 |
|
  |
|
O kraju ...
|
|
UvodSuha krajina je manja regija, koja je smještena na sjeverozapadnom dijelu Dolenjske u Sloveniji, između izvorišnog područja rijeke Krke i Dvora na Krki (slov. Dvor ob Krki). Njeno središte, odn. najveće naselje Žužemberk. Na području Suhe krajine izvire i svojim gornjim tokom teče rijeka Krka, čijom dolinom prolazi i važna prometna cesta.
Duga ravna dolina gornje Krke dijeli Suhu krajinu na istočni i zapadni dio. U zapadnom dijelu dominiraju uvale (nekoliko bezvodnih grupiranih vrtača/ponikava, koje su bez vode), suhe doline (bivši riječni tokovi), manje naseljena područja i prostraniji šumski pokrivač. U istočnom dijelu krške depresije, osobito krška polja kod Dobrniča i Globodola, dosižu do razine vode Krke kada ima visok vodostaj. Naziv Suha krajina potječe od propusnog krškog tla koje se nalazi na vapnencu i zato u površinskom sloju ostaje malo vode, jer ona većinom ponire u podzemne vode i Krku. Kraj je jedan od manje razvijenih u Sloveniji, a opada i broj njegovih stanovnika. Loša gospodarska situacija posljedica je nepovoljnih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja. Iskopavanje željezne rude i proizvodnja drvenog ugljena (fužinarstvo) bili su od velikog značaja još u 19. stoljeću, no izumrli su krajem stoljeća zbog loših prometnih veza. Izgradnja dolenjske željeznice dolinom rijeke Temenice konačno je gurnula dolinu rijeke Krke u ekonomsku izolaciju. Nakon Drugog svjetskog rata ta su mjesta bila namjerno zapostavljana, kako se smatralo, zbog uključenosti velikog broja stanovnika u domobranske snage. Ova je procjena, međutim, pristrana jer povijesna analiza pokazuje da je mnogo ljudi bilo na strani partizanske narodnooslobodilačke borbe (IZV: Wikipedija). Prije 1994. nije postojalo općinsko središte u Suhoj krajini, premda je regija bila približno iste veličine kao i prosječna općina u Sloveniji, tako da je Suha krajina ostala na rubu četiri velike obližnje općine. Najveća naselja u Suhoj krajini su uz Krku: Žužemberk, Dvor, Fužina, Zagradec, Ambrus, Šmihel, Hinje, Ajdovec, Dobrnič, Sela - Šumberk. Danas je Suha krajina pretežno poljoprivredno područje, a većina stanovnika bavi se poljoprivrednom djelatnošću. Unatoč tome, čista poljoprivredna kućanstva čine samo oko 15%, a većina njih i dalje ima prihode od ostalih nepoljoprivrednih aktivnosti. Nažalost, premalo je radnih mjesta izvan poljoprivrede, zbog čega mnogi svakodnevno migriraju u veće i udaljenije industrijske centre. Prometnu izolaciju ublažila je izgradnja auto-ceste Ljubljana-Novo Mesto. Naziv "suha" su ovom kraju dali stanovnici susjednih dolina Temeniške (rijeka Temenica, op.), Prečenske i Krške (Krka). Ponekad kraj zovu samo "krajina", a stanovnike Krajinčani. Zahodno od naselja Dobrnič stanovnici govore dolenjsko narečje, a istočno od toga naselja istočno-dolenjsko narečje. Gotovo polovicu teritorija Suhe krajine prekrivaju šume, a na ostalim površinama nalaze se livade, polja, vrtovi, vinogradi i neplodno zemljište. ENGLISH SUMMARY: Suha krajinaDry Carniola (Slovene: Suha krajina, German: Dürrenkrain) is a small area in the northwest part of Lower Carniola in Slovenia. Dry Carniola is centered around the town of Žužemberk, its largest settlement. The Krka River flows through the area, and Regional Road 216 (R1-216) passes through the area. It has an area of 430 square kilometers (170 sq mi). The name Suha krajina (literally, 'dry march') refers to dryness of the region. There is a general lack of surface water in the area, which lies on permeable karstified limestone and dolomite, through which most precipitation disappears into the ground and makes its way to the Krka River. The German designation Dürrenkrain (and in turn the English name Dry Carniola) is the result of a hypercorrection based on the adjective ending -krajnski (understood as a dialect metathesis of *-kranjski), as happened for White Carniola. The region is one of the least developed in Slovenia, and its population is sparse and decreasing. Its weak economic position is a result of its unfavorable natural conditions combined with historical circumstances. Mining and foundry work were important in the area until the 19th century, but died out around 1900 due to the area's poor transport accessibility. The construction of the Lower Carniola Railroad along the Temenica River to the east left the Krka Valley economically isolated. During the Second World War, Dry Carniola was part of the territory annexed by Italy. Much of the population in the area rejected the communist-led Liberation Front movement due to Partisan murders of civilians and the efforts of local priests. In