DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook instagram youtube email

Područje: Planine Dalmacije  
Obližnje grupe: Središnji dalmatinski planinski niz 
Obližnje planine: Zavelim, Biokovo, Vrgorsko gorje
Država: Hrvatska

Imotska krajina

Općenito o kraju

Uvod
Položaj i osnovne karakteristike
Imotska krajina je zemljopisno područje u Zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgoračke krajine. Velikim se dijelom prostire po Imotskom polju, odnosno, na prostoru stare hrvatske župe Imote. Obuhvaća područje upravnih jedinica općina  Cista Velika, Ciste Provo, Lovreća, Prološca, Lokvičića, Runovića, Zmijavaca, Zagvozda, Podbablja i Grada Imotskoga, odnosno sjeveroistočni dio Splitsko-dalmatinske županije. Zauzima 708,34 km².

Plodno Imotsko polje najkarakterističnije je reljefno obilježje Imotske krajine. Između njega i planinskog masiva Biokova (1762 m) nalazi se prostrano krško područje na kojem se smjenjuju nizovi brda i uvala. Polje i krški prostor u njegovoj neposrednoj okolici bogati su vodom. Duž cijelog polja protječe rijeka Vrljika, a na njegovu se sjeverozapadnom dijelu u hladnom dijelu godine stvara poplavno područje - Prološko blato. Zahvaljujući njima, polje ima izvrsne uvjete za poljoprivredu. Na krškom području sjeverno od polja nalazi se veći broj krških jezera po kojima je Imotska krajina nadaleko poznata. 
Klima je uglavnom mediteranska a u gorju iznad 700 m submediteransko-planinska.
Ime
Imota (Emotha) je naziv starohrvatske županije, kako se pojavljuje u spisu De administrando imperio, Sam naziv Emotha je ilirskog podrijetla. Pokrivala je područje današnjeg Imotskog polja s bližim susjedstvom, te se protezala u unutrašnosti od Biokova na istok do Neretve, a na sjever do Čvrsnice, dok je uz obalu (od Neretve do Cetine) bila Paganija. Na istoku je ova županija graničila sa Zahumljem, a na zapadu i sjeveru sa županijom Cetinom.
Po Imoti je gradić Imotski, koji joj je i bio sjedište, dobio ime.
Naziv se zadržao i danas. Imenica Imoćanin ne označava samo stanovnika grada Imotskog, niti samo stanovnika Imotskog polja, nego i za stanovnike susjednih područja. Ipak, ne i za sva područja koja je Imota nekad obuhvaćala.

Naziv Imotska krajina je također
 povijesno ime za prostor koji se nalazi u zaleđu masiva Biokova (Biokove). U prošlosti je Imotska krajina obuhvaćala i rubni dio BiH, a postojeće razgraničenje nastalo je Požarevačkim mirom kojim su okončani sukobi Mletačke Republike i Osmanskog Carstva u Drugome morejskom ratu 1714.-1718. godine. 
ŠTO VIDJETI I POSJETITI?

Planine: Biokovo, Zavelim, Vrgorsko gorje

Imotska jezera, atraktivna krška jezera na sjeverozapadnom rubu Imotskoga polja.
​Discover Imotski
Autor: Visit Imota
Datum objavljivanja: 8.11.2017.
Kamera: Ivan Perić, Marko Kapitanović; Udeđivanje: Dragan Kovačević, Antea Ratković; Tekst: Antea Ratković

Turistička zajednice Grada Imotskoga, izdala je 2015. godine turističku kartu Imotske krajine. 
IZVOR: Imotski.net

Na jednoj strani nalazi se karta Krajine sa svim važnijim objektima za turiste (smještaj, ljekarna, dostupna arheološka nalazišta, bankomati, benzinske postaje i sl.), a na drugoj strani je plan uže gradske jezgre, te tekstovi o deset zanimljivosti, objavila je Turistička zajednica.  Tekstovi su o povijesti Imotske krajine, staroj gradskoj jezgri, imotskim jezerima, zbirkama, Vrljici, Prološkom Blatu, bazilici, stećcima, Biokovu, manifestacijama i specijalitetima. Tekstovi su na više jezika hrvatski, njemački i talijanski te engleski, češki i poljski. Karte se između ostalog mogu nabaviti i u suvenirnici na ulazu u Modro jezero.

Digitalni oblik ove publikacije možete preuzeti na ovom linku.

ZEMLJOPIS


Vode

Imotska jezera, krška jezera na sjeverozapadnom rubu Imotskoga polja. U blizini Imotskoga nalaze se Modro jezero i Crveno jezero. Na rubu Imotskoga polja, zapadno od Crvenoga jezera, leže Dva oka (jedan od izvora Vrljike), dva malena okrugla jezerca, koja dijeli pojas zemlje širok 1 m. U zapadnom dijelu polja leže Postranjsko (Prosutica) jezero, Krenica i Provalija. U kišnome razdoblju Provalija i Krenica spajaju se u jedinstveno jezerce Prološko blato. U blizini naselja Lokvičići nalaze se Galipovac, Lokvičićka jezera i Knezovića jezero. Jezera su djelomično zaštićena. Modro i Crveno jezero spomenik su prirode, a Prološko blato zaštićeni je krajolik. 
Picture
Monografija Imotske modre vode
Autori: Luka Kolovrat i Maja Delić Peršen, Imotski 2008.

