---

VODE DINARSKOG GORJA > Jezera > Jezera primorske i središnje Crne Gore

Orjenska lokva

Na Orjenskom sedlu na 1600 m nadmorske visine nalazi se planinarski dom "Orjensko sedlo". Dvadesetak metara od doma nalazi se Orjenska lokva. Ovo malo jezero nikada ne presušuje. Uz lokvu se nalazila erarska cisterna za napajanje stoke (erar je zemljišni posjed u državnom vlasništvu).
Od sedla vodi i planinarska staza prema najvišem vrhu Orjena. Ova planinarska staza izgrađena je također za vrijeme Austro-Ugarske i to prilikom posjeta Orjenu austougarskog prijestolonasljednika, princa Rudolfa Habsburga, te se smatra najstarijom namjenski uređenom planinarskom stazom u Crnoj Gori.

Jezero (Jezero pod Lovćenom)

KOORDINATE 42.4044, 18.8368  NADMORSKA VISINA 1620 m

Jezero jedino je jezero na Lovćenu i jedan je od centara biodiverziteta herpetofaune Europe (herpetološki rezervat). Jezero pod Jezerskim vrhom je prostor s jedinstvenom herpetofaunom, s endemima i reliktima različitih geoloških perioda i različitim stupnjevima endemizma. Stanište je populacija endemičnih vrsta malog i glavatog mrmoljka, žutog mukača. Ljeti jezero presuši. Upravo je Jezerski vrh, (1657 m) drugi po veličini vrh na Lovćenu dobio je ime po ovome Jezeru.

Jezero na Lovćenu u proljeće
Pogled s Jezerskog vrha

Zaljev Lučica
Pogled s brda Rajca prema Virpazaru. U prvom planu je zaljev Lučica za niskoga vodostaja. U sredini fotografije brdo Vranjina, na Skadarskom jezeru, s dva vrha Velji vrh (303 m) i Kosmača (273 m).

Skadarsko jezero

KOORDINATE 42.166389, 19.325833

Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka. Ovisno o vodostaju, rasprostire se između 370 i 540 kvadratnih kilometara. Jezero je bogato rijetkim ribama i pticama, a u vodi je obilje bilja.
Na jezeru je 50 otoka, a na nekim od njih su stare utvrde i manastiri. Niz otočića koji se protežu uz crnogorsku stranu obalu nazivaju se Krajinski arhipelag.
Iz jezera istječe rijeka Bojana koja se 30 km dalje ulijeva u  Jadransko more. Neposredno nakon izlaska iz jezera, Bojana prima vodu iz pritoke Drima. Povijest bilježi slučajeve kada je Bojana tekla uzvodno, a to se događalo kada bi vodostaj jezera pao, pa bi voda iz Drima tekla koritom Bojane u Skadarsko jezero.
Uz jezero se nalaze naselja  Skadar, Krajina, Vranjina, Žabljak.
Jezero je s crnogorske strane Nacionalni park, proglašen 1983.. Nedavno je Albanija predložila Crnoj Gori gradnju zajedničke nuklearke na jezeru, no ideja nije naišla na odobravanje crnogorske javnosti.
Ranije se jezero nazivalo Labeatis palus, Lacus Labeatum, Blato skadarsko, Jezero skadarsko, Dioklitijsko jezero, Bojansko jezero i Zetsko jezero.

Pogled s Vranjine na Rumiju

Skadarsko jezero

Kompleks neposrednog sliva Skadarskoj jezera čine:

• padine Rumije, na jugozapadu,
  
• erodirana zona Crmnice,
  
• polegli kompleksi Riječke i Lješanske nahije, sa podgorinom Lovćena,
• lugovi donje Zete, uz sjevernu obalu,
  
• karstna zona Hota i Kastrata,
  
• ogranci Prokletija i Kameničko polje (Sjevernoalbanska ravnica), na sjeveroistoku, u Albaniji.

​Prica o Skadarskom jezeru
Datum objave: 9.10.2012. Objavio: Prostorni Aktivista
Opis: Stara emisija JUGOSLOVENSKE TELEVIZIJE izvanredno snimljena i dokumentovana.

​PO SKADARSKOM JEZERU (1949)
Postavio: POSTOJBINA – ПОСТОЈБИНА Datum objave: 8.7.2021.
Opis. Po Skadarskom jezeru. Filmski pregled Narodne Republike Crne Gore, 1949. Lovćen film, Cetinje.

Serijal: Skadarsko jezero
Autor: Crna Gora od Iskona Datum objave: 23.11.2020.
Opis. Serijal, Skadarsko jezero (prva epizoda). Proizvodnja: TVCG (2003).

