|
|
UvodPoložaj i osnovna obilježja. Mrkopaljski kraj je naziv za širi brdsko-planinski prostor oko gradića Mrkoplja u Gorskom kotaru, u načelu i . Ovaj je kraj južni ogranak glavnog goranskog krčevinsko-naseljenog pojasa i od njega fizički izdvojen (Crnić, 1962.). Naselje Mrkopalj, središte istoimene općine (površine 137 km2), smjestilo se u planinskoj kotlini na 824 m nadmorske visine. Ova je kotina okružena brdima: Čelimbaša (1085), Lisina (1117 m), Maj (1269 m), Samari s Klobučarovim vrhom (1215 m), Vranjak (986 m), Vrhi (Kulasica, 956 m) i Mrkovac s Debelim vrhom (1137 m). U pozadini tih nižih bregova protežu se planine: Bjelolasica (1534 m), Bitoraj (1385 m), Viševica (1428 m), Višnjevica (1367 m) te Bijele (1335 m) i Samarske stijene (1302 m).
Općini Mrkopalj pripadaju i manja mjesta: Begovo Razdolje - najviše naselje na najvećoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj, Brestova Draga, Bukovac Sungerski, Sunger i Tuk. 
Karta okolice Mrkoplja
OpenStreetMap ENGLISH SUMMARY: Mrkopalj Region
- Ime
Kraj je naziv dobio po njegovom najvećem naselju i sjedištu općine Mrkoplju.
|
ŠTO VIDJETI I POSJETITI? Planine: Velika Kapela (Bjelolasica, Samarske stijene, Bijele stijene, Burni Bitoraj, Viševica, Velika Višnjevica), Petehovac Baština: Fajeri (kameni ostaci strmog vijadukta iz 1732. godine, na dijelu prvotne trase Karolinske ceste između Brestove Drage i sela Slavica); Matić poljana, spomen područje Manifestacije: Matić poljana, Memorijal mira (veljača); Mrkopalj, ARTFEST (srpanj); Mrkopalj, Blagdan proštenja (rujan)  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Mrkopaljskog kraja Click on the Booking.com logo to directly find accommodation in this Region Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
|
Mrkopaljski kraj je planinski prostor s apsolutnim visinama između 800 i 1200 metara, čijim središnjim dijelom dominira zavala u kojoj se smjestio Mrkopalj. Zavala je formirana nanošenjem materijala s viših dijelobva za vrijeme pleistocena, koji su prekrili njezino dno. Središnji prošireni dio ove zavale zove se Mrkopaljsko polje. Zavala je odvojena niskim pregibom od Sungerske udoline, koja se pruža prema sjeverozapadu. I poput glavne zavale pogodna je za poljoprivrednu obradu i naseljavanje.
Najveći dio Mrkopaljskog kraja obuhvaćaju planine masiva Velike Kapele. Ti je planina Bjelolasica s najvišim Kula 1534 m n.v. čiji se hrbat prostire u dužini oko 8 km u smjeru SZ-JI, od vrha Višnjevica (1367 m n.v.). Osim središnjeg djela Velike Kapele prema jugu se nalazi više vrhova poput Burnog Bitoraja (1386 m n.v.), zatim Viševica (1428 m n.v.) udaljena oko 10 km. |
PRIRODA
Zaštita prirode
|
U Mrkopaljskom kraju nalazi se značajni krajobraz Petehovac zaštićen Zakonom o zaštiti prirode. Na širem području Mrkoplja nalazi se Strogi rezervat prirode Bijele i Samarske stijene. U okolnim goranskim krajevima tu su još: značajni krajobraz Omladinsko jezero Lokve i neposredna okolina, posebni rezervat šumske vegetacije Debela lipa – Veliki Rebar kod Lokava, park šuma Golubinjak (kod Lokava), spomenik prirode špilja Lokvarka, park šuma Japlenški vrh (kod Delnica) i posebni geomorfološki rezervat Vražji prolaz i Zeleni vir (kod Skrada).