PRIRODA


Imotska gaovica (Delminichthys adspersus)

Imotska gaovica (Delminichthys adspersus) je endem jadranskog slijeva te živi na području Crvenog jezera, Rastočkog polja, Matice, Vrljike, Baćinskih jezera, Norina te Neretve. Obično živi u bistroj vodi vodotoka, jezera te izvora rijeka, a tijekom suhih razdoblja i zime vrijeme provode u podzemlju. Mogu doseći dužinu i do 12 cm, a ženke su obično veće od mužjaka. Kod imotske gaovice su dokazane i migracije jedinki podzemnim, krškim putevima. Te migracije su bitne za održavanje protoka gena između populacija koje površinski nisu povezane te se time povećava njihova ukupna genska zaliha što dovodi do bolje prilagodbe na promjene u okolišu.
​IZVOR ROSANDIĆ, Sven: ​Genska raznolikost populacija endemskih vrsta roda Delminichthys (Cyprinidae, Actinopterygii). Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb, 2021. (PDF)

STANOVNIŠTVO I NASELJA

Povijesni pregled


10. stoljeće
Bizantski car Konstantin Porfirognet sredinom 10. stoljeća u djelu De administrando imperio (O upravljanju Carstvom, pisano između 948.-952.) spominje Imotsku županiju (Zupania ta Hemotha) kao jednu od jedanaest hrvatskih županija, a njeno sjedište je već tada utvrda (castrum) smještena iznad Modrog jezera (kasnije nazvana Topana).

18. stoljeće
1718.
Požarevački mir,
 mirovni ugovor sklopljen u Požarevcu 21. VII. 1718. između Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva, kojim su završeni mletačko-turski (tzv. Drugi morejski rat ili Mali rat, 1714–18) i austro-turski rat (1716–18). God. 1714. Osmanlije su poveli rat protiv Mlečana radi vraćanja poluotoka Moreje (Peloponez) i područja koje su izgubili u Dalmaciji tijekom Prvoga morejskog rata (1684–99), a nakon sklapanja vojnog saveza s Mletačkom Republikom, u rat protiv Osmanlija 1716. stupila je i Habsburška Monarhija. Tijekom rata Mlečani su uz pomoć domaćega stanovništva u Dalmaciji i Hercegovini odbili napad Osmanlija na Sinj (kolovoz 1715), osvojili Trilj, Čačvinu, Prolog, Plavno, Strmicu, Imotski, Popovo polje i Trebinje te područje do Mostara. Vojni porazi prisilili su Osmanlije na sklapanje mira u Požarevcu, prema načelu »ono što tko posjeduje, neka mu i pripadne«. Odredbama mira razgraničenjem u Dalmaciji (tzv. Linea Mocenigo) mletački posjed proširio se prema sjeveru na Imotski i dolinu rijeke Cetine (tzv. Acquisto nuovissimo), te je obuhvaćao 12 220 km². Nova granica slijedila je greben planina Dinare i Kamešnice. Mletačko-osmanska granica uspostavljena Požarevačkim mirom 1718. uglavnom je i današnja granica između Republike Hrvatske i BiH.
IZVOR: Hrvatska enciklopedija
Picture
Topana
Crtež utvrde u 18. stojeću

Narodna baština

Picture
Diplar iz Donjih Vinjana, kraj Imotskog (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)
KANTAČI PODBABLJA
Autor: augustin ago kujundžić Datum objave: 27.7.2023.
Opis. Gospin plač ili kantanje je folklorni način izražavanja tuge suosjećajući sa Majkom Marijom, po Svetoj Muci njenog Sina Isukrsta Gospodina, na Veliki petak u župi Sv Luke evanđelista, Podbablje. Kanta se hodajući za križem na Križnom putu, a ovo je snimka sa pripremanja za to događanje. Snimano 2011. godine u obiteljskoj kući Mate Buljana Čuke. KANTAČI Ante Vujević Dudanović Vinko Buljan Čkalja Dragomir Drago Buljan Ivica Buljan Ivan Kasalo Milan Gabelica Ivan Matković Ivan Jonjić Ljoljić Marko Jonjić Babin Ljubenko Blažić Marijan Gudelj Vlade Perkušić Milan Gabelica Milan Gabelica Matin Mate Čuka Buljan Milivoj Mime Buljan Stipe Patrlj Zdravko Vuksan SNIMATELJ: Veljko Tolić UREDNIK: Augustin AGO Kujundžić
Narodne pjesme
Put u Imotu

Ima Imota sedmera vrata.
Vrata od Neretve.
Vrata od Cetine.
Vrata od Bosne.
Vrata od mora.
Vrata od neba.
Vrata od zemlje.
I vrata od matere.
Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko.

Petar Gudelj
Picture
Junačke narodne pjesme iz Imotske krajine
Autor: Silvesta Kutleša
Šibenik, 1939.
Picture
Asanaginica iz Zabiokovlja
Autori: Bakota, S.; Vuković M.

Izdavač: Izdavač: Imotska krajina, Imotski
Godina izdanja: 2018
Opis: Nakladnička kuća “Imotska krajina” objavila je kao 46. naslov u knjižnici Ta Imota knjigu “Asanaginica iz Zabiokovlja” dvojice autora Stipana Bakote i Mladena Vukovića, kojom se ta naša najpoznatija narodna pjesma u svijetu upiše u registar hrvatske nematerijalne baštine. Pozivajući se na opsežnu literaturu, Stipan Bakota ustvrđuje da su dvori Asanage Arapovića bili na zagvoškom području (ondašnja Gorska Župa) i da je pjesma o nesretnoj muslimanskoj obitelji spjevana u Zabiokovlju na hrvatskom jeziku i zapisana na bosančici.

