JEZERA PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE
ORJENSKA LOKVA
Orjenska lokva
|
Na Orjenskom sedlu na 1600 m nadmorske visine nalazi se planinarski dom "Orjensko sedlo". Dvadesetak metara od doma nalazi se Orjenska lokva. Ovo malo jezero nikada ne presušuje. Uz lokvu se nalazila erarska cisterna za napajanje stoke (erar je zemljišni posjed u državnom vlasništvu).
Od sedla vodi i planinarska staza prema najvišem vrhu Orjena. Ova planinarska staza izgrađena je također za vrijeme Austro-Ugarske i to prilikom posjeta Orjenu austougarskog prijestolonasljednika, princa Rudolfa Habsburga, te se smatra najstarijom namjenski uređenom planinarskom stazom u Crnoj Gori. |
JEZERO (JEZERO POD LOVĆENOM)
|
KOORDINATE 42.4044, 18.8368 NADMORSKA VISINA 1620 m
Jezero jedino je jezero na Lovćenu i jedan je od centara biodiverziteta herpetofaune Europe (herpetološki rezervat). Jezero pod Jezerskim vrhom je prostor s jedinstvenom herpetofaunom, s endemima i reliktima različitih geoloških perioda i različitim stupnjevima endemizma. Stanište je populacija endemičnih vrsta malog i glavatog mrmoljka, žutog mukača. Ljeti jezero presuši. Upravo je Jezerski vrh, (1657 m) drugi po veličini vrh na Lovćenu dobio je ime po ovome Jezeru. 
Jezero na Lovćenu u proljeće
Pogled s Jezerskog vrha |
|
|
Zaljev Lučica
Pogled s brda Rajca prema Virpazaru. U prvom planu je zaljev Lučica za niskoga vodostaja. U sredini fotografije brdo Vranjina, na Skadarskom jezeru, s dva vrha Velji vrh (303 m) i Kosmača (273 m). |
SKADARSKO JEZERO / LIQENI I SHKODRËS
KOORDINATE 42.166389, 19.325833
|
Zemljopisna obilježja. Skadarsko jezero se nalazi na granici između Crne Gore i Albanije. Crnoj Gori pripadaju dvije trećine jezera dok je jedna trećina na teritoriju Republike Albanije. Jezero se smjestilo u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući s rijekom Bojanom kontakt s Jadranskim morem, od kojeg ga je u dalekoj geološkoj prošlosti odvojio lanac visokih planina. S površinom između 370 i 530 km², ovisno o vodostaju, najprostranije je jezero na Balkanskom poluotoku. Skadarsko jezero je oko 43 km dugačko i oko 14 km široko u srednjem dijelu.
Skadarsko jezero je kriptodepresija (kriptodepresija je udubljenje ispunjeno vodom čija površina je iznad morske razine, a dno ispod morske razine) s oko 30-ak sublakustričnih izvora, takozvanih "oka", od kojih je najdublje Raduš (60 m). Kod srednjih vodostaja je duboko u prosjeku oko 6 m. Ukupni volumen Skadarskog jezera varira od 1,76 km3 pri najnižem vodostaju, do 4,06 km3 kod najviših vodostaja. Skadarsko jezero prostorno prepoznatljivu i najveću cjelinu čine područja: Veliko blato, najveće površine, Malo blato, Vučko blato, s plitkim vodama zaplavljenog arhipelaga i potopljena dolina Rijeke Crnojevića. Iznad ovog kontinuiteta, nalazi se i izdvojeni bazen Gornjeg malog blata, na sjeveru od sinklinalnog pravca (sinklinala je geološki nabor koji u jezgri ima najmlađe slojeve). Poplavljena dolina Rijeke Crnojevića ima estuarijsko ušće (točnije limansko - ono nastaje na obalama kod kojih nije izraženo djelovanje plime i oseke, pa je tijek rijeke blokiran sedimentima. Inače estuarij po nastanku može biti morski - kada sedimete donosi morska struja, ili riječni - kada sedimente donosi veća rijeka), širine 1 km i dužine 12 km. Ukupna količina vode Jezera izmijeni se dva do tri puta tokom godine. Na jezeru je 50 otoka, a na nekim od njih su stare utvrde i manastiri. Niz otočića koji se protežu uz crnogorsku stranu obalu nazivaju se Krajinski arhipelag. Iz jezera istječe rijeka Bojana koja se 30 km dalje ulijeva u Jadransko more. Neposredno nakon izlaska iz jezera, Bojana prima vodu iz pritoke Drima (Drin). Povijest bilježi slučajeve kada je Bojana tekla uzvodno, a to se događalo kada bi vodostaj jezera pao, pa bi voda iz Drima tekla koritom Bojane u Skadarsko jezero. Uz jezero se nalaze naselja Skadar, Krajina, Vranjina, Žabljak. Zaštita prirode. Jezero je s crnogorske strane Nacionalni park, proglašen 1983. Albanija je svojedobno predložila Crnoj Gori gradnju zajedničke nuklearne elektrane na jezeru, no ideja nije naišla na odobravanje crnogorske javnosti.
