---

HRVATSKA > Kvarnersko primorje s otocima > Vinodol

O KRAJU VODIČ PRAKTIČNO

Područje: Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske  
Obližnje grupe: Snežničko-gorskokotarska visoravan, Velika Kapela 
Obližnji krajevi: Crikveničko primorje, Novljansko primorje, Fužinarski kraj, Bakarski kraj
Obližnje planine: Tuhobić, Kobiljak, Medviđak, Zagradski vrh, Vinodolski primorski hrbat
Država: Hrvatska

O kraju

Uvod

Ime planine, etimologija

Geografija/zemljopis planine

Reljef planine

Geologija planine

Vrhovi

Reljefni i ostali oblici u prostoru

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz planine …

Vodič po planini i kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u planini?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u planini i kraju

Pristupi planini

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost u planini

Izvori

Uvod

---

Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir). Danas mjesta Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir tvore Vinodolsku općinu sa sjedištem u Bribiru.

Mjesta u Vinodolskoj dolini:
Križišće
Drivenik
Tribalj
Grižane-Belgrad
Bribir
​Novi Vinodolski

ENGLISH SUMMARY: Vinodol

-

---

Vinodolska Općina - Prezentacijski video
Datum objave: 22.7.2020. Autor: Va našen Vinodolu

GRIŽANE Vinodol

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

• brojni kulturno-povijesni spomenici i prirodne ljepote
  
• plodna Vinodolska dolina
  
• šetnja uz rječicu Dubračinu
  
• planinarenje i bicikliranje u brdskom zaleđu (Oči Vinodola, Staza kamenih stupi i dr.)

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području ovoga kraja
Search directly for accommodation in this region

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Jugoistočni dio Vinodola, od Novog Vinodolskog (desno) do Grižana. Ravno ispred je Bribir. Snimljeno s brežuljka iznad Bribira na kojemu se nalazi crkvica sv. Jurja.
Autor: Knezzoran; Izvor: Wikipedija

Vode

Tribaljsko jezero

PRIRODA

---

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Povijesni pregled

13.stoljeću važno središte kvarnerskog primorja bila je Vinodolska knežija. Vinodol se spominje već u Ljetopisu popa Dukljanina, a nakon toga i u starohrvatskim pisanim ispravama.

Kralj Andrija II. darovao je Vinodol, 1260. godine, krčkom knezu Gvidu Frankopanu. Iz darovnice, izdane tim povodom, razabire se da je Vinodol zahvaćao veći teritorij od relativno male vinodolske uvale. Dolaskom Frankopana za vinodolske gospodare, počela se u tom dijelu Kvarnera utvrđivati nova feudalna vlast.
Tadašnje područje Vinodola činili su mjesta Novi, Ledenice, Bribir, Belgrad, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik.
​
Administrativno središte se nalazilo u Novom, gdje su Frankopani imali stalnu rezidenciju. U tom dvorcu sastali su se 1288. godine glavari vinodolskih naselja i pod predsjedanjem kneza Leonarda Frankopana donijeli Vinodolski zakon koji je regulirao odnose vinodolskih gradova s njihovim feudalnim gospodarima. Bilo je to u svoje doba jedan od rijetkih narodnopravnih zakonika u kojem je feudalna vlast u lokalnoj samoupravi našla zajednička mjerila za upravljanje nad tim područjem.

