|
|
O kraju ...
|
|
UvodPlemensko područje Vasojevića obuvaća područja Lijeve Rijeke, Kralja, Podkomovlja, Gornjeg Polimlja s veličkim, andrijevičkim i beranskim područjem, Kaludre, Polica i Šekulara. Na terenu, granice između pojedinih Vasojevićkih krajeva nisu uvijek oštre.
ENGLISH SUMMARY: Vasojevići- 
Područje plemena Vasojevići
Izvor: Montenegrin Ethnic Association of Australia |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Vasojevića
Oglašavajte ovdje:
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Stanovništvo
Pleme Vasojevića
|
Vasojevići su najveće pleme u Crnoj Gori, a vjerojatno i najveće etničko srpsko pleme uopće, koje je nastanjeno u istočnom dijelu Crne Gore, u Lijevoj Rijeci u porječju Morače, gornjem Potarju ispod Komova, predjelima oko gornje doline Lima (s obje strane Lima) i oko stare Budimlje (Donji Vasojevići), sve do rijeke Lješnice. Matica im je ostala vrlo jaka, ali su se iseljavali po čitavoj Crnoj gori, po Šumadiji i drugim krajevima Srbije, preko Dunava, i po Bosni i Hercegovini. Također, Vasojevići su i jedno od brdskih plemena koje se zajedno sa starocrnogorskim i starohercegovačkim plemenima ujedinilo u jedinstvenu Crnu Goru.
Vasojevići se smatraju u pogledu roda, istog porijekla i istom obitelji od jednog rodonačelnika Vasoja ili Vasa, po kome su dobili svoje plemensko ime. Prema jednima, riječ je o jednoj te istoj osobi, a po drugima poznatiji i mlađi Vaso je potomak, unuk ili praunuk Vasojev. Narodne predaje govore o dvije verzije njihova imena i porijekla; Prema prvoj oni su potomci izvjesnog Vasa, rođaka Vukana Nemanjića, koji je rođen u Prizrenu i bio vojvoda u doba cara Dušana. Njega je naslijedio sin Vasojević Stevo, koji se spominje u narodnim pjesmama o boju na Kosovu pod imenom Musić Stevan, i koji je bio vojvoda u Sjenici, u Novopazarskom Sandžaku. Poslije Kosovske bitke i smrti Vasojević-Stevana Vasojevići su kao uskoci krenuli u Hercegovinu i došli do Foče, a odatle skrenuli na jug, jugoistok i istok, i preko Crne Gore došli na Nožicu u Lijevoj Rijeci, gdje su se nastanili. Prema drugoj verziji Vasojevići vode porijeklo od Vasa, sina nekog hercegovačkog vladara, koji se takođe preko Crne Gore doselio odnekud iz Hercegovine i nastanio na Nožici u Lijevoj Rijeci. Obje predaje imaju zajedničko još i to što se tvrdi da je Vaso imao još i četiri brata, Ozra,Pipa, Krasa i Ota, od kojih vode porijeklo Ozrinići i Piperi, crnogorska plemena, te Krasnići i Hoti, sjevernoalbanska plemena. Zato se svi oni međusobno smatraju rođacima sa Vasojevićima, jer veruju kako vuku porijeklo od istog pretka. Pavel Apolonovič Rovinski, koji je više od četvrt stoljeća boravio u Crnoj Gori, proučavao prošlost, život i običaje i napisao kapitalna djela o Crnoj Gori, ističe da Vasovi potomci ... nijesu znali da objasne, odakle i kada je Vaso došao u Crnu Goru... nijesu mogli jer Vaso nije došljak ili srpski prebjeg u Crnoj Gori, već je ponikao, opstao i čelnik plemena Vasojevića postao u Lijevoj Rijeci... Prvobitni, početni, plemenski teritorij i plemensko jezgro Vasojevića formirani su u Lijevoj Rijeci u razdoblju od druge polovice 15. do sredine 16. stoljeća, ujedinjavanjem bratstava crnogorskog podneblja, a Vaso je bio jedan od prvih ili možda prvi vasojevićki čelnik. A sam Vaso je, navodno, imao četiri sina - Raja, Novaka, Mija i Ðura. Najmlađi Ðuro se odselio u Crmnicu i od njega je nastalo veliko bratstvo Ðurovići a od ostala tri Vasova sina razvile su se tri velike bratstveničke grupe u Vasojevićima - Rajevići, Novakovići i Mijomanovići. Danas, doduše u Vasojevićima nema nijednog takvog prezimena jer su se bratstva dalje dijelila i cijepala na manje podgrupe ali svi točno znaju tko od koga vodi porijeklo i svaki stariji čovjek može nabrojati sve pasove svojih predaka do samog rodonačelnika plemena. Taj broj se već popeo na dvadeset pasova i ako se uzme prosjek od oko trideset godina od pasa do pasa, koji se u znanosti smatra objektivnim, potvrđuje se predaje da su Vasojevići na ovim prostorima najmanje šest stoljeća. 