Identifikacijska karta Nacionalnog parka "Skadarsko jezero" (C. Gora) Status: Nacionalni park od 1983.godine. IBA status (Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica) od 1989.godine, a od 1995. godine upisano je na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja - Ramsar lista. Teritorija općina: Podgorica, Bar i Cetinje Sjedište uprave: Vranjina Površina: 40.000 ha Površina Jezera: uz ljetnu razinu vode: 370 km2; uz razinu vode zimi: 540 km2; površina pri prosječnoj razini vode - 475 km2 Dužina obale: 168 km; 110,5 km u Crnoj Gori i 57,5 km u Albaniji Nadmorska visina: 5 m n.v. Dubina: Prosječna dubina je 5-6 m / maksimalna 8,3 m Položaj: Jugoistok Zetsko-skadarske kotline Klima: Submediteranska, s blagim i kišnim zimama (najniža mjesečna prosječna temperatura vode u siječnju/januaru je 7,3°C). Ljeta su sušna i vruća s maksimalnom temperaturom zraka iznad 40°C i temperaturom vode iznad 27°C. Prosječna temperatura zraka je 14,9°C. Posebne zone zaštite (specijalni rezervati prirode): Pančeva oka, Crni žar i Manastirska tapija Posebnost Nacionalnog parka: Vlažna (močvarna) staništa 
Pogled s Vranjine na Rumiju
Skadarsko jezero
Biljni i životinjski svijet. Jezero je bogato rijetkim ribama i pticama, a u vodi je obilje bilja. Skadarsko jezero koje ima specifične limnološke karakteristike (limnologija, znanost o jezerima i slatkim vodama stajaćicama), obiježava izuzetno bogastvo ornitofaune (ptice na nekom području) i ihtiofaune (riblji svijet) te bujna vegetacija močvarnog tipa. Predstavlja jedan od najzanimljivijih biotopa ovog područja.
Flora i vegetacija. Ekosustav Skadarskog jezera je izuzetno složen, submediteranskog tipa, s dominacijom slatkovodnih i močvarnih biotopa naročito uz sjevernu obalu, ali i s nazočnošću šumošikara, gariga i kamenjara na južnim krškim padinama, što ukazuje na florističku i vegetacijsku raznovrsnost i bogastvo. Najznačajnija staništa Skadarskog jezera su močvarna staništa, koja po svjetskim standardima spadaju u najugroženije habitate, a istvremeno su to i tzv. »hot spots« točke s velikim biodiverzitetom.
Fauna. Faunu Skadarskog jezera obilježava bogatstvo životinjskih vrsta od kojih su posebno značajne rijetke, reliktne i endemske vrste.
Baština. Ranije se jezero nazivalo Labeatis palus, Lacus Labeatum, Blato skadarsko, Jezero skadarsko, Dioklitijsko jezero, Bojansko jezero i Zetsko jezero.
