 |
|
|
Mrkopaljski kraj
Područje: Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
Obližnje grupe: Snežničko-gorskokotarska visoravan, Velika Kapela
Obližnji krajevi: Delnički kraj, Fužinski kraj, Ravnogorski kraj, Drežnički kraj
Obližnje planine: Bjelolasica, Bijele stijene, Samarske stijene, Burni Bitoraj, Viševica, Višnjevica, Petehovac
Država: Hrvatska
Obližnje grupe: Snežničko-gorskokotarska visoravan, Velika Kapela
Obližnji krajevi: Delnički kraj, Fužinski kraj, Ravnogorski kraj, Drežnički kraj
Obližnje planine: Bjelolasica, Bijele stijene, Samarske stijene, Burni Bitoraj, Viševica, Višnjevica, Petehovac
Država: Hrvatska
Mrkopaljski kraj je naziv za širi brdsko-planinski prostor oko gradića Mrkoplja u Gorskom kotaru, u načelu i . Ovaj je kraj južni ogranak glavnog goranskog krčevinsko-naseljenog pojasa i od njega fizički izdvojen (Crnić, 1962.). Naselje Mrkopalj, središte istoimene općine (površine 137 km2), smjestilo se u planinskoj kotlini na 824 m nadmorske visine. Ova je kotina okružena brdima: Čelimbaša (1085), Lisina (1117 m), Maj (1269 m), Samari s Klobučarovim vrhom (1215 m), Vranjak (986 m), Vrhi (Kulasica, 956 m) i Mrkovac s Debelim vrhom (1137 m). U pozadini tih nižih bregova protežu se planine: Bjelolasica (1534 m), Bitoraj (1385 m), Viševica (1428 m), Višnjevica (1367 m) te Bijele (1335 m) i Samarske stijene (1302 m).
Općini Mrkopalj pripadaju i manja mjesta: Begovo Razdolje - najviše naselje na najvećoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj, Brestova Draga, Bukovac Sungerski, Sunger i Tuk.
Kraj je naziv dobio po njegovom najvećem naselju i sjedištu općine Mrkoplju.
|
ŠTO VIDJETI I POSJETITI? Planine: Velika Kapela (Bjelolasica, Samarske stijene, Bijele stijene, Burni Bitoraj, Viševica, Velika Višnjevica), Petehovac Baština: Fajeri (kameni ostaci strmog vijadukta iz 1732. godine, na dijelu prvotne trase Karolinske ceste između Brestove Drage i sela Slavica); Matić poljana, spomen područje Manifestacije: Matić poljana, Memorijal mira (veljača); Mrkopalj, ARTFEST (srpanj); Mrkopalj, Blagdan proštenja (rujan) 
U Samarskim stijenama
|
| Reljef |
Mrkopaljski kraj je planinski prostor s apsolutnim visinama između 800 i 1200 metara, čijim središnjim dijelom dominira zavala u kojoj se smjestio Mrkopalj. Zavala je formirana nanošenjem materijala s viših dijelobva za vrijeme pleistocena, koji su prekrili njezino dno. Središnji prošireni dio ove zavale zove se Mrkopaljsko polje. Zavala je odvojena niskim pregibom od Sungerske udoline, koja se pruža prema sjeverozapadu. I poput glavne zavale pogodna je za poljoprivrednu obradu i naseljavanje.
Najveći dio Mrkopaljskog kraja obuhvaćaju planine masiva Velike Kapele. Ti je planina Bjelolasica s najvišim Kula 1534 m n.v. čiji se hrbat prostire u dužini oko 8 km u smjeru SZ-JI, od vrha Višnjevica (1367 m n.v.). Osim središnjeg djela Velike Kapele prema jugu se nalazi više vrhova poput Burnog Bitoraja (1386 m n.v.), zatim Viševica (1428 m n.v.) udaljena oko 10 km.
Najveći dio Mrkopaljskog kraja obuhvaćaju planine masiva Velike Kapele. Ti je planina Bjelolasica s najvišim Kula 1534 m n.v. čiji se hrbat prostire u dužini oko 8 km u smjeru SZ-JI, od vrha Višnjevica (1367 m n.v.). Osim središnjeg djela Velike Kapele prema jugu se nalazi više vrhova poput Burnog Bitoraja (1386 m n.v.), zatim Viševica (1428 m n.v.) udaljena oko 10 km.
| Klima |
Zaštita prirode
U Mrkopaljskom kraju nalazi se značajni krajobraz Petehovac zaštićen Zakonom o zaštiti prirode. Na širem području Mrkoplja nalazi se Strogi rezervat prirode Bijele i Samarske stijene. U okolnim goranskim krajevima tu su još: značajni krajobraz Omladinsko jezero Lokve i neposredna okolina, posebni rezervat šumske vegetacije Debela lipa – Veliki Rebar kod Lokava, park šuma Golubinjak (kod Lokava), spomenik prirode špilja Lokvarka, park šuma Japlenški vrh (kod Delnica) i posebni geomorfološki rezervat Vražji prolaz i Zeleni vir (kod Skrada).
U okviru ekološke mreže (EM, prema standardizaciji EU) u Mrkopaljskom kraju nalazi se nalazi se Bjelolasica (cilj zaštite je očuvanje vrste tetrijeba gluhana), Matić poljana, Sungerski lug te na širem području Lepenica i jezero Bajer.
Na mrkopaljskom području se nalaze točkasti lokaliteti ekološke mreže: Bukovac špilja, Sunger 1, Sunger 2, Begovo razdolje 1, Begovo razdolje 2, Ponor Ponikve kraj Tršća, te u okolnim krajevima lokaliteti: Zalesina – Belevine i Zalesina – Kupjački vrh, Pustinja špilja (kod Lučica, Delnički kraj), Lokvarska špilja, Medvjeđa špilja (Lokvarski kraj), Ledena špilja (park šuma Golubinjak).
Ciljevi zaštite SPA (Specijalno zaštićeno područje, nomenklatura prema direktivi EU u području zaštite divljih ptica) područja Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika su zaštita svojti planinski ćuk (Aegolius funereus), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), primorska trepteljka (Anthus campestris), suri orao (Aquila chrysaetos), lještarka (Bonasa bonasia), zmijar (Circaetus gallicus), planinski djetlić (Dendrocopos leucotos), crna žuna (Dryocopus martius), vrtna strnadica (Emberiza hortulana), mala muharica (Ficedula parva), mali ćuk (Glaucidium passerinum), škanjac osaš (Pernis apivorus), troprsti djetlić (Picoides tridactylus), siva žuna (Picus canus), sova jastrebača (Strix uralensis), pjegava grmuša (Sylvia nisoria) i tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus)
Prema podacima Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske (MZOPU 2003.), područja Mrkopaljskog kraja nalaze se unutar područja gniježđenja vrsta suri orao (Aquila chrysaetos), sivi sokol (Falco peregrinus), mali ćuk (Glaucidium passerinum), škanjac osaš (Pernis apivorus), tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) i šumska šljuka (Scolopax rusticola).
Prema podacima Crvene knjige sisavaca Hrvatske (DZZP 2006.), područja Mrkopaljskog kraja nalaze se unutar područja s dokumentiranim nalazima odnosno unutar područja potencijalnog rasprostranjenja šišmiša širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), riđi šišmiš (Myotis emarginatus), veliki šišmiš (Myotis myotis), gorski dugoušan (Plecotus macrobullaris), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) i mali večernjak (Nyctalus leisleri).
-
-
|
Poznate osobe rođene u Mrkoplju
|
|
| Baština |
|
Kiseljenje kupusa u Mrkoplju
Autor: Jen Wilson |
|
Na Matić poljani
Na ovoj travnatoj visoravni nalazi se spomen-područje uređeno u čast 26 partizana, koji su se uslijed ekstremno niskih temperatura smrznuli tokom marša u noći sa 19. na 20. veljače 1944. godine. Autor spomen-područja je arhitekt Zdenko Sila. |
Poljička Kosa
Poljička Kosa
|
Poljička Kosa nalazi se između naselja Starog Laza i Mrkoplja, na tromeđi Mrkoplja, Delnica i Ravne gore. Područje je uglavnom obraslo šumom, a na pojedinim dijelovima šumske površine su rjeđe i izmjenjuju se s travnatim proplancima.
|
|
Karta okolice Mrkoplja
IZVOR: OpenStreetMap |
Mrkopalj
KOORDINATE: 45.31579,14.85325; NADMORSKA VISINA: 824 m; BROJ STANOVNIKA: 755 (2011.); WIKIPEDIJA: Mrkopalj
KOORDINATE: 45.31579,14.85325; NADMORSKA VISINA: 824 m; BROJ STANOVNIKA: 755 (2011.); WIKIPEDIJA: Mrkopalj
|
Mrkopalj se spominje prvi put u povijesti 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog. Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz 14. ili 15. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove. Od oko 1730. godine kroz Mrkopalj prolazi Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci), što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.
|
Dom kulture - Povijesna i etno zbirka Mrkoplja
Dom kulture postao je dom mnogih etnografskih eksponata, dokumentacije i narodnih nošnji koje se u Zbirci čuvaju. Bogata povijesna baština svjedok je turbulentnoj povijesti mrkopaljskoga kraja, ali i teškoj svakidašnjici njegovih stanovnika. Od Fortice, do privilegiranog trgovišta kojem je car Franjo Josip II dao povelju, do najvećeg vjerskog blagdana Prošćenja kojem je sam papa Grgur XVI. dao potpuni oprost od svih grijeha 3. nedjelje mjeseca rujna, do prvog skijaškog tečaja u Hrvatskoj, prvog prvenstva Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju, prve skijaške skakaonice u Hrvatskoj „Pod Vrhin“ pa sve do današnjih dana. Mrkopaljska Povijesna i etno zbirka otvorena je za javnost 2017. god. IZVOR:Turistička zajednica Mrkoplja |
Pogled na Mrkopalj i skijalište Čelimbašu u pozadini
|
Čelimbaša
Na brdu Čelimbaša, koje se uzdiže nad samim Mrkopljem nalazi se skijalište Čelimbaša. Na vrh Čelimbaše (1084 m) vozi vučnica s tanjurićima ukupne dužine 750 m. Skijalište se sastoji od 3 staze, turističke (crvene) duljine 1350 m, Dinkove (crne) duljine 500 m i sunčane (također crvene) duljine 1000 m. Postoji i par prijelomnica te je nagib u potpunosti u skladu s crvenom oznakom staze. U podnožju vučnice nalazi se parkiralište za automobile. Pri dnu je postavljen i jedan "baby lift" dužine 250 m. Postoji mogućnost najma skijaške opreme i škole skijanja. |
Čelimbaša - skijanje - Mrkopalj
Autor: BE YOU |
Zagmajna
NADMORSKA VISINA: 970 m
Područje Zagmajne se nalazi u blizini Mrkoplja, podno zapadnog obronka Čelimbaše i sjeveroistočnih obronaka Burnog Bitoraja. Ovdje je, većim dijelom u crnogoričnoj šumi, uređen biatlonski centar Zagmajna sa 4,5 km staza za nordijsko trčanje, te strelištem za biatlon. Na Zagmajni se održavaju brojna skijaška natjecanja u biatlonskim i nordijskim disciplinama. Između ostalih, Otvoreno prvenstvo Balkana u biatlonu 2005., te niz regionalnih i državnih prvenstava u biatlonskim i nordijskim disciplinama. Područje je otvoreno i za izletnike koji ga žele posjetiti i u ostalim godišnjim dobima. Na ulazu u skijaški centar nalazi se sportska kuća s natkrivenom terasom.
NADMORSKA VISINA: 970 m
Područje Zagmajne se nalazi u blizini Mrkoplja, podno zapadnog obronka Čelimbaše i sjeveroistočnih obronaka Burnog Bitoraja. Ovdje je, većim dijelom u crnogoričnoj šumi, uređen biatlonski centar Zagmajna sa 4,5 km staza za nordijsko trčanje, te strelištem za biatlon. Na Zagmajni se održavaju brojna skijaška natjecanja u biatlonskim i nordijskim disciplinama. Između ostalih, Otvoreno prvenstvo Balkana u biatlonu 2005., te niz regionalnih i državnih prvenstava u biatlonskim i nordijskim disciplinama. Područje je otvoreno i za izletnike koji ga žele posjetiti i u ostalim godišnjim dobima. Na ulazu u skijaški centar nalazi se sportska kuća s natkrivenom terasom.
Tuk Vojni
KOORDINATE: 45.295554,14.884265; NADMORSKA VISINA: 864 m; BROJ STANOVNIKA: 28 (2011.); WIKIPEDIJA: Tuk Vojni
KOORDINATE: 45.295554,14.884265; NADMORSKA VISINA: 864 m; BROJ STANOVNIKA: 28 (2011.); WIKIPEDIJA: Tuk Vojni
|
Tuk Vojni je naselje u općini Mrkopalj u Gorskom kotaru (Primorsko-goranska županija). Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u staroj općini Delnice.
U selu Tuk Vojni nalazi se srpski pravoslavni hram Svetih Petra i Pavla. Izgrađen je 1759. godine, zatim od strane ustaša spaljen i uništen 1942. godine te obnovljen od strane preostalog lokalnog srpskog stanovništva 2001. godine. U posjednjih stotinjak godina, najveći broj stanovnika zabilježen je 1910. godine, kada je u ovome naselju živjelo 349 stanovnika. 
Planinarski dom Bijele stijene u Tuku (875 m) Ovaj dom smatraju jednim od najuređenijih planinarskih domova u Hrvatskoj. To je zidana katnica uz seosku crkvu u naselju Tuk. Prizemno je kuhinja i dvije manje blagovaonice, a na katovima spavaonice. Pokraj doma je mali park, a iza odbojkaško igralište. Stalno je otvoren i opskrbljen i izvrsno je uporište za izlete na Bjelolasicu, Samarske i Bijele stijene, Vrbovsku i Matić poljanu te na obližnje vrhove Čelimbašu i Maj. PRAKTIČNE INFORMACIJE Otvorena: stalno Opskrbljen: pićem i jelom Mjesta za noćenje: 54 Upravlja: Ugostitelj, Radojka Matijašić Informacije (2017.) Radojka Matijašić 099/84-01- 998, 051/833-589 Prilaz vozilom: iz Mrkoplja 3 km do Tuka, dom je desno uz cestu IZVOR: Hrvatski planinarski savez |
Tuk Vojni
|
Matić poljana
NADMORSKA VISINA: 1030 m
NADMORSKA VISINA: 1030 m
|
Matić poljana (1030 m) je travnata visoravan, široka oko 300 m, a dugačka oko 3 km.
Njome prolazi makadamska cesta za Jasenak, kojoj s lijeva, prilazi kolni put iz Begovog Razdolja. U središnjem dijelu nalazi se originalan spomenik palim borcima iz 2. svjetskog rata: u pravilnom nizu postavljeno je 26 vapnenačkih monolita koji simboliziraju kolonu partizana koji su se ovdje smrznuli prilikom marša 24. veljače 1944. godine. 
Makadamska cesta iz Tuka prema Jasenku, u prolasku Matić poljanom
|
Spomenik „26 smrznutih partizana“
Spomen-područje na Matić poljani uređeno u čast 26 boraca Druge brigade Trinaeste primorsko-goranske divizije NOVJ, koji su se uslijed ekstremno niskih temperatura smrznuli tokom marša u noći sa 19. na 20. veljače 1944. godine. Autor spomen-područja je arhitekt Zdenko Sila. Druga brigada Trinaeste primorsko-goranske divizije probijala se s područja Drežnice preko Jasenka i Mrkoplja na maršu dugom 52 kilometra. Tijekom noći sa 19. na 20. veljače 1944, uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta i ekstremno niskih temperatura tijekom marša je od ozeblina preminulo 26 partizana; 150 ostalih je preživjelo noć, ali s trajnim posljedicama od ozeblina. Velik dio njih je kasnije umro u stacionarima i bolnicama od posljedica hladnoće i smrzavanja. Spomenik se sastoji od 26 stupova od grubo obrađenog kamena vapnenca, koji simboliziraju 26 smrznutih partizana. Autor je za izgled spomenika dobio inspiraciju na obližnjim poljanama po kojima je razasuto kamenje koje se izdiže iz travnate površine. Od 1962. godine se svake godine na tom mjestu održava Memorijal 26 smrznutih partizana, koji je 2004. godine preimenovan u Memorijal mira. IZVOR: Wikipedija, Spomenik 26 smznutih partizana 
Spomen-područje na Matić poljani
|
Begovo Razdolje
KOORDINATE: 45.305178, 14.901093; NADMORSKA VISINA: 1078 m; BROJ STANOVNIKA: 48 (2011.); WIKIPEDIJA: Begovo Razdolje
KOORDINATE: 45.305178, 14.901093; NADMORSKA VISINA: 1078 m; BROJ STANOVNIKA: 48 (2011.); WIKIPEDIJA: Begovo Razdolje
|
Begovo Razdolje se nalazi u u Općini Mrkopalj. Jedino je stalno naseljeno mjesto u Hrvatskoj iznad tisuću metara (1078 m), a smješteno je na zapadnim obroncima Bjelolasice.
Stanovništvo Mjesto ima 48 stanovnika, prema popisu iz 2011. godine. Pripada poštanskom uredu 51315 Mrkopalj. Povijest Stanovnici Begovog Razdolja zbog položaja i mikroklimatskih uvjetanjihovog mjesta tradicionalno su bili orijentirani k šumarstvu. Početkom 20. stoljeća selo doživljava svoj najznačajniji razvoj. Stanovništvo se uz šumarstvo bavilo prijevozom dobara (drveta i ugljena) na jadransku obalu i lovom na divljač, najčešće kune, lisice i srneću divljač. Odlazak ljudi iz Gorskog kotara u Ameriku početkom dvadesetog stoljeća nije izuzeo ni Begovo Razdolje, kada nekoliko obitelji napušta ovo mjesto u potrazi za novim životnim izazovima. Govor i narječje Posebnost Begovog Razdolja svakako je njegov govor, tj. narječja koja se još danas upotrebljavaju. Jedan dio sela govori štokavsko ikavsko narječje, dok drugi dio koristi kajkavsko narječje. Razlog tome je vjerojatno podrijetlo obitelji. Naime jedan dio njih vuče svoje podrijetlo iz Istre, kao što su obitelji Vodopić i Gržanić, dok su drugi dio sela naselile obitelji iz kupske doline, a to su obitelji: Grgurić, Mihelčić, Karlović, Klobučar. Gospodarstvo i turizam Danas Begovo Razdolje broji svega četrdesetak stanovnika, uglavnom starijih. Umjesto šumarstvu, lokalno se stanovništvo sve više okreće turizmu i poljoprivredi s naglaskom na stočarstvo, tako da se u Begovom Razdolju danas nalazi najveća farma krava u Primorsko - goranskoj županiji, kojoj je moguć turistički posjet uz upoznavanje sa svim procesima. Već sam zemljopisni položaj mjesta otvara velike predispozicije za razvoj turizma. Znamenitosti i zemljopisna obilježja Činjenica da je to najviše naselje u Hrvatskoj s najviše snježnih oborina, potpuno očuvanog prirodnog okoliša, velika je startna osnova za osmišljavanje suvremene turističke ponude. Dobra cestovna povezanost, te blizina Rijeke i Zagreba, komparativne su prednosti Begovog Razdolja. Zemljopisne prednosti sigurno su najznačajnije i ovom mjestu daju prepoznatljivost, međutim uz njih u Begovom Razdolju očuvano je i graditeljsko naslijeđe u svom izvornom obliku i ostale socio-kulturne značajke, kao što su autohtona narječja i tradicionalne kućne radinosti. U centru sela su crkva Maje Božije Sniježne i Spomenik borcima skijašima Turizam Naselje ima dobre uvjete za razvoj planinskog turizma, te nudi idealne mogućnosti seoskog turizma i aktivnog odmora: vožnja biciklom, planinarenje i alpinizam, pješačenje, lov, skijanje i skijaško trčanje, logorovanje i orijentacijsko trčanje te gljivarenje. U mjestu je moguć turistički smještaj i prehrana u nekoliko objekata: hotelu, pansionu, te privatnom smještaju. U centru sela, na zapadnim obroncima Bjelolasice, nalazi se skijalište, a opslužuje ga vučnica. Dužina skijališta s vučnicom Sidrašica je 450 metara. Uz skijalište nalazi se i sanjkalište za djecu kao i škola skijanja koju vodi Ski klub Mrkopalj. (VIŠE INFORMACIJA) Nedaleko od staze nalazi se hotel Jastreb i pansion Planinski raj, a u mjestu je moguć i boravak u privatnom smještaju, u karakterističnim goranskim kućicama, uz bogate okuse domaće kuhinje. Begovo Razdolje okruženo je planinama i šumskim stazama te je zanimljivo planinarima i šetačima, a idealno je mjesto za visinske pripreme sportaša. Na udaljenosti 7 km od Begova Razdolja nalazi se Bjelolasica najviša planina Gorskog kotara (1534 m n.v., gdje postoji mogućnost kraćeg boravka u planinarskom skloništu Jakoba Mihelčića koje se nalazi na 1460 m. IZVOR: Wikipedija, Begovo Razdolje |
Begovo Razdolje, koje se nalazi na zapadnim obroncima Bjelolasice, najviše je stalno naseljeno mjesto u Hrvatskoj, smješteno na 1078 metara nadmorske visine,
Jakob Mihelčić
(1858.-1932.) U Begovom Razdolju rođen je Jakob Mihelčić, po zanimanju lugate, ali i jedan od prvih hrvatskih planinarskih vodiča čijom zaslugom su otkrivene Samarske i Bijele stijene, kada je tijekom lova prateći medvjeda, u društvu mjesnog lugara Karlovića, otkrio put do Bijelih stijena. Kao lugar radio je u Kraljevskoj šumskoj upravi Mrkopalj. Pošao čuvara šuma i lovišta započeo je 1885. godine. U njegov spomen je Odbor Kapelskog planinarskog puta, dao Jakobovo ime planinarskom skloništu podignutom 1968. godine uz najviši greben Bjelolasice, iznad Vrbovske poljane: Planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića. 
Planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića na Bjelolasici
|
|
Ratkovo sklonište
Ovo sklonište je jedinstveni planinarski objekt u Hrvatskoj zbog svojeg smještaja. - drvena brvnara u polušpilji ispod okomite stijene Šerpas u Samarskim stijenama. Sklonište je nazvano alpinistu PSD "Velebit, Ratku Čapeku iz",koji je poginuo u Alpama. _________________________________ |
KAKO DOĆI...
Iz smjera Rijeke
Od izlaza Delnice na auto-cesti Zagreb-Rijeka (A6) 15 km do Mrkoplja.
.
Iz smjera Zagreba
Od izlaza Ravna Gora na auto-cesti Zagreb-Rijeka (A6) 10 km do Mrkoplja.
Iz smjera Rijeke
Od izlaza Delnice na auto-cesti Zagreb-Rijeka (A6) 15 km do Mrkoplja.
.
Iz smjera Zagreba
Od izlaza Ravna Gora na auto-cesti Zagreb-Rijeka (A6) 10 km do Mrkoplja.
| Vijesti, članci, tekstovi |
Glas antifašista, Memorijal mira – sjećanje na 26 smrznutih partizana; Zagreb „SABA RH“, br. 84, 1. 3. 2013, 30. str.
Marinko Krmpotić, I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu: Novi list, 2.12.2017.
Marinko Krmpotić, I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu: Novi list, 2.12.2017.
| Literatura i drugi izvori |
OPĆENITO O KRAJU
Štefanija Crnić, Mrkopaljski kraj; Hrvatski geografski glasnik, Vol.24. No.1. Srpanj 1962. (PDF)
Marinko Krmpotić, I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu; Novi list, 2.12.2017.
Prostorni plan uređenja Oćine Mrkopalj; Rijeka, 2004. (PDF)
Štefanija Crnić, Mrkopaljski kraj; Hrvatski geografski glasnik, Vol.24. No.1. Srpanj 1962. (PDF)
Marinko Krmpotić, I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu; Novi list, 2.12.2017.
Prostorni plan uređenja Oćine Mrkopalj; Rijeka, 2004. (PDF)
| Korisne poveznice |
|
Turistička zajednica Mrkopalj
Općina Mrkopalj, službena stranica Skijaško rekreacijski centar Mrkopalj
|
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|
