JEZERA VISOKE HERCEGOVINE
RAMSKO JEZERO
Ramsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami.
Stvoreno je 1968. godine. Najveća dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara. Jezero se nalazi u gornjeramskoj kotlini, na području općine Prozor, Rama. Smješteno je oko 80 km sjeverno od Mostara i 110 km zapadno od Sarajeva. Hidroakumulacija je izgrađena na rijeci Rami 1968. godine. Ima površinu od 15,5 km2, površinu slivnog područja od 550 km2, zapreminu akumulacionog bazena od 487 hm3, te zapreminu korisne akumulacije od 466 hm3. Srednji je protok 34 m3/sek, a instalirani protok 6 m3/sek. HA Rama je visokotlačno akumulaciono derivacijsko postrojenje. Područje je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Slivno područje predstavlja sam početak Jadranskog slijeva, pa je voda koja dolazi u jezero izrazito čista i izvrsne kakvoće. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire iz dva snažna vrela jugozapadno od naselja Varvara. Lijevo vrelo je stalno, i naziva se ljetnim vrelom. Uzvodno nalazi se zimsko vrelo koje se aktivira uslijed velikih padalina i otapanjem snijega. Nizvodno, glavnu količinu vode Rama dobiva iz krških vrela Buk i Krupić koji su desne pritoke Rame. Buk i Krupić su danas ispod površine jezera, a u vrijeme većih padalina i otapanja snijega pojavljuju se i imaju kratak tok. S lijeve strane ulijevaju se potoci Brodac, Slatina i Sopot, čiji se izvori ne potapaju ni u vrijeme maksimalne kote. Uz rijeku Ramu, cijelim tokom nalazi se više izvora koji po količini vode nisu od velikog značaja. Uz njih, pojavljuje se još nekoliko povremenih vrela, a sva zajedno, mala vrela čine oko 10% ukupnog protoka Rame. Udio Krupića u protoku je 40 % u vrijeme visokog, a 47 % u vrijeme niskog vodostaja. Buk daje 26 % u vrijeme visokog, te 41 % za niskog vodostaja. Ova dva vrela izviru iz dubokih vodonosnika, a vrelo Rame u protoku je 6 % u vrijeme niskog vodostaja i po mišljenju stručnjaka pod utjecajem je taloga. Svi vodotoci uvijek imaju kratak tok, te nema mogućnosti zasipanja niti zamućenja. Rama je najznačajnija pritoka rijeke Neretve u koju se, posredstvom Jablaničkog jezera, ulijeva u mjestu Gračac, petnaest kilometara uzvodno od Jablanice. |
Ramsko jezero - jedno od najljepših jezera u BiH (one of the most beautiful lakes in B&H)
Autor: bhmap Datum objave: 21.11.2021. Opis. Prelijepo Ramsko jezero kod Prozora. Jezero karakteristično po svojim poluotocima i otocima... (English) Beautiful Ramsko Lake near Prozor. The lake is characterized by its peninsulas and islands... Pogledajte kako je nastalo Ramsko jezero
Autor: dmisura Datum objave: 29.9.2022. Opis. Ramsko jezero - Izgradnja brane HE Rama Sutjeska film Maglovita čarolija Ramskog jezera - Touched by Heaven
Autor: Damir Misura Datum objave: 27.12.2024. Opis. Maglovit dan na Ramskom jezeru donosi čaroliju prirode koja oduzima dah. Tišina jezera, uokvirena gustim slojevima magle i obrisima planina u pozadini, stvara prizor kao iz bajke. Video prikazuje spokoj i ljepotu ramskog kraja, savršeno za opuštanje i uživanje u prirodnim ljepotama. |
|
Početak izgradnje brane na rijeci Rami
Autor: Ante Šimunović Datum objave: 8.4.2014. Opis. Izgradnjom brane na rijeci Rami stvoreno je akumulacijsko Ramsko jezero. Tu je i nekoliko zanimljivih podataka |
|
Ramsko jezero iz zraka - 4K dron snimak i avantura u BiH
Autor: Overland Bosna i Hercegovina Datum objave: 11.11.2024. Opis. Spektakularan pogled na Ramsko jezero snimljen dronom! Ovaj prelijepi krajolik u srcu Bosne ostavlja bez daha, sa smaragdno plavom vodom, planinama u pozadini i netaknutom prirodom. Uživajte u ovim prizorima iz vazduha i otkrijte zašto je Ramsko jezero pravi dragulj za sve ljubitelje prirode i avanture! Zapratite na instagramu i tiktoku: / overland.bih / overlandbih |
|
Bosna 2024 - Ramsko Jezero
Autor: RideAndFly Datum objave: 13.7.2024. Opis. Ramské jezero (chorvatsky Ramsko jezero) se nachází v jihozápadní části Bosny a Hercegoviny (opčina Prozor-Rama). Vzniklo v roce 1968 jako umělé jezero přehrazením řeky Rama (poblíž vesnice Mluša). Jezero je dlouhé až 12 km s četnými ostrovy a výběžky a jeho hloubka dosahuje u hráze až 95 m. Jeho rozloha je 15,5 km2. Jezero vodou plní kromě Ramy samotné také několik dalších, menších řek. Velmi rychle a dobře se plní v jarních měsících, kdy v okolních horách taje sníh, v létě je jeho hladina obvykle nižší z důvodu nedostatku srážek. Největší ostrov Ramského jezera, Šćit, byl po napuštění nádrže spojen s pevninou náspem. Další dva menší ostrůvky, Umac a Škarine jsou odděleny od pevniny zcela. Na prvním z trojice ostrovů se nachází františkánský klášter. |
MIJINO JEZERO
Jezero sjeverozapadno od Posušja.