Mnogobrojni kulturno-povijesni spomenici, arheološka nalazišta, srednjovjekovni manastirski kompleksi i utvrđenja, govore da je ovo područje od davnina bilo značajno kulturno središte. Od mnoštva arheoloških lokaliteta u priobalju Jezera, dosadašnja iskopavanja svode se na par nalazišta iz ilirsko-helenističkog i rimskog perioda, i nekoliko djelomičnih istraživanja srednjovjekovne sakralne arhitekture. Najznačajniju i najreprezentativniju kulturno-povijesnu vrijednost unutar područja Nacionalnog parka imaju manastiri iz 14. i 15. stoljeća iz doba vladavine Balšića i Crnojevića te fortifikacijski kompleksi iz razdoblja osmanske dominacije. Značajni dio baštine Skadarskog jezera čine i pokretna kulturna dobara - arheološki nalazi, manuskripti, ikone u stalnim muzejskim postavkama, kao i raznovrsni upotrebni predmeti tradicionalnog stvaralaštva u posjedu lokalnog stanovništva. [8] Izuzetne oblike kulturnog nasljeđa čini tradicijsko narodno graditeljstvo i stare rurale cjeline - stara naseljena ili nenaseljena i danas često zapuštena ribarska naselja, smještena na samoj obali jezera: Poseljani, Karuč, Krnjice, Raduš i dr., u kojima se nekada stanovalo te živjelo od ribarenja. Također su vrijedni pojedinačni primjeri ribarskih i stambenih objekata, kamenih mostova i mlinova. [7] 
|
Skadarsko jezero je krško jezero Krška jezera nastala su u krškim vrtačama, uvalama i poljima. Tako je i Skadarsko jezero nastalo potapanjem velikog krškog polja. Kompleks neposrednog sliva Skadarskoj jezera čine:
Skadarsko jezero
Autor: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja Dum objave: 6.1.2021. Opis. Skadarsko jezero (Dokumentarna TV serija, 4 epizode). Režija: Gojko Kastratović. Proizvodnja: Televizija Crne Gore, 2003. Sliv Skadarskog, UNESCO program "Čovjek i biosfera"
Autor: Nacionalni parkovi Crne Gore Datum objave: 13.12.2024. Opis. The activity was organized in the frame of the project "Skadar/Shkoder Lake Watershed-a Transboundary Biosphere Reserve" funded by the EU under the IPA Cross - border Cooperation Programme Montenegro - Albania and implemented by partners. Kudravi pelikan Zahvaljujući prvenstveno očuvanju ekosustava i zbog nepristupačnosti nekih djelova jezera, naročito uz njegovu sjevernu močvarnu obalu, Skadarsko jezero je ptičji raj čak brojne vrste ptica, od kojih su mnoge u najvećem dijelu svojeg areala, prorijeđene i ugrožene. U Europi rijedak kudravi pelikan (Pelecanus crispus) postao je zaštitni znak jezera i nacionalnog parka. Predaja o nastanku jezera Prema narodnoj predaji Skadarsko jezero je nastalo od prolivenih suza crnogorske vile, kojoj Bog nije htio ispuniti želju, da joj plave oči pretvori u crne, već ju je za kaznu oslijepio. Vila je bila očajna i toliko je plakala da se od njenih prolivenih suza stvorilo jezero. Zadivljen ljepotom i krajem oko jezera koje se stvorilo od njenih suza, Bog joj vrati vid, a ona kada je ugledala plavetnilo vode, okruženo nijansama zelene i žute boje, uzviknu da je to najljepši kraj koji je u životu vidjela i da bi tu rado vječnost proživjela. Bog vili ispuni želju i pokloni joj Skadarsko jezero sa svim brdima koja ga okružuju. "Gradski vremeplov": Naziv Skadarskog jezera kroz istoriju
Autor: Gradska RTV Podgorica Datum objave: 21.1.2022. Opis. Skadarsko jezero je tokom svoje istorije više puta mijenjalo naziv. Koji su nazivi ranije korišćeni za najveće jezero na Balkanu, otkrijte u prilogu. Emisija: "Lice Podgorice" Rubrika: "Gradski vremeplov" Autor: Branko Vukelić Gorice Uz samu obalu Skadarskog jezera nalazi se oko 50 malih otoka, koje lokalno stanovništvo naziva gorice. Na čak 20 od tih otočića izgrađene su crkve i manastirski kompleksi, zbog čega ovo područje vrlo često nazivaju "Zetskom Svetom gorom". Skadarsko jezero
