JEZERA SLOVENSKE DOLENJSKE I
SREDIŠNJE HRVATSKE
Ribniki v dolini Drage
Ribniki v dolini Drage; Lokacija: Draga; Nadmorska visina: 295 m; Površina: 9 ha; Najveća dubina: 4 m
Mlačevski ribnik
Lokacija: Malo Mlačevo; Nadmorska visina: 334 m; Površina 1,5 ha; Najveća dubina: 1,8 m
Bičko jezero
Selo Bič (kod Trebnja); Nadmorska visina: 310 m; Površina 1 ha; Najveća dubina: 15 m
Borški bajer
Lokacija: Boršt; Nadmorska visina: 150 m; Površina: 6 ha; Najveća dubina: 4 m
Radenska jezera
Lokacija: Radensko polje; Nadmorska visina: 322 m; Površina: 1 ha; Najveća dubina: 4 m
Čadraški ribnik
Lokacija: Čadraže; Nadmorska visina: 157 m; Površina: 0,8 ha (80 ara); Najveća dubina: 1,6 m
Gornji Kal
Lokacija: Hrast pri Vinici; Nadmorska visina: 225 m; Površina: 0,26 ha; Najveća dubina: 3 m
Gracarjev ribnik
Lokacija: Gracarjev turn; Nadmorska visina: 245 m; Površina: 0,16 ha; Najveća dubina: 2,5 m
Rudniško jezero (Kočevsko jezero)
; Lokacija: Kočevsko polje; Nadmorska visina: 464 m; Površina: 39 ha
|
Rudniško, odn. Kočevsko jezero je umjetno jezero na Kočevskom polju, nastalo između 1973. i 1978. godine u sjeveroistočnom dijelu naselja Kočevje, u blizini područja Trata, Rudnika i naselja Šalk vas. Nastalo je na dnu rudarskog bazena u kojem se smeđi ugljen iskorištavao površinskim kopom. U početku su se na dnu površinskog kopa rudnika smeđeg ugljena Kočevje nalazila dva velika jezerca (lokve). Takozvani Rudniški potok izvirao je iz rudnika, puneći jezerca vodom prije nego što je nestao pod zemljom i ulio se u drugi rudnički potok u jedan tok. Voda se ispumpavala iz jezeraca tijekom iskopavanja ugljena i koristila se u postrojenju za prosijavanje i za pranje ugljena. Voda se velikim cijevima ispuštala u obližnju rijeku Rinžu. Zajedno s prestankom iskopavanja ugljena 1978. godine, prestalo je i ponovno ispumpavanje vode, što je uzrokovalo punjenje jame vodom.
Jezero je duboko do 40-42 m, površina mu je oko 39 ha, a obala je dugačka oko 3 km. Nalazi se na oko 470 m n.v. Danas u njegovoj okolici žive različite životinjske i biljne vrste. na području Kočevskog jezera gnijezde se brojne vrste ptica, od kojih su mnoge uvrštene i na slovenski crveni popis ugroženih ptica gnjezdarica. Na krajnjoj sjevernoj strani jezera nalazi se borova šuma koja predstavlja jedinstveno stanište u Kočevskoj regiji. Vegetacija oko jezera također je vrlo bujna i lako se može doživjeti šetnjom tri kilometra dugom prirodnom stazom koja vijuga pored svih glavnih obilježja jezera i pruža zaista izvanredan pogled na krajolik. Jezero se smatra izvrsnim odredištem za ribolov. Kočevskim jezerom upravlja Ribarsko društvo Kočevje koje je 1989. godine počelo introducirati veće količine ribe u jezero, mnoge iz rijeke Rinže, a 2003. i iz jezera Reško (Kočevskoreško). U jezeru ima klenova, linjaka, šarana, soma, crvenperke, štuke, amura itd. Dozvole se mogu kupiti u kafiću u blizini jezera. Dozvoljen je ribolov šarana s dva štapa za ribolov i noćni ribolov, a možete unajmiti i brod za dubinsko mjerenje i osiguranje plutače. Kočevsko jezero jedno je od najčišćih jezera u Sloveniji. Ljeti je jezero atraktivno odredište za sve koji uživaju u plivanju, surfanju, vožnji čamcem, ronjenju i ribolovu, dok zimi nudi mogućnost za klizanje na ledu. IZVORI Rudniško jezero. Wikipedija (sl); The Lake Kočevje. Life Kočevsko, 13.1.2015. |
Rudniško, odn. Kočevsko jezero
Avtor: Dino Kužnik from San Francisco, USA – FlickrUploaded by Sporti; licenca: CC BY 2.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=29429064 |
Priloški ribnik
Lokacija: Prilozje; Nadmorska visina: 160 m; Površina: 0,9 ha; Najveća dubina: 2,2 m
Krupensko jezero
Lokacija: Semič; Nadmorska visina: 160 m; Površina: 0,07 ha; Najveća dubina: 3 m
Ribnik Vodranec (Dobovski ribnik)
Lokacija: Dobovo; Nadmorska visina: 180 m; Površina: 0,7 ha; Najveća dubina: 1,5 m
Brežiško jezero
|
Brežiško akumulacijsko jezero, Brežiško jezero je akumulacijsko jezero hidroelektrane "Brežice" i ima površinu od 317 hektara, što ga čini drugim najvećim akumulacijskim jezerom u Sloveniji – u njega bi stala dva Bledska jezera. Jezero je popularno mjesto za rekreaciju, jer je obrubljeno stazama za šetnju, trčanje i vožnju biciklom. Ako se uputite prema Krškom, pronaći ćete stazu dugu 6,5 kilometara, gdje će vas pratiti labudovi, patke i riječni galebovi. Četiri umjetna otoka na jezeru pružaju utočište brojnim pticama močvaricama. Mještani ga popularo nazivaju "Brežiško more".