TRIBISTOVO JEZERO
Tribistovo jezero Posušje
BLIDINJSKO JEZERO
Blidinje jezero Posušje
JEZERO JELOVAC
Jezero na Ljubuši
CRVENJAK
Crvenjak jezero Čvrsnica
JEZERA NA RIJECI NERETVI
JABLANIČKO JEZERO
|
Pogledajte kako je nastalo Jablaničko jezero
Autor: dmisura Datum objave: 13.10.2022. Opis. Jablaničko jezero Jablaničko jezero umjetno je akumulacijsko jezero na Neretvi, u BiH. Smješteno je na sjeveru Hercegovine. Prostire se od Konjica do Jablanice, uz magistralni put M-17. Površina jezera iznosi 13 km². Jablaničko jezero nastalo je 1953. godine izgradnjom lučne brane na Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice. (Wikipedia) Površina: 13 km² Duljina: 30 km Nadmorska visina površine: 270 m Širina: 3,1 km Prosječna dubina: 70 m Lokacija otjecanja: Neretva Gradovi: Jablanica, Konjic Priča o jezeru
Auto: dmisura Datum objave: 21.10.2022. Opis. Priča o jezeru (Jablaničko jezero) Zaboravljeni dokumentarac „Priča o jezeru“ (1955.) reditelja Gojka Šipovca jedan je od najpotresnijih filmskih zapisa ikada snimljenih na ovim prostorima. Film se bavi egzodusom stanovnika plodne i pitome Jablaničke doline u vrijeme kada su komunističke vlasti donijele odluku o izgradnji velike hidrocentrale na ovome području. Reditelj je u ovome dokumentarcu snimio sve faze te potresne priče o ljudima koji su morali napustiti svoj plodni zavičaj zarad viših državnih interesa. U filmu vidimo idilični život u dolini prije početka radova na centrali, potom dolaze dramatični i na momente mučni trenuci kada su seljaci prisiljeni rušiti vlastite domove i voćnjake, ali i sve drugo što se nalazilo na tom području, uključući džamiju i crkvu. BITKA NA NERETVI (dokumentarni film) Izgradnja HE Jablanica
Autor: Lisicici Datum objave: 19.3.2017. Opis. Izgradnja brane na HE Jablanica |
Jablaničko jezero Konjic
JEZERO GRABOVICA (GRABOVIČKO JEZERO)
|
Jezero Grabovica (Grabovačko jezero) Jablanica
|
Koju tajnu krije Grabovičko jezero na putu Jablanica-Mostar?
