Područje: Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
Obližnje grupe: Snežničko-gorskokotarska visoravan, Velika Kapela
Obližnji krajevi: Crikveničko primorje, Novljansko primorje, Fužinarski kraj, Bakarski kraj
Obližnje planine: Tuhobić, Kobiljak, Medviđak, Zagradski vrh, Vinodolski primorski hrbat
Država: Hrvatska
Obližnje grupe: Snežničko-gorskokotarska visoravan, Velika Kapela
Obližnji krajevi: Crikveničko primorje, Novljansko primorje, Fužinarski kraj, Bakarski kraj
Obližnje planine: Tuhobić, Kobiljak, Medviđak, Zagradski vrh, Vinodolski primorski hrbat
Država: Hrvatska
Uvod
| Položaj i osnovne karakteristike |
|
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir). Danas mjesta Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir tvore Vinodolsku općinu sa sjedištem u Bribiru.
Mjesta u Vinodolskoj dolini: Križišće Drivenik Tribalj Grižane-Belgrad Bribir Novi Vinodolski |
Vinodolska Općina - Prezentacijski video
Datum objave: 22.7.2020. Autor: Va našen Vinodolu |
ZEMLJOPIS
Jugoistočni dio Vinodola, od Novog Vinodolskog (desno) do Grižana. Ravno ispred je Bribir. Snimljeno s brežuljka iznad Bribira na kojemu se nalazi crkvica sv. Jurja.
Autor: Knezzoran; Izvor: Wikipedija
Autor: Knezzoran; Izvor: Wikipedija
Vode
Tribaljsko jezero
|
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
13.stoljeću važno središte kvarnerskog primorja bila je Vinodolska knežija. Vinodol se spominje već u Ljetopisu popa Dukljanina, a nakon toga i u starohrvatskim pisanim ispravama.
Kralj Andrija II. darovao je Vinodol, 1260. godine, krčkom knezu Gvidu Frankopanu. Iz darovnice, izdane tim povodom, razabire se da je Vinodol zahvaćao veći teritorij od relativno male vinodolske uvale. Dolaskom Frankopana za vinodolske gospodare, počela se u tom dijelu Kvarnera utvrđivati nova feudalna vlast. Tadašnje područje Vinodola činili su mjesta Novi, Ledenice, Bribir, Belgrad, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik. Administrativno središte se nalazilo u Novom, gdje su Frankopani imali stalnu rezidenciju. U tom dvorcu sastali su se 1288. godine glavari vinodolskih naselja i pod predsjedanjem kneza Leonarda Frankopana donijeli Vinodolski zakon koji je regulirao odnose vinodolskih gradova s njihovim feudalnim gospodarima. Bilo je to u svoje doba jedan od rijetkih narodnopravnih zakonika u kojem je feudalna vlast u lokalnoj samoupravi našla zajednička mjerila za upravljanje nad tim područjem. |
Mesopust u Vinodolu - Dokumentarni film
Datum objave: 16.2.2021. Autor: Va našen Vinodolu Opis: Poklade, maškare, mesopust,fašnik, pust, karneval... Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice. U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi ili nešto drugo. Da je ove godine bilo isto kao i svake godine – nije. Izostao je zvuk harmonike, bubnja, trube i činela, vesela pjesma , ples, smjeh i šala. „Peto godišnje doba“ bilo je daleko tiše i mirnije nego inače. Želja i nastojanje za očuvanjem običaja očitovalo se putem tradicionalnih pozdrava „mesopusnih“ glazbi no ove godine bili su to pozdravi upućeni naseljima, a ne ponaosob članovima svakog domaćinstva. I ove će godine dobro pobijediti nad zlim, proljeće nad zimom, a sve nevolje i nedaće utjelovljene u liku „Mesopusta“ biti će okončane. Svako će mjesto u skladu sa epidemiološkim mjerama ispratiti „peto godišnje doba“ i pohraniti svoje „krabunosno, krabuljno, mačkarano“ ruho do iduće godine. U duhu „mesopusne“ tradicije i nametnute nužnosti „virtualnog svijeta“ Vinodolska općina i TZ Vinodolske općine u suradnji sa udrugama za narodne običaje i brojnim štovateljima „mesopusnih“ običaja, priredila je tridesetak prigodnih minuta posvećenih „mačkarama“ Bribira, „krabunosima “ Grižana i Triblja i „krabuljama“ Drivenika. |