U okviru ekološke mreže (EM, prema standardizaciji EU) u Mrkopaljskom kraju nalazi se nalazi se Bjelolasica (cilj zaštite je očuvanje vrste tetrijeba gluhana), Matić poljana, Sungerski lug te na širem području Lepenica i jezero Bajer. Na mrkopaljskom području se nalaze točkasti lokaliteti ekološke mreže: Bukovac špilja, Sunger 1, Sunger 2, Begovo razdolje 1, Begovo razdolje 2, Ponor Ponikve kraj Tršća, te u okolnim krajevima lokaliteti: Zalesina – Belevine i Zalesina – Kupjački vrh, Pustinja špilja (kod Lučica, Delnički kraj), Lokvarska špilja, Medvjeđa špilja (Lokvarski kraj), Ledena špilja (park šuma Golubinjak). Ciljevi zaštite SPA (Specijalno zaštićeno područje, nomenklatura prema direktivi EU u području zaštite divljih ptica) područja Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika su zaštita svojti planinski ćuk (Aegolius funereus), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), primorska trepteljka (Anthus campestris), suri orao (Aquila chrysaetos), lještarka (Bonasa bonasia), zmijar (Circaetus gallicus), planinski djetlić (Dendrocopos leucotos), crna žuna (Dryocopus martius), vrtna strnadica (Emberiza hortulana), mala muharica (Ficedula parva), mali ćuk (Glaucidium passerinum), škanjac osaš (Pernis apivorus), troprsti djetlić (Picoides tridactylus), siva žuna (Picus canus), sova jastrebača (Strix uralensis), pjegava grmuša (Sylvia nisoria) i tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) Prema podacima Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske (MZOPU 2003.), područja Mrkopaljskog kraja nalaze se unutar područja gniježđenja vrsta suri orao (Aquila chrysaetos), sivi sokol (Falco peregrinus), mali ćuk (Glaucidium passerinum), škanjac osaš (Pernis apivorus), tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) i šumska šljuka (Scolopax rusticola). Prema podacima Crvene knjige sisavaca Hrvatske (DZZP 2006.), područja Mrkopaljskog kraja nalaze se unutar područja s dokumentiranim nalazima odnosno unutar područja potencijalnog rasprostranjenja šišmiša širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), riđi šišmiš (Myotis emarginatus), veliki šišmiš (Myotis myotis), gorski dugoušan (Plecotus macrobullaris), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) i mali večernjak (Nyctalus leisleri). 
Matić poljana
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Naselja
Općina Mrkopalj sa 1214 stanovnika (2011) ima šest naselja: Begovo Razdolje (48 st.), Brestova Draga (53 st.), Mrkopalj (755 st.), Sunger (326 st.), Tuk Mrkopaljski (4 st.) i Tuk Vojni (28 st.) (2011).
Povijesni pregled
15. stoljeće
Mrkopalj se spominje prvi put u povijesti 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog. Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz XIV. ili XV. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove. IZVOR: Općina Mrkopalj
16. stoljeće
Područje Mrkoplja je bilo uglavnom opustošeno i uništeno turskim prodorima, ali ga Frankopani i Zrinski ponovno naseljavaju 1596. godine.
18. stoljeće
1732. Probijanjem Karolinske ceste Mrkopaljski kraj dobiva na prometnom značaju. U Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most na ovoj cesti (stupovi, upornjaci), što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.
1785. Poveljom austro-ugarskog cara Josipa II, Mrkopalj, zajedno s Ravnom Gorom i Vrbovskim, proglašavaju se i postaju privilegirani kraljevski gradovi (trgovišta). Ti gradovi imaju svoj pečat, suca i vijeće koje donosi odredbe, odlučuje i vodi upravu grada.