​Predaja o nastanku jezera

​Prema narodnoj predaji Skadarsko jezero je nastalo od prolivenih suza crnogorske vile, kojoj Bog nije htio ispuniti želju, da joj plave oči pretvori u crne, već ju je za kaznu oslijepio. Vila je bila očajna i toliko je plakala da se od njenih prolivenih suza stvorilo jezero. Zadivljen ljepotom i krajem oko jezera koje se stvorilo od njenih suza, Bog joj vrati vid, a ona kada je ugledala plavetnilo vode, okruženo nijansama zelene i žute boje, uzviknu da je to najljepši kraj koji je u životu vidjela i da bi tu rado vječnost proživjela. Bog vili ispuni želju i pokloni joj Skadarsko jezero sa svim brdima koja ga okružuju.

Karavan - Skadarsko jezero - 1. dio (TV Beograd, 1975.)
Autor: Stega Doc Datum objave: 17.2.2023.
Opis. Skadarsko jezero, površine 391 km2, najveće je jezero na Balkanu, nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, koji je prekinuo lanac visokih planina. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera, dok je 1/3 na teritoriji republike Albanije. Autor: Milan Kovačević

Karavan - Skadarsko jezero - 2. dio (TV Beograd, 1975.)
Autor: Stega Doc Datum objave: 4.9.2022.
Opis. Od Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Bačke, Đerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovačevića, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske građe RTB-a. Emisije iz serijala "Karavan" temeljno su pripremane-informativne su i zabavne i danas, posle više decenija. Skadarsko jezero sa okolnim naseljima, prirodne lepote, flora i fauna, arheološka nalazišta, kulturno-istorijski spomenici. Proizvodnja 1975. godine.

Šasko jezero

Šasko jezero je manje jezero, površine 3,6 - 5,3 km². Smješteno je na krajnjwm jugoistoku Crne Gore, 23 km od Ulcinja, u zaleđu. Šire područje Šaskog jezera obuhvaća područje Briske gore i ravne terene oko samog Šaskog jezera, brežuljke i ravnice Anamalskog polja s okolnim brdima, dok je u zaleđu zaštićeno masivom planine Rumije. Vidici s ovog prostora sežu prema Jadranskom moru na jugu, ka Albaniji na istoku, a na sjevero-zapadu do markantnih vrhova Rumije. Brojni i zanimjlivi geološki i biološki procesi uvjetovali su da je ovo područje prava zbirka prirodnih atrakcija. Voda jezera potječe iz rijeke Bojane i nekoliko oka (podvodnih izvora). Slatka je do blago slana, a razlog tome je povremeni dotok slane vode rijekom Bojanom.  Najveća dubina jezera je 8 m, a obzirom da se nalazi na nadmorskoj visini od svega 1 m, to je jezero kriptodepresija, pošto jedan dio njegovog dna leži ispod nivoa mora. Na njegovoj obali se nalaze ruševine starog grada Svača (Šasa).

IZVOR: GREENHOME.ME

Šasko jezero i dio Briske gore (desno)

Pogled na stari grad Svač i katedralu sv. Ivana

---

Svač je je bio srednjovjekovno utvrđenje na stijeni iznad Šaskog jezera, sjeveroistočno od Ulcinja kod sela Šas,.
Episkopski je grad još u 8. stoljeću. O njegovom razvoju u ranom srednjem vijeku nema podataka. Spominje se u žitiju Nemanjinom 1216. godine kao grad koji je Stefan Nemanja osvojio u Primorju. Mongoli su ga razorili 1241. godine i pobili stanovništvo, no poslije ovoga Svač se ponovo podigao. Od kraja 14. stoljeća propada, 1406. godine spominje se kao selo, a njegov episkop moli Veneciju da utvrdi i zidovima opaše njegovo mjesto, kao što je to bilo ranije. Grad je kovao svoj novac.
Utvrđenje Svač je bilo opasano zidovima s kulama, a prema jugu je bilo prirodno nepristupačno, jer se stijene spuštaju strmo prema jezeru, s te strane postoji jedna staza kojom se silazilo do vode i uz koju ima tragova kapije/ulaza. Glavni ulaz u utvrđenje je sa sjeverne strane, iz podgrada. Odmah pored ulaza nalazi se Katedrala svetog Jovana koja je prema natpisu na fasadi zidana 1300. godine. S obzirom na fragmente uzidane u zapadni zid, moguće da je na istom mjestu postojala starija crkva, pa da su je vjerovatno Mongoli srušili. Apsida crkve je ubačena u prizemlje starije kule od koje se sačuvao i kat. Osim crkve sv. Jovana (sv. Ivana) u sklopu sjevernog gradskog zida nalaze se ostaci još jedne manje crkve, kao i jedne izvana pored bedema. U samom gradu ima ostataka zgrada za stanovanje od kojih su neke očuvane vrlo dobro. Pošto je grad u 15. stoljeću već pust sigurno je da svi njegovi dijelovi pripadaju srednjem vijeku.
Sjeverno od utvrđenja nalaze se tragovi podgrada između ostataka crkava kojih ukupno u Svaču ima osam. U podgradu je najdominantnija crkva sv. Marije, podignuta vjerojatno poslije 1300. godine.

