|
|
Područje:
Obližnje grupe:
Obližnji krajevi:
Obližnje planine:
Država: Hrvatska
Obližnje grupe:
Obližnji krajevi:
Obližnje planine:
Država: Hrvatska
Šibenska zagora (Šibensko zaobalje)
O kraju
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Šibenska zagora- |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Šibenske zagore
Oglašavajte ovdje:
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Baština
|
Kad se sjetim Krke – stari zanati
Autor: Krka National Park Datum objave: 5.4.2020. Opis. Edukativno-dokumentarni serijal JU „NP Krka“ Redatelj i scenarist: Tomislav Krnić Produkcija: Digital Media Studio 24/7 |
Turizam
|
NP "KRKA" - RAZGLEDNICE S KRKE
Autor: Diadora TV Datum objave: 28.5.2024. Opis. Više emisija i novosti možete pronaći na našem video news portalu: https://diadora-media.hr |
Krka kroz objektiv 2024. @ Krka National Park
Autor: Krka National Park Datum objave: 16.12.2024. Opis. Diadora TV reportaža |
Po kraju
Mirlović Zagora
|
Bilo jednom u Zagori / Tragom hrvatske baštine 2023.
Autor: TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE Datum objave: 10.11.2023. U potrazi za onim izvornim ojkanjem i pjevačima dalmatinske ojkavice put nas je odveo u Mirlović Zagoru. Simpatično mjesto u šibenskom zaleđu ćuti običaje svojih predaka i od zaborava čuva ojkavicu. Sve to zahvaljujući članovima KUU „Zvona Zagore”. Zabilježili smo ojkanje starijih članova folklornog društva koje ima brojno članstvo, a može se pohvaliti i činjenicom da uspješno privlači mladost svoga sela u folklor. Zabilježili smo i priču o Mirlović Zagori njihove mladosti - kako se nekad živjelo, radilo, zabavljalo i unatoč teškom težačkom životu uvijek nalazilo vremena za pjesmu i ples. Put smo nastavili u Čavoglave, selo podno planine Svilaje, nekad dijelom grada Drniša sad u Općini Ružić. Došli smo s posebnim razlogom - čuti ojkanje i priču braće Matić. Tri su nam brata - Ante, Ivan i Josip, ispričali priču o odrastanju u siromašnoj obitelji koja im je usadila poštenje, radišnost ali i osvijestila ih o važnosti čuvanja djedovine i običaja njihova surova svilajskog kraja. Pivače u Čavoglavama i Mirlović Zagori snimali smo u više navrata u svibnju i rujnu, a snimljeni materijal pretočili smo u dokumentarni film „Bilo jednom u Zagori” prikazan u Zagrebu u galeriji Arheološkog muzeja Zagreb, a potom i na TEF festivalu turističkog i etno filma u Krku. |
IZVORI I LITERATURA
GRCIĆ, Ivana: Geomorfološke značajke miljevačkog dijela Sjevernodalmatinske krške zaravni. Diplomski rad, Sveučilište u Zadru, 2019. (POVEZNICA)
- Sažetak. Miljevačko područje dio je Sjevernodalmatinske krške zaravni. Nalazi se u trokutu između rijeke Krke, Čikole i planine Promine, a zauzima površinu od 264,89 km2. Geomorfološkom analizom obuhvaćena su morfometrijska i morfogenetska obilježja reljefa. Na temelju izračunatih vrijednosti hipsometrije, nagiba padina i vertikalne raščlanjenosti reljefa uočeno je da je krška zaravan najzastupljenija u hipsometrijskom razredu 200-300 m/nv (74,93%) s prevladavajućim nagibima padina 0-5° (78,27%) na zaravnjenom terenu i slabo raščlanjenim ravnicama (0-30 m/km2). U vezu sa morfometrijskim parametrima reljefa dovedene su i ponikve – dijagnostički oblik krškog reljefa. Kartirano je 286 ponikava. Prosječna gustoća iznosi 1 pon/km2 što ovo područje svrstava u prostor s neznatnom gustoćom prema dosadašnjim istraživanjima ponikava na teritoriju RH. Statističkom analizom prostornog rasporeda i distribucije ponikava ustanovljen je vrlo visok stupanj povezanosti ponikava sa prevladavajućim morfometrijskim kategorijama. U okviru endokrškog reljefa uočena je zastupljenost speleoloških objekata jednostavne morfologije i malih dimenzija. S obzirom na vrstu objekata na istraživanom području prevladavaju jamski objekti (64%). Najviše speleoloških objekata nalazi se na zaravni (56%), u istim morfometrijskim kategorijama kao i ponikve. 40% speleoloških objekata nalazi se u kanjonu Čikole i Krke gdje prevladavaju špiljski objekti za razliku od jama koje su više zastupljene na zaravni. Uz morfometrijska obilježja reljefa analizirana su i strukturnogeomorfološka i egzogeomorfološka obilježja. Uz dominantni krški reljef, na istraživanom području izdvojeni su još fluvijalni, fluviokrški, padinski i antropogeni morfogenetski tip reljefa.
- Sažetak; Općina Unešić, ustrojbeno je dio Šibensko-kninske županije u Jadranskoj Hrvatskoj. Novija je upravno-teritorijalna jedinica smještena u sjevernodalmatinskom zaobalnom prostoru. Kao sastavni dio šibenskog zaobalja, odnosno šibenske zagore, pripada širem prostoru Dalmatinske zagore. Općinu od 1993. godine čini šesnaest naselja (Cera, Čvrljevo, Donje Planjane, Donje Utore, Donje Vinovo, GornjePlanjane, Gornje Utore, Gornje Vinovo, Koprno, Ljubostinje, Mirlović Zagora, Nevest, Ostrogašica, Podumci, Unešić i Visoka) ukupne površine 187,45 km2. Prema popisu stanovništva iz 2001., na prostoru općine je živjelo 2160 st., što je gustoća naseljenosti od samo 11,52 st/km2.Prostor Dalmatinske zagore sa znanstvenog je gledišta, osim manjih urbanih cjelina, razmjerno dugo bio zanemaren. To se odnosi i na prostor općine Unešić. Tek u novije vrijeme počinje se posvećivati veća pozornost u tom smislu, i to, jednim dijelom, u svrhu objašnjavanja recentnih gospodarskih i demografskih procesa koji su zahvatili prostor Zagore. Na temelju provedenih terenskih istraživanja i analize izvora, autori su obradili značenje geografskog položaja i obuhvata prostora kao i temeljne prirodno-geografske sastavnice općine Unešić (sastav i građu, reljefna, klimatska, hidrogeografska, pedogeografska i fitogeografska obilježja) u funkciji dosadašnjeg i budućeg razvoja. Uz kraći povijesno-geografski osvrt, posebna je pozornost usmjerena na razmatranje društveno-geografskih obilježja razvoja, poglavito stanovništva i gospodarstva. U radu su analizirani prevladavajući procesi deagrarizacije i depopulacije i njihov učinakna promjene u krajoliku. Dani su prijedlozi za daljnji gospodarski razvoj općine, koji,s obzirom na prirodnu osnovu, svoje uporište zasigurno ima u pojedinim djelatnostima primarnog sektora i odgovarajućoj društvenoj nadgradnji. Budući da općina Unešić pripada područjima od posebne državne skrbi (taj je status dobila u travnju 2001.), poticajne mjere, financijske, pravne i druge naravi, uz povoljnu prirodno-geografsku osnovu i društveno-geografsko naslijeđe, također mogu postati kvalitetna podloga budućeg razvoja.