19. stoljeće
|
1809. Izgrađena je Lujzinska cesta, nakon čega Mrkopaljski kraj ostaje po strani i gubi na značaju.
Mrkopalj na staroj razglednici
|
U Samarskim stijenama
|
20. stoljeće
21. stoljeće
29.9.2024. buknuo je požar u jednoj od najvećih hrvatskih pilana, u Mrkoplju, koja posluje u sklopu tvrtke Drvenjača. Vatrogasci su brzo stigli na teren, no nisu uspjeli obraniti pilanu koja je, s novim strojevima, potpuno izgorjela. Ostalih desetak objekata uspjeli su spasiti. Pilana je desetljećima osiguravala posao za mnoge stanovnike tog malog goranskog mjesta. Godišnji kapacitet pilanske prerade pilane Mrkopalj bio je 30.000 prostornih metara drvne sirovine od koje se proizvode jelove piljenice, letve i grede, jelova piljena građa, podne i zidne obloge, elementi za palete i drvene kutije, transportne palete, srednjice za višeslojne parkete i ploče, te peleti od drva.
Narodna baština
|
Kiseljenje kupusa u Mrkoplju
Autor: Jen Wilson |
Priče o kraju
|
Mrkopaljski kraj je kolijevka skijanja u Hrvatskoj
Godine 1913. u Mrkoplju je organiziran prvi skijaški kamp na današnjem području Hrvatske. Radilo se o prvom organiziranom skijaškom tečaju, za 1 skijaša u organizaciji Rikarda Wickerta, Ive Lipovšćaka i Ante Pandakovića. Također je naredne godine 1914., tijekom drugog tečaja u Mrkoplju, održano je prvo Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nordijskoj disciplini skijaškom trčanju na 7 km te u spustu. Pobijedio je Ante Pandaković. Godine 1934. je isto u Mrkoplju, na Čelimbaši "pod Vrhin", sagrađena prva skijaška skakaonica u Hrvatskoj, gdje je već 1936. održano prvo službeno međunarodno natjecanje u skijaškim skokovima. Na tome je natjecanju Norvežanin Jahr skočio tada nevjerojatnih 46 m. Na području Mrkoplja, još od poslijeratnih 1947/48. godina, postoje skijaške sekcije u Planinarskm društvima "Bijele Stijene" i "Bitoraj", čiji su članovi bili mnogi Mrkopaljci. Upravo su mnogi Mrkopaljci postigli vrijedne uspjehe u skijaškim, u prije svega nordijskim disciplinama. Odavdje je i prva hrvatska olimpijka (Oslo, Cortina d´Ampezzo) Nada Birko-Kustec, koja je "naslov" najbolje skijašice Hrvatske nosila gotovo pet desetljeća, sve do jedinstvene Janice Kostelić. Nakon Nade, javlja se više mkopaljskih skijaša koji su se, s više ili manje uspjeha, natjecali na skijaškim natjecanjima diljem Europe. To su Franjo Jakovec, hrvatski biatlonac i sudionik Zimske Olimpijade u Sarajevu i Petra Starčević, sudionica Olimpijade u Torinu. Zatim mlađa generacija na čelu s Jakovom Fakom osvajačem brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2009. U Južnoj Koreji te srebrne Olimpijske medalje 2010. u Vancouveru. Mrkopalj i Sunger ponose se i Dinom Butkovićem juniorskim viceprvakom Svijeta u biatlonu za 2013.g. u ljetnom i zimskom biatlonu. Glavnina juniorske i seniorske biatlonske reprezentacije Hrvatske upravo je iz Mrkoplja. Godine 2005. u Mrkoplju je održano Otvoreno prvenstvo Balkana u biatlonu "Mrkopalj 2005", a 2013. Prvenstvo šumara Europe u nordijskom skijanju i biatonu. Godine 2013. proslavljena je 100-ta obljetnica od Prvog organiziranog skijanja na ovim prostorima, IZVOR mercopail (https://www.skijanje.hr/skijanje/povijest/clanak/povijest-skijanja-u-hrvatskoj?id=12352)
|
|
Na Matić poljani
Na ovoj travnatoj visoravni nalazi se spomen-područje uređeno u čast 26 partizana, koji su se uslijed ekstremno niskih temperatura smrznuli tokom marša u noći sa 19. na 20. veljače 1944. godine. Autor spomen-područja je arhitekt Zdenko Sila. |
Poljice
Pogled na Poljice (prema dolje) i Burni Bitoraj na horizontu
|
Poljice
|
Mrkopaljsko polje
Mrkopalj
KOORDINATE 45.31579,14.85325 NADMORSKA VISINA 824 m BROJ STANOVNIKA 755 (2011.) WIKIPEDIJA Mrkopalj
|
Mrkopalj se spominje prvi put u povijesti 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog. Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz 14. ili 15. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove. Od oko 1730. godine kroz Mrkopalj prolazi Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci), što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.
