PODRUČJE
JEZERA SREDIŠNJIH
BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH PLANINA
Prokoško jezero
Prokoško jezero Vranica
Jezera Lug
Jezera Lug Fojnica
Zanesko jezero (Jezero Zanasovići)
Zanasovići jezero Bugojno
|
Jezero Zanesovici
Autor: sseemmiirr Datum objave: 20.5.2024. Opis. Inače radi se o starom kopu rudnika uglja Gračanica koji se napunio podzemnim vodama i nastalo je Jezero kod istoimenog mjesta Zanesovići nekih 5-7km od Bugojna. Sada je to mjesto ljubitelja ribolova kao i kupanja i plivanja sa prelijepim ambijentom za druzenje , roštilj kao i kupanje u toploj vodi koje ovo ne tako veliko jezero dobije ljetnih dana da je milina za kupanje . A sada vas ostavljam da uživate u kadrovima naše prirode Bosanske. |
Radovan jezero
Radovan jezero Gornji Vakuf
Prirodnih ljepota ima ali ljudi nema
Autor: Srećko Stipović Datum objave: 8.7.2023. Opis. Bosna i Hercegovina je pravi turistički biser sa još uvijek mnogim neotkrivenim ljepotama. Jedna od njih je i jezero Radovan na 1150 metara iznad mora.Iako je jezero toliko čisto da se bez problema može piti slabo je posjećeno. Dijelom zbog lošega puta a dijelom zbog slabe promidžbe.U blizini jezera sreli smo bračni par Abazović. Sejo i Rušveta bave se ekološkom proizvodnjom i stočarstvom. Ljeti provode vrijeme na planini i uživaju u njezinim čarima berući šumske plodove. Sejo kaže prirodnih ljepota ima ali ljudi nema. Zimi se sankaju s unucima. Sejo lovi ribu na jezeru koje je više posjećeno kada ga prekrije snijeg i led nego u ljeto.Naš vodič Emin Ljutić ispričao nam je istinitu priču kako je nastalo jezero u bivšem rudniku željezne rude. Okušali smo se i u lovu ribe na ovome jezeru pa pogledajte kako je to sve izgledalo. Pridružite se tom kanalu da biste dobili pristup pogodnostima: / @sreckostipovic |
2 NAJDUBLJE jezero u BiH RADOVAN JEZERO (Dubina 100m)
Autor: Zvrc Datum objave: 18.4.2025. Opis. Radovan jezero je prirodna ljepota smještena u srcu Bosne i Hercegovine. Okruženje je predivna kombinacija crnogorične i bjelogorične šume. Pevladava planinska klima i kako nema u blizini naseljenih mjesta voda bi trebala biti čista. Planinska jezera BiH pogodna su za turizam, biciklizam, planinarenje i mnoge druge aktivnosti. Najvažnije informacije o Radovan jezeru: Lokacija: Planina Radovan, općina Bugojno (tromeđa Bugojno – Novi Travnik – Gornji Vakuf/Uskoplje). Nadmorska visina: Oko 1.180 metara. Porijeklo: Vještačko jezero, nastalo krajem 1980-ih punjenjem vode napuštenog rudnika željeza. Dimenzije: Dužina oko 250 m, širina oko 200 m, dubina od 1m do 100 m. Površina: 4,33 hektara. Ekologija: Čista voda, prisutne vrste riba (pastrmka, šaran, zlatovčica, som), tritoni, rakovi – pokazatelj zdravog ekosistema. Pristup: U blizini Radovan jezera prolazi regionalni put r439 Gornji