|
Loška dolina je sa svih strana zatvorena krška depresija s prilično ravnim, djelomično poplavljenim dnom, okružena višim krškim visoravnima (slov. kraške planote) od Bloka do Racne gore na sjeveru i istoku do moćnog Snežnika (1796 m) i Javornika na jugu i zapadu. Loška dolina je po svim prirodnim obilježjima jedno od tipičnih krških polja, ali se po položaju, obliku i vodnim uvjetima, kao i po gospodarskom korištenju znatno razlikuje od susjednih krških polja u slivu Ljubljanice. prostor.
Otvoreni i prilično ravni, travnati i obradivi svijet usred šuma prostire se na nadmorskoj visini od 570 do 590 m. U Lošku dolinu teku visoke vode iz krškog zaleđa ispod Snežnika, koje podzemnim kanalima ne mogu otjecati mimo polja. Stoga su na ovom području česte poplave, osobito za vrijeme obilnih jesenskih kiša. Kao posebnost krškog svijeta, Križna jama je poznata i kao protočna vodena špilja između krških polja. Leži na sjevernom rubu Loške doline i ima 22 jezera. Jezera su odvojena sigastim pragovima. Uz podzemne vodene kanale moguće je samo brodom vidjeti izdužena jezera između Kalvarije i Kristalne gore. Špilja je poznata po pronalasku kostiju špiljskog medvjeda iz ledenog doba. IZVOR Občina Loška dolina. Wikipedija (slo) 
|
Sjeverni dio općine Loška dolina je niži i u vidu krškog polja — Loško polje, dok je južni dio planinski — planina Snežnik. Klima u Loškoj dolini je umjereno kontinentalna. Južna i granica općine je istovremeno i državna granica sa Hrvatskom. Loška dolina ima nekoliko ponornica te 22 jezera u špilji Križnoj jami.
Loska Dolina SLO h264 HD 1920x1080
Datum objave: 17.5.2013. Postavio: miha mlakar Mal na zrak - Loška dolina
Datum objave: 17.10.2017. Autor: Mal na zrak Opis: S01E13 Loška dolina: https://www.loska-dolina.si/ Lož: https://www.loskadolina.info/loz.html Križna jama: http://krizna-jama.si/ Grad Snežnik: https://www.loskadolina.info/grad-sne... |
|
|
Loško polje
|
Loško polje (također Loška dolina) leži između Bloka na sjeveru, Racne gore na istoku i Snežnika na zapadu. Pojas trijaskih dolomita proteže se u dinarskom smjeru kroz polje dugačko oko 6 km i široko oko 4 km.
Na južnom rubu polja u blizini dvorca Snežnik nalazi se izvor Mali Obrh u koji se ulijeva voda iz Snežnika. Na istočnoj strani, u blizini Vrhnike kod Loža, nalazi se izvor Veliki Obrh koji vodom opskrbljuje Racnu goru i Loški potok. Obje rijeke teku nešto dublje u ravnicu polja, spajaju se ispod Pudoba i poniru na sjevernom rubu polja u 850 m dugoj špilji Golobina pod Škriljama. Poplave su zahvatile samo zapadni dio polja ispod Dana, koji je nenaseljen. Nekada je veći dio polja bio potopljen, pa su krajem 19. stoljeća iskopali donji ulaz u špilju, smanjili i skratili poplave u polju. Polje, čije je dno na visini od 570-590 m, okružuje strmiji i šumoviti rub. Polja su po cijeloj ravnici, a livade u nižim dijelovima uz potoke. Livade i pašnjaci također su na rubnim dolomitnim padinama, osobito na sunčanim stranama, što omogućuje uzgoj stoke. Dosta velika naselja su klasterirana ili uz cestu. Gospodarsko i kulturno središte Loškog polja je Stari trg pri Ložu sa svojom drvnom i metalnom industrijom. IZVOR Loško polje. Wikipedija (slo) 
Pogled na Loško polje s vrha Veliki Snežnik
|
Jugozapadni dio Loškog polja s naseljem Kozarišče
Avtor: Alenka Veber – Lastno delo; licenca: CC BY-SA 3.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=9543512 |
Stari trg pri Ložu
Pogled na Stari trg pri Ložu iz Podgore pri Ložu
|
Kozarišče
Okolica Kozarišča
U daljini je Racna gora |
Kozarišče
|
Grad Snežnik
|
Grad Snežnik (njem. Schneeberg) je dvorac na jugozapadnom dijelu Loškog polja kod Kozarišča u općini Loška Dolina.