March 1944, German aircraft bombed the villages of Ambrus and Zagradec, and in April the Partisans murdered Franc Kern, the curate in Hinje, and evicted 30 families. In 1945, Partisan forces burned the villages of Hinje and Žvirče. Today, Dry Carniola is primarily an agricultural area, with most of the population engaged in farming. Nonetheless, only about 15% of the farms are full-time farms, and the majority of other farmers have additional sources of income from non-agricultural activities. Because there are few non-farming jobs in the area, much of the population commutes to larger industrial centers outside the area. The connection to these was facilitated in recent years by the freeway connection between Ljubljana and Novo Mesto. SOURCE: WIKIPEDIA |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Suhe krajine
Oglašavajte ovdje:
|
Žužemberk, stara razglednica
|
Žužemberk
Autor: Sl Ziga, Wikipedija |
|
Jurčičeva pohodniška pot
Jurčičeva pot (hrv., Jurčičeva staza) je izletnička pješačka staza, imenovana po spisatelju Josipu Jurčiču, koja ima dvije dionice: od Višnje Gore do Muljave i od Muljave do rijeke Krke. Dugačka je 15 km, i obilaznik ju prođe za tri sata. Stazu je trasiralo planinarsko društvo Viharni godine 1994. povodom 150-godišnjice spisateljevega rođenja. Brigu o stazi vodi Planinsko društvo Polž iz Višnje Gore. Organizirani pohod po ovoj stazi je obično prve subote u martu/ožujku u spomen na Jurčičev datum rođenja 4.3.1844. godine. Dionice staze:
|
Polja u Suhoj krajini uz cestu Žužemberk - Trebnje
Autor: SI-Ziga, Wikipedija Šolnovo brezno (Šolnova jama)
Autor: MrKlemi 
Speleološki objekti na području Suhe krajine - OTVORI
|
|
Sveti Peter (888 m) KOORDINATE: 45.76675, 14.97917
Na tromeđi općina Dolenjske Toplice, Kočevje i Žužemberk iznad naselja Dvor nalazi se 888 m visok vrh Sveti Peter, na kojemu su članovi planinarske grupe iz Dvora postavili sklonište (nije stalno otvoreno). Nedaleko od skloništa je i drveni panoramski toranj. Vrh je djelomično pokriven vegetacijom. Vrh u šali još nazivaju "Suhokranjski Triglav". Vrhu se može prići iz smjera Lašča (1,45 h), Mrzlih dolina (1,15 h) ili Podgozda (1,15 h). IZVORI Hribi.net, Sveti Peter Facebook, Sveti Peter 888 m Družina.si, Sveti Peter 
Položaj vrha Sveti Peter (888 m)
|
Sveti Peter, vrh panoramskim stupom
Izvor fotografije: službena stranica općine Žužemberk |
IZVORI I LITERATURA
BOGATAJ. J.: Mlinarji in Žagarji v dolini zgornje Krke. Novo mesto, 1981.
FURLAN, I.: Tendence socialno geografskega razvoja nerazvijene periferne kraške zemlje Suhe krajine. Zbornik na jugoslovanskiot simpozium za problemite na selskite naselji i zemljodelskito proizvodstvo. Ohrid, 1972. str. 245 - 255.
GRUPA AUTORA: Koncept prostorskega razvoja Občine Žužemberk s poudarkom na turizmu. TOPOS d.o.o., december 2000DF)
MURN, Ana, i sur.: Razvojni projekt demografsko ogroženega območja Suha krajina. Novo mesto, 1991.
PAK, M.: Socialnogeografski problemi nekaterih gospodarsko zaostalih področij Slovenije — Suha krajina, tipkopis, razisk. naloga IGU EK. Ljubljana, 1971.
Repolusk P.: Regionalno-geografska raziskava razvojnih problemov Suhe krajine, razisk. naloga IGU EK. Ljubljana, 1984.
RUS, A..Ljubljana: Geografske značilnosti Suhe krajine. Geografski obzornik XXIV., 3-4. Ljubljana, 1977.
STROHMENGER, Christian, DOZET, Stevo: Stratigraphy and geochemistry of Jurassic carbonate rocks from Suha krajina and Mala gora mountain (Southern Slovenia). 1990. (PDF)
SAŽETAK: Detailed sedimentological investigations have been carried out in the section Kompolje-Ogorelec at the Mala gora mountain, and in the section Krka-Mali Korinj at Suha kra j ina about 35 km SSE f rom Ljubljana (NW Yugoslavia). In both sections a complete sequence of the Jurassic calcareous beds is exposed, including the contacts between the Upper Triassic and the Lower Lias, and the Upper Malm and the Lower Cretaceous. The field studies showed that at least the uppermost par t of Dogger was not deposited. The thickness of the Jurassic sequence is about 1500 m. The stratigraphie relationships have been established by means of micro and macrofossils, and by lithologie comparisions. The interpretat ion of microfacies has been supplemented by geochemical, micropaleontological and some other analyses. A polymict karst breccia within the Lower Malm beds proves a long lasting emergence of the carbonate p la t form dur ing the Upper Malm; it is apparently the equivalent of the bauxite horizon commonly developed between the Lower and the Upper Malm in Slovenia. The distribution of trace elements follows the t rends implied by the microfacies analyses.