Vakuf/Uskoplje – Novi Travnik, a zatim se skreće na jednu od dvije lokalne trase: put preko prijevoja Pavlovica (iz pravca Novog Travnika) – oko 4 km makadama i preko Gusera (iz pravca Gornji Vakuf / Uskoplje) – oko 6 km makadama. Namjena: Pogodno za ribolov, planinarenje, kampovanje i izlete. Turizam: Nije komercijalizirano – mirno, prirodno i bez infrastrukture. PRETPLATI SE na moj kanal ZVRC : / @zvrc Uključi da dobijaš obaveštenja za nove emisije! Zaprati instagram ZvrcAvantura: / zvrcavantura Zaprati facebook ZvrcAvantura: / zvrcavantura Posjeti sajt https://bugojno.net/ Koja je geografska širina i dužina i gdje se nalazi Radovan Jezero ? https://maps.app.goo.gl/WtaKHkhb3odBV... |
Bistro BiH! DRON: Jezero Radovan
Autor: Bistro BiH Datum objave: 8.6.2023. Opis. Jezero Radovan je smješteno na planini Radovan u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se između Novog Travnika i Gornjeg Vakufa/Uskoplja, iako administrativno pripada općini Bugojno. Jezero je površine 4,33 hektara, dužina je oko 250 metara, širina oko 200 metara, dok dubina varira od 1 do 100 metara. Ukupna dužina obalne linije iznosi oko 1 km. Nastalo krajem osamdesetih godina prošlog vijeka akumulacijom vode na napuštenom rudničkom kopu, gdje se eksploatisala željezna ruda, po čemu je ova planina i poznata. Jezero je okruženo crnogoričnom i bjelogoričnom šumom, vrlo bogatim izborom šumskih plodova, sa karakterističnom planinskom klimom i savršeno čistom vodom u kojoj se mogu naći razne vrste riba (jezerska zlatovčica, jezerska pastrmka, šaran, babuška, klijen, štuka...). Radovan privlači veliki broj izletnika, biciklista i ribolovaca. |
ŽDRIMAČKA JEZERA
Hadžino (Adžića) jezeroJedno od tri Ždrimačka jezera ispod planine Vranice, za koje se pretpostavlja da su ledenjačkog porijekla, a nalaze se u naselju Ždrimci, 4 km udaljeno od Gornjeg Vakufa / Uskoplja. Hadžino (Adžića) jezero je najveće od njih tri. Jezero je blago elipsastog oblika, dugačko oko 120 metara, a širine oko 100 metara. Najveća dubina jezera je 9.20 metara. U jezeru ima klijena i šarana.
Ždrimačko jezero / Gornji Vakuf - Uskoplje
Autor: Damir Misura Datum objave: 26.5.2023. Opis. Ždrimačko jezero - Ždrimci - Gornji Vakuf - Uskoplje Pasje jezeroJedno od tri Ždrimačka jezera ispod planine Vranice, za koje se pretpostavlja da su ledenjačkog porijekla, a nalaze se u naselju Ždrimci, 4 km udaljeno od Gornjeg Vakufa / Uskoplja. Elipsastog je oblika, dugačko 80, široko 40 m.
Pijavičko jezeroJedno od tri Ždrimačka jezera ispod planine Vranice, za koje se pretpostavlja da su ledenjačkog porijekla, a nalaze se u naselju Ždrimci, 4 km udaljeno od Gornjeg Vakufa / Uskoplja. U Pijavičkom jezeru nema riba, ali ima jako puno pijavicao medicinskih pijavica (Hirudo medicinalis) - po čemu je jezero dobilo ime.