Brežiško jezero, pogled s vrha Šentviške gore
|
Čateško jezero
Lokacija: Čatež; Nadmorska visina: 170 m; Površina: 2 ha; Najveća dubina: 8 m
Prilipski ribnik
Lokacija Prilipe (kod Mokrica); Nadmorska visina: 185 m; Površina: 2,4 ha; Najveća dubina: 2,6 m
Prilipsko jezero
Lokacija: Čatež ob Savi; Nadmorska visina: 185 m; Površina: 3 ha; Najveća dubina: 3 m
Prilipsko jezero je mrtvi rukavac rijeke Save (mrtvica, mrtvaja).
Prilipsko jezero je mrtvi rukavac rijeke Save (mrtvica, mrtvaja).
Mokriško jezero
Lokacija: golfišče Mokrice; Nadmorska visina: 148 m; Površina: 0,5 ha; Najveća dubina: 2 m
Ribnjak (kod Samobora)
Ilovački bajeri
Od nekadašnjeg velikog niza malih vrlo simpatičnih, ali istodobno i divljih i nepristupačnih jezera kod Ilovca (Ozalj), okruženih kupinom i ljeskovom šikarom, ostalo ih je još četiri do pet. Sve je ostalo zatrpala gradska čistoća smećem. To su, oko metar duboki bajeri, na kojima je ribolov uglavnom moguć u hladnijem dijelu godine, kad se inače vrlo bujna vodena vegetacija, pod utjecajem zime povuče. Jezera su bogata štukom, američkim somićima, domaćim somom, crvenperkom, babuškom. Štuka se dobro lovi s jeseni na zimu sve do prvog leda. Somići dobro grizu u proljeće, naročito u svibnju, ali i u rujnu, dok bijela riba radi cijelu godinu. Štuke nisu velike, ali ih ima puno, i dadu se uloviti kako varalicama, tako i na živu ribu.
Jezero Sabljaci (Sabljačko jezero)
Sabljaci je umjetno jezero udaljeno svega oko 3 kilometra od Ogulina, stvoreno u svrhu akumuliranja vode rijeke Zagorske Mrežnice za potrebe proizvodnje električne energije iz Hidroelektrane Gojak. Ovo jezero je tunelom povezano s jezerom Bukovnik udaljenim oko kilometar i pol, odakle se nastavlja tunel prema Hidroelektrani Gojak, udaljenoj oko desetak kilometara od Ogulina. Površina jezera Sabljaci je oko 170 hektara, pa zauzima jedanaesto mjesto u nizu jezera Hrvatske. Zbog toga ga mnogi zovu "Ogulinsko more". Na jezeru se održavaju preko ljeta "Jezerske igre", razni sportovi na vodi kao što su veslanje, jedrenje, plivanje i ronjenje, sportski ribolov i drugo. Rijeka Zagorska Mrežnica izvire u Ogulinskom Zagorju i skuplja se u umjetno jezero Sabljaci.
Šmitovo jezero
Bukovnik
Bukovnik je umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Dobri (Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra), nešto prije nego što ponire u Đulinom ponoru. Naime, negdje oko jedan kilometar udaljeno od centra Ogulina na rijeci Dobri je podignuta brana, te je na taj način stvoreno još jedno umjetno jezero. Iz tog jezera se kanalima dugima i do 30 kilometara voda odvodi do Hidroelektrane Gojak, gdje pomoću nje dobivamo električnu energiju. Na jezeru Bukovnik je dozvoljen ribolov je tokom cijele godine uz poštivanje lovostaja za pojedine vrste ribe: kalifornijska pastrva, šaran, linjak i amur.
