Ramsko jezero
.
Ramsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami.
Stvoreno je 1968. godine. Najveća dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara. Jezero se nalazi u gornjeramskoj kotlini, na području općine Prozor, Rama. Smješteno je oko 80 km sjeverno od Mostara i 110 km zapadno od Sarajeva. Hidroakumulacija je izgrađena na rijeci Rami 1968. godine. Ima površinu od 15,5 km2, površinu slivnog područja od 550 km2, zapreminu akumulacionog bazena od 487 hm3, te zapreminu korisne akumulacije od 466 hm3. Srednji je protok 34 m3/sek, a instalirani protok 6 m3/sek. HA Rama je visokotlačno akumulaciono derivacijsko postrojenje. Područje je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Slivno područje predstavlja sam početak Jadranskog slijeva, pa je voda koja dolazi u jezero izrazito čista i izvrsne kakvoće. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire iz dva snažna vrela jugozapadno od naselja Varvara. Lijevo vrelo je stalno, i naziva se ljetnim vrelom. Uzvodno nalazi se zimsko vrelo koje se aktivira uslijed velikih padalina i otapanjem snijega. Nizvodno, glavnu količinu vode Rama dobiva iz krških vrela Buk i Krupić koji su desne pritoke Rame. Buk i Krupić su danas ispod površine jezera, a u vrijeme većih padalina i otapanja snijega pojavljuju se i imaju kratak tok. S lijeve strane ulijevaju se potoci Brodac, Slatina i Sopot, čiji se izvori ne potapaju ni u vrijeme maksimalne kote. Uz rijeku Ramu, cijelim tokom nalazi se više izvora koji po količini vode nisu od velikog značaja. Uz njih, pojavljuje se još nekoliko povremenih vrela, a sva zajedno, mala vrela čine oko 10% ukupnog protoka Rame. Udio Krupića u protoku je 40 % u vrijeme visokog, a 47 % u vrijeme niskog vodostaja. Buk daje 26 % u vrijeme visokog, te 41 % za niskog vodostaja. Ova dva vrela izviru iz dubokih vodonosnika, a vrelo Rame u protoku je 6 % u vrijeme niskog vodostaja i po mišljenju stručnjaka pod utjecajem je taloga. Svi vodotoci uvijek imaju kratak tok, te nema mogućnosti zasipanja niti zamućenja. Rama je najznačajnija pritoka rijeke Neretve u koju se, posredstvom Jablaničkog jezera, ulijeva u mjestu Gračac, petnaest kilometara uzvodno od Jablanice. |
Ramsko jezero - jedno od najljepših jezera u BiH (one of the most beautiful lakes in B&H)
Autor: bhmap Datum objave: 21.11.2021. Opis. Prelijepo Ramsko jezero kod Prozora. Jezero karakteristično po svojim poluotocima i otocima... (English) Beautiful Ramsko Lake near Prozor. The lake is characterized by its peninsulas and islands... |
Mijino jezero
Jezero sjeverozapadno od Posušja.
Tribistovo jezero
Tribistovo jezero Posušje
Blidinjsko jezero
Blidinje jezero Posušje
Jezero Jelovac
Jezero na Ljubuši
Crvenjak
Crvenjak jezero Čvrsnica
JEZERA NA RIJECI NERETVI
Jablaničko jezero
|
Jablaničko jezero Konjic
|
Jezero Grabovica (Grabovičko jezero)
Jezero Grabovica (Grabovačko jezero) Jablanica
Salakovačko jezero
Salakovačko jezero Mostar
Mostarsko jezero
Mostarsko jezero Mostar
Boračko jezero
|
Boračko jezero leži na sjeveroistočnom podnožju planine Prenj, na nadmorskoj visini 397 m. Sa zapada ga okružuju strmi i šumoviti visovi Crne gore (1343 m), a sa istoka Tranjine (1055 m). Bazen jezera je nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije.