|
Mračajsko jezero
Voljevačko jezero
Vraničko jezero
Gunjačko jezero
JEZERA TRESKAVICE
Jezera Treskavice | |||
Jezero | Nadmorska visina (m) | Površina (ha) | Dubina (m) |
---|---|---|---|
Veliko jezero | 1550 | 300x150 m | 5 |
Crno jezero | 1675 | 150x100 m | 3 |
Bijelo jezero | 1697 | 140x70 m | 0,5 |
Platno jezero | 1580 | 80x30 | 2 |
Malo jezero | - | - | - |
Veliko jezero
Bijelo jezero
Bijelo jezero Treskavica
Crno jezero
Platno jezero
Malo jezero
Blatačko jezero
Blatačko jezero Bjelašnica
Lokvanjsko jezero
Jezero Gvozno
Jezero Gvozno Kalinovik
Jezero Grajseljići
KOORDINATE 43.4887, 18.4085
Kalinovačko jezero, odn. jezero Graiseljići (često se susreće i oblik Grajseljići) je umjetno jezero u općini Kalinovik. Nalazi se kod naselja Graiseljići uz cestu Kalinovik – Glavatičevo – Konjic, i u blizini ceste Kalinovik - Ulog. Jezero je dugačko oko 100 metara, a za visokog vodostaja jedan njegov sjeveroistočni krak se jednim usjekom može protegnuti i više od 200 m. Također ovisno o razini vode široko je oko 70 do 100 metara, a duboko 2 metra. Jezero Graiseljići se nalazi na 1000 metara nadmorske visine. Ovo akumulacijsko jezero se vodom napaja iz Graiseljićke rijeke. Jezero su 2000. godine pregrađivanjem rijeke formirali članovi planinarskog društva "Kalinovik". U blizini jezera u Graiseljičku rijeku ulijeva se potok Tatinac. |
JEZERA ZELENGORE
Jezera Zelengore | |||
Jezero | Nadmorska visina (m) | Površina (ha) | Dubina (m) |
---|---|---|---|
Orlovačko jezero | 1438 | 3,5 | 5,50 |
Bijelo jezero | 1450 | 0,70 | 3,8 |
Crno jezero | 1450 | 1,36 | 3-4 |
Jugovo (Borilovačko jezero) (umjetno) | 1500 | 2,50 | 5 |
Kotlaničko jezero | 1525 | 3,00 | 10,80 |
Štirinsko jezero | 1672 | 4,00 | 2 |
Jezero Donje Bare | 1550 | 2,80 | 4 |
Jezero Gornje Bare | 1650 | 2,00 | 3,5 |
Kladopoljsko jezero | 1380 | 2,50 | 8-10 m |
Orlovačko jezero
KOORDINATE 43.3775, 18.549167
Smješteno je na nadmorskoj visini od 1438 m, je prirodno jezero u Bosni i Hercegovini. Udaljeno je od Jugovog (Borilovačkog) jezera oko 1 km. Dužina jezera je oko 350 m, širina oko 100 m, a prosječna dubina oko 5 m. Jezero se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Istočno od jezera se izdižu vrhovi Orlovac i Orlovača, jugoistočno Bregoč (2014 m), južno Stog (1821 m) i sjeverno Ljeljen (1765 m). U jezeru obitavaju potočna pastrmka, jezerska zlatovčica i ubačena kalifornijska pastrmka. IZVOR Orlovačko jezero. Wikipedija Orlovačko jezero Zelengora |
Borilovačko jezero (Jugovo jezero)
KOORDINATE 43.3727, 18.5341
Jedino je umjetno jezero na Zelengori. Ime je dobilo po svom konstruktoru Jugu, koji je bio lovočuvar u Nacionalnom parku Sutjeska. Njegova ideja o pregradnji jednog potoka rezultirala je nastankom ovog jezerceta. Jugovo jezero dugo je oko 250 i široko oko 100 m. Nalazi se na oko 1450 m nadmorske visine. Okruženo je vrhovima Kalelija i Stog. U njemu ima ubačene kalifornijske pastrmke, čija se mlađ svake godine ponovo ubacuje. 3-4 km od ovog jezera nalazi se Orlovačko jezero. Nalazi se 25 km od Čemerna. IZVORI Jugovo jezero. Wikipedija; Jugovo jezero Zelengora |
Kotlaničko jezero
KOORDINATE 43.36194, 18.48333
Smješteno je na visini od 1528 m. Dužina jezera je oko 480 m., širina oko 200 m, maximalna dubina oko 10 m. Nalazi se u sklopu nacionalnog parka Sutjeska. Jako je bogato ribom, jezerskom zlatovčicom, a u njemu živi i endemični vodozemac - triton. Okruženo je vrhovima: Dumoš (1882 m), Prutača (1817 m), Klek (1899 m) i Zimovnica (1742 m). IZVOR Kotlaničko jezero. Wikipedija Kotlaničko jezero Zelengora |