Autor: Neven Krajisnik Datum objave: 6.8.2020. Opis. Većina ljudi koji putuju iz srednje Bosne ka Mostaru ili na Jadransko more prođe pored Grabovičkog jezera i preko Mosta Begića i Begovića. Prođe a vjerovatno rijetko pomisli kolika je dubina te akumulacije i šta je ispod. U periodu od sredine jula do pred kraj augusta 2005. godine Grabovičko jezero, na putu između Jablanice i Mostara, bilo je potpuno ispražnjeno, a sve zbog čišćenja temeljnih ispusta na brani u Grabovici. To je bila prilika da se vidi šta se sve nalazi, odnosno šta se nekada nalazilo u kanjonu Neretve, posebno se to odnosi na dio koji se nalazi kod mjesta Aleksin Han, tačnije sadašnjeg Mosta Begića i Begovića te Komadinovog vrela. Tako se mogla vidjeti stara željeznička pruga, željeznički mostovi i tuneli kuda je prolazila stara lokomotiva, popularni Ćiro. Tu je i stara cesta, znatno ispod nivoa sadašnjeg puta Jablanica-Mostar. Inače, most preko Neretve i budućeg akumulacijskog jezera izgrađen je u drugoj polovini 60-ih godina i bio je treći most u bivšoj državi izgrađen po sistemu slobodne konzolne gradnje. U videu pogledajte snimke nastale 14. augusta 2005. godine te kako je sve izgledalo nakon ponovnog punjenja Grabovičkog jezera, 14 dana nakon prvobitnog snimka. |
SALAKOVAČKO JEZERO
Salakovačko jezero Mostar
MOSTARSKO JEZERO
Mostarsko jezero Mostar
BORAČKO JEZERO
|
Boračko jezero leži na sjeveroistočnom podnožju planine Prenj, na nadmorskoj visini 397 m. Sa zapada ga okružuju strmi i šumoviti visovi Crne gore (1343 m), a sa istoka Tranjine (1055 m). Bazen jezera je nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije.
Jezero ima eliptičan oblik. Dugačko je 786, a široko 402 m. Površina mu iznosi 0,26 km². Dužina jezerske obale je 2,4 km. Jezero je najdublje u jugoistočnom užem dijelu oko 17 m, a sadrži približno 2,5 mil.m³ vode, koja je zbog bistrozelene boje prozirna i do 8,3 m. Voda je najtoplija u kolovozu/augustu (oko 25°C), a najhladnija u veljači/februaru (0°C). Boračko jezero dobija vodu od Boračkog potoka i brojnih okolnih izvora, kojih ima i po dnu jezera. Iz jezera ističe Šištica, koja se poslije kratkog toka klisurom dugom 6 km i dubokom 60 m ruši 30 m visokim vodopadom u rijeku Neretvu. Jezero je poznato po dobroj pastrvi i racima. Od Konjica je udaljeno 20 km i povezano je asfatnim putem. U neposrednoj blizini izgrađeni su hoteli i moteli, jer je Boračko jezero omiljeno izletište stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara. Postoji nekoliko inačica legende o nastanku Boračkog jezera. Svodi se na naselje ili kuću obijesne bogate osobe koja je nedolično ponijela prema siromahu ili svecu, konju koji je triput udario nogom o zemlju i gradu koji je na tom mjestu sagrađen i po tom konju dobio ime. Prva legenda o Boračkom jezeru - Za nastanak ovog jezera veže se legenda zvana Gavanovi dvori. Priča kaže kako je na mjestu gdje je danas ovo jezero nekad davno postojalo planinsko selo koje je bilo bogato. U njemu je živio bogat čovjek, Gavan. Jednom su mu na vrata došli dvojica prosjaka moleći konak i kruh. Gavanova supruga im je ponudila samo kruha, ali ne i konačište. Kruh im je dala kao psima, metnuvši ga sebi na ispružene noge pa im ga tako dodala, neka ga uzmu. Upozorili su ju, dok su kruh ponizno uzeli. Gavanova supruga im je rekla "Šta će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj!" Tijek legende se ponavlja kao u brojnim sličnim legendama; ova je zanimljiva jer se odnosi na ledenjačko jezero. Druga legenda o Boračkom jezeru - Legenda kaže da je na mjestu današnjeg jezera stajala bogata varoš. Obogativši se, njeni stanovnici su postali bezbožni i obijesni, tako da božji svetac, koji je prerušen u siromaha, putovao svijetom nije mogao u tom mjestu dobiti hranu i prenoćište. Jedina osoba koja ga je ugostila bila je siromašna udovica koja je imala mnogo djece. Od imanja je imala samo konja i nešto pokućstva. Prije nego je svanulo, svetac je naredio udovici svoju imovinu natovariti na konja i neka bježi iz negostoljubivog grada, koji će biti kažnjen. Na putu je morala ići za svojim konjem; gdje se konj zaustavi i triput udari nogom o zemlju, ondje neka se naseli i biti će sretna. Sirotica je učinila po svečevoj zapovijedi. Kada se je iz Stranina ispod sela Boraka, okrenila, umjesto grada vidjela je samo vodu - jezero. Grad je sa svim svojim zgradama i stanovnicima bio potopljen. Tako je nastalo Boračko jezero. Udovica nastavi put za svojim konjem i prema svečevim uputama naseli se na mjestu gdje se konj zaustavio i tri puta udario nogom o zemlju. Za uspomenu na udovičina konja, to mjesto se zove Konjic. 