Priče iz kraja

Kraj u filmskoj umjetnosti
Korpari, dokumentarni film (HRT, 1986.)
Dokumentarni film o ljudima iz Imotske krajine koji su trgovali noseći mješovitu robu u korpama ispred sebe i tako pješke prolazili sela, gradove, državne granice i doživljavali brojne ugodne i neugodne susrete i pustolovine. Pod starost su se vratili doma i autoru i TV kameri pričaju svoje uspomene i sjećanja.
Autor: Dominik Zen
Snimatelj: Vilim Folnegović
Korpari (stari Imotski)
Postavio: Imotski sokol Datum objave: 6.7.2015.
Opis. Imotski Korpari Galantari Dalmacija Dalmatinska Zagora Imotska Krajina
Modro jezero u Imotskom
​Geomorfološki spomenik prirode Modro jezero smješteno je uz krajnji sjeverozapadni rub grada Imotskog. U pozadini je Imotsko polje, krško polje u Dalmaciji i Hercegovini. Privredno je najvrjedniji dio Imotske krajine. Poznato je i kao Imotsko-bekijsko polje, po Imotskom i Bekiji u zapadnoj Hercegovini. 

Po kraju

U IMOTSKOM POLJU


Imotsko polje

Imotsko polje je krško polje u Dalmaciji i Hercegovini. Prirodno je najvrijedniji dio Imotske krajine. Poznato je i kao Imotsko-bekijsko polje, po Imotskom i Bekiji, u zapadnoj Hercegovini. Najveće naselje je Imotski, po kojem je polje dobilo ime.
Površine je 95 km², dugo je 33,3 kilometara i široko 1-6 kilometara. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, na nadmorskoj visini 258-283 metara. Od 95 km², 45 km² nalazi se u Hrvatskoj, a 50 km² nalazi se u BiH. Sastoji se od Gornjeg polja (22,8 km²) i Donjeg polja (72,2 km²). Donje je najčešće poplavljeno, a u jugoistočnom dijelu može se izdvojiti manje polje, Grudsko polje (10 km²).
Kroz polje teče nekoliko rijeka: Ričina, Vrljika i Grudski potok.
Dno polja je građeno od dolomita, nalazi se na 260 metara nadmorske visine i najniže je područje u Imotskoj krajini. Tlo Grudskog polja je znatnim dijelom isprano, pa je male vrijednosti za poljoprivredu, pa je zato djelomično pokriveno šumom.
Urušavanjem vapnenačkih stijena tijekom vremena stvorene su brojne provalije, koje su danas ispunjene vodom i predstavljaju jezera.

Stanovništvo se u prošlosti najviše bavilo uzgojem kukuruza, a danas se uglavnom bavi uzgojem vinove loze i duhana.
Picture
Smještaj Imotskog polja
Picture
Trodimenzionalni prikaz Imotskog polja
Izvor: Google Earth
Picture
Imotsko polje
Autor fotografije: Jadranko Katavić (Panoramio)
Picture
IVAN BEKAVAC PIVO, Polje

Imotski

Picture
Pogled iz zraka na grad Imotski, Modro (gore, lijevo) i Crveno jezero (dolje)
Izvor fotografije: TZ grada Imotskog
KORISNE STRANICE
Turistička zajednica grada Imotskog, službena stranica
IMOART, portal o Imotskom
Stari Imotski, blog
Imotski - Grad na gori (Imotski iz zraka)
Autor: Stipe Šurlin
Imotski - Grad na gori
Autor: Boško Ćosić
Imotski se bili na kamenu 1. dio
Postavio: Imotski sokol Datum objave: 6.7.2015.

Što vidjeti i posjetiti
Tvrđava Topana
​Zaštićeno kulturno - dobro graditeljska baština Tvrđava Topana smještena je iznad Imotskog, na strmim liticama između Modrog jezera i tzv. Gospina doca. Nepravilnog je oblika koji prati oblik klisure na kojoj je podignuta, dužine oko 40 metara. Sagrađena je na nekoliko razina, a vidljivi ostaci se datiraju u vrijeme od 14. do poĉetka 18. stoljeća, s tim da su arheološki sačuvani i raniji slojevi.​

Tvrđava je izgrađena na ostacima pretpovijesne te ilirske gradine. 
Prilikom radova na tvrđavi 1980-tih godina, pronađen je kameni pilastar s ranosrednjovjekovnim pleterom iz 9.-10. stoljeća koji se danas čuva u Zavičajnom muzeju u Imotskom, pa se pretpostavlja kako je utvrda građna u vrijeme hrvatskog kneza Trpimira (845-864.).
Turci osvajaju Imotski i Topanu krajem 1493. godine kada grad postaje sjedište kadiluka. Topana je bila najvažnija turska utvrda u Zabiokovlju, a mogla je primiti posadu od 400-500 ljudi. Utvrdom je zapovijedao dizdar - čuvar utvrde. Godine 1717. dolazi pod mletačku vlast. Godine 1718. unutar utvrde sagađena je mala crkva Gospe od Anđela, zaštitnice grada Imotskog, koja se slavi 2.8. Na taj dan 1717. godine mletačka vojska oslobodila je Imotsku krajinu nakon gotovo 230 godina turske vlasti.


Tvrđava je dobila ime po posebnoj kuli s platformom za topove, u vojnoj stručnoj terminologiji poznatoj kao topana / tophana. Turska riječ tophana znači skladište oružja, municije i vojne opreme, arsenal, jer je jedna tophana bila sagrađena u sjeveroistočnom dijelu utvrde za vrijeme Kandijskog rata oko 1663.