Autor: Emil Sabotic Datum objave: 15.6.2020. Opis. Vožnja kajakom Skadarskim jezerom. Hvala www.lobod.me Skadarsko Jezero / Vranjina / National Park / Skadar Lake / Montenegro 4K
Autor: ZBYGLUS - Beautiful Places In The World Datum objave: 20.6.2022. Opis. We are starting in Vranjina. From this place, we begin to admire the wonderful nature of Skadar Lake. We invite you on a wonderful cruise. LAKE SKADAR IN MONTENEGRO This lake is an unknown natural jewel. Skadar Lake (Traveline in Montenegro)
Datum objave: 5.1.2011. Autor: zemiamedia Opis: We follow the mountain pass in the Rumija mountain together with local Nemanja, who shows us the best places and vantage points to the scenic Skadar lake and to the South Montenegrin coast arond the towns of Ulcinj and Bar. RTCG, TV Arhiv: Čovjek i voda (na Skadarskom jezeru 1954. godine)
Datum objave: 6.12.2014. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis: Proizvodnja "Lovćen film". Režija Zdravko Velimirović i Milorad Đukanović. Skadarsko Jezero ~ Skadar Lake - Discover Montenegro in colour ™ | CINEMATIC video
Autor: Discover Montenegro Datum objave: 7.10.2019. Opis. Named after the city of Shkodra in northern Albania, Skadarsko Jezero also known as Lake Skadar is the largest lake on the Balkan Peninsula and with its surrounding wetlands it encompasses one of the most important bird and fish habitats in the Mediterranean region. About 62 percent of the lake lies in Montenegro and the rest in Albania. Home to several species of fish and birds, Skadarsko Jezero is a critical wintering and staging site for migratory birds and European waterfowl and the western most nesting site for the rare and elegant curly or Dalmatian pelican; in all, more than 280 species of birds have been recorded here, as well as 50 species of fish. Skadarsko Jezero is largely fed by rivers, springs and underground watercourses and is connected to the Adriatic Sea by the River Bojana. Subscribe to our YouTube Channel - / @discover-montenegro If you like the video please like, comment, share and subscribe and you will help us in future production :) ! Ako vam se video sviđa lajkajte, komentirajte, podijelite i pretplatite se i pomoći ćete nam u budućoj produkciji :) ! For more information visit us @ https://www.discover-montenegro.com/s... |
|
Prica o Skadarskom jezeru
Datum objave: 9.10.2012. Objavio: Prostorni Aktivista Opis: Stara emisija JUGOSLOVENSKE TELEVIZIJE izvanredno snimljena i dokumentovana. |
PO SKADARSKOM JEZERU (1949)
Postavio: POSTOJBINA – ПОСТОЈБИНА Datum objave: 8.7.2021. Opis. Po Skadarskom jezeru. Filmski pregled Narodne Republike Crne Gore, 1949. Lovćen film, Cetinje. |
Serijal: Skadarsko jezero
Autor: Crna Gora od Iskona Datum objave: 23.11.2020. Opis. Serijal, Skadarsko jezero (prva epizoda). Proizvodnja: TVCG (2003). |
|
Karavan - Skadarsko jezero - 1. dio (TV Beograd, 1975.)
Postavio: Igor Stegić Datum objave: 18.11.2024. Opis: U prvoj emisiji o Skadarskom jezeru iz putopisne serije Karavan. Milan Kovačević je sa televizijskom ekipom obišao Skadarsko jezero i okolna naselja snimajući prirodne lepote, bogatstvo flore i faune ovog kraja. Skadarsko jezero, površine 391 km2, najveće je jezero na Balkanu, nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, koji je prekinuo lanac visokih planina. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera, dok je 1/3 na teritoriji republike Albanije. Autor Milan Kovačević, snimatelj Dragan Kulišić, rasvetljivač Bogdan Lujić, snimatelji zvuka Vladimir Dodig, Dušan Trtica; muzički saradnik Dorijan Šetina, ilustrator trika Milan Stanković, snimatelj ilustracija Velibor Andrejević, montažer Nadežda Ivović Proizvedeno 1975, Redakcija Dokumentarno-feljtonističkog programa |
Karavan - Skadarsko jezero - 2. dio (TV Beograd, 1975.)