|
Boračko Jezero Obilazak I Snimci Iz Zraka ( Boracko Lake Walking Tour & Drone ) 4K
Autor: eda-Ra Datum objave: 19.4.2024. Opis. Poglavlja / Chapters: 0:00 Boračko Jezero 7:13 Snimci Dronom / Drone Footage 10:19 Boračko Jezero Boračko jezero Glavatičevo
|
CRVANJSKO JEZERO
Jezero Crvanjsko Ulog
|
Crvanjsko (Uloško) jezero, planina Crvanj
Autor: Mikološko udruženje MycoBH Datum objave: 29.8.2021. Opis. Video nastao u okviru istraživanja gljiva/mikobiote Crvanjskog jezera na planini Crvanj. Implementacija projekta Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina. Crvanjsko jezero je smješteno na 1.058 mnv. Na zapadnoj strani se nalazi kota Mali Vrh (1.274 mnv). Jezero se napaja iz nekoliko nadzemnih i podzemnih izvora. Nadzemni izvori meandriraju prema obali jezera i na putu do njega formiraju jedna od najugroženijih staništa u Europi - planinska visoka tresetišta na kojima su registrovane neke od izuzetno rijetkih i stenovalentnih vrsta gljiva. Dužina jezera iznosi oko 400 metara, širina oko 200 metara, a najveća dubina do 25 metar. U posljednjih vrijeme površina jezera se značajno smanjuje pa je samo u posljednjih 50-ak godina dužina manja za približno 100 metara. Crvanjsko jezero se nalazi u završnoj evolutivnoj fazi te postepeno nestaje kao i sva planinska prirodna jezera u Bosni i Hercegovini. www.mycobh.com Mikološko udruženje MycoBH BistroBiH! DRON: Crvanjsko jezero, Ulog
Autor: Bistro BiH Datum objave: 2.10.2023. Opis. Od 8. do 10 septembra smo boravili na ovom jezeru, kada smo napravili ovaj video uradak. |
MTB: Crvanjsko Jezero
Autor: Sarafanje Datum objave: 19.7.2021. Opis. Vožnja bajkovima na Crvanjsko ili Uloško Jezero iz Kifinog Sela i nazad. Turu smo započeli u Kifinom Selu, preko Morina, Svatovskog Groblja, putem prema Ulogu stižemo na Crvanjsko Jezero. Na jezeru pravimo pauzu za kupanje i obrok, od nekih sat vremena. Vožnju nastavljamo drugim putem oko jezera. Na put kojim smo došli se uključujemo malo prije Morina, gdje nailazimo na malo hlada. Lijepa tura, ali povratak je zeznut bio prvenstveno zbog visoke temperature (32 stepena), bez imalo hlada. Legenda o Svatovskom groblju Legenda kaže da prije nešto više od 200 godina (1796) čuveni beg Ljubovic iz Odžaka kod Nevesinja, na insistiranje njegove majke, pošao sa ujakom Muharembegom Muslibegovićem u Glasinac na Romaniji, ne bi li izabrao jednu od triju djevojaka iz porodice Šahinpašić. Mladom Ljuboviću se nijedna od djevojaka nije dopala pa se s njima pozdravio i krenuo nazad. Dan je bio vreo, sunce je pržilo, konji su posustali baš kada su se primakli kuli Čengića, domaćin, čuveni beg Čengić je bio u Sarajevu pa ih njegova supruga Fatima pozva da tu zakonače, što oni odbiše želeći samo da se malo umiju i osvježe. Pošto je sluškinja Cvijeta bila zauzeta, majka naredi kćerki Umiji da gostima donese zlatom vezen peškir i biljurnu čašu da se osvježe. Kad Umija ugleda mladog Ljubovića, rodi se simpatija između njih dvoje. Na odlasku mladi Ljubović upita djevojku može li opet doć, na što ona samo klimnu glavom. Tako je mladi Ljubović nekoliko puta preko Morina išao lijepoj Umiji sve dok ne odluči da joj da prsten koji je ona prihvatila. I baš kad su planirali svadbu u Umiju se zaljubio još jedan beg, beg Lakišić iz Mostara, koji je po svoj prilici bio još bogatiji, pa je beg Čengić više volio da kćerku uda u Mostar nego u Odžak. Beg Lakišić je da bi dodatno ponizio bega Ljubovića, tražio od njega da mu pošalje konja Vranca