Mesopust u Vinodolu - Dokumentarni film
Datum objave: 16.2.2021. Autor: Va našen Vinodolu
Opis: Poklade, maškare, mesopust,fašnik, pust, karneval... Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice. U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi ili nešto drugo. Da je ove godine bilo isto kao i svake godine – nije. Izostao je zvuk harmonike, bubnja, trube i činela, vesela pjesma , ples, smjeh i šala. „Peto godišnje doba“ bilo je daleko tiše i mirnije nego inače. Želja i nastojanje za očuvanjem običaja očitovalo se putem tradicionalnih pozdrava „mesopusnih“ glazbi no ove godine bili su to pozdravi upućeni naseljima, a ne ponaosob članovima svakog domaćinstva. I ove će godine dobro pobijediti nad zlim, proljeće nad zimom, a sve nevolje i nedaće utjelovljene u liku „Mesopusta“ biti će okončane. Svako će mjesto u skladu sa epidemiološkim mjerama ispratiti „peto godišnje doba“ i pohraniti svoje „krabunosno, krabuljno, mačkarano“ ruho do iduće godine. U duhu „mesopusne“ tradicije i nametnute nužnosti „virtualnog svijeta“ Vinodolska općina i TZ Vinodolske općine u suradnji sa udrugama za narodne običaje i brojnim štovateljima „mesopusnih“ običaja, priredila je tridesetak prigodnih minuta posvećenih „mačkarama“ Bribira, „krabunosima “ Grižana i Triblja i „krabuljama“ Drivenika.

Kulturno - povijesna baština

Frankopanski kašteli i kulturno-povijesni spomenici na području Vinodola (prezentirana shematska karta dio je projekta Ruta putovima Frankopana).

Narodna baština

Tradicionalne aktivnosti

IZ STARIH ČLANAKA
Izdig s blagom iz Hrvatskog primorja
 
U sjevernom dijelu Hrvatskog Primorja stoka se u toku januara, februara, marta i polovine aprila nalazi u matičnim gospodarstvima. Za lijepih dana se pušta u tzv. brgude (tal. borghetto) ili komune, koje se nalaze u neposrednoj blizini sela. To su veliki pašnjaci, koji su slični gmajnama (Slovenija) ili merama (Bosna). Ovce se pojagnje redovno do početka marta. Jagnjad ih sišu do sredine aprila, nakon čega se dio jagnjadi proda (muški), a njihove se matere počnu musti. Jagnjad od boljih muzarica ostavlja se za rasplod i sišu još 1 ½ - 2 mjeseca, tj. do konca maja ili početka juna, kada stoka iz područja komuna prelazi u planine, gdje se nalaze stočarski dvorovi ili stanovi.
Primorske planine se nalaze na 600—800 m nadmorske visine. U planinama se ovce »slažu« ili »mišaju«iza »sv. Jelene« (»sv. Jelena, sva je gora zelena« — 22. V) i onda odlaze u visoku šumu (šumske pašnjačke površine u Gorskom Kotaru). U visokoj šumi čobani noćivaju u mogarima (sasvim primitivne kolibe), a ovce u mošunama(torovima). Ovdje pašna sezona traje do polovine avgusta, kada se ovce »o Rokovu« (16. VIII) ili »o Bartolovu« 24 VIII), a katkada i kasnije »luče«, tj. dijele između vlasnika. Lučenja, kao i »mišanja« ovaca obavljaju se u planini i to redovno na istom mjestu, u d v o r o v i m a, a popraćena su uvijek veselicama. Iza lučenja ovce pasu neko vrijeme planine, a kasnije se vraćaju na komune (brgude). Koncem decembra ovce prelaze na stajsko držanje.   
Kretanja stočara iz područja Vinodola u Gorski Kotar vrše se odmah iza »Petrova« (29 VI), pošto se u dolini pokosi sijeno i pošto se pospreme žitarice. U planini se pored napasanja sitne i krupne-stoke prikuplja sijeno i krumpir, koje vrijedne Primorke snose u dolinu prteći teška »brimena« i prevaljujući po nekoliko desetina kilometara po kamenitim i vrletnim puteljcima. Iz planina se stočari vraćaju oko »sv. Svetih« (1 XI), Za razliku od kretanja Primoraca, ova su kretanja izravna.
IZVOR  ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF)

Vodič po kraju

VINODOLSKOM DOLINOM

---

Drivenik

Pogle na kaštel Drivenik s obale Tribaljskog jezera

Tribalj

Grižane

Naselje Grižane smjestilio se na području bogatom vodom i s raspoloživim obradivim tlom pa se stanovništvo uglavnom bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i vinogradarstvom. Nad Grižanama dominiraju strme stijene, "griže", po kojima je mjesto i dobilo ime. Ovaj je prostor bio nastanjen još u brončano i željezno doba. Specifični položaj pružao je dobru zaštitu i preglednost. Grižane su nekada bile jedinstvena cjelina s Kotorom i Belgradom, ali su se kasnije razdijelile zbog diobe vlastelinstva među Frankopanovim potomcima.

