---

VODE DINARSKOG GORJA > Jezera > Jezera niske Hercegovine

PODRUČJE

NISKA HERCEGOVINA

---

Krenica

Krenica Grude

Nuga jezero

Nuga je umjetno jezero u Bosni i Hercegovini, na rijeci Matici, u naselju Drinovci, na području općine  Grude.
Rijeka Matica je ponornica i poseban fenomen jer 9 puta izvire i teče pod 9 različitih imena, prije nego što se ulije u Neretvu kod Čapljine. Kroz Imotsko polje teče pod imenom Matica i gubi se u ponoru kod naselja Drinovci u Grudskom polju. Uz taj ponor Elektroprivreda je izgradila tunel. Metalnim zatvaračima moguće je utjecati na protok vode kroz tunel i ponor. Tako je nastalo umjetno jezero Nuga koji je smješteno na krajnjem i najnižem jugoistočnom dijelu Imotsko-bekijskog polja. Jezero se napaja vodom iz rijeke Matice (Trebižat), ali i iz područja samog polja.
Sredinom 20. stoljeća napravljen je projekt za mini HE Peć Mlini, kao preteča višenamjenskog objekta te tako danas čini ozbiljnu energetsko-vodoprivrednu cjelinu. Hidroelektrana je projektirana kao sastavnica ukupnoga korištenja prostora i resursa krškoga kompleksa cijeloga toka rijeke Trebižat, a puštena je u pogon 2005. godine. Projektom je predviđeno poboljšanje uvjeta poljoprivredne proizvodnje, obrana od poplava i proizvodnja električne energije iz HE snage 2×15,88 MW. Pri izgradnji nije bilo iseljavanja u području jezera Nuga i potopljeno je vrlo malo obradive zemlje.
Siva kula uz jezero se zove "kula Zatvaračica" služila je za reguliranje vodostaja rijeke Tihaljine, pošto je tu rječica, koja je bila prije jezera, ponirala. Nova bijela građevina je tunel gdje voda ponire da bi na drugom kraju brda u Peć-mlinima prelazila u rječicu Tihaljinu. Tu gdje izlazi iz brda je napravljena mini hidrocentrala koja je odlično uklopljena u krajolik.
Dok nije bilo jezera bila je rječica dosta obrasla sa podvodnim biljem i vrbama uz obalu, bilo je šarana te sitne ribe i masnice.

IZVOR Nuga (jezero). Wikipedija (hr)

Akumulacijsko jezero kraj Drinovaca
Autor Luka Tomas - https://picasaweb.google.com/petnjik/MotiviIzDrinovaca#, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=14696580

---

HUTOVO BLATO

Hutovo blato je ptičji rezervat i park prirode na jugu Bosne i Hercegovine, nedaleko od Čapljine. S ostatkom delte Neretve u Republici Hrvatskoj čini jednu cjelinu. Cijeli prostor delte Neretve koji drenira rijeka Neretva nalazi se na oko 20 000 ha, od kojih je 8000 ha u Bosni i Hercegovini, a močvarna depresija Hutova blata zauzima oko 4000 ha.
Hutovo blato je depresija koju vapnenački greben Ostrovo dijeli na Gornje Hutovo blato (s Deranskim blatom) i Donje Hutovo blato sa Svitavskim blatom. Niski dijelovi Svitavskog/Donjeg blata imaju nadmorsku visinu od 1,5 do 3,5 m n.m., a Deransko/Gornje blato od –1,5 m do 2,5 m n.m. Površina parka iznosi 7824 ha, a nalazi se na području općina Čapljina (4993,30 ha) i Stolac (2830,70 ha). Od Čapljine je udaljen 4 km, od Stoca 8 km te od Metkovića 4 km.
Najveća jezera Hutova blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Svitavsko je umjetna akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Međusobno su povezana kanalima i jarugama, a nekima od njih dno se nalazi ispod razine mora (Jelim, -18 m). Glavni vodotok Hutova blata čini rijeka Krupa koja nema pravi izvor već istječe iz Deranskog jezera u Neretvu. Krupa teče u oba smjera, ovisno o vodostaju rijeke Neretve.
IZVOR Hutovo blato. Wikipedija

Područje močvare Hutovo blato
Izvor: Tutman, Glamuzina, Dulčić, Zovko: Ihtiofauna močvare Hutovo blato (Donji tok rijeke Neretve, Bosna i Hercegovina); stanje i ugroženost, 2012.

Glavni izvori ekosustava Hutovo blato, pogoni elektrane Čapljina i bušotine
Izvor: Milanović, P., 2006., Karst Istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja (Karst of Eastern Herzegovina and Dubrovnik Littoral), Asocijacija speleoloških organizacija Srbije – ASOS, Belgrade, Srbija

Pojave stalnih i povremenih izvora u Hutovom blatu (svitavska i deranska depresija)
Hidrološka studija PP Hutovo blato, E. Bakula, 2009.

Znate li ...

Hutovo blato sa depresijom Svitave je zaštićeno područje i to je jedno od najvažnijih odmorišta ptica na jadranskom migratornom putu.