ČLANCI O TOPANI
Tvrđava Topana, Imotski svitnjak, 5.2.2015.
Povijest tvrđave Topana, Imotske novine, 5.12.2015.
Granica

Prema predaji, nakon potpisivanja Požarevačkog mira 1718. utvrđivana je granica između Venecije i Otomanskog Carstva (linija Mocenigo). Na području Imotskog ona je određena je ispaljivanjem topovskih kugli s imotske utvrde Topana. Zbog polukružnog padanja topovskih kugli današnja hrvatska granica sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom oko Imotskog, tj. granica između regija Dalmacije i Hercegovine ima upravo takav, polukružni oblik.
Arheološko nalazište Gradina na Crvenom jezeru 
Arheološko nalazište Gradina smješteno je na istočnom rubu Crvenog jezera, a predstavlja jednu od najvećih i najvažnijih prapovijesnih gradina ovog podruĉja. Gradina na Crvenom jezeru i područje neposredno oko nje zauzima oko 2 ha površine na padini brda. Sa sjeverne i djelom sa zapadne strane zaštićena je jezerskim ponorom dok je s južne, a dijelom i sa zapadne te istočne strane branjena, i danas vrlo dobro vidljivim, visokim i širokim bedemom, dugim oko 100 m i mjestimično visokim do 10 m. Bedem je građen u tehnici suhozida. Gradina se koristila i u kasnoj antici. 
​
Picture
Tvrđava Topana
Autor fotografije: Antonio Katavić (Panoramio)
Picture
Tvrđava Topana, tlocrt
Crtež iz Državnog arhiva u Veneciji
Franjevački samostan Imotski, 21.01 2021
Autor: Max Grbavac Datum objave: 23.1.2021.
Opis. Genitori, Genitoque  Laus et iubilatio,  Salus, honor, virtus quoque  Sit et benedictio:  Procedenti ab utroque  Compar sit laudatio. Amen.  Amen Bogu Ocu, Bogu Sinu Hvala s pjesmom radosnom Slavimo im veličinu Častimo ih dušom svom K Duhu Svetom nek se vinu Glasi s dikom jednakom.
Jezera kod grada Imotskog
Značajni krajobraz "Imotska jezera – Gaj"

Značajni krajobraz "Imotska jezera – Gaj" (355 ha), koji se proteže se uz sjeverozapadne, rubne dijelove grada Imotskog, a pod zaštitom je od 1971. godine. Osnovno obilježje područja koje mu daje prepoznatljiv identitet su dva geomorfološka fenomena - Crveno i Modro jezero, oba zaštićena u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode od 1946. godine. Ova krška jezera karakteriziraju izrazito duboke i strme stjenovite obale zbog kojih ĉitavo područje odlikuje velika vizualna i doživljajna vrijednost. Osim jezera područje obuhvaća veći kompleks zemljišta, uglavnom pod šumom crnog bora.

​Geomorfološki spomenik prirode "Modro jezero" (39 ha) smješteno je uz krajnji sjeverozapadni rubni dio grada Imotskog. Sam naziv potječe od intenzivno plave boje vode. Nalazi se u provaliji bubrežastog oblika, a dimenzije su mu promjenjive tokom godine, pri čemu za velikih suša čak i presuši. U dnu jezera se nalaze estavele koje u vlažnom dijelu godine djeluju kao vrela, a u sušnom razdoblju kao ponori. Budući da obale jezera nisu tako strme kao kod Crvenog jezera, do samog dna je uređen put.

Geomorfološki spomenik prirode "Crveno jezero" (14 ha) smješteno je oko 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog. Nastalo je urušavanjem stropova golemih podzemnih prostorija u tektonskoj zoni. Naziv potječe od vapnenaĉkih strana crveno-smeđe boje koje su gotovo okomite i sežu do 500 m visine. Jedno je od najdubljih, stalno potopljenih speleoloških objekata - jama u svijetu. 


Ovim zaštićenim krajobrazom za posjetitelje je uređena Poučna staza Imotska jezera-Gaj, koja povezuje spomenike prirode Modro i Crveno jezero.
Picture
Karta okolice Imotskog, s jezerima i vrtačama sjeverno od grada
Detalj topografske karte, 1:25.000, sekcija Imotski 573-1-2.
Picture
Područje zaštićenog spomenika prirode Crveno i Modro jezero
Izvor: Protected Planet.net, prema podacima European Environment Agency (EEA)
Picture
ZORAN BAREŠIĆ, Crveno jezero
Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 30x20 cm

Modro jezero
PictureModro jezero
Autor: Dreizung (Wikipedija)
Osnovni podaci: Površina: 0,4 km²; Najveća dubina: 0 - 147 (najčešće 90) m; Nadmorska visina: 386 - 528 m; Najveća širina: 0,25 - 0,5 km; Najveća dužina: oko 0,8 km.

Modro jezero simbol je grada Imotskog. Zasigurno jedno od najljepših krških jezera u Hrvatskoj, smjestilo se na sjeverozapadnom obodu grada Imotskog u krškoj vrtači (ponikvi), grotlu dubokom 300 do 500 metara. Ivica jezerske vrtače nagnuta je i najviša je na njegovu sjeveroistoĉnom rubu (oko 527,7 m n.v.), a najniža na južnom rubu (oko 386 m n.v.). Sjeverozapadne i jugoistoĉne strane su strme, južne padine su nešto blaže, a sjeveroistoĉne su najblaže. Ima oblik bubrega, najuža je u pravcu sjeverozapad-jugoistok (oko 350 m), a najšira u pravcu sjeveroistok-jugozapad (920 m).  Dno jezera nalazi se na 239 m. Dubina ponikve iznosi 146 m (razmak od najniže toĉke oboda do dna). 

O visini vodostaja ovisi i veličina jezera - vodene površine u vrtači. Tako njegova najveća dužina u smjeru sjeveroistok-jugozapad može doseći 800 m, a širina do 500 m (obično 250 do 400 m). Razlog kolebanja vodostaja su estavele na njegovu dnu, koje se u kišnom razdoblju ponašaju kao izvori, a u sušnim razdobljima postaju uviri koji gutaju vodu. 