Pogled na Mrkopalj i skijalište Čelimbašu u pozadini
IZ STARIH ZAPISA Mrkopalj. Osim navedenih naselja u Delničkom se koridoru duž Karolinške ceste ističu još Ravna Gora, Mrkopalj i Fužine. Među nabrojenim naseljima još uvijek se brojem stanovnika, ali ne više i gospodarskim značenjem i perspektivnim mogućnostima razvoja (osim donekle kao zimski turistički centar) posebno ističe Mrkopalj (na 824 m visine). Za njegov su razvitak bitna dva činioca — prvo, lokacija u relativno prostranom polju koje je za goranske prilike znatnih dimenzija i agrarne vrijednosti, i drugo, činjenica da upravo ovuda, između Vrbovskog i Fužina preko Jablanca, Sušice, Ravne Gore, Starog Laza i Sungera izgrađena Karolinška cesta kroz područje koje je najvjerojatnije već i prije njezine izgradnje bilo znatnija krčevinska zona. Spomenute prednosti očito su bile tolike da su morale kompenzirati osnovni prirodni nedostatak ovog prostora, tj. problem opskrbe vodom, ovisne o nekoliko lokava i cisternama. Po evoluciji svoje naseljenosti i funkciji Mrkopalj dijeli karakteristike većine naselja Delničkog koridora — naselje postoji već u 15. st. da bi nestalo za turskih prodora i doživjelo obnovu naseljavanjem vlaškog stanovništva početkom 17. st. i poslije Primoraca za vrijeme izgradnje Karolinške ceste. Među najvažnije nekadašnje impulse gospodarskog razvoja i glavne uzroke povećanja broja stanovnika treba i u slučaju Mrkoplja, kao i kod Vrbovskog i Ravne Gore, istaći gradnju Karolinške ceste, formiranje »Trgovačke gospoštije« i podizanje na razinu slobodnog kameralnog trgovišta (sve u 18. st.). Međutim, u kasnijem razdoblju u Mrkoplju nije, za razliku od Vrbovskog i Ravne Gore, nastavljeno podizanje značajnijih pogona drvne industrije, pa su jedino šumarstvo i nerazvijeno pi- lanarstvo uz opadajući promet i kirijašenje zbog izgradnje Lujzinske ceste i željezničke pruge mogli, uz tradicionalno razvijeniju poljoprivredu, biti osnovom egzistencije. To je sve, dakako, bilo nedovoljno, zbog čega je i broj stanovnika — i zbog smanjenog prirodnog prirasta i emigracije — stalno opadao; dok je 1857. god. Mrkopalj imao nešto preko 2 000 stanovnika, opao je taj broj do 1971. god. na svega 1 465 stanovnika. Od suvremenih gospodarskih funkcija u društvenom sektoru u Mrkoplju moguće je zabilježiti još samo rad pilane kao i začetak zimskog turizma s obzirom na pogodne skijaške terene u području Maja i Čelimbaše i prema delničkom Petehovcu. S druge strane, mogućnosti za ljetovališni turizam su ograničene zbog nedostatka vode i ponekad relativno visokih temperatura u uvjetima vegetacijske ogoljelosti polja i neposrednih padina reljefnog okvira i uopće reljefne zatvorenosti. U prometno-geografskom smislu Mrkopalj danas nema većih mogućnosti, a funkcija prometne čvorišne točke samo je privid kojem pridonosi nekoliko cestovnih pravaca koji se sustječu u samom naselju, ali koji nemaju veće regionalno značenje; izgled naselja još je uvelike seoskog karaktera, iako se utjecaj novih promjena i ovdje svakako opaža. IZVOR Socijalistička Republika Hrvatska: Knjiga IV: Gorska Hrvatska. Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1975. |