Grad Snežnik
Dvorac Snežnik nalazi se na rubu sela Kozarišče - 2,5 km južno od Loža (28 km jugoistočno od Cerkničkog jezera). Ime Snežnik (Schneeberg) prvi put se spominje 1461. godine, ali prvi pisani izvori o dvorcu su iz 1269. Dvorac ima tri kata. Interijer, koji je većinom iz 19. stoljeća, vrlo je dobro očuvan. Dvorac Snežnik nalazi se ispod istoimene planine Snežnik. Povijest dvorca vjerojatno seže u 11. stoljeće, kada su vlast nad Loškom dolinom preuzeli akvilejski patrijarsi koji su gradnjom utvrda htjeli osigurati važne prometne puteve. Takva je ruta prolazila i kroz snježne šume prema Istri i Kvarneru. Prvobitna slika dvorca (tada još utvrde) trebala se sastojati od dvije paralelne kule povezane hodnikom, okružene visokim zidom, oko kojeg je iskopan duboki obrambeni jarak.
Dvorac se prvi put spominje u arhivskim izvorima 1269. godine u vezi s obitelji Snežniškima (Schneberg), uz spominjanje Meynardusa de Snepercha. U 700-godišnjoj povijesti dvorca obitelj Snežnik slijedila su gospoda Rauber, Lamberg, Eggenberg, Auersperg, Lichtenberg itd., a ne manje važno Schönburg-Waldenburg. Dvorac se nalazi u blizini nekadašnje rimske ispostave u Šmarati, odakle su za vrijeme posljednje kneževske obitelji Schönburg-Waldenburg (1853.-1945.) preneseni nadgrobni spomenici i ugrađeni u zidove unutar dvorca. U istom razdoblju, tj. u drugoj polovici 19. stoljeća, njezina unutrašnjost i eksterijer su znatno preuređeni. Iz tog razdoblja potječe većina dvorskog namještaja, kao i dvorski perivoj s oblikovanim elementima krajobraznog stila, koji se potom počeo širiti i u Sloveniji. Osnovnu kompoziciju čine četveroredni i brojni dvoredni kestenovi i lipovi drvoredi uz putove do dvorca, među kojima su proplanci i staze za šetnju i jahanje. Neposredno uz dvorac nalaze se dva umjetna jezera, koja se napajaju izvorima Obrh i Brezno. Godine 1867.-1875. u depandansi dvorca radila je prva slovenska šumarska škola koja je osposobljavala kadrove za gospodarenje šumama, a čiji je pokrovitelj bio tadašnji vlasnik dvorca Jurij Schönburg-Waldenburg. Nakon Drugoga svjetskog rata posjed Snežnik je nacionaliziran i kao lovački dom ušao u državni protokol. Dvorac je dostupan javnosti od 1983. godine kao muzej. Od 1908-ih godina u dvorcu Snežnik održavaju se brojna građanska vjenčanja. Dvorac je uspješno renoviran u razdoblju od listopada 2005. do lipnja 2008. godine. Danas dvorcem upravlja Narodni muzej Slovenije. IZVOR Grad Snežnik. Wikipedija (slo) 
Situacijski plan grada Snežnika s gospodarskim objektima i pripadajućim imanjem, 1830. godina
Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Ljubljana |
Tlocrt grada Snežnika s označenim fazama gradnje
Razglednica grada Snežnika iz 1930. godine
By Vinko Bavec - http://stareslike.cerknica.org/2012/07/02/1930-kozarisce-grad-sneznik-razglednica/, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=30533152 