Razina njegove vode tijekom godine znatno oscilira tako da nisu rijetke godine kada potpuno presuši. Dubina jezera neprestano se mijenja, od 0 m do 146 m, kada se prelijeva preko oboda*. Naime dno se kao najniža točka, nalazi na koti 239 i 241 m n.v. Prema tome, dubina vrtače od najviše točke oboda do najniže točke je 288,7 m, a od najniže točke oboda do najniže točke dna 147 m tj. visina pri kojoj dolazi do prelijevanja vode preko oboda u vrijeme ekstremno visokog vodostala.

Razina vode penje se za kišnih dana do 329 m apsolutne (nadmorske) visine. Tada dubina vode iznosi 90 m, a često dosegne i 100 m. Godine 1942. u potresu su proširene podzemne odvodne pukotine i od tada jezero ĉesto presuši. I ranije je u ranu jesen znalo presušiti ali za jako sušnih godina, poput. pr. 1935. godine.


Jezera kod Imotskog su sva povezana sa sustavom podzemnih pukotina iz otvora iz kojih pod hidrostatskim pritiskom izbija voda i diže visinu jezerske vode. Ovi otvori nad podzemnim vodenim pukotinama (kanalima) raznovrsni po svojoj veličini, izbijaju obično pri dnu ili na samom dnu jezera kao sto je i u Modrom jezeru gdje se, kad jezero presuši, vide kao minijaturni krateri ugaslih vulkana.

U Modrom jezeru je započeo proces degradacije, prirodnog procesa zatrpavanja materijalom, osobito vidljiv sa sjeverne strane, a s južne tek nakom potresa 1942. godine. Tada je srušena Vidilica i veiki blokovi stijena su se suravli u jezero.. Presušivanja su sve češća.

Ime je jezero dobilo po boji vode, koja vode varira od modrozelene do tirkizne, ovisno o visini vodostaja i vremenskim uvjetima. 

Do jezera vodi pristupni put koji ide gotovo do samoga dna. Jezero je ljeti omiljeno kupalište Imoćana jer uglavnom ima dovoljno vode za kupanje, a kad presuši na njegovu se dnu igra nogomet, što je svojevrsna atrakcija
. Posebna briga vodi se o kvaliteti vode i urednosti plaža. Postoji legenda o postanku ovog jezera zvana Gavanovi dvori, ista i za Crveno jezero.


​Poučna staza "Imotska jezera - Gaj"

Ova je staza uređena i obilježena u prirodi, i vodi od glavnog imotskog trga preko utvrde Topana i Modrog do Crvenog jezera i njom su povezane mnoge prirodne, kulturne i povijesne znamenitosti Imotskog. Nekoliko kilometara duga staza čini zaokruženu cjelinu s desetak informacijskih točaka i vidikovaca na grad i jezera. Svaki vidikovac označen je informativnom pločom s tekstovima s osnovnim informacijama o imotskim jezerima te biljnom i životinjskom svijetu, koji nastanjuju i okružuju čitav okolni prostor, a koji su napisani u suradnji s Turističkom zajednicom grada. Također, staza ima nekoliko dužinskih varijanti, ovisno o afinitetima i fizičkoj spremnosti posjetitelja, a maksimalna dužina je 6 km. Na potencijalno opasnim dijelovima staze postavljene su zaštitne ograde. Uređeni su sanitarni čvorovi i parkirni prostor uz Crveno jezero. Radovi na stazi započeli su 2014. godine, a 2016. godine uvedena je naplata posjeta Modrom i Crvenom jezeru.

Posebnost ove staze je u tome što se početak i veći dio staze nalazi u samom gradu Imotskom, a ostatak na trima zaštićenim područjima. To su značajni krajobraz Imotska jezera - Gaj i geomorfološki spomenici prirode Modro i Crveno jezero. Ovi su prirodni spomenici nadaleko poznati zbog svojih geoloških specifičnosti i atraktivnog izgleda, te su postali zaštitni znakovi Imotskog. 

​Iznad Modrog jezera, oko 230 m sjeveroistočno od pozicije 1 na Preglednoj karti nalazi se zaštićeno kulturno dobro - graditeljska baština Tvrđava Topana.
U neposrednoj blizini Poučne staze (pozicija 15 na preglenoj karti) nalazi se zaštićeno kulturno dobro Arheološko nalazište Gradina na Crvenom jezeru.


IZVORI
​Izvor teksta i informacije: Dalmatian Nature
RAZNO; Plan upravljanja okolišem za Poučnu stazu „Imotska jezera - Gaj“; Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP), Plan izradio Institut za primijenjenu ekologiju; Zagreb, 2014. (PDF)
Picture
Pregledna karta Poučne staze Imotska jezera - Gaj
Izvor: Institut za primijenjenu ekologiju, 2014.
Najviši vodostaj

Najviši zabilježeni vodostaj Modrog jezera bio je 1914. godine, kada je razina vode dosegla 147 m.


Inače, pri visokom vodostaju Modrog jezera raste i razina vode u 
Vileničinoj bristi (na topografskoj karti - Vilenica), vrtači na istoku Imotskog.
Picture
Poprečni presjek kroz Modro i Crveno jezero
Izvor: Bonacci, Andrić, 2012.
Picture
Poprečni presjek kroz Modro i Crveno jezero
Izvor: Jarić, Brenko, 2015.
Picture
Pristup Modrom jezeru
Autor: Modzzak (Wikipedija)
Imotski: Modro jezero skoro presušilo
Produkcija: Imotske novine Portal, 2011.
Picture
IVAN BEKAVAC PIVO, Modro jezero

Crveno jezero
PictureCrveno jezero, iz zraka
Izvor fotografije: TZ grada Imotskog
Osnovni podaci o Crvenom jezeru: Površina: 0,03 km²; Najveća dubina: 287 m; Nadmorska visina: 281 m; Najveća širina: 0,2 km; Najveća dužina: 0,2 km.