Dom kulture - Povijesna i etno zbirka Mrkoplja
Dom kulture postao je dom mnogih etnografskih eksponata, dokumentacije i narodnih nošnji koje se u Zbirci čuvaju. Bogata povijesna baština svjedok je turbulentnoj povijesti mrkopaljskoga kraja, ali i teškoj svakidašnjici njegovih stanovnika. Od Fortice, do privilegiranog trgovišta kojem je car Franjo Josip II dao povelju, do najvećeg vjerskog blagdana Prošćenja kojem je sam papa Grgur XVI. dao potpuni oprost od svih grijeha 3. nedjelje mjeseca rujna, do prvog skijaškog tečaja u Hrvatskoj, prvog prvenstva Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju, prve skijaške skakaonice u Hrvatskoj „Pod Vrhin“ pa sve do današnjih dana. Mrkopaljska Povijesna i etno zbirka otvorena je za javnost 2017. god. IZVOR Turistička zajednica Mrkoplja Poznate osobe rođene u Mrkoplju
|
ČELIMBAŠA
|
Na brdu Čelimbaša, koje se uzdiže nad samim Mrkopljem nalazi se skijalište Čelimbaša. Na vrh Čelimbaše (1084 m) vozi vučnica s tanjurićima ukupne dužine 750 m. Skijalište se sastoji od 3 staze, turističke (crvene) duljine 1350 m, Dinkove (crne) duljine 500 m i sunčane (također crvene) duljine 1000 m. Postoji i par prijelomnica te je nagib u potpunosti u skladu s crvenom oznakom staze. U podnožju vučnice nalazi se parkiralište za automobile. Pri dnu je postavljen i jedan "baby lift" dužine 250 m. Postoji mogućnost najma skijaške opreme i škole skijanja.
Pogled na Čelimbašu sa skijaškim stazama
Zagmajna
NADMORSKA VISINA 970 m Područje Zagmajne se nalazi u blizini Mrkoplja, podno zapadnog obronka Čelimbaše i sjeveroistočnih obronaka Burnog Bitoraja. Ovdje je, većim dijelom u crnogoričnoj šumi, uređen biatlonski centar Zagmajna sa 4,5 km staza za nordijsko trčanje, te strelištem za biatlon. Na Zagmajni se održavaju brojna skijaška natjecanja u biatlonskim i nordijskim disciplinama. Između ostalih, Otvoreno prvenstvo Balkana u biatlonu 2005., te niz regionalnih i državnih prvenstava u biatlonskim i nordijskim disciplinama. Područje je otvoreno i za izletnike koji ga žele posjetiti i u ostalim godišnjim dobima. Na ulazu u skijaški centar nalazi se sportska kuća s natkrivenom terasom. |
Čelimbaša - skijanje - Mrkopalj
Autor: BE YOU |
Tuk Vojni
KOORDINATE 45.295554,14.884265 NADMORSKA VISINA 864 m BROJ STANOVNIKA 28 (2011.) WIKIPEDIJA Tuk Vojni
|
Tuk Vojni je naselje u općini Mrkopalj u Gorskom kotaru (Primorsko-goranska županija). Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u staroj općini Delnice.