Postavio: Igor Stegić Datum objave: 18.11.2024. Opis. Od Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Bačke, Đerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovačevića, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske građe RTB-a. Emisije iz serijala "Karavan" temeljno su pripremane-informativne su i zabavne i danas, posle više decenija. Skadarsko jezero sa okolnim naseljima, prirodne lepote, flora i fauna, arheološka nalazišta, kulturno-istorijski spomenici. Proizvodnja 1975. godine. |
RTCG, emisija TV Arhiv: Sudbine - Živjeti pored Skadarskog jezera (1974.)
Datum objave: 22.3.2015. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis: Proizvodnja TV Titograd 1974. Urednik emisije Radivoje Rabrenović. |
|
NA SKADARSKOM JEZERU Crna Gora putopis
Autor: Andrej Maricic Pustolovine Datum objave: 14.6.2016. Opis. SKADARSKO JEZERO 2.deo Crna Gora putopis Video produkcija: ESCAPEproduction Režija: Andrej Maričić Scenario: Andrej Maričić Snimatelj: Andrej Maričić Narator: Andrej Maričić Producent: ESCAPEproduction, United Media INSTAGRAM Andrej Maričić : / andrej.maricic Andrej Maricic. Avanturista. Pustolov. Bez granica sa Andrejem. Bez granica. N1 televizija. N1 Srbija. Andrej Maricic pustolovine Bez granica. Putopis. Putopisi. Putovanja. Vlog putovanje. Dokumentarac. Dokumentarni film. Zanimljivosti. Srbija putopis. Prirodne lepote Srbije. Prirodne lepote Crne Gore. Skadarsko jezero Dobrodošli na kanal posvećen putovanjima, avanturama i pustolovinama! Ako volite avanturistička putovanja i istraživanje sveta, na pravom ste mestu. Kroz svako putovanje, donosim vam priče o nesvakidašnjim destinacijama, autentičnim kulturama i neistraženim krajevima. Kao svetski putnik, avanturista i pustolov, delićemo neverovatna iskustva kroz ovaj travel vlog i avanturističku emisiju. Pridružite se i otkrijte zašto su putovanja najbolji način da upoznate svet – jer avantura nikad ne staje! |
37 GODINA živi bez STRUJE i VODE na Skadarskom jezeru | RIBAR
Autor: Izazovi avanturu Datum objave: 22.6.2025. Opis. Prokletije oduvek privlače planinare iz celog sveta. Mi smo rešili da posetimo ovu planinu i da se popnemo na tri vrha, Popadiju, Talijanku i Volušnicu. Tokom penjanja, odavde se pruža najlepši pogled na planinski masiv i vrhove Očnjak, Karanfile, kao i na dolinu Grebaje. Drugi dan na ovoj planini iskoristili smo da se okupamo na Hridskom jezeru, a nakon toga i da posetimo dva katuna gde smo degustirali domaća tradicionalna jela. Jednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.com/paypalme/izazo... Mesečne donacije kanalu: https://www.buymeacoffee.com/izazovia... Kontakt email: [email protected] Subscribe to Izazovi Avanturu : http://bit.ly/IzazoviAvanturu Izazovi Avanturu 2019. All rights reserved. Uključi da dobijaš obaveštenja za nove emisije! Glavni kreator emisije "Izazovi Avanturu" Radovan Kovač Proizvodnja: http://www.videoprodukcija.rs Zaprati instagram Izazovi Avanturu Radovan Kovač: / radovankovac_izazoviavanturu Zaprati facebook Izazovi Avanturu Radovan Kovač: / izazoviavanturu Poseti sajt www.izazoviavanturu.com |
ŠASKO JEZERO / LIQENI I SHASIT
|
Šasko jezero je manje jezero, površine 3,6 - 5,3 km². Smješteno je na krajnjwm jugoistoku Crne Gore, 23 km od Ulcinja, u zaleđu. Šire područje Šaskog jezera obuhvaća područje Briske gore i ravne terene oko samog Šaskog jezera, brežuljke i ravnice Anamalskog polja s okolnim brdima, dok je u zaleđu zaštićeno masivom planine Rumije. Vidici s ovog prostora sežu prema Jadranskom moru na jugu, ka Albaniji na istoku, a na sjevero-zapadu do markantnih vrhova Rumije. Brojni i zanimjlivi geološki i biološki procesi uvjetovali su da je ovo područje prava zbirka prirodnih atrakcija. Voda jezera potječe iz rijeke Bojane i nekoliko oka (podvodnih izvora). Slatka je do blago slana, a razlog tome je povremeni dotok slane vode rijekom Bojanom. Najveća dubina jezera je 8 m, a obzirom da se nalazi na nadmorskoj visini od svega 1 m, to je jezero kriptodepresija, pošto jedan dio njegovog dna leži ispod nivoa mora. Na njegovoj obali se nalaze ruševine starog grada Svača (Šasa).