Jezero ima eliptičan oblik. Dugačko je 786, a široko 402 m. Površina mu iznosi 0,26 km². Dužina jezerske obale je 2,4 km. Jezero je najdublje u jugoistočnom užem dijelu oko 17 m, a sadrži približno 2,5 mil.m³ vode, koja je zbog bistrozelene boje prozirna i do 8,3 m. Voda je najtoplija u kolovozu/augustu (oko 25°C), a najhladnija u veljači/februaru (0°C). Boračko jezero dobija vodu od Boračkog potoka i brojnih okolnih izvora, kojih ima i po dnu jezera. Iz jezera ističe Šištica, koja se poslije kratkog toka klisurom dugom 6 km i dubokom 60 m ruši 30 m visokim vodopadom u rijeku Neretvu. Jezero je poznato po dobroj pastrvi i racima. Od Konjica je udaljeno 20 km i povezano je asfatnim putem. U neposrednoj blizini izgrađeni su hoteli i moteli, jer je Boračko jezero omiljeno izletište stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara. Postoji nekoliko inačica legende o nastanku Boračkog jezera. Svodi se na naselje ili kuću obijesne bogate osobe koja je nedolično ponijela prema siromahu ili svecu, konju koji je triput udario nogom o zemlju i gradu koji je na tom mjestu sagrađen i po tom konju dobio ime. Prva legenda o Boračkom jezeru - Za nastanak ovog jezera veže se legenda zvana Gavanovi dvori. Priča kaže kako je na mjestu gdje je danas ovo jezero nekad davno postojalo planinsko selo koje je bilo bogato. U njemu je živio bogat čovjek, Gavan. Jednom su mu na vrata došli dvojica prosjaka moleći konak i kruh. Gavanova supruga im je ponudila samo kruha, ali ne i konačište. Kruh im je dala kao psima, metnuvši ga sebi na ispružene noge pa im ga tako dodala, neka ga uzmu. Upozorili su ju, dok su kruh ponizno uzeli. Gavanova supruga im je rekla "Šta će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj!" Tijek legende se ponavlja kao u brojnim sličnim legendama; ova je zanimljiva jer se odnosi na ledenjačko jezero. Druga legenda o Boračkom jezeru - Legenda kaže da je na mjestu današnjeg jezera stajala bogata varoš. Obogativši se, njeni stanovnici su postali bezbožni i obijesni, tako da božji svetac, koji je prerušen u siromaha, putovao svijetom nije mogao u tom mjestu dobiti hranu i prenoćište. Jedina osoba koja ga je ugostila bila je siromašna udovica koja je imala mnogo djece. Od imanja je imala samo konja i nešto pokućstva. Prije nego je svanulo, svetac je naredio udovici svoju imovinu natovariti na konja i neka bježi iz negostoljubivog grada, koji će biti kažnjen. Na putu je morala ići za svojim konjem; gdje se konj zaustavi i triput udari nogom o zemlju, ondje neka se naseli i biti će sretna. Sirotica je učinila po svečevoj zapovijedi. Kada se je iz Stranina ispod sela Boraka, okrenila, umjesto grada vidjela je samo vodu - jezero. Grad je sa svim svojim zgradama i stanovnicima bio potopljen. Tako je nastalo Boračko jezero. Udovica nastavi put za svojim konjem i prema svečevim uputama naseli se na mjestu gdje se konj zaustavio i tri puta udario nogom o zemlju. Za uspomenu na udovičina konja, to mjesto se zove Konjic. 
|
|
Boračko jezero Glavatičevo
Crvanjsko jezero
Jezero Crvanjsko Ulog
|
|
Crvanjsko (Uloško) jezero, planina Crvanj
Autor: Mikološko udruženje MycoBH Datum objave: 29.8.2021. Opis. Video nastao u okviru istraživanja gljiva/mikobiote Crvanjskog jezera na planini Crvanj. Implementacija projekta Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina. Crvanjsko jezero je smješteno na 1.058 mnv. Na zapadnoj strani se nalazi kota Mali Vrh (1.274 mnv). Jezero se napaja iz nekoliko nadzemnih i podzemnih izvora. Nadzemni izvori meandriraju prema obali jezera i na putu do njega formiraju jedna od najugroženijih staništa u Europi - planinska visoka tresetišta na kojima su registrovane neke od izuzetno rijetkih i stenovalentnih vrsta gljiva. Dužina jezera iznosi oko 400 metara, širina oko 200 metara, a najveća dubina do 25 metar. U posljednjih vrijeme površina jezera se značajno smanjuje pa je samo u posljednjih 50-ak godina dužina manja za približno 100 metara. Crvanjsko jezero se nalazi u završnoj evolutivnoj fazi te postepeno nestaje kao i sva planinska prirodna jezera u Bosni i Hercegovini. www.mycobh.com Mikološko udruženje MycoBH |
Jezero Velež (Veleško jezero)
Veleško jezero je glacijalnog porijekla. Dugo je oko 150 m, široko oko 80m, duboko 3m. Voda se jednim dijelom izlijeva i završava u ponoru. Nalazi se na nevesinjskoj strani Veleži, najbliže je selima Hrušta i Lakat. Za potrebe eksploatacije šume, "Šipad" je 1960-ih godina izgradio cestu do samog jezera.
Alagovac
|
Alagovac Nevesinje
|
|
Klinje
|
Klinje Gacko
|
Vrba
|
|