Janez Vajkard Valvasor, Snežnik
Bakrorez iz Topografìje Vojvodine Kranjske; Autor: Johann Weikhard von Valvasor, 1679 
Grb posljednjih stanovnika grada Snežnika
PROČITAJ VIŠE
Snežnik (grad). Gradovi.net 
GRUPA AUTORA: Iz zgodovine snežniške graščine. KRONIKA 48 - časopis za slovensko krajevno zgodovino, broj 1-2. 2000. (PDF)
Program turističkog posjeta starom gradu Snežniku
Romantični dvorac Snežnik u Notranjskoj regiji jedan je od dva u Sloveniji sa očuvanim autentičnim interijerima iz druge polovice 19. stoljeća. Šetnja kroz četiri kata dvorca dočarava ugođaj od prije sto pedeset godina, jer su sobe dvorca još uvijek opremljene autentičnim namještajem i ostalom opremom iz druge polovice 19. stoljeća. Dnevni boravak i spavaće sobe prinčeva Hermana i Ulrika, princeze Ane i sobe za goste uređene su ugodno i udobno, ispunjene brojnim povijesnim sofama s originalnim presvlakama i ukrašenim pećima. Zidove krase obiteljski portreti, stare fotografije i grafike. Posebnost je soba u egipatskom stilu s početka 20. stoljeća. Domaćoj atmosferi kuće za odmor pridonijeli su klavir, biljar i kazališni kutak. Tijekom vremena u dvorcu se nakupilo mnogo lovačkih trofeja, uključujući i plišanog medvjeda koji je u dvorcu već više od sto godina. Prostorije u predvorju namijenjene su povremenim izložbama, a u prizemlju se nalazi dvorana za vjenčanja. VIŠE Grad Snežnik. Narodni muzej Slovenije |
Iga vas
Iga vas, glavna cesta kroz naselje
|
Podgora pri Ložu
Brijeg Kucelj (679 m) iznad Podgore pri Ložu
|
Babno polje
|
Babno polje je depresija u kršu dužine oko 3 km koje se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Više je nalik na proširenu suhu dolinu nego na krško polje. Dno se nalazi na nadmorskoj visini od 750 m. Sjeverno od polja uzdižu se krševiti vrhovi Racne gore (Črni vrh, 1063 m; Petelinjek, 1212 m), a južno od polja izdanci Snežnika s vrhovima Telebačnik (979 m) i Požar (1033). m). U uzdužnom smjeru prema jugoistoku dno polja nastavlja se u polje Prezid koje je već u Hrvatskoj.
Prezidskim poljem teče potok Trbuhovica, dok je dno Babnog polja suho. Potok teče na sjever, ali nestaje prije nego što dođe do Babnog polja. Do njega dolazi samo za vrijeme velikih poplava. Trbuhovica se podzemno ulijeva u izvor Obrha na Loškom polju. Sa sjeverozapadne strane, Babno polje se razdvaja i uzdiže u dvije 10 do 15 metara visoke doline koje vise iznad Loškog polja. Sjevernom suhom dolinom prolazi cesta između Starog trga i Babnog Polja. Dolomitno dno polja, koje je na sjevernom rubu vrtača, prekriveno je samo tankim slojem korova i zemlje. Na dnu Babnog polja dolazi do snažne toplinske inverzije, pa su česti kasni proljetni i rani jesenski mrazevi. Zbog toga toplinskog obrata, najniže temperature u Sloveniji bilježe se upravo na Babnom