Jezero se naziva i Šasko blato, a popularno se naziva "Malim Skadarskim jezerom", jer je u njemu jednaka flora i fauna, kakve se nalaze i u "većem bratu", Skadarskom jezeru. 
Saško brdo, Briško polje, Šasko jezero i Briska gora
Detalj stare topografske karte; Mjerilo 1:50.000; Sekcija 727- 2 Ulcinj 
Šasko jezero i dio Briske gore (desno)
Stari grad Svač i pogled na potopljeno Brisko polje. U pozadini niska Briska gora i Možura (na horizontu)
|
Pogled na stari grad Svač i katedralu sv. Ivana
Utvrđenje. Svač je je bio srednjovjekovno utvrđenje na stijeni iznad Šaskog jezera, sjeveroistočno od Ulcinja kod sela Šas.
Episkopski je grad još u 8. stoljeću. O njegovom razvoju u ranom srednjem vijeku nema podataka. Spominje se u žitiju Nemanjinom 1216. godine kao grad koji je Stefan Nemanja osvojio u Primorju. Mongoli su ga razorili 1241. godine i pobili stanovništvo, no poslije ovoga Svač se ponovo podigao. Od kraja 14. stoljeća propada, 1406. godine spominje se kao selo, a njegov episkop moli Veneciju da utvrdi i zidovima opaše njegovo mjesto, kao što je to bilo ranije. Grad je kovao svoj novac. Utvrđenje Svač je bilo opasano zidovima s kulama, a prema jugu je bilo prirodno nepristupačno, jer se stijene spuštaju strmo prema jezeru, s te strane postoji jedna staza kojom se silazilo do vode i uz koju ima tragova kapije/ulaza. Glavni ulaz u utvrđenje je sa sjeverne strane, iz podgrada. Odmah pored ulaza nalazi se Katedrala svetog Jovana koja je prema natpisu na fasadi zidana 1300. godine. S obzirom na fragmente uzidane u zapadni zid, moguće da je na istom mjestu postojala starija crkva, pa da su je vjerovatno Mongoli srušili. Apsida crkve je ubačena u prizemlje starije kule od koje se sačuvao i kat. Osim crkve sv. Jovana (sv. Ivana) u sklopu sjevernog gradskog zida nalaze se ostaci još jedne manje crkve, kao i jedne izvana pored bedema. U samom gradu ima ostataka zgrada za stanovanje od kojih su neke očuvane vrlo dobro. Pošto je grad u 15. stoljeću već pust sigurno je da svi njegovi dijelovi pripadaju srednjem vijeku. Sjeverno od utvrđenja nalaze se tragovi podgrada između ostataka crkava kojih ukupno u Svaču ima osam. U podgradu je najdominantnija crkva sv. Marije, podignuta vjerojatno poslije 1300. godine. WIKIPEDIJA 
Hidrološki objekti u okolici Šaskog jezera
Izvor: AT44, Wikipedija 
IZVORI I LITERATURA
GREENHOME.ME GRUPA AUTORA: Strategija turističkog razvoja destinacije sa akcionim planom - Šasko jezero i okruženje. Podgorica, 2016. (PDF) MRDAK, Danilo: Biodiverzitet Šaskog jezera (PDF) SEKULIĆ, Bojana: Guide Šasko jezero. NVO Green Home (PDF) |
ZOGANJSKO JEZERO (ZOGANJSKO BLATO)
GRAHOVSKO JEZERO (JEZERO U GRAHOVO)
JEZERA KAO DIO SUSTAVA HIDROELEKTRANE "PERUĆICA" (JEZERA NIKŠIĆKOG POLJA)
SLANSKO JEZERO
Slansko jezero
|
Vrsta jezera: umjetno
Površina jezera: 9 km² Najveća dužina: 4,5 km Slansko jezero je umjetno jezero u Crnoj Gori u općini Nikšić. Smješteno je u zapadnom dijelu Nikšićkog polja. Početak stvaranja jezera je 1950. godine, za potrebe hidroelektrane Perućica, kao i obližnja jezera Krupac i Vrtac. Sva tri jezera su međusobno povezana kanalima za sukcesivno pražnjenje. Voda iz jezera istječe koz cjevovod kroz tunel u Stubici. Jezero dobija vodu iz više izvora. Teren na kom su izgrađena jezera je zbog velike propustnosti / propustljivosti morao biti ojačan betonom. Obala slanog jezera je dosta razvedena sa nekoliko otoka od kojih je naveći Viža, koji je obrastao šumom. Jezero je lako dostupno te se koristi za ribolov i turizam. Pored jezera nalaze se naselja Bubrežak, Orlina i Kuside. 
Brana Slanskog jezera
|
Slansko vs. Slano U publicistici i medijima se mogu sresti varijante naziva Slansko i Slano jezero. U Nikšićkom polju je postojao veći broj stalnih i povremenih izvora. Zbog krškog terena voda se gubila, a 1950. godine, zapadno od Nikšića u sklopu projekta hidroregulacije polja formirano je umjetno jezero. Kako se taj predjel nazivao Slano, iz toga je toponima izveden naziv Slansko jezero, koji je kao takav upisan i u topografske karte. U prilog pridjeva slansko govori i podatak da na istom području postoje i Slansko oko, Slanska pećina. U službenim se dokumentima i projektima ova površina također naziva i naziva Akumulacija "Slano". Odavdje je možda došla i izvedenica Slano. Slano jezero (Lokalni Hodači)
Autor: Lokalni Hodači Datum objave: 4.6.2024. Opis. Nikšićko polje je najbogatije (kraško) polje vodom u Dinaridima sa preko 300 izvora i vrela, a Slano jezero je jedno od 3 vještačka jezera izgrađena polovinom prošlog vijeka za potrebe HE Perućica. Danas je ovo jezero dom za mnoge vrste ptica pa u jednom trenutku tu boravi i do 20 000 primjeraka ovih pernatih stvorenja. 
Slansko jezero
|
|
Cesta uz skadarsku obalu
Prolaz cestom od Virpazara do Ostrosa, kroz skadarsku Krajinu, obiluje izvanrednim pogledima na obronke Rumije i obalu Skadarskog jezera, s otočićima na kojima se nalaze brojni kulturno-povijesni spomenici. Horizontom na suprotnoj strani jezera dominiraju prokletijski visovi. |
KRUPAČKO JEZERO (KRUPAC)
Jezero Krupac; u pozadini (s lijeva nadesno) Zla gora, Njegoš-planina (iza na horizontu) i Vitroštak
|
Vrsta jezera: umjetno
Površina 5,7 km² |
VRTAC
|
Vrsta jezera: umjetno
Površina 13,4 km² Umjetna akumulacija, izgrađena u južnom dijelu Nikšićkog polja, početkom 1950-ih, zajedno sa dva susjedna jezera Slanim i Krupačkim za potebe hidroelektrane "Perućica". Tijekom gradnje utrošeni su milijuni kubika betona kako bi se zatvorili ponori, ali uzaludno jer ogromne količine vode tijekom velikih padalina i dalje slobodno otječu ponorima ka Bjelopavlićkoj ravnici i Podgorici. Naime, podloga u Vrtačkom jezeru je sastavljena od škljunka i pijeska, zbog čega se u ravni polja javljaju novi ponori kroz koje se gubi voda. Istovremeno, Slano i Krupačko jezero nemaju ponore i osiguravaju velike količine vode za HE "Perućica". Vode akumulacije Vrtac u više navrata tijekom godine plave okolna zemljišta, posebno tijekom zimskog razdoblja, odn, kada nivo vode u akumulaciji prijeđe kotu 612 metara n.v. |
Akumulacija Vrtac
Izvor: Politika.rs; Autor: R. Vukičević |