Zaštićeni spomenik prirode Crveno jezero nalazi se oko 550 m km sjeverozapadno od Modrog jezera i oko 1 km od Imotskog. Krški fenomen i hidromorfoški značajan objekt, Crveno jezero je vrtača ispunjena vodom, nastala urušavanjem stropova golemih podzemnih prostorija u lokalnoj tektonskoj zoni. Jezero je mlađe geološke starosti, nastalo na izrazito potresnom području tektonskim urušavanjem podzemnih šupljina ispunjenim vodom. Stručnjaci ga često nazivaju čudom krša jer je riječ o provaliji (grotlu) stijenka poput prirodnog bunara, približnog promjera 200 m, a dubine veće od 500 m,  pri čemu na dubinu same vode otpada polovica.
​

Vapnenačke strane su gotovo sasvim okomite i djelomično crveno-smeđe boje, po čemu je jezero i dobilo ime. Ima oblik elipse dimenzija oko 150 x 180, za viših vodostaja i do 190 x 213 m. Dno jezera je samo par metara iznad razine mora. Promjer dna je 20 x 10 metara, što znači da se prema dnu jezero sužava.  Temperatura pri dnu jezera, ispod 30 m je konstantna, oko 10°C, osim za vrijeme zimskih mjeseci kada zbog temperaturne razlike dubinskog i površinskog dijela dolazi do miješanja voda.
​
Prema morfološkoj klasifikaciji Crveno jezero je najdublja jama Dinarskog krša koja je (do polovice) ispunjena vodom, i jedna  je  od  najdubljih  stalno  potopljenih speleoloških  jama na  svijetu.  Najdublje vrtače u Hrvatskoj su upravo kod Imotskog: Crveno i Modro jezero. Hrvatski speleološki savez je 1998. god. organizirao međunarodnu speleoronilačku ekspediciju, prilikom koje je precizno izmjerena visinska razlika od 528 metara, a dubina jezera od čak 287 metar te bi to, prema nekim podacima, bilo najdublje jezero u Europi. 28.9.2013. napravljena su nova mjerenja podmornicom u kojima je utvrđena dubina od 255 metara. Napravljena su snimanja podmornicom, pri čemu je presjek rađen svakih 10 metara i tako ucrtana dubina.
 

Francuski speleoronilac Frederic Swierczynski 6.5.2017. je zaronio u Crveno jezero i postao prvi čovjek u povijesti koji je kročio na dno. Zaron je trajao četiri sata, a Francuz je dno dotaknuo na 245 metara.

Bočne stijene su dosta lomljive, s nekoliko špilja duljine i 700 metara sa sifonima i prostranim dvoranama. Jezero je golemi vodospremnik pitke i bistre vode, a u njega se sa sjeverne strane ulijeva i podzemna rijeka kroz otvor promjera dvadesetak metara.

Pri izuzetno visokom vodostaj u Crvenom jezeru, voda (događa se to izuzetno rijetko) prekrije i malu špilju na zapadnim liticama jezera iz koje je nekad za obilnih kiša izbijala voda.
​
Ime 
​
Jezero je dobilo ime zbog crveno-smeđe boje boje njegovih krških kalcij-karbonatnih stijena - koje su prema dijelu izvora bogate željeznim oksidima, a prema drugim izvorima boksitnom rudačom.


Prvi spomen
​
Prvi opis Crvenog jezera poslao je u svijet početkom 18. stoljeća, mletački vojskovođa Ivan Zuane Franceschi, nakon oslobođenja Imotskog od Turaka (1717. godine), opisavši jezero u u pismu prijatelju.

Mislim da sam bio još više preneražen i zadivljen kad sam ugledao drugi bezdan (prvi je Modro jezero, nap.aut.). Na gotovo ravnoj površini brijega, u živom kamenu, kao da je umjetnikova ruka uz zvuk čekića i dlijeta urezala velik krug, te ga okomito iskopala kao kakav nadasve dubok bunar. Grotlo ima više od pola milje u opsegu, strmoglavo je usječeno u obujmu kojemu još nisu našli dna. Crven je to kamen, a nema na njemu ni mladice ni grma da pruže utjehu tim strahovitim liticama. Kad vidiš te provalije, pitaš se u strahu: a od čega potekoše? Jesu li tako načinjene od prvoga stvaranja, ili je nekakav podzemni vulkan, sada ugašen, žestoko razjapio ta ždrijela rigajući lavu i podzemno kamenje? („La Dalmazia“, 1846. br 8)
Prvi opis Crvenog jezera s početka 18. stoljeća, koji je mletački vojskovođa Ivan Zuane Franceschi, nakon oslobođenja Imotskog od Turaka (1717. godine), poslao u pimu svom prijatelju.
Picture
Imotska gaovica (Delminichthys adspersus)
Autori: Zupančić Bogutskaya, Nina G (Fishbase.se)
Imotska gaovica

Crveno jezero je stanište endemske ribe imotske gaovice (
Delminichthys adspersus). U sušnom razdoblju riba se može uočiti u obližnjim izvorima, rijekama i jezerima, što ukazuje na podzemne veze između Crvenog jezera i ostalih voda u okolici.
Prva istraživanja jezera
​

Dno Crvenog jezera još nije posve istraženo. Prvo sustavno istraživanje morfologije i hidrologije Crvenog jezera obavio je akademik Josip Roglić 1937. godine, no mjerenja nisu bila osobito točna obzirom na tada raspoloživa tehnička sredstva. 
Preciznije podatke o jezeru  dala su istraživanja ing. Milivoja Petrika obavljena 1950-ih godina. Petrik je pronašao najnižu točku dna na +4,1 m nadmorske visine, a utvrđena je  najviša kota jezerske razine na 274,5 m, te najniža na 252,8 m.