U selu Tuk Vojni nalazi se srpski pravoslavni hram Svetih Petra i Pavla. Izgrađen je 1759. godine, zatim od strane ustaša spaljen i uništen 1942. godine te obnovljen od strane preostalog lokalnog srpskog stanovništva 2001. godine. U posjednjih stotinjak godina, najveći broj stanovnika zabilježen je 1910. godine, kada je u ovome naselju živjelo 349 stanovnika. 
Tuk Vojni
|
Planinarski dom Bijele stijene u Tuku (875 m) Ovaj dom smatraju jednim od najuređenijih planinarskih domova u Hrvatskoj. To je zidana katnica uz seosku crkvu u naselju Tuk. Prizemno je kuhinja i dvije manje blagovaonice, a na katovima spavaonice. Pokraj doma je mali park, a iza odbojkaško igralište. Stalno je otvoren i opskrbljen i izvrsno je uporište za izlete na Bjelolasicu, Samarske i Bijele stijene, Vrbovsku i Matić poljanu te na obližnje vrhove Čelimbašu i Maj. PRAKTIČNE INFORMACIJE Otvorena: stalno Opskrbljen: pićem i jelom Mjesta za noćenje: 54 Upravlja: Ugostitelj, Radojka Matijašić Informacije (2017.) Radojka Matijašić 099/84-01- 998, 051/833-589 Prilaz vozilom: iz Mrkoplja 3 km do Tuka, dom je desno uz cestu IZVOR Hrvatski planinarski savez |
Matić poljana
NADMORSKA VISINA 1030 m
NADMORSKA VISINA 1030 m
|
Matić poljana (1030 m) je travnata visoravan, široka oko 300 m, a dugačka oko 3 km. Njome prolazi makadamska cesta za Jasenak, kojoj s lijeva, prilazi kolni put iz Begovog Razdolja. U središnjem dijelu nalazi se originalan spomenik palim borcima iz 2. svjetskog rata: u pravilnom nizu postavljeno je 26 vapnenačkih monolita koji simboliziraju kolonu partizana koji su se ovdje smrznuli prilikom marša 24. veljače 1944. godine.
Makadamska cesta iz Tuka prema Jasenku, u prolasku Matić poljanom
Spomenik „26 smrznutih partizana“
Spomen-područje na Matić poljani uređeno u čast 26 boraca Druge brigade Trinaeste primorsko-goranske divizije NOVJ, koji su se uslijed ekstremno niskih temperatura smrznuli tokom marša u noći sa 19. na 20. veljače 1944. godine. Autor spomen-područja je arhitekt Zdenko Sila. Druga brigada Trinaeste primorsko-goranske divizije probijala se s područja Drežnice preko Jasenka i Mrkoplja na maršu dugom 52 kilometra. Tijekom noći sa 19. na 20. veljače 1944, uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta i ekstremno niskih temperatura tijekom marša je od ozeblina preminulo 26 partizana; 150 ostalih je preživjelo noć, ali s trajnim posljedicama od ozeblina. Velik dio njih je kasnije umro u stacionarima i bolnicama od posljedica hladnoće i smrzavanja. Spomenik se sastoji od 26 stupova od grubo obrađenog kamena vapnenca, koji simboliziraju 26 smrznutih partizana. Autor je za izgled spomenika dobio inspiraciju na obližnjim poljanama po kojima je razasuto kamenje koje se izdiže iz travnate površine. Od 1962. godine se svake godine na tom mjestu održava Memorijal 26 smrznutih partizana, koji je 2004. godine preimenovan u Memorijal mira. IZVOR: Wikipedija, Spomenik 26 smznutih partizana 
Spomen-područje na Matić poljani
|
Begovo Razdolje
KOORDINATE: 45.305178, 14.901093; NADMORSKA VISINA: 1078 m; BROJ STANOVNIKA: 48 (2011.); WIKIPEDIJA: Begovo Razdolje
|
Begovo Razdolje se nalazi u u Općini Mrkopalj. Jedino je stalno naseljeno mjesto u Hrvatskoj iznad tisuću metara (1078 m), a smješteno je na zapadnim obroncima Bjelolasice.
Stanovništvo. Mjesto ima 48 stanovnika, prema popisu iz 2011. godine. Pripada poštanskom uredu 51315 Mrkopalj. Povijest. Stanovnici Begovog Razdolja zbog položaja i mikroklimatskih uvjetanjihovog mjesta tradicionalno su bili orijentirani k šumarstvu. Početkom 20. stoljeća selo doživljava svoj najznačajniji razvoj. Stanovništvo se uz šumarstvo bavilo prijevozom dobara (drveta i ugljena) na jadransku obalu i lovom na divljač, najčešće kune, lisice i srneću divljač. Odlazak ljudi iz Gorskog kotara u Ameriku početkom dvadesetog stoljeća nije izuzeo ni Begovo Razdolje, kada nekoliko obitelji napušta ovo mjesto u potrazi za novim životnim izazovima. Govor i narječje. Posebnost Begovog Razdolja svakako je njegov govor, tj. narječja koja se još danas upotrebljavaju. Jedan dio sela govori štokavsko ikavsko narječje, dok drugi dio koristi kajkavsko narječje. Razlog tome je vjerojatno podrijetlo obitelji. Naime jedan dio njih vuče svoje podrijetlo iz Istre, kao što su obitelji Vodopić i Gržanić, dok su drugi dio sela naselile obitelji iz kupske doline, a to su obitelji: Grgurić, Mihelčić, Karlović, Klobučar. Gospodarstvo i turizam. Danas Begovo Razdolje broji svega četrdesetak stanovnika, uglavnom starijih. Umjesto šumarstvu, lokalno se stanovništvo sve više okreće turizmu i poljoprivredi s naglaskom na stočarstvo, tako da se u Begovom Razdolju danas nalazi najveća farma krava u Primorsko - goranskoj županiji, kojoj je moguć turistički posjet uz upoznavanje sa svim procesima. Već sam zemljopisni položaj mjesta otvara velike predispozicije za razvoj turizma. Znamenitosti i zemljopisna obilježja. Činjenica da je to najviše naselje u Hrvatskoj s najviše snježnih oborina, potpuno očuvanog prirodnog okoliša, velika je startna osnova za osmišljavanje suvremene turističke ponude. Dobra cestovna povezanost, te blizina Rijeke i Zagreba, komparativne su prednosti Begovog Razdolja. Zemljopisne prednosti sigurno su najznačajnije i ovom mjestu daju prepoznatljivost, međutim uz njih u Begovom Razdolju očuvano je i graditeljsko naslijeđe u svom izvornom obliku i ostale socio-kulturne značajke, kao što su autohtona narječja i tradicionalne kućne radinosti. U centru sela su crkva Maje Božije Sniježne i Spomenik borcima skijašima Turizam. Naselje ima dobre uvjete za razvoj planinskog turizma, te nudi idealne mogućnosti seoskog turizma i aktivnog odmora: vožnja biciklom, planinarenje i alpinizam, pješačenje, lov, skijanje i skijaško trčanje, logorovanje i orijentacijsko trčanje te gljivarenje. U mjestu je moguć turistički smještaj i prehrana u nekoliko objekata: hotelu, pansionu, te privatnom smještaju. U centru sela, na zapadnim obroncima Bjelolasice, nalazi se skijalište, a opslužuje ga vučnica. Dužina skijališta s vučnicom Sidrašica je 450 metara. Uz skijalište nalazi se i sanjkalište za djecu kao i škola skijanja koju vodi Ski klub Mrkopalj. (VIŠE INFORMACIJA) Nedaleko od staze nalazi se hotel Jastreb i pansion Planinski raj, a u mjestu je moguć i