Štirinsko jezero
KOORDINATE 43.37944, 18.48806
Najveće od jezera na planini Zelengori. U sastavu je Nacionalnog parka Sutjeska. Jezero je dugačko je oko 600 m, široko oko 350 m, a najveća dubina mu je 4,5 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1672 m i udaljeno je od Kotlaničkog jezera oko 1 sat hoda. Okruženo je -: Dumoš, Todor (1949 m) i Osredak (1828 m). U njemu obitava jezerska zlatovčica. U blizini jezera nalazi se 80 stećaka. IZVOR Štirinsko jezero. Wikipedija Štirinsko jezero Zelengora |
Donje Bare
KOORDINATE 43.31833, 18.63083
Od Tjentišta je udaljeno oko 20 km. Jezero tokom hladnijih zima bude potpuno okovano ledom. Dugačko je oko 250, široko oko 120, a najveća dubina mu je oko 4,5 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1475 m. Okruženo je planinskim vrhovima: Ardov (1723 m), Planinica (1874 m) i Mala Siljevica (1720 m). Na jezeru je i Josip Broz Tito imao vilu, koja je danas propala. U blizini se nalazi i jezero Gornje Bare. IZVOR Donje Bare. Wikipedija Donje Bare Zelengora |
GORNJE BARE
KOORDINATE 43.32083, 18.60778
KOORDINATE 43.32083, 18.60778
Udaljeno je od jezera Donje Bare oko 1,5 km sjeverozapadno. Ima dužinu oko 150, širinu oko 80, a najveća dubina mu je oko 2 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1515 m. Veći dio jezera je obrastao barskom florom. U jezeru nema ribe. Okružuju ga vrhovi Tovarnica (1683 m) i Uglješin vrh (1720 m).
IZVOR Gornje Bare. Wikipedija Gornje Bare Zelengora |
KLADOPOLJSKO JEZERO
KOORDINATE 43.4181, 18.424
KOORDINATE 43.4181, 18.424
Zovu ga još i Martinovo vrelo. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1380 metara, dugačko je oko 250 metara i široko oko 100 metara. Maksimalna dubina jezera je oko 9 metara. Jezero se nalazi 10 km od sela Oblja (Kalinovik). Od ovoga jezera, putem prema Masnoj bari vodi put ka Štirinskom jezeru. Sam naziv Kladopoljsko, jezero je dobilo po kladama (balvanima) kojih je puno jezero. Pretpostavlja se da je ovaj dio Zelengore nekad bio sav u šumama, te je pored jezera išao i put kojim su se balvani izvlačili iz te šume. Jedan dio tih balvana je ostajao u jezeru i dan danas izgledaju jako očuvano. Pretpostavlja se i da su čobani iz ovoga kraja posječenim stablima začepili prirodnu vrtaču u koju je ponirao potok. U jezeru jedina vrsta ribe je potočna pastrmka, a opstaje zahvaljujući jakom dotoku vode iz jednog potoka u kojem se i mrijesti.
IZVOR Kladopoljsko jezero. Wikipedija
OSTALI IZVORI Nacionalni park Sutjeska - službena stranica; Zelengora.net - Jezera Zelengore
IZVOR Kladopoljsko jezero. Wikipedija
OSTALI IZVORI Nacionalni park Sutjeska - službena stranica; Zelengora.net - Jezera Zelengore
CRNO JEZERO
KOORDINATE 43.38583, 18.58222
KOORDINATE 43.38583, 18.58222
Crno jezero je prirodno jezero na planini Zelengori smješteno na oko 1450 m nadmorske visine. Jezerom gazduje Nacionalni park Sutjeska. Udaljeno je nepunih pola sata hoda od Bijelog jezera u pravcu sjevera, gotovo sakriveno u šumi. Uz put između ova dva jezera, je brojna alpska flora. Dugačko je oko 170, a široko oko 80 m. Crno jezero je površine oko 0,013 km² (1.36 hektara), a duboko je oko 3 do 4 metra. Ovo planinsko i glacijalno jezero se napaja vodom iz izvora u njegovoj neposrednoj blizini. Dno jezera je muljevito i iz njega ističe potok. Na južnoj strani jezera, na samoj obali je markantna stijena, dovoljno visoka, da se na njoj može vježbati alpinistička tehnika.