O prvom zaronu u Crveno jezero piše Maja Delić Peršen, na temelju kazivanja Luke Kolovrata (čijeli članak na: 
Maja Delić Peršen, Crveno jezero, Imotski svitnjak, 20.2.2015.);

Zamisao o ronjenju u Crvenom jezeru rodila se šezdesetih godina 20. stoljeća, iako još nije bilo ni načina ni opreme za takav pothvat. Godine 1998. članovi Hrvatskoga planinarskog društva  "Imotski", želeći obilježiti 70. obljetnicu društva ronjenjem u Crvenom jezeru,  prvi put su zaronili u svibnju 1998., i to u organizaciji HPD-a i Ronilačkog kluba "Crveno jezero". Planinari i alpinisti spustili su ronilačku opremu niz nekoliko stotina metara visoke okomite litice, što je samo po sebi bilo svojevrstan podvig.
U pomoć su pristigli speleolozi i ronioci iz Splita (S. Božić, G. Gabrić, T. Najev, J. Bojić i J. Božić), koji su se pridružili imotskim roniocima i planinarima (J. Vukosavu, L. Kolovratu, S. Čelanu, B. Kukulju i G. Karoglanu). Opremu su, do manjeg proširenja na litici površine nekoliko kvadrata spustili članovi ekspedicije u ruksacima. Do vode je preostalo tridesetak metara okomite stijene koju su, pod punom ronilačkom opremom, svladali uz pomoć užadi. I, konačno, zaron i prvi dojmovi: 
"Jezero je izuzetno bistro, a voda nije osobito hladna. Naša 10 mm debela ronilačka odijela odlična su zaštita. Gledajući s površine vode, vidimo da su litice obrasle kržljavim biljkama, travom i grmljem, a jata gaovice plivaju oko nas. Spustili smo se do 52 m dubine, tu zastajemo ali Tonći  Najev nastavlja; gledamo ga  kako nestaje   u crnoj dubini  jezera. Ipak, vraća se nakon nekoliko minuta. Na „Aladinu“ brojka 1,7. Prvi zaron u povijesti jezera, a odmah mjerim  102 m. Svaka čast Najevu, ali meni je i ovih mojih 52 sasvim dovoljno. Lagano ronimo obodom  uz same litice zbog sigurnosne dekompresije,  pa nas evo opet na površini. Vani sunce i vedar dan! Srećom, sve je snimljeno kamerama HRT-a ( i prikazano u sklopu serijala “Dubine”).
Veliko, sjajno  iskustvo",
 kaže nam Luka Kolovrat.


Zaštita

Zbog svojeg karakterističnog oblika, boje, dimenzija, hidroloških pojava, načina postanka te značaja ove prirodnoznanstvene pojave kao specifičnog primjera hidrografije i morfologije našeg krša, jezero je 1964. zaštićeno 1964. godine u kategoriji zaštićeno područje prirode. Cijelo područje sjeverno od Imotskog zaštićeno je 1971. godine kao značajan krajobraz koji obuhvaća Modro i Crveno jezero kao spomenike prirode te veći kompleks zemljišta pošumljenoga crnim borom, ukupne  površine  3,78 km².

Legende

Postoji legenda o Gavanovim dvorima prema kojoj su u davnoj prošlosti iznad jezera postojali dvori koji su propali u zemlju te je na tom mjestu nastalo jezero. Osnovna struktura legende o Gavanovim dvorima se, može se pronaći u legendama u više dinarskih područja - primjerice, slična je legenda o nastanku Boračkog jezera na Prenju. Prema toj legendi u davna vremena na mjestu jezera bili su raskošni dvori škrtih i oholih Gavana i njegove žene. Kada je anđeo u liku prosjaka s dvoje djece upozorio Gavanovicu na Božju milost i pravednost, ona mu grubo i podrugljivo reče: »Što će mi tvoj Bog dok je meni Gavan moj.« U taj čas Božjom kaznom protrese se zemlja, dvori s okolicom i svim stanarima propadnu duboko u provaliju, u kojoj nastade jezero, a i danas se iz dubine Crvenog jezera u noćnim satima mogu čuti Gavanovi bolni jauci.
Legenda o Gavanovim dvorima (1)

Legenda kaže da su u Crveno jezero propali Gavanovi dvori kada je anđeo, prerušen u prosjaka, upozorio oholu Gavanicu na pravednost i milosrđe, a ona mu bahato odgovorila: “Što će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj!”, odbivši mu udijeliti milodar. U tom se času zemlja potresla, a Gavan i njegovi dvori propali su u bezdan. Provalija se ispunila vodom i legendama o zlim nadnaravnim bićima, čiji se jauci do dandanas čuju iz crvenoga grotla.

Legendu je zabilježio fra Silvestar Kutleša 1937. godine. Naknadno su je objavili fra I. Despot, i J.E. Tomić (boravio u Imotskom 1884. god.). U njihovim je zapisima prepjevana narodna pjesma o propuntavanju Gavanovih dvora na mjestu gdje se nalazi Crveno jezero. Pjesma je spjevana u 25 kitica, u narodnom osmercu, a stihovi vjerno dočaravaju jezovitu priču o kazni zbog oholosti kao jedne od najvećih ljudskih mana.
Eto zemlja tvrda zinu,
A u zemlje utrobinu,
Sve uklete u tren duše
S bijelim dvorim prosjednuše.
Niti kamen na kamenu
Ne osta za uspomenu.