PROČITAJ VIŠE
GRUPA AUTORA: AKCIJSKI PLAN: Revitalizacija močvarnog ekosustava Hutova blata. Projekt - Osiguravanje budućnosti Parku prirode Hutovo blato (Securing the Future of Hutovo Blato Nature Park), Svjetski fond za prirodu (World Wide Fund for Nature – WWF) – Mediteranski program, 2015. (PDF)
GRUPA AUTORA: Prostorni plan i plan upravljanja za Park prirode Hutovo blato. Eco Plan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb, 2013. (PDF)
TUTMAN, P.; GLAMUZINA, B.; DULČIĆ, J.; ZOVKO, N.: Ihtiofauna močvare Hutovo blato (Donji tok rijeke Neretve, Bosna i Hercegovina); stanje i ugroženost. Izvorni znanstveni članak. Croatian Journal of Fisheries, 70, 2012., str. 169-185 (PDF)

• Sažetak; Hutovo blato je malo plitko močvarno područje mediteranskog tipa, smješteno u do­njem toku rijeke Neretve na oko 20 km uzvodno od Jadranskog mora u blizini granice s Republikom Hrvatskom. Slijev rijeke Neretve ima posebnu vrijednost zbog izražene bioraznolikosti faune slatkovodnih vrsta riba, te visokog stupnja endemizma i jedno je od četiri takva područja na Mediteranu. Zbog svojih prirodnih osobitosti, među kojima posebno mjesto zauzimaju ribe, područje močvare Hutovo blato jedan je od najvažnijih dijelova rijeke Neretve i kao takvo je 1995. godine proglašeno Parkom prirode, a 2001. upisano u Ramsarsku konvenciju kao močvarno područje od međunarodnog značaja. Cilj ovog rada je prikazati podatke o fauni riba Parka prirode Hutovo blato koja do sada nije bila dovoljno poznata. Prilikom izrade popisa ribljih vrsta korišteni su rezultati istraživanja u razdoblju od 1999.-2010. godine, raniji literaturni podaci, te podaci o ulovima rijetkih vrsta prikupljeni od strane čuvara i djelatnika Parka, profesionalnih i sportskih ribolovaca, kao i vlastiti neobjavljeni podaci. Tijekom istraživanja zabilje­ženo je 25 vrsta riba, a uključujući litcratumc podatke broj raste na 43, raspoređenih u 36 rodova i 19 porodica. Autohtone vrste čine više od polovice zabilježenog broja (63%), među kojima je 15 endema vrlo uskog areala rasprostranjenosti, dok su 15 vrsta alohtonc. Osobitost ihtiofaunc Hutovog blata predstavlja i niz morskih vrsta riba koje ondje privremeno borave. Značajan broj vrsta s ovog popisa obuhvaćeno je nekom od kategorija ugroženosti prema IUCN kategorizaciji i uglavnom je riječ o endemskim vrstama. Tijekom posljednjih desetljeća trofički status Hutovog blata je promijenjen kao posljedica niza antropogenih aktivnosti Stoje dovelo do ozbiljnih negativnih promjena. Trenutačni status faune riba močvare Hutovo blato i šireg područja može se označiti ugroženim. Učinkovita zaštita staništa, zajedno s poboljšanim upravljanjem vodama i mjere za sprečavanje širenja stranih vrsta posebno su važne kako bi se zaštitila visoka ihtiofaunistička vrijednost ove močvare.

GORNJE HUTOVO BLATO

Deransko jezero

Deransko jezero Hutovo blato

Jelim

Jelim Hutovo blato

Škrka

Škrka Hutovo blato

Orah jezero

Orah jezero Hutovo blato
Drijen vrelo Hutovo blato

Drijen

DONJE HUTOVO BLATO SA SVITAVSKIM JEZEROM

Svitavsko jezero (Svitava, Svitavsko blato)

---

JEZERA NA RIJECI TREBIŠNJICI

Bilećko jezero

​Bilećko jezero Bileća

Najsjeverniji zaljev Bilećkog jezera uz koji se nalaze rubni dijelovi Bileće.
Iza makijom prekrivenog vrška Tuhor (desno) nalazi se planina Sitnica. Na horizontu u sredini je planina Viduša.

Vodena gradina na poluotoku na sjevernom dijelu BIlećkog jezera

Visovi u zaleđu Bilećkog jezera (od desna nalijevo): Dubovac (764 m), Sitnica planina, Ilina gl. (902 m), Tuhor (749 m), Viduša (u pozadini).

Goričko jezero (Trebinjsko jezero)

Goričko jezero je umjetno jezero na području općine Trebinje, na krajnjem jugoistoku Hercegovine. Jezero je udaljeno 4 km od samog grada Trebinja. Ovo akumulacijsko jezero je nastalo izgradnjom brane Gorica dužine u kruni 171,00 m, visine od kote fundiranja 30,50 m. Vode akumulacije služe za potrebe hidroelektrane "Trebinje II", izgrađene 1965. godine na rijeci Trebišnjici, na području naselja Arslanagića Most čiji su dijelovi potopljeni, a čuveni istoimeni Arslanagića most prenešen u Trebinje. Zapremine je 9,0 hм³, odn. 171 hektara vode.
Brana u Gorici je glavno čvorište raspodjele voda u sustavu hidroelektrana Donji horizonti. Jezero sustavom odvodnih tunela kroz Trebinjsko polje daje vodu HE Dubrovnik-Plat. Jedan tunel promjera je 6 metara, dužine 15,4 kilometara, debljine obloge 0,50 m, drugi je betonski cjevovod (Mokro Polje) promjera 5,40 m, dužine 1,20 km i debljine obloge 0,40 m i treći je vertikalni čelični cjevovod, ubetoniran u stijeni, promjera od 3,90 m do 3,30 m.
Drugi dio vode nastavlja teći starim koritom kroz Trebinje i dalje kroz Popovo polje. Na dnu Popova polja napravljena je druga brana s akumulacijskim jezerom čije vode se tunelom kroz Mlinsko brdo – 8,5 km koriste u HE Čapljina.
Akumulacija Goričko jezero obiluje izuzetnim lokalitetima za ronjenje, potopljenim dolapima i vodenicama, mostovima, pa i cijelim selima, crkvama, grobljima, ali i fantastičnim krškim podvodnim reljefom.
IZVOR Goričko jezero. Wikipedija (bs)

Jezero Vrutak