Povoljno za "flyfishing", jer je ljeti obraslo trskom. Crno jezero je jedino jezero u Europi u kome se kalifornijska pastrmka mrijesti potpuno prirodno. Dio Zelengore na kojem su Bijelo i Crno jezero naziva se Trebova planina, s vrhovima Planik 1796 m, Velika Košuta 1872 m, Treskavac 1803 m, stočarskim naseljima Lučki Katun i Vrbničke Kolibe i visoravni Ljubin grob. Većina autora ovaj dio smatra najpitomijim dijelom Zelengore. Jezerima se može prići makadamskim putem u dužini od 22 km, od Tjentišta uz rijeku Hrčavku. Nepregledna bjelogorična šuma prati put. Vrh Treskavac se ističe visokim stijenama, krije kanjon rijeke, i gotovo da predstavlja planinu za sebe. Pejsaž prašume mijenja se u alpske pašnjake. Na sjevernim stranama pojavljuje se crnogorična šuma, koja dovodi do jezera, a iznad njih je greben vrhova Orlovac, Kozije stijene i Bregoč. Do centralnog platoa Zelengore sa Orlovačkim jezerom može se stići pješačenjem za dva sata. Do ovoga jezera može se stići iz varijantom iz Foče pravcem ka Tjentištu, putem ka selu Štavanj, zatim ka selu Vrbnice, a odatle terenskim vozilom do Srijemušne luke. Iz mjesta Srijemušna luka ide se ka mjestu Videž, a odatle šumskom stazom do samog jezera. Iako se nalazi visoko u planini, na oko 1500 m nadmorske visine, sudeći po brojnim stećcima, ovo područje bilo je naseljeno i u srednjem vijeku. IZVOR Crno jezero (Zelengora). Wikipedija (bs)(sr) |
Bijelo jezero nalazi se na Zelengori i smješteno je oko 500 m južnije od Crnog jezera. Zovu ga i Zeleno jezero, zbog njegove boje. Dužina jezera je oko 90, širina oko 70, a dubina oko 2,5 m. Nalazi se na 1450 m nadmorske visine. U jezeru nema ribe.
Dio Zelengore na kojem su Bijelo i Crno jezero naziva se Trebova planina, s vrhovima Planik 1796 m, Velika Košuta 1872 m, Treskavac 1803 m, stočarskim naseljima Lučki katun i Vrbničke kolibe i visoravni Ljubin grob. Većina autora ovaj dio smatra najpitomijim dijelom Zelengore. Nepregledna bjelogorična šuma prati put od Tjentišta uz rijeku Hrčavku. Vrh Treskavac se ističe visokim stijenama, krije kanjon rijeke, i gotovo da predstavlja planinu za sebe. Pejsaž prašume mijenja se u alpske pašnjake. Na sjevernim strana pojavljuje se crnogorična šuma, koja dovodi do jezera, a iznad njih je greben vrhova Orlovac, Kozije stijene i Bregoč. Do Orlovačkog jezera na centralnom platou Zelengore stiže se za dva sata pješačenjem. U blizini jezera su stočarske kolibe pod nazivom Lučki Katun i Vrbničke Kolibe stanovništva iz Tjentišta. U periodu ljeta stočari sa stadima ovaca obilato koriste pašnjake jer su još iz vremena Austro-Ugarske sudskim putem izborili prava na ispašu. IZVOR Bijelo jezero (Zelengora). Wikipedija (ba) |
JEZERA U PLANINSKOJ GRUPI BIOČ-MAGLIĆ-VOLUJAK
TRNOVAČKO JEZERO
Trnovačko, jedno od najatraktivnijih i na širem prostoru. Smješteno je na teritoriju crne Gore, između Maglića, Volujaka i Trnovačkog Durmitora na 1517 m nadmorske visine. Jezero je dugačko 825 m, a široko 715 m. Nad plitkim zapadnim dijelom jezera voda je bistra i u tankom sloju bezbojna. Povećanjem dubine u pravcu istoka voda je sve intenzivnije zelenkaste boje. Po planini Volujak naziva se Volujačko. Jezero je u obliku srca, pa simbolizira ljubav, zbog čega se popularno naziva Jezero ljubavi. Do jezera se najlakše dolazi iz pravca Tjentišta, preko Dragoš sedla, gornjeg toka rijeke Perućice i katuna na Prijevoru, na teritoriju Bosne i Hercegovine. Iz pravca Plužina ka Trnovačkom jezeru vodi staza uz rijeku Vrbnicu i pored Malog i Velikog Stabanjskog jezera.