Sad, ko stupi do ‘vog mjesta,
Gdje Gavana s dvorim’ nesta,
Jezero će naći tamo,
Strahovito, pusto, samo
Radi žarka stijenja svoga
Svijet Crvenim prozvao ga.
Tu, po tamnoj, gluhoj noći,
Ako srca imaš proći,
Uz vilinsku čut ćeš ciku
Vukodlaka strašnu viku,
Dok nad vodom vještice se,
Ko plamteće zublje krijese.
​
Još ćeš začut iz bezdani
Jauk duša očajani,
Čut ćeš djecu kako cvile,
Kad ih ljute muče vile.
Kosa ti se od straha ježi,
Bjež’ čovječe! Otle bježi!


IZVOR: Luka Kolovrat, Maja Delić Peršen; Imotske modre vode, monografija, Imotski 2008.
Legenda o nastanku imotskih jezera (2)
​
Nekada davno živio je bogati Gavan na prostoru današnje Bekije i dijelu Dalmacije. Kuću  za stanovanje imao je na jezeru Krenica. Jednog dana naišao je sv. Petar prerušen u prosjaka i obratio se Gavanovoj ženi riječima: “Bog ti dao, bili mi dala komadić kruha da pojedem?” Na te riječi Gavanovica je uzvratila: “Šta će meni Bog tvoj dok je meni živ Gavan moj?” Sv. Petar je podigao štap i kazao:
“Od zla roda neka nema poroda!”
U taj čas nastade strašan zemljotres i tamo gdje su stajali Gavanovi dvori, nastade jezero. Kad viđe Gavanovica da će je voda potopiti, uze dvoje djece, jedno muško, jedno žensko i stade bježati prema brdu, a voda je potekla za njom i sustigla je. Sveti Petar ju je savjetovao: “Baci muško dijete, od zla roda neka nema poroda!” Ona je, ne slušajući, nastavila trčati sve do brda gdje ju je sustigla voda. Kad je vidjela da nema kamo, ostavila je muško djete i na tom se mjestu pojavio ponor u koji je voda utjecala. Tako je jezero Krenica nastalo na mjestu Gavanovih dvora. Matica (kanal koji je vodio višak vode iz jezera) je putanja bježanja Gavanove žene i ponor u dnu polja gdje je bačen Gavanov sin jedinac.
U isto vrijeme su se u jezera pretvorila i sva mjesta u kojima je Gavan prebivao pa je tako nastalo Crveno i Modro jezero u Imotskom, Krenica kod Prološca i Vrbina kod sela Blaževići.

IZVOR: Legenda o nastanku imotskih jezera
, Narodni.net
Geopark Biokovo-Imotska jezera ulazi na UNESCO-v popis svjetskih geoparkova u travnju 2024.
Geopark Biokovo-Imotska jezera uvršten je na popis svjetskih geoparkova, tijekom 8. zasjedanja UNESCO-vog Vijeća za globalne geoparkove održanog u Maroku.

Očekuje se da će se ovaj hrvatski geopark službeno pridružiti popisu svjetskih geoparkova UNESCO-a u travnju 2024. godine, prenosi SchengenVisaInfo.com.

Hrvatska turistička zajednica u priopćenju objavljenom 8. rujna navodi da Hrvatska sada ima tri geoparka na popisu UNESCO-a, uz prethodno navedene geoparkove Papuk i Viški arhipelag.
Prema riječima ravnatelja Javne ustanove PP Biokovo Slava Jakše, Geopark ima izniman značaj, uključujući kulturna, povijesna i prirodna bogatstva, prikazujući različitu geologiju i staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
Ujedno, gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić potvrdio je aktivnu financijsku potporu grada Imotskog u cijelom procesu. Nadalje je otkrio planove za izgradnju modernog centra za posjetitelje unutar Geoparka kao sljedeći korak i istaknuti cilj.
Kako objašnjava direktor Turističke zajednice Imote Luka Kolovrat, dobivanje UNESCO-ve oznake značajno povećava vidljivost destinacije i otvara put razvoju turizma kao jedinstvenog i lijepog oblika selektivnog turizma.
Osim toga, Geopark Biokovo-Imotska jezera pruža brojne pogodnosti i mogućnosti razvoja za cijelo područje, od razvoja poljoprivrede, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti do unaprjeđenja suradnje s drugim parkovima i partnerima.
Štoviše, jedan od vrhunaca Geoparka Biokovsko-Imotska jezera je Modro jezero, karakteristično po svom eliptičnom obliku i različitim dubinama od 300 do 500 metara. Razina vode u ovom jezeru doživljava godišnje fluktuacije, ponekad dosežući zapanjujuće dubine i do 100 metara. Smješteno na periferiji povijesnog grada Imotskog, Modro jezero je omiljena ljetna destinacija, privlačeći posjetitelje za kupanje i opuštajuća druženja.
Odluka o suradnji u formiranju UNESCO-vog Geoparka Biokovo-Imotska Jezera proizašla je iz spoznaje da Park prirode Biokovo i Imotska krajina čine geološko blago unutar Dinarskog krša. Ova zajednička inicijativa ima za cilj iskoristiti potencijal oba područja za dobrobit lokalne zajednice. Kao rezultat toga, zajedničkim radom Parka prirode Biokovo i Udruge Geopark Imotska Jezera sa sjedištem u Imotskom 2019. godine nastala je ideja za budući UNESCO Geopark Biokovo-Imotska Jezera.

IZVOR  ​Croatian Geopark Biokovo-Imotski to Join UNESCO List of World Geoparks in April 2024. Schengenvisa.info, September 12, 2023
Picture
Crveno jezero
Autor: Peter1936F (Wikipedija)
Picture
Presjek (sjever-jug) Crvenog jezera
Izvor: M. Garašić, 2001.