polju, –34,5 °C (15. i 16.2.1956.), a neslužbeno čak –39,6 °C (1929.). Hladno je bilo i 1.3.2005. kada je u donjem, donjem dijelu polja neslužbeno izmjereno -36,0 °C. Tog dana u službenoj meteorološkoj kući izmjerene su znatno više temperature od -29,0 ºC. Razlog je u položaju službene meteorološke kuće Babno polje na blago uzdignutom rubu polja. Najniže temperature su, međutim, u udubinama na dnu, jer je ohlađeni zrak teži. Tanko pjeskovito tlo i loši klimatski uvjeti razlog su što u polju uspijevaju samo krumpir i kupus, a ljudi se uglavnom bave šumarstvom i stočarstvom, a neki odlaze raditi u Lošku dolinu i Cerknicu. U posljednje vrijeme javio se i uzgoj konja. IZVOR Babno polje. Wikipedija (slo) 
Pogled s vrha Veliki Snežnik na Babno polje
Zimski pogled na Babno polje iz Debelog hriba (Debeli hrib; hrv. "Debelo brdo")
Avtor: Alenka Veber, sodelavec projekta Wikipedija (jezik: slovenščina).; licenca: CC BY-SA 2.5; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=9659180 |
Pogled na Snežnik iz Babnog polja
Avtor: Alenka Veber, sodelavec projekta Wikipedija (jezik: slovenščina).; licenca: CC BY-SA 2.5; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=27721261 
Babno polje u kasno proljeće
Avtor: Alenka Veber, sodelavec projekta Wikipedija (jezik: slovenščina).; licenca: CC BY-SA 2.5; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=27721302 
Pogled na Babno polje iz Debelog hriba
https://sl.wikipedia.org/w/index.php?curid=234347 |
Babno Polje
|
Babno Polje je naselje u općini Loška dolina. Babno polje je glavno naselje smješteno u sjenovitom položaju Babnog polja koje se smatra slovenskim "Sibirom". Najniža izmjerena temperatura u Sloveniji već je dva puta izmjerena i to -34,5°C.
Zbog oštre klime, koja ovdje dopušta samo stočarstvo i šumarstvo, ljudi su odavde stalno odlazili raditi u druga mjesta. U početku su posao šumara tražili uglavnom u slavonskim šumama, ali su u valu masovnog iseljavanja Slovenaca 1890. – 1924. masovno odlazili, uglavnom u Sjevernu Ameriku. Između Babnog Polja i obližnjeg Prezida s hrvatske strane nalaze se ostaci rimskog zatvorskog zida. Uz cestu prema Prezidu stoji granični kamen koji je označavao granicu između bivših država Austrije i Mađarske. IZVOR Babno Polje. Wikipedija (slo) 
Babno Polje
Pogled na jugoistočni dio Babnog Polja sa župnom crkvom sv. Nikole (slo. sveti Nikolaj)
Avtor: Alenka Veber, sodelavec projekta Wikipedija (jezik: slovenščina). – Iz sl.wikipedia v Zbirko.; licenca: CC BY-SA 2.5; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=9500647 |
Zanimljivosti
Zbog efekta toplinske inverzije inverzije siječanjske temperature zraka u Babnom polju nisu puno veće od onih na gotovo 2000 m višoj Kredarici u slovenskim Julijskim Alpama. Prosječne dnevne minimalne temperature u siječnju su -9,3 °C, a prosječne godišnje 6,2 °C. 