Trnovačko jezero - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 2.7.2022. |
Malo Stabansko jezero
Malo i Veliko Stabanjsko nalaze se jedno pored drugog, 20 km od Plužina. Dobili su naziv po selu zvanom Stabna, od kojih su udaljena 4,5 km. Veliko Stabansko jezero leži na 1319 m. nadmorske visine, a Malo na 1194 m nadmorske visine. Pri visokom vodostaju voda iz Velikog se prelijeva u Malo jezero. Temperatura vode u ljetnom periodu neujednačena je i kreće se od 16 do 20 °C. Oba su bogata pastrmkom i vrlo često ih posjećuju sportski ribolovci. Zimi su zamrznuta. Najlakši prilaz jezerima je iz pravca Plužina, stazom uz Vrbnicu i Stabanski potok. Veliko Stabansko jezero je dugačko 305 m, a Malo je za vrijeme ljetnih vodostaja dugačko 165 m. Boja jezerske vode je zelenkasta, sa svjetlijim tonovima u priobalnim djelovima i tamnijim u centralnom dijelu. Malo jezero ima vodu žućkasto-zelene boje. Ovakva boja vode potiče od boje muljevitog dna i karakteristična je za ljetne mjesece.
|
Stabanska jezera Stabanska jezera (Veliko i Malo), dobili su naziv po selu zvanom Stabna (općina Plužine, Crna Gora), od kojih su udaljena 4,5 km. Najlakši prilaz jezerima je iz pravca Plužina, stazom uz Vrbnicu i Stabanski potok. Malo Stabansko jezero nalazi se na 1194 m nadmorske visine. Malo Stabansko jezero je za vrijeme ljetnih vodostaja dugačko 165 m Za razliku od Velikog Stabanskog jezera, Malo ima vodu žućkasto-zelene boje. Ovakva boja vode potiče od boje muljevitog dna i karakteristična je za ljetne mjesece.
|
Veliko Stabansko jezero
Veliko Mratinjsko jezero
Veliko Mratinjsko jezero nalazi se u blizini Zmajeve stijene na 1504 m n.v.. Dugačko je 80 m, široko 60 m, dubine između 1,5 i 3 metara. Krenuvši stazom prema katunu Oblik, nakon 500 metara stiže se do Malog Mratinjskog jezera.
Malo Mratinjsko jezero
Malo Mratinjsko jezero, smješteno na 1630 m n.v, nalazi se neposredno podno Zmajeve stijene. Promjera je oko dvadeset metara. Voda u njemu je vrlo bistra i hladna.
Pristup Mratinjskim jezerima je iz sela Mratinje - stazom od koliba Vukovića u smjeru istoka kroz bukovu šumu, sve do proplanka na kome se, među velikim kamenim blokovima nalazi prvo, Veliko Mratinjsko jezero.
Pristup Mratinjskim jezerima je iz sela Mratinje - stazom od koliba Vukovića u smjeru istoka kroz bukovu šumu, sve do proplanka na kome se, među velikim kamenim blokovima nalazi prvo, Veliko Mratinjsko jezero.
IZVORI I LITERATURA
ČEHIĆ, Muamer: Jezera Na Području Općine Gornji Vakuf-Uskoplje. Voda i Mi, 2019. (PDF)
- Sažetak. O jezerima na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje do objave ovog rada nisu bili dostupni gotovo nikakvi podaci ili su oni bili relativno šturi. Upravo iz tog razloga javila se potreba izrade ovog rada. U ovom radu dati su osnovni podaci o jezerima kao što su dimenzije, nadmorska visina, oblik, napajanje, stanje u prošlosti i trenutno stanje. Prikazana je i karta sa koje se vidi prostorni položaj jezera. Jezera su prošlosti ili su još uvijek ugrožena od prirodnih i antropogenih faktora i pojedinim prijeti nestanak.