Narodna baština
Tradicionalne aktivnosti
|
IZ STARIH ČLANAKA Izdig s blagom iz Hrvatskog primorja U sjevernom dijelu Hrvatskog Primorja stoka se u toku januara, februara, marta i polovine aprila nalazi u matičnim gospodarstvima. Za lijepih dana se pušta u tzv. brgude (tal. borghetto) ili komune, koje se nalaze u neposrednoj blizini sela. To su veliki pašnjaci, koji su slični gmajnama (Slovenija) ili merama (Bosna). Ovce se pojagnje redovno do početka marta. Jagnjad ih sišu do sredine aprila, nakon čega se dio jagnjadi proda (muški), a njihove se matere počnu musti. Jagnjad od boljih muzarica ostavlja se za rasplod i sišu još 1 ½ - 2 mjeseca, tj. do konca maja ili početka juna, kada stoka iz područja komuna prelazi u planine, gdje se nalaze stočarski dvorovi ili stanovi. Primorske planine se nalaze na 600—800 m nadmorske visine. U planinama se ovce »slažu« ili »mišaju«iza »sv. Jelene« (»sv. Jelena, sva je gora zelena« — 22. V) i onda odlaze u visoku šumu (šumske pašnjačke površine u Gorskom Kotaru). U visokoj šumi čobani noćivaju u mogarima (sasvim primitivne kolibe), a ovce u mošunama(torovima). Ovdje pašna sezona traje do polovine avgusta, kada se ovce »o Rokovu« (16. VIII) ili »o Bartolovu« 24 VIII), a katkada i kasnije »luče«, tj. dijele između vlasnika. Lučenja, kao i »mišanja« ovaca obavljaju se u planini i to redovno na istom mjestu, u d v o r o v i m a, a popraćena su uvijek veselicama. Iza lučenja ovce pasu neko vrijeme planine, a kasnije se vraćaju na komune (brgude). Koncem decembra ovce prelaze na stajsko držanje. Kretanja stočara iz područja Vinodola u Gorski Kotar vrše se odmah iza »Petrova« (29 VI), pošto se u dolini pokosi sijeno i pošto se pospreme žitarice. U planini se pored napasanja sitne i krupne-stoke prikuplja sijeno i krumpir, koje vrijedne Primorke snose u dolinu prteći teška »brimena« i prevaljujući po nekoliko desetina kilometara po kamenitim i vrletnim puteljcima. Iz planina se stočari vraćaju oko »sv. Svetih« (1 XI), Za razliku od kretanja Primoraca, ova su kretanja izravna. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) |
VINODOLSKOM DOLINOM
Drivenik
Pogle na kaštel Drivenik s obale Tribaljskog jezera
|
|
Tribalj
|
|
Grižane
|
Naselje Grižane smjestilio se na području bogatom vodom i s raspoloživim obradivim tlom pa se stanovništvo uglavnom bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i vinogradarstvom. Nad Grižanama dominiraju strme stijene, "griže", po kojima je mjesto i dobilo ime. Ovaj je prostor bio nastanjen još u brončano i željezno doba. Specifični položaj pružao je dobru zaštitu i preglednost. Grižane su nekada bile jedinstvena cjelina s Kotorom i Belgradom, ali su se kasnije razdijelile zbog diobe vlastelinstva među Frankopanovim potomcima.
|
|
Žena sa brentom - brončani kip žene sa brentom na leđima
U sjećanje na sve žene koje su u brentama na leđima dolazile ovdje po vodu. Autor skuplture je Zvonko Car – profesor, akademski kipar i slikar iz Crikvenice. POJMOVNIK brenta kaca, drvena, duga posuda za nošenje vode na leđima, bremenica (lok. brenta, pasuda za vado nuaset na samarje) |
|
Spomenik posvećen Jurju Juliju Kloviću u Grižanama, podignut 1978. godine prilikom 400 obljetnice njegove smrti
|
|
Spomenik palim borcima za slobodu i nezavisnost, podignut 1952. godine
|
Grižane, spomenik (spomen-ploča) poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu, podignut 1963.
|
Grižane, spomenik poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata
|
Crkva sv. Martina
|
Crkva sv. Martina nalazi se u centru mjesta. Ranije je to bila jednobrodna crkva sa zvonikom, a današnji historicistički oblik duguje obnovi 1906. godine prema projektu V. Rauschera.
|
|
Kuća Klović
|
|
Kaštel Grižane
|
Ostaci grižanskog kaštela nalaze se na strmoj padini kamene stijene, koja se na istočnoj strani spaja s gorskim masivom Podolja, neposredno iznad istoimenog sela. S ostalih strana padina je od ostatka Vinodolske doline odvojena strmim liticama. Morfologija terena uvjetovala je tlocrtan izgled samog kaštela, koji zauzima cijelu površinu padine kružnog oblika. Padina ima izraženu visinski razvedenu konfiguraciju, koja strmo pada od istoka prema zapadu i jugu. Visinska razlika između najviše i najniže kote padine iznosi 40 m. Kaštel s imenom Grižane prvi se put spominje u Vinodolskom zakonu 1288. godine. Prilikom sastavljanja zakonika bili su zabilježeni predstavnici Grižana: popovi Ljuban i Petar, satnik Domjan te Dunat, Dragoljub i Vidomir Vučić. Gradnja srednjovjekovnog kaštela veže se za dolazak knezova Krčkih u posjed cijelog Vinodola. Knezovi Krčki, u znak zahvale za pomoć prilikom savladavanja pobune protiv ugarskog kralja Andrije II., od kralja 1209. dobivaju pravo ubiranja nekih javnih prihoda. Kralj je 1225. krčkom knezu Vidu II. potvrdio pravo na Vinodol i Modruš.
U dosadašnjoj literaturi vezanoj za Grižane, gradnja kaštela datira se u navedeno razdoblje, između predaje Vinodola u posjed knezova Krčkih 1223. i prvog spomena 1288. godine. E. Laszowski samo je ustvrdio kako je stariji od prvog spomena u pisanim izvorima. U 14. st. kaštel je u posjedu Krčkog kneza Ivana (Anža) V. Krajem 14. i tijekom prva tri desetljeća 15. st. Grižane su bile u posjedu kneza i bana Nikole IV., kneza Krčkog. Na sastanku u Modrušu 12. lipnja 1449. Nikolini sinovi među sobom su podijelili veliku frankopansku državinu na osam velikaških gospoštija. Tom prilikom Grižane su pripale knezu Nikoli V., uz utvrde Ozalj i Ribnik te pola otoka Krka i Senj. Iako je kaštel pripao Nikolinu sinu Bartolu X., njime upravlja knez Martin IV., koji poslije postaje i pravni vlasnik. Oporučno ga ostavlja bratu Stjepanu II. i njegovu sinu Bernardinu da bi ga krajem stoljeća kratko držao i senjski kapetan Maroje Žuljević. U razdoblju duge Bernardinove vladavine, nakon poraza na Krbavskom polju 1493., u Belgrad i Grižane preselio se modruški biskup i Kaptol. Godine 1529. posjed Grižana dobiva Bernardinov unuk, knez Stjepan III. za čije uprave kaštel počinje polagano propadati. Oporučno prelazi u posjed Zrinskih, godine 1577., u čijem vlasništvu ostaje do 1671. godine. Nakon sloma urote zrinskofrankopanske, plijeni ga ugarska kraljevska komora. Iz popisa inventara doznaje se kako je kaštel „prastara gradnja, ruševan, a imao je samo jednu odaju za stanovanje”. Kaštel mijenja vlasnika 1749., kada ga austrijska komora prodaje Bečkoj bankovnoj deputaciji. Od sredine 18. st. kaštel propada zbog oštećenja, velikih troškova održavanja i gospodarske beskorisnosti. Stari je grad oštećen 1323. godine kada je Vinodol zadesio jak potres. U 15. stoljeću dograđene su okrugle kule, a danas su vidljivi samo ostaci nekada slavnog kaštela Gradina Grižane. Griški kaštel imao je nepravilan oblik četverokuta, s okruglim kulama, a ta je nepravilnost uzrokovana specifičnim terenom. Tu je stolovao knez Martin koji je utemeljio primorsku luku koja je dobila ime Crikvenica. IZVORI Grižane-Belgrad. Wikipedija (hr) JANEŠ, Andrej: Grižane - kaštel Grižane. Izvadak. Hrvatski arheološki godišnjak 12/2015, 2016, str. 463-465. 
|
|
|
Bribir
|
|
Novi Vinodolski
|
Novi Vinodolski - Mjesto i Župa 2022.