Frank Troha Rihtarjev slovenski iseljenički spisatelj, (15.5.1894, Babno Polje, Slovenija, † 26.8.1980, Barberton, Ohio, SAD) Rođen je kao prvo dijete (od ukupno 6) od oca Frančiška i majke Marije u Babnom Polju. Brojnu obitelj obilježio je 1905. odlazak oca Franje u Ameriku. Otac Franjo ostao je u Americi do kraja Prvog svjetskog rata. Mladi Frank pohađao je jednorazrednu školu u Babnom Polju i stalno je pomagao majci Mariji u radu na velikom gospodarstvu. U nadi da će jednog dana gazdovati na vlastitom gazdinstvu, i sam je kao 18-godišnji dječak krenuo za ocem u Ameriku. Veliku nostalgiju prevladao je sudjelovanjem u Slovenskoj zajednici iseljenika u Barbertonu, Ohio, SAD i pisanjem za razne slovenske emigrantske novine. Troha je donedavno bio jedan od zaboravljenih slovenskih emigrantskih književnika. Svoj bogati život završio je u Barbertonu, gdje je i pokopan. Odlazak u Ameriku Teški gospodarski i materijalni uvjeti u Babnom Polju i na imanju naveli su Troha da 2.10.1913. godine napusti rodno selo Babno Polje. U Trstu se ukrcao na parobrod Martha Washington i nakon sedamnaest dana plovidbe doplovio u SAD. Prvo se zaputio u grad Barberton u državi Ohio. Do 1920. godine Troha je putovao od zemlje do zemlje u potrazi za poslom i zaradom. Tako je radio kao šumar u Alabami i Georgiji, kao rudar u Pennsylvaniji i konačno kao tvornički radnik u kemijskoj tvornici u Ohiju. Počeci Trohova publicističkog djelovanja Nakon što se nastanio u Barbertonu, Troha se ubrzo uključio u tamošnji kulturni život. Već 1921. počinje surađivati sa slovenskim emigrantskim listovima i tako postaje njihov stalni suradnik sve do 1963., kada prestaje izlaziti Glas naroda, čiji je vjeran suradnik bio gotovo četiri desetljeća. Najveći poticaj za njegovu književnu karijeru bio je posjet domovini 1928. Nakon povratka u Barberton nižu se memoari jedan za drugim u slovenskim emigrantskim novinama. Najviše članaka objavio je u Glasu naroda, Slovensko-američkom koledarju (kalendaru) i Novoj dobi. Važni zapisi Trochova spisateljska namjera najuvjerljivije i najčešće povezuje memorijski poticaj i epski zapis. Sjećanje na doživljaje djetinjstva i mladosti (susrete) prate forme fiktivnih narativa s izborom prizora obiteljskog života ili psiholoških portreta, priče-sjećanja s temom radnog procesa i emigracije, te ne manje važno anegdotske pripovijesti. Među prvim ovako osmišljenim komemorativnim pričama je i priča Osamljena ("Usamljeni"), objavljena u 51. broju New Agea 1928. godine. IZVOR Wikipedija / Alenka Veber (ur.): Božični in velikonočni spomini. Babno Polje: Zavod Rihtarjeva domačija, 2013. |
|
Grad Snežnik
Grad Snežnik (njem. Schneeberg) je dvorac na jugozapadnom dijelu Loškog polja kod Kozarišča u općini Loška Dolina. |
IZVORI I LITERATURA
Literatura i ostala publicistika
|
KEBE, Janez, DOLINAR, France M.: Loška dolina z Babnim Poljem: zgodovina župnij Stari trg pri Ložu in Babno Polje. Ljubljana, 1996.
KEBE, Janez: Loška dolina z Babnim Poljem II del. Ljubljana, 2002. KRAŠEVEC, Borut; PIBER, Barbara; OŽBOLT, Milena; POGORILIĆ, Anđelka; BAJEC, Karmen: Ostrnice: dediščina Loške doline. Javni zavod Snežnik. 1. izd. Stari trg pri Ložu, 2018.
|
BROŠURA (PDF)
BROŠURA (PDF)
Cycling Guide MTB Park Notranjska, Karst, Slovenia
Rilegatura a spirale – 1 gennaio 2006 Edizione Inglese di Jure Pozar (Autore) |
Zemljovidi
|
NOTRANJSKA S SNEŽNIKOM - 1 : 50.000
Planinska Zveza Slovenije 
Planinska karta Notranjske sa Snežnikom, mjerila 1:50.000, izrađena je u suradnji s Geodetskom družbom d.o.o. i Geodetski zavod Slovenije.
Obuhvaća prostor između Žabnika, Jelšana i Jelenca na jugu, Javornika iznad Črnog vrha iznad Idrije, Pekla pri Borovnici i Iškog vintgara na sjeveru, između Babnog polja i Kureščka na istoku te Vremščice, Nanosa i Javornika iznad Črnog vrha iznad Idrije. Planinarske staze se prikazuju na temelju posljednjeg statusa katastra planinarskih staza PZS. |
|
|
Vanjske poveznice i adrese
|
Rihtarjeva domačija
|