Žena sa brentom - brončani kip žene sa brentom na leđima
U sjećanje na sve žene koje su u brentama na leđima dolazile ovdje po vodu. Autor skuplture je Zvonko Car – profesor, akademski kipar i slikar iz Crikvenice.

POJMOVNIK
brenta
kaca, drvena, duga posuda za nošenje vode na leđima, bremenica (lok. brenta, pasuda za vado nuaset na samarje)

Spomenik posvećen Jurju Juliju Kloviću u Grižanama, podignut 1978. godine prilikom 400 obljetnice njegove smrti

Spomenik palim borcima za slobodu i nezavisnost, podignut 1952. godine

Grižane, spomenik (spomen-ploča) poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu, podignut 1963.

Grižane, spomenik poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata

Crkva sv. Martina

Crkva sv. Martina nalazi se u centru mjesta. Ranije je to bila jednobrodna crkva sa zvonikom, a današnji historicistički oblik duguje obnovi 1906. godine prema projektu V. Rauschera.

​

Kuća Klović

U Grižanama se nalazi Muzejska zbirka "Kuća Klović".

Kaštel Grižane

Ostaci grižanskog kaštela nalaze se na strmoj padini kamene stijene, koja se na istočnoj strani spaja s gorskim masivom Podolja, neposredno iznad istoimenog sela. S ostalih strana padina je od ostatka Vinodolske doline odvojena strmim liticama. Morfologija terena uvjetovala je tlocrtan izgled samog kaštela, koji zauzima cijelu površinu padine kružnog oblika. Padina ima izraženu visinski razvedenu konfiguraciju, koja strmo pada od istoka prema zapadu i jugu. Visinska razlika između najviše i najniže kote padine iznosi 40 m. Kaštel s imenom Grižane prvi se put spominje u Vinodolskom zakonu 1288. godine. Prilikom sastavljanja zakonika bili su zabilježeni predstavnici Grižana: popovi Ljuban i Petar, satnik Domjan te Dunat, Dragoljub i Vidomir Vučić. Gradnja srednjovjekovnog kaštela veže se za dolazak knezova Krčkih u posjed cijelog Vinodola. Knezovi Krčki, u znak zahvale za pomoć prilikom savladavanja pobune protiv ugarskog kralja Andrije II., od kralja 1209. dobivaju pravo ubiranja nekih javnih prihoda. Kralj je 1225. krčkom knezu Vidu II. potvrdio pravo na Vinodol i Modruš.