Postavio: Kratkopisi Datum objave: 23.10.2022. Opis. Novi Vinodolski smjestio se u jugoistočnom kraju Vinodolske doline, na strmom brežuljku sjevernojadranske regije Kvarner, podno brda Osap. Grad je to bogate kulture, glagoljice, popova glagoljaša, grad Vinodolskog zakonika, Frankopana i Mažuranića. Nekoć je bio i kaptolski i biskupski grad, također i grad u kojem su tri stoljeća boravili pavlini, od sredine 15. stoljeća do 1786. Župna crkva sv. Filipa i Jakova izgrađena je u 14. stoljeću. Posvetio ju je glasoviti krbavski ili modruški biskup Kristofor koji je pobjegavši pred Turcima nakon pada Krbave u Novom našao svoje novo sjedište. U Novom je djelovao istaknuti biskup senjski i modruški, veoma zaslužan za školstvo - Ivan Krstitelj Ježić. Novljanski kanonik Josip Mažuranić osniva 1845. u Novom Narodnu čitaonicu, a čitaonice su u 19. stoljeću bile promotor svih pitanja narodnog napretka. Danas je Novi Vinodolski kulturno i političko središte bivše Vinodolske knežije, poznat po vinogradarstvu i dobru vinu i turizmu. U njemu djeluje katedra Čakavskog sabora "Novljansko kolo". |
PO PRIMORSKOJ PADINI VELIKE KAPELE
DUŽ PRIMORSKOG VINODOLSKOG HRPTA
Gradina Badanj
|
|
Sveti Mikula
Crkva sv. Jurja
|
|
AKTIVNOSTI
Planinarenje i pješačenje
CRIKVENIČKO-VINODOLSKO PODRUČJE:
Karta i vodič šetnica (klikni na fotografiju za preuzimanje brošure)
|
CRIKVENIČKO-VINODOLSKO PODRUČJE:
Brošura o biciklističkim stazama (klikni na fotografiju za preuzimanje brošure)
|
IZVORI I LITERATURA
|
Reference i izvori
Vinodol. Wikipedija (hr)
Vinodolski zakon. Wikipedija (hr) Vinodolska općina. Wikipedija (hr) Tribaljsko jezero. Wikipedija (hr) Literatura
JAGODNIK, Petra; BERNAT GAZIBARA, Sanja; JAGODNIK, Vedran; MIHALIĆ ARBANAS, Snježana. O vrstama i prostornoj raspodjeli kvartarnih naslaga sastavljenih od fragmenata karbonatnih stijena u Vinodolskoj udolini, Hrvatska – Nove spoznaje na temelju visinskih lidar podataka. Rudarsko-geološko-naftni zbornik 35, br. 4 (2020): 77-77. (PDF)
Vijesti, članci, tekstovi
HLAČA, Ljiljana, GRIŽANI U STRAHU Naselje u Vinodolskoj općini već danima posjećuje - medvjed. Novi list, 11.6.2017.
MATIČIĆ, Bruna: “Hodeć puten naših starih”: Vinodolska općina ima novi turistički proizvod. Novi ist, 10.11.2020. RAVLIĆ, Anto: Vandali porušili deset putokaza na brdu Kotor u zaleđu Crikvenice. Novi list, 5.12.2017. RAVLIĆ, Anto: Centar za kulturu: Pri kraju uređenje stare škole u Bribiru. Novi list, 29.11.2017. RAVLIĆ, Anto: Konačno stigla voda: Zaleđe Novog Vinodolskog dobilo novu šansu za razvoj turizma. Novi list, 23.11.2017. RAVLIĆ, Anto: Krv nije voda: Prezimena otkrivaju povijest Vinodola. Novi list, 9.11.2017. RAVLIĆ, Anto: Divlje zvijeri bez straha šeću Grižanama: Mještani tvrde: 'Po divljim svinjama se mogu navijati satovi'. Novi list, 7.11.2017. ŠIMONOVIĆ, Robert: Staro groblje u Bribiru pruža novi pogled na vinodolske srednjovjekovlje. Novi list, 7.4.2022. Vanjske poveznice
Vinodol, stranica Turističke zajednice Općine Vinodol
Vinodolska općina, službeni portal Vinodolska dolina |
Bribirska narodna nošnja
Autor: Ivan Ligatić Mjesto i godina izdanja: Knjižnica i čitaonica Bribir : Centar za kulturu Katarina Zrinski. Bribir, 2018. |