na kojem će jahat mlada i da lično on bude taj koji će voditi konja u svatovima. Ako to ne ispoštuje ili barem ne pošalje Vranca po slugi Huseinu, Lakišić ga izaziva na megdan. Da bi spasila sina jedinca majka bega Ljubovića je opremila slugu i okitila konja Vranca, te ih bez sinovog znanja poslala u Mostar. Lakišić je kako i priliči uglednoj porodici, organizovao svadbu, pozvavši mnogobrojne ugledne svatove. Po mostarskoj blagoj jugovini krenuli su po mladu, uzeli je, darovali kuću i krenuli nazad. Na Morinama ih je dočekalo orkansko nevrijeme, mećava, vjetar,smetovi i nezapamćena studen, koja probija kosti. Put je bio zatrpan snijegom. Svatovi su tumarali po bespuću i ogromnim snježnim smetovima, kroz koje su konji propadali i gubili snagu, a ljudi se na njima mrznuli. Svi svatovi su umrli od hladnoće osim mlade koja je jahala na konju bega Ljubovića, koji je dobro poznavao teren i bio neobično izdržljiv. Tako da je lijepa Umija na kraju završila na dvoru bega Ljubovića, što je i bila njena želja. (preuzeto sa http://www.nevesinjeturizam.com/?p=462) Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek ture možete skinuti na linku ispod: https://drive.google.com/file/d/1Nplo... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 polazak iz Kifinog sela 0:27 makadamski put do Morina 3:30 Morine, Svatovsko groblje + snimci dronom 5:41 nastavam puta prema Ulogu 10:06 skretanje za jezero 11:56 Crvanjsko jezero 12:38 snimci dronom 13:40 povratak kroz šumu 18:00 vožnja dolovima 21:00 uključivanje na cestu i spust do Kifinog Sela 24:50 relive i završni ekran |
BistroBiH!: Reportaža sa Crvanjskog jezera
Autor: Bistro BiH Datum objave: 20.10.2023. Opis. Od 08. do 10. septembra smo boravili na Crvanjskom jezeru, a usput posjetili i Nekropolu stećaka 'Svatovsko groblje' na Morinama i Ulog. Jezero je od Uloga udaljeno oko 12 km. Nadmorska visina mu je 1058 metara. Dužina jezera je oko 500 metara, širina oko 200 metara a dubina jezera je, prema pričanju mještana, oko 25m. Ova dubina je na strani planine Crvanj (zapad) a prema suprotnoj strani postepeno se smanjuje. Jezero ima svoje izvore koji obnavljaju vodu a iz njega ističe priličan potok što omogućava ribljem fondu preživljavanje u toku zime kada se jezero zaledi. Jezero nastanjuje šaran, bodorka i pastrmka. Ulog se nalazi u sjevernoj Hercegovini, u opštini Kalinovik, na rijeci Neretvi koja pitomu dolinu Borač razdvaja na dva dijela, okruženu sa sjeveroistoka Zelengorom, a sa jugozapada Crvnjem, visoravni Morine i planinom Površ. Nadmorska visina Neretve kod mosta u Ulogu je 645 metara. Glavni karavanski put još od rimskog vremena vodio je od ušća Neretve preko Nevesinja, Kifina Sela, Morina, Uloga do Zagorja, gdje se račvao na dva kraka: jedan za Sarajevo, a drugi za Foču i Višegrad. Tom rutom je austrougarska soldateska od 1910. do 1912. izgradila cestu koja je povezivala Nevesinje sa Ulogom Do 1962. godine Ulog je bio posebna opština koja je obuhvatala šire područje Borča. Osnovnu školu u Ulogu je pedesetih godina prošlog vijeka pohađalo više od 700 đaka, a u opštini je bilo još 8 područnih škola. Na popisu iz 1961. godine opština Ulog je imala 5104 stanovnika, a naselje (grad) Ulog 470 stanovnika. Posljednjih godina u Ulogu zimuje svega desetak stanovnika, dok preko ljeta on oživi, jer u njemu odmor provode mnogi njegovi bivši stanovnici a pored Neretve kampuje sve veći broj turista. Ulog ima tri bogomolje, pravoslavnu, katoličku i