice
Vinodol, stranica Turističke zajednice Općine Vinodol
Vinodolska općina, službeni portal Vinodolska dolina |
Bribirska narodna nošnja
Autor: Ivan Ligatić Mjesto i godina izdanja: Knjižnica i čitaonica Bribir : Centar za kulturu Katarina Zrinski. Bribir, 2018. |