boravak u privatnom smještaju, u karakterističnim goranskim kućicama, uz bogate okuse domaće kuhinje. Begovo Razdolje okruženo je planinama i šumskim stazama te je zanimljivo planinarima i šetačima, a idealno je mjesto za visinske pripreme sportaša. Na udaljenosti 7 km od Begova Razdolja nalazi se Bjelolasica najviša planina Gorskog kotara (1534 m n.v., gdje postoji mogućnost kraćeg boravka u planinarskom skloništu Jakoba Mihelčića koje se nalazi na 1460 m. IZVOR Begovo Razdolje. Wikipedija (hr) 
Jakob Mihelčić
(1858.-1932.) U Begovom Razdolju rođen je Jakob Mihelčić, po zanimanju lugate, ali i jedan od prvih hrvatskih planinarskih vodiča čijom zaslugom su otkrivene Samarske i Bijele stijene, kada je tijekom lova prateći medvjeda, u društvu mjesnog lugara Karlovića, otkrio put do Bijelih stijena. Kao lugar radio je u Kraljevskoj šumskoj upravi Mrkopalj. Pošao čuvara šuma i lovišta započeo je 1885. godine. U njegov spomen je Odbor Kapelskog planinarskog puta, dao Jakobovo ime planinarskom skloništu podignutom 1968. godine uz najviši greben Bjelolasice, iznad Vrbovske poljane: Planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića. 
Planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića na Bjelolasici
|
Begovo Razdolje, koje se nalazi na zapadnim obroncima Bjelolasice, najviše je stalno naseljeno mjesto u Hrvatskoj, smješteno na 1078 metara nadmorske visine.
|
|
Ratkovo sklonište
Ovo sklonište je jedinstveni planinarski objekt u Hrvatskoj zbog svojeg smještaja. - drvena brvnara u polušpilji ispod okomite stijene Šerpas u Samarskim stijenama. Sklonište je nazvano alpinistu iz "PSD "Velebit, Ratku Čapeku ,koji je poginuo u Alpama. |
BORAVAK
Pristup
KAKO DOĆI...
Iz smjera Rijeke
Od izlaza Delnice na auto-cesti Zagreb-Rijeka (A6) 15 km do Mrkoplja.
Iz smjera Zagreba
Od izlaza Ravna Gora na auto-cesti Zagreb-Rijeka (A6) 10 km do Mrkoplja.
Iz smjera Rijeke
Od izlaza Delnice na auto-cesti Zagreb-Rijeka (A6) 15 km do Mrkoplja.
Iz smjera Zagreba
Od izlaza Ravna Gora na auto-cesti Zagreb-Rijeka (A6) 10 km do Mrkoplja.
IZVORI I LITERATURA
Literatura
Štefanija Crnić, Mrkopaljski kraj; Hrvatski geografski glasnik, Vol.24. No.1. Srpanj 1962. (PDF)
Marinko Krmpotić, I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu; Novi list, 2.12.2017.
Prostorni plan uređenja Oćine Mrkopalj; Rijeka, 2004. (PDF)
Marinko Krmpotić, I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu; Novi list, 2.12.2017.
Prostorni plan uređenja Oćine Mrkopalj; Rijeka, 2004. (PDF)
Zapisi, članci i tekstovi
Glas antifašista, Memorijal mira – sjećanje na 26 smrznutih partizana; Zagreb „SABA RH“, br. 84, 1. 3. 2013, 30. str.
Marinko Krmpotić, I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu: Novi list, 2.12.2017.
Marinko Krmpotić, I Mrkopalj dobio etnozbirku: Više od 150 eskponata na jednom mjestu: Novi list, 2.12.2017.
Korisne poveznice i adrese
|
Turistička zajednica Mrkopalj
Općina Mrkopalj, službena stranica Skijaško rekreacijski centar Mrkopalj
|