Prostor koji nastanjuju Vasojevići
|
Prvi pisani spomen Vasojevića datira iz 1444. godine. Konstantin Jireček navodi jedan dokument iz toga vremena koji se čuva u Dubrovačkom arhivu; Izvjesni Brajan Prodanić se žali dubrovačkom sudu kako mu je šezdeset gorštaka: Pipera, Bjelopavlića i Vasojevića, napalo trgovački karavan, ubilo brata i opljačkalo robu.
Vasojevići su na prostorima Lijeve Rijeke u Kučkim planinama živjeli sve do 17. stoljeća, proširujući pomalo teritorij na račun okolnih plemena, a tek tada je krenula njihova ekspanzija u dolinu Lima i druge krajeve izvan stare postojbine. Kamo god su se selili čuvali su svoje tradicije i vrlo naglašeno uvijek isticali svoje porijeklo i korijene. Danas su razgranati do izuzetno velikog nevjerojatnog broja bratstava. Mnoge poznate osobe su rodom ili porijeklom iz Vasojevića:
Literatura o Vasojevićima:
|
Narodna baština
Tradicionalne aktivnosti
Stočarstvo
|
IZ STARIH ČASOPISA Izdig na Komove I u Crnoj Gori lokalna kretanja su rasprostranjena po cijelom njenom području. Svako selo ima svoju planinu, a u planini svaka kuća stan. Stanovi se grupišu po katunima. Iz podnožja Komova izdižu svoju stoku Vasojevići. Njihovi katuni leže redovno na gornjoj prirodnoj granici šume, na visini od oko 1700—1800 m nadmorske visine. Između nizinskih sela i katuna nalaze se (na visini od oko 1200—1300 m) proljetni (jesenski) pašnjaci na kojima se stoka u toku kraćeg vremena zadržava prilikom izdiga i silaza sa planine. Vasojevići iz Polimlja (900 m) izdižu stoku najprije na te planine, a onda je, početkom juna, pregone u katune. Krajem avgusta opet silaze u prelazne kolibe, otkuda .se početkom jeseni spuštaju u selo. Etapni karakter ovih kretanja potsjeća na kretanja stočara u Triglavskim Alpama. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) |
Spuštanja stočara s blagom
Nekada su se crnogorski stočari (Vasojevići) spuštali sa svojim blagom u Bosansku Posavinu. |
IZVORI I LITERATURA
|
DAŠIĆ, Miomir: Vasojevići od pomena do 1860. Matica srpska. Nikšić, 2011. (PDF)
FOLIĆ, Zvezdan: Istorijski razvoj Vasojevića 1700-1941. MATICA, Jesen 2009. (PDF) LALEVIĆ B.; PROTIĆ I.: Vasojevići u crnogorskoj granici. Srpski etnografski zbornik, knj. V. Beograd, 1903. (PDF) MUJOVIĆ TRIFUNOV, Ivan: Nađen Vaso poslije šest vjekova. Na Vasojevici.com (PDF) VEŠOVIĆ, R. V.: Pleme Vasojevići; U vezi sa istorijom Crne Gore i plemenskim životom susjednih brda. Državna štamparija. Sarajevo, 1935. (PDF) Crnogorsko pleme Vasojevići, korijeni i prapreci. Montenegrina.net |
Naslovnica djela: “Pleme Vasojevići; U vezi sa istorijom Crne Gore i plemenskim životom susjednih brda”, autora Radoslava Jagoša Vesovića
463 stranice; Državna štamparija. Sarajevo, 1935. |