VALANT: Zgodovina Žužemberka in Krajine. Ljubljana, 1971.
ZUPANČIĆ, Jernej: Oskrba z vodo ob suši v Zahodni Suhi krajini. Geografski vestnik 1988, Ljubljana, 1988.
ZUPANČIĆ, Jernej: Socialnogeografska preobrazba Suhe krajine, tipkopis, diplomska naloga, FF, Ljubljana, 1988.
ZUPANČIĆ, Jernej: Socialnogeografska preobrazba Suhe krajine. v pripravi za tisk za Geografski vestnik 1989. Ljubljana, 1989. 16 str.
ZUPANČIĆ, Jernej, FERENC, Tone: Suha krajina. Enciklopedija Slovenije, vol. 12, str. 369–371. Ljubljana, 1998.
ZUPANČIĆ, Jernej, REPOLUSK, Peter: Razvojni problemi Suhe krajine. Geographica Slovenica 21 (PDF)
WIKIPEDIJA: Suha krajina
FURLAN, I.: Tendence socialno geografskega razvoja nerazvijene periferne kraške zemlje Suhe krajine. Zbornik na jugoslovanskiot simpozium za problemite na selskite naselji i zemljodelskito proizvodstvo. Ohrid, 1972. str. 245 - 255.
GRUPA AUTORA: Koncept prostorskega razvoja Občine Žužemberk s poudarkom na turizmu. TOPOS d.o.o., december 2000DF)
MURN, Ana, i sur.: Razvojni projekt demografsko ogroženega območja Suha krajina. Novo mesto, 1991.
PAK, M.: Socialnogeografski problemi nekaterih gospodarsko zaostalih področij Slovenije — Suha krajina, tipkopis, razisk. naloga IGU EK. Ljubljana, 1971.
Repolusk P.: Regionalno-geografska raziskava razvojnih problemov Suhe krajine, razisk. naloga IGU EK. Ljubljana, 1984.
RUS, A..Ljubljana: Geografske značilnosti Suhe krajine. Geografski obzornik XXIV., 3-4. Ljubljana, 1977.
STROHMENGER, Christian, DOZET, Stevo: Stratigraphy and geochemistry of Jurassic carbonate rocks from Suha krajina and Mala gora mountain (Southern Slovenia). 1990. (PDF)
SAŽETAK: Detailed sedimentological investigations have been carried out in the section Kompolje-Ogorelec at the Mala gora mountain, and in the section Krka-Mali Korinj at Suha kra j ina about 35 km SSE f rom Ljubljana (NW Yugoslavia). In both sections a complete sequence of the Jurassic calcareous beds is exposed, including the contacts between the Upper Triassic and the Lower Lias, and the Upper Malm and the Lower Cretaceous. The field studies showed that at least the uppermost par t of Dogger was not deposited. The thickness of the Jurassic sequence is about 1500 m. The stratigraphie relationships have been established by means of micro and macrofossils, and by lithologie comparisions. The interpretat ion of microfacies has been supplemented by geochemical, micropaleontological and some other analyses. A polymict karst breccia within the Lower Malm beds proves a long lasting emergence of the carbonate p la t form dur ing the Upper Malm; it is apparently the equivalent of the bauxite horizon commonly developed between the Lower and the Upper Malm in Slovenia. The distribution of trace elements follows the t rends implied by the microfacies analyses.
VALANT: Zgodovina Žužemberka in Krajine. Ljubljana, 1971.
ZUPANČIĆ, Jernej: Oskrba z vodo ob suši v Zahodni Suhi krajini. Geografski vestnik 1988, Ljubljana, 1988.
ZUPANČIĆ, Jernej: Socialnogeografska preobrazba Suhe krajine, tipkopis, diplomska naloga, FF, Ljubljana, 1988.
ZUPANČIĆ, Jernej: Socialnogeografska preobrazba Suhe krajine. v pripravi za tisk za Geografski vestnik 1989. Ljubljana, 1989. 16 str.
ZUPANČIĆ, Jernej, FERENC, Tone: Suha krajina. Enciklopedija Slovenije, vol. 12, str. 369–371. Ljubljana, 1998.
ZUPANČIĆ, Jernej, REPOLUSK, Peter: Razvojni problemi Suhe krajine. Geographica Slovenica 21 (PDF)
WIKIPEDIJA: Suha krajina