U dosadašnjoj literaturi vezanoj za Grižane, gradnja kaštela datira se u navedeno razdoblje, između predaje Vinodola u posjed knezova Krčkih 1223. i prvog spomena 1288. godine. E. Laszowski samo je ustvrdio kako je stariji od prvog spomena u pisanim izvorima. U 14. st. kaštel je u posjedu Krčkog kneza Ivana (Anža) V. Krajem 14. i tijekom prva tri desetljeća 15. st. Grižane su bile u posjedu kneza i bana Nikole IV., kneza Krčkog. Na sastanku u Modrušu 12. lipnja 1449. Nikolini sinovi među sobom su podijelili veliku frankopansku državinu na osam velikaških gospoštija. Tom prilikom Grižane su pripale knezu Nikoli V., uz utvrde Ozalj i Ribnik te pola otoka Krka i Senj. Iako je kaštel pripao Nikolinu sinu Bartolu X., njime upravlja knez Martin IV., koji poslije postaje i pravni vlasnik. Oporučno ga ostavlja bratu Stjepanu II. i njegovu sinu Bernardinu da bi ga krajem stoljeća kratko držao i senjski kapetan Maroje Žuljević. U razdoblju duge Bernardinove vladavine, nakon poraza na Krbavskom polju 1493., u Belgrad i Grižane preselio se modruški biskup i Kaptol. Godine 1529. posjed Grižana dobiva Bernardinov unuk, knez Stjepan III. za čije uprave kaštel počinje polagano propadati. Oporučno prelazi u posjed Zrinskih, godine 1577., u čijem vlasništvu ostaje do 1671. godine. Nakon sloma urote zrinskofrankopanske, plijeni ga ugarska kraljevska komora. Iz popisa inventara doznaje se kako je kaštel „prastara gradnja, ruševan, a imao je samo jednu odaju za stanovanje”. Kaštel mijenja vlasnika 1749., kada ga austrijska komora prodaje Bečkoj bankovnoj deputaciji. Od sredine 18. st. kaštel propada zbog oštećenja, velikih troškova održavanja i gospodarske beskorisnosti.

Stari je grad oštećen 1323. godine kada je Vinodol  zadesio jak potres. U 15. stoljeću dograđene su okrugle kule, a danas su vidljivi samo ostaci nekada slavnog  kaštela Gradina Grižane. Griški kaštel imao je nepravilan oblik četverokuta, s okruglim kulama, a ta je nepravilnost uzrokovana specifičnim terenom. Tu je stolovao knez Martin koji je utemeljio primorsku luku koja je dobila ime Crikvenica. 
IZVORI 
​Grižane-Belgrad. Wikipedija (hr)
JANEŠ, Andrej: Grižane - kaštel Grižane. Izvadak. Hrvatski arheološki godišnjak 12/2015, 2016, str. 463-465.

Bribir

Novi Vinodolski

Novi Vinodolski - Mjesto i Župa 2022.
Postavio: Kratkopisi Datum objave: 23.10.2022.
Opis. Novi Vinodolski smjestio se u jugoistočnom kraju Vinodolske doline, na strmom brežuljku sjevernojadranske regije Kvarner, podno brda Osap. Grad je to bogate kulture, glagoljice, popova glagoljaša, grad Vinodolskog zakonika, Frankopana i Mažuranića. Nekoć je bio i kaptolski i biskupski grad, također i grad u kojem su tri stoljeća boravili pavlini, od sredine 15. stoljeća do 1786. Župna crkva sv. Filipa i Jakova izgrađena je u 14. stoljeću. Posvetio ju je glasoviti krbavski ili modruški biskup Kristofor koji je pobjegavši pred Turcima nakon pada Krbave u Novom našao svoje novo sjedište. U Novom je djelovao istaknuti biskup senjski i modruški, veoma zaslužan za školstvo - Ivan Krstitelj Ježić. Novljanski kanonik Josip Mažuranić osniva 1845. u Novom Narodnu čitaonicu, a čitaonice su u 19. stoljeću bile promotor svih pitanja narodnog napretka. Danas je Novi Vinodolski kulturno i političko središte bivše Vinodolske knežije, poznat po vinogradarstvu i dobru vinu i turizmu. U njemu djeluje katedra Čakavskog sabora "Novljansko kolo".

PO PRIMORSKOJ PADINI VELIKE KAPELE

---

DUŽ PRIMORSKOG VINODOLSKOG HRPTA

---

Gradina Badanj

Sveti Mikula

Crkva sv. Jurja

Praktično

AKTIVNOSTI

---

Planinarenje i pješačenje

CRIKVENIČKO-VINODOLSKO PODRUČJE: Karta i vodič šetnica (klikni na fotografiju za preuzimanje brošure)

CRIKVENIČKO-VINODOLSKO PODRUČJE: Brošura o biciklističkim stazama (klikni na fotografiju za preuzimanje brošure)

Karta vidkovaca "Oči Vinodola"