muslimansku: Hram Svetog Vasilija Ostroškog, Crkvu Svete Ane i Džamiju Mehmed-bega Šestokrilovića. Uloška džamija je sagrađena oko 1600-te godine, pravoslavna crkva 1890. godine a katolička crkva 1937. godine. Nadaleko je bilo poznato da su Morine zimi bile gotovo neprohodne, da su ogromni snjegovi i snažne, nepredvidive mećave morile i ljude i životinje. U kasnu jesen 1774. godine, na Mitrovdan, na Morinama se zbio nesvakidašnji događaj: na putu iz zagorskih Borija i Uloga „s isprošenom nevjestom svatovi Mustajbega Lakišića iz Mostara zapali su u snježnu oluju te jedan po jedan pogibali od ledene smrti. Spasila se na čudesan način samo jedna jedina osoba – nesuđena Lakišićeva mladenka, Umihana Čengić“. Sve je počelo onda kada se nevesinjski beg Ljubović zagledao u lijepu djevojku na Zagorju, u kćer bogatog Čengić Hajdarbega, kad ju je zaprosio, kad mu je ona ruku dala i kad je mostarski beg, mnogo silniji i jači, riješio da mu je preuzme. Pošto je pokupio silne svatove, mostarski beg poruči begu Ljuboviću, da mu pošalje svoga konja i slugu u svatove i da mu njegov konj donese djevojku. Očigledno ponižen i uvrijeđen beg Ljubović se dugo mučio i razmišljao šta da uradi, po glavi su mu se vrzmale razne misli, ali na kraju nemade kud – sila Boga ne moli, a Bog silu ne voli, pa učini onako kako je morao da učini. Posla i konja i slugu Useina svome najljućem neprijatelju u svatove. Silni svatovi, uz veliku učku, pređoše preko ravnog Nevesinja i Plužina, prejezdiše ravne Morine i tijesne jarkove klance, stigoše na Zagorje, na Borija, gdje uzeše đevojku. U povratku je prvo konačište svatova bilo u Ulogu. U toku noći vrijeme se pokvarilo, naglo je zahladnilo, a sutradan je od ranog jutra sipila sitna kiša. Kako su prilazili Morinama bivalo je sve hladnije a kiša i vjetar bili sve jači, da bi na Morinama kiša prešla najprije u susnježicu i snijeg i, na kraju, u snježnu oluju. Odjednom Bog naredi, udariše nebeske munje. Pjesnik kaže: „Bilo vedro pa se naoblači, tad namignu Crvanj na Morine, a Morine na Biglin doline“. Neočekivano stisnu sa svih strana, spusta se kao tijesto gusta magla praćena ledenom kišom, kiša ubrzo pređe u susnježicu pa u snijeg, i ošinu ledeni vjetar. Lako obučeni i na studen neotporni Mostarci počeše se moliti predragom Alahu za život i padati kao snoplje u snježnoj pustinji, držeći se čvrsto za uzde svojih sedlenika. A planina, bez milosti, nosi sve redom, sve pomori osim djevojke i sluge bega Ljubovića. Oni su spaseni zahvaljujući konju i slugi, slugi zato što je umio da nađe pravi put i izvede ih iz tog ledenog pakla. Tako je konj donio živu i zdravu, ledom okovanu, djevojku svome gospodaru i doveo mu njegovog slugu. Pogibiju svatova na Morinama narod je vezivao za mramorove (stećke) na Morinama, vjerujući da se pod njima, koji su iz 14. vijeka, sahranjeni nastradali Lakišićevi svatovi 1774. godine. Otuda i ime jednoj većoj morinskoj nekropoli Svatovsko groblje. Tragedija svatova na Morinama opjevana je u epskim pjesmama Ženidba bega Ljubovića i Svatovsko groblje na Morinama. |
JEZERO VELEŽ (VELEŠKO JEZERO)
Veleško jezero je glacijalnog porijekla. Dugo je oko 150 m, široko oko 80m, duboko 3m. Voda se jednim dijelom izlijeva i završava u ponoru. Nalazi se na nevesinjskoj strani Veleži, najbliže je selima Hrušta i Lakat. Za potrebe eksploatacije šume, "Šipad" je 1960-ih godina izgradio cestu do samog jezera.
|
|
Vukovi i medvjedi dolaze na jezero Velež da piju vodu.Ferrata Velež.
Autor: Nermin Leto Datum objave: 7.7.2024. Opis. Nevesinje ima 2 jezera (Alagovac i Velež). Alagovac je veće jezero i može se doći autom. A Veleško jezero je malo, slabo poznato i udaljenije. Dolazi se nakon sat vremena pješaćenja kroz gustu bukovu šumu.Auto sam ostavio u selu Lakat. Lokacija nije turistička nego avanturistička. Na jezeru nema nikoga osim ribe, žaba i ptica. I naravno vukova, medvjeda i veprova koji dolaze da piju vodu. Do jezera postoji i put (može se doći džipom) ali kada nije zaključana rampa. Rampu su postavili šumsko preduzeće iz Nevesinje koje na tom mjestu pilaju šumu. Na ovom mjestu je najveća i najgušća šuma u cijeloj Hercegovini (neke bukve su šire od 1 metar u prečniku). Na ovo jezero se može doći i iz smijera Rujišta i sela Zijemlje. Mene je bilo malo i strah prolaziti kroz ovu šumu. Neke životinje su šuškale u šumi (vidio sam jednog srndaća) ali ga nisam stigao uslikati, brzo je pobjegao. |
JEZERO ALAGOVAC
Alagovac (naziva se i Nevesinjsko jezero) je umjetno jezero, smješteno ispod planine Velež, oko 4 km sjeverno od Nevesinja. Nastalo je 1968 godine, izgradnjom brane koja regulira otjecanje voda u ponor Ždrijelo. Ovo je najveće jezero u Nevesinjskom polju. Površina jezera je oko 40 hektara, a dugo je oko 2,5 km. Iako je napravljeno za opskrbu Nevesinja pitkom vodom, danas se koristi i u turističke i ribolovne svrhe. Plaže su pješčane. Jedna plaža ima uređen kamp s odbojkaškim igralištem, klupama i roštiljima. Na šetalištu oko jezera postavljene su klupe, a postoje i mjesta za roštiljanje. U jezeru se mogu naći nekoliko vrsta ribe: šaran, som bijeli amur i tolstolobik. Sezona ribolova traje od ožujka/marta do listopada/oktobra. Jezero Alagovac redovno poribljava Sportsko ribolovno društvo "Zalomka" iz Nevesinja koje i upravlja ribolovom na jezeru. Jezero je od glavne asfaltne ceste zaštićeno šumom, a do njegovih obala vode smo makadamski putovi.
Jezero je do danas ostalo prirodno i očuvano zbog njegove funkcije opskrbe Nevesinja pitkom vodom. No, kako je planirano dovođenje izvorske pitke vode iz Zovog Dola-Udbine, već se čuje kako će se oko njega dozvoliti gradnja vikendica i ugostiteljskih objekata.
Jezero je do danas ostalo prirodno i očuvano zbog njegove funkcije opskrbe Nevesinja pitkom vodom. No, kako je planirano dovođenje izvorske pitke vode iz Zovog Dola-Udbine, već se čuje kako će se oko njega dozvoliti gradnja vikendica i ugostiteljskih objekata.
Vegetacija na obalama jezera Alagovac
Obala jezera Alagovac
Jezero Alagovac u Nevesinjskom polju, planina Velež u pozadini
|
Jezero Alagovac, s okolicom, na staroj topografskoj karti
Izvorno mjerilo 1:25.000; Sekcija Nevesinje 575-1-3; Sadržaj dopunjen 1972. BistroBiH! DRON: Jezero Alagovac, Nevesinje
Autor: Bistro BiH Datum objave: 21.10.2023. Opis. Snimljeno 14. oktobra 2023. godine |
KLINJE
|
KOORDINATE 43.17278, 18.58806
Klinje jezero nalazi se u općini Gacko, nedaleko od magistalne ceste Gacko-Foča (8 km od Gackog). Branom je formirano malo jezero, prvo umjetno jezero u BiH bistre vode, površine 26 hektara, zapremine 1,7 milijuna m³ (hm³), između minimalne radne kote od 1018 m n. m. i normalnog uspora 1027 m n. m. Brana i jezero naziv su dobli po toponimu "Klini", odnosno mjestu gdje je i "uklinjeno". Ovo akumulacijsko jezero napravljeno je na rijeci Mušnici koja se vodom napaja iz rječica Vrbe, Dramešinke i Žanjevice. Jezero je nastalo u vrijeme austrougarske aneksije BiH. Nastalo je izgradnjom kamene lučne brane "Klinje", prve ove vrste na Balkanu. Građena je prema projektu francuskog inženjera Kroutza od 1891. do 1896. godine, a za njenu izgradnju utrošene su 848.474 krune. Sama brana visoka je 26 metara, kruna brane dugačka je 142 i široka 4,6 m, dok je širina temelja 16,7 m. Kako se radi o lučnoj brani, ukupna dužina brane iznosi 104,5 metara. Tvrdi se da su za vezivanje kamenih blokova od kojih su napravljeni zidovi brane, donosili vulkanski pepeo lave s vulkana Vezuva kod Napulja. Prvenstvena namjena brane bila je za akumulaciju vode za potrebe navodnjavanja Gatačkog jezera u sušnim razdobljima godine i smanjenje rizika od poplava, a akumulacija danas služi i za potrebe Rudnika i termoelektrane Gacko. Voda iz jezera Klinje se odvodi betonskom cijevi promjera 1000 mm, dužine 60 m, koja se ispred nožice brane reducira na čeličnu promjera 700 mm. Ova cijev ulazi u tunel presjeka oko 4 m2, dužine 2920 m, koji je iskopan kroz stijene. Poslije tunela, čelični vod se nastavlja azbest-cementnim vodom promjera 500 mm, dužine 3979 m do platoa Termelektrane, gdje završava u bazenu sirove vode. Voda iz jezera se koristi i za napajanje grada Gacka. Ima i rekreativnu vrijednost (izleti, sportski ribolov/ribnjak). Brana Klinje također je kulturno-povijesni spomenik pod zaštitom države. Pored jezera je 1972. godine sagrađen motel "Klinje", koji je već duže vrijeme zapušten (stanje 2021. godine; godine 2012. bio je neuspjeli pokušaj njegova renoviranja i ponovnog otvaranja). Od početka njegovog rada pa do zatvaranja u hotelu se pripremalo nadaleko poznato tradicionalno jelo - cicvara (s medom), a Klinje je bilo poznato i po pastrmci. Tako su 1970-80 godina, na putu iz Beograda ka Dubrovniku i obrnuto, ciljano na ovu cicvaru i odmor uz jezero dolazili brojni, doktori, umjetnici, glumci, književnici, generali, ambasadori i dr. IZVOR Wikipedija i dr. PROČITAJ VIŠE IVANOVIĆ, Dragica: Cicvara sa Klinja. Naša Hercegovina 
Satelitski snimak jezera Vrba (Ulinje) (gore, lijevo) i Klinjeg jezera (dolje, desno)
|
Klinje Gacko
Klinje Lake - Have you heard of this hidden gem?
Autor: Robert Dacešin 30.9.2021. Opis. In case you are looking for a place in the southern part of our country where there is perfect nature, a warm recommendation to visit Klinje Lake near Gacko. This video is the last episode of the travel series "Hidden Pearls of Our Land", which I did together with the tourist organization of Republika Srpska - Visit Srpska, and I want to thank them for helping us realize this project together and promote the beauties we have. Lake Klinje near Gacko Not far from Gacko, also known as the Lower Lake, is Lake Klinje, created during the Austro-Hungarian occupation for the purpose of irrigating the Gatacko field. It represents the highest artificial accumulation on the territory of Republika Srpska. It is recognizable by the large stone, 26 meter high arch dam, built between 1891 and 1896, and today it is a cultural and historical monument. This lake has not retained its original function, but works in the service of tourism, and is a popular picnic spot for locals and fishermen. In winter, the lake freezes, and for very low temperatures, some residents of Gacko use the lake as a skating rink. With its color, Klinje resembles the sea and often attracts tourists who pass through this area towards the sea, and often stop above the dam and admire the view. Klinje jezero, oćaravajuća ljepota nadomak Gacka - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 6.8.2023. Opis. Klinje Lake near Gacko |
VRBA (ULINJE)
|
Za potrebe termoelektrane Gacko, 1983. godine je na kraju akumulacije Klinje, na riječici Mušnici - čiji gornji dio često nazivaju i Vrba (odn. Vrbska rijeka), izgrađena nasuta brana s uzvodnim armirano-betonskim ekranom, koja formira jezero Ulinje (ili Vrba), iz koje se voda prelijeva u Klinje. Korisni obujam akumulacije Vrba iznosi 14,5 milijuna m³. Karakteristične kote jezera su: normalni uspor 1062,5 m n.v. i minimalni radni nivo 1027,0 m n.v.
Akumulacijsko jezero Ulinje mnogi pogrešno poistovjećuju s akumulacijom Klinje, iako se radi o dva odvojena hidrološka sustava. Iz toga razloga često jezero Klinje nazivaju Donje jezero, za razliku od jezera Ulinje koje se nalazi uzvodno i na većoj nadmorskoj visini. Razdvaja ih novija brana, preko koje se voda iz Ulinja prelijeva u jezero Klinje. Duž njegove južne i jugozapadne obale prolazi magistralna cesta Gacko – Foča. Često ga zovu i jezero Vrba po istoimenom selu na njegovom sjeverozapadnom rubu. IZVOR KUPUSOVIĆ, Tarik: KoV-Visoke brane u Jugoslaviji. Sarajevo, 2020. (DOC) 
|
Most preko potoka Luka na staroj cesti, danas na zapadnom rubu jezera Ulinje
|