WIKIPEDIJA

Zoganjsko jezero

Grahovsko jezero (Jezero u Grahovu)

JEZERA KAO DIO SUSTAVA HIDROELEKTRANE "PERUĆICA" (JEZERA NIKŠIĆKOG POLJA)

---

Slansko jezero

Slansko jezero

Vrsta jezera: umjetno
Površina jezera: 9 km²
Najveća dužina: 4,5 km

Slansko jezero je umjetno jezero u Crnoj Gori u općini Nikšić. Smješteno je u zapadnom dijelu  Nikšićkog polja. Početak stvaranja jezera je 1950. godine, za potrebe hidroelektrane Perućica, kao i obližnja jezera Krupac i Vrtac. Sva tri jezera su međusobno povezana kanalima za sukcesivno pražnjenje. Voda iz jezera istječe koz cjevovod kroz tunel u Stubici. Jezero dobija vodu iz više izvora. Teren na kom su izgrađena jezera je zbog velike propustnosti / propustljivosti morao biti ojačan betonom. Obala slanog jezera je dosta razvedena sa nekoliko otoka od kojih je naveći Viža, koji je obrastao šumom. Jezero je lako dostupno te se koristi za ribolov i turizam. Pored jezera nalaze se naselja Bubrežak, Orlina i Kuside.

Brana Slanskog jezera

Slansko vs. Slano

U publicistici i medijima se mogu sresti varijante naziva Slansko i Slano jezero.  
U Nikšićkom polju je postojao veći broj stalnih i povremenih izvora. Zbog krškog terena voda se gubila, a 1950. godine, zapadno od Nikšića u sklopu projekta hidroregulacije polja formirano je umjetno jezero. Kako se taj predjel nazivao Slano, iz toga je toponima izveden naziv Slansko jezero, koji je kao takav upisan i u topografske karte. U prilog pridjeva slansko govori i podatak da na istom području postoje i Slansko oko, Slanska pećina.
U službenim se dokumentima i projektima ova površina također naziva i naziva Akumulacija "Slano". Odavdje je možda došla i izvedenica Slano.

Slano jezero (Lokalni Hodači)
Autor: Lokalni Hodači Datum objave: 4.6.2024.
Opis. Nikšićko polje je najbogatije (kraško) polje vodom u Dinaridima sa preko 300 izvora i vrela, a Slano jezero je jedno od 3 vještačka jezera izgrađena polovinom prošlog vijeka za potrebe HE Perućica. Danas je ovo jezero dom za mnoge vrste ptica pa u jednom trenutku tu boravi i do 20 000 primjeraka ovih pernatih stvorenja.

Slansko jezero

Cesta uz skadarsku obalu
Prolaz cestom od Virpazara do Ostrosa, kroz skadarsku Krajinu, obiluje izvanrednim pogledima na obronke Rumije i obalu Skadarskog jezera, s otočićima na kojima se nalaze brojni kulturno-povijesni spomenici. Horizontom na suprotnoj strani jezera dominiraju prokletijski visovi. 

Krupačko jezero (Krupac)

Jezero Krupac; u pozadini (s lijeva nadesno) Zla gora, Njegoš-planina (iza na horizontu) i Vitroštak

Vrsta jezera: umjetno
Površina 5,7 km² 

Vrtac

Vrsta jezera: umjetno
Površina 13,4 km² 

Umjetna akumulacija, izgrađena u južnom dijelu Nikšićkog polja, početkom 1950-ih, zajedno sa dva susjedna jezera Slanim i Krupačkim za potebe hidroelektrane "Perućica". Tijekom gradnje utrošeni su milijuni kubika betona kako bi se zatvorili ponori, ali uzaludno jer ogromne količine vode tijekom velikih padalina i dalje slobodno otječu ponorima ka Bjelopavlićkoj ravnici i Podgorici. Naime, podloga u Vrtačkom jezeru je sastavljena od škljunka i pijeska, zbog čega se u ravni polja javljaju novi ponori kroz koje se gubi voda.  Istovremeno, Slano i Krupačko jezero nemaju ponore i osiguravaju velike količine vode za HE "Perućica". Vode akumulacije Vrtac u više navrata tijekom godine plave okolna zemljišta, posebno tijekom zimskog razdoblja, odn, kada nivo vode u akumulaciji prijeđe kotu 612 metara n.v.

Akumulacija Vrtac
Izvor: Politika.rs; Autor: R. Vukičević