IZVORI I LITERATURA

---

Reference i izvori

Vinodol. Wikipedija (hr)
Vinodolski zakon. Wikipedija (hr)
Vinodolska općina. Wikipedija (hr)
Tribaljsko jezero. Wikipedija (hr)

Literatura

BIRG, Vladimir: Šumsko gospodarenje u zaleđu Novog Vinodolskog. Članak. Hrvatski geografski glasnik 35., br. 1. (1973): str. 83-107. (PDF)

• Opis. Osnovnu pejzažnu karakteristiku neposrednog zaleđa Novog Vino­dolskog čini pojas šumaraka i šikara primorskih listopadnih šuma u pod gorju i ogromne površine kamenjara s oskudnim submediteranskim paš­njacima na primorskoj padini Velike Kapele. Taj ogoljeli prostor djelo­mično je prošaran plohama regeneriranog vegetacijskog pokrova i na njemu su brojni zaseoci. Pejzaž se mijenja na otprilike 800 m apsolutne visine jer započinje cjeloviti, šumom obrasli najviši dio Velike Kapele — pravi kontrast kamenjaru i pašnjačkim prostorima nižih dijelova. Šumski prostor Gorskog kotara s manjim prekidima prostire se sve do doline Kupe. Ovaj rad obuhvaća dio tog šumskog prostora u sastavu Šumarije Novi Vinodolski. Tо je mješovita suma bukve i jele zajednice Fagetum croaticum abictelosum. Svrha rada je prikazati na izdvojenom primjeru osnovne prirodne i društvene karakteristike jednog dijela visokoplaninske zone, naročito obzirom na način i posljedice šumskog gospodarenja. Šu­ma je najveća vrijednost ovog krškog kraja, a specifičnost je u tomu da je u neposrednoj blizini mora.

BLAŠKOVIĆ, Ivan: Tectonics of Part of the Vinodol Valley Within the Model of the Continental Crust Subduction. Geologia Croatica 52, br. 2 (1999): 153-189. (PDF)

• Sažetak. Vinodol je razmatran kao primjer jedne od udruženih zona plitke kontinentalne subdukcije. U tom smislu obavljena je u središnjem dijelu doline rekonstrukcija struktura i interpretacija njihovog postanka. Izrađen je i model pratećih struktura procesa subdukcije, koje velikim dijelom ovise o obliku plohe podvlačnja.

JAGODNIK, Petra; BERNAT GAZIBARA, Sanja; JAGODNIK, Vedran;  MIHALIĆ ARBANAS, Snježana. O vrstama i prostornoj raspodjeli kvartarnih naslaga sastavljenih od fragmenata karbonatnih stijena u Vinodolskoj udolini, Hrvatska – Nove spoznaje na temelju visinskih lidar podataka. Rudarsko-geološko-naftni zbornik 35, br. 4 (2020): 77-77. (PDF)

• Sažetak. Vinodolska udolina, smještena u sjeverozapadnome dijelu Hrvatskoga primorja, odlikuje se složenom geološkom građom i morfološkim uvjetima. Unutrašnji udolinski prostor izgrađuju flišolike naslage paleogenske starosti, a strmi bokovi udoline izgrađeni su od karbonatnih stijena kredne i paleogenske starosti. Padine izgrađene od flišolikih naslaga gotovo su u potpunosti prekrivene različitim vrstama površinskih naslaga kvartarne starosti, među kojima su obilno zastupljene površinske naslage sastavljene od fragmenata karbonatnih stijena. Tijekom prethodnih istraživanja, temeljenih na konvencionalnome terenskom geološkom kartiranju uglavnom u sjeverozapadnome i središnjemu dijelu Vinodolske udoline, ove su kvartarne naslage smatrane izravnom posljedicom tektonskoga razvoja istraživanoga područja, odnosno posljedicom pojava odrona, pa su općenito nazivane kvartarnim vapnenačkim brečama i kvartarnim naslagama odrona. Ovaj rad prikazuje šest vrsta kvartarnih naslaga sastavljenih od fragmenata karbonatnih stijena te njihovu prostornu raspodjelu na cijelome području Vinodolske udoline (64,57 km2 ), koje su identificirane i kartirane na temelju vizualne interpretacije digitalnoga modela reljefa (DMR) prostorne rezolucije 1 x 1 m izrađenoga od visinskih podataka prikupljenih laserskim skeniranjem iz zraka primjenom LiDAR tehnologije. Litološki materijali klasificirani su u skladu s inženjerskogeološkim principima i predstavljaju inženjerske formacije. Nove spoznaje o vrstama, oblicima, geometrijskim značajkama i hipsometrijskim položajima identificiranih sedimentnih tijela upućuju na to da su i neki ostali tipovi gravitacijskih pokreta, a ne samo odroni, imali važnu ulogu u formiranju kvartarnih naslaga sastavljenih od fragmenata karbonatnih stijena u Vinodolskoj udolini. Ovaj rad također prikazuje i mogućnosti primjene metode vizualne interpretacije DMR-a izrađenoga od visinskih podataka prikupljenih laserskim skeniranjem iz zraka primjenom LiDAR tehnologije za identifikaciju i kartiranje površinskih naslaga na područjima istraživanja obilježenima složenom geološkom građom i morfološkim uvjetima.

JANEŠ, Andrej: Grižane - kaštel Grižane. Izvadak. Hrvatski arheološki godišnjak 12/2015, 2016, 463-465 (PDF)

• Opis. U listopadu 2015. Služba za arheološku baštinu Hrvatskoga restauratorskog zavoda organizirala je prvu fazu dokumentacijskih radova na postojećem stanju srednjovjekovnog kaštela Grižane, Vinodolska općina. Zbog izrazito lošeg stanja arhitekture očuvane u elevaciji, bilo je potrebno započeti dokumentiranje postojećeg stanja. Voditelj radova je Andrej Janeš, dipl. arheo. Radovi su financirani sredstvima Ministarstva kulture.

LIGATIĆ, Ivan: Bribirska narodna nošnja. Knjižnica i čitaonica Bribir : Centar za kulturu Katarina Zrinski. Bribir, 2018.

Vijesti, članci, tekstovi

HLAČA, Ljiljana, GRIŽANI U STRAHU Naselje u Vinodolskoj općini već danima posjećuje - medvjed. Novi list, 11.6.2017.
MATIČIĆ, Bruna: ​“Hodeć puten naših starih”: Vinodolska općina ima novi turistički proizvod. Novi ist, 10.11.2020.
​RAVLIĆ, Anto: Vandali porušili deset putokaza na brdu Kotor u zaleđu Crikvenice. Novi list, 5.12.2017.
​RAVLIĆ, Anto: Centar za kulturu: Pri kraju uređenje stare škole u Bribiru. Novi list, 29.11.2017.
​RAVLIĆ, Anto: Konačno stigla voda: Zaleđe Novog Vinodolskog dobilo novu šansu za razvoj turizma. Novi list, 23.11.2017.
​RAVLIĆ, Anto: Krv nije voda: Prezimena otkrivaju povijest Vinodola. Novi list, 9.11.2017.
​RAVLIĆ, Anto: Divlje zvijeri bez straha šeću Grižanama: Mještani tvrde: 'Po divljim svinjama se mogu navijati satovi'. Novi list, 7.11.2017.
ŠIMONOVIĆ, Robert: Staro groblje u Bribiru pruža novi pogled na vinodolske srednjovjekovlje. Novi list, 7.4.2022.

Vanjske poveznice

Vinodol, stranica Turističke zajednice Općine Vinodol
Vinodolska općina, službeni portal
Vinodolska dolina

Bribirska narodna nošnja
Autor: Ivan Ligatić
Mjesto i godina izdanja: Knjižnica i čitaonica Bribir : Centar za kulturu Katarina Zrinski. Bribir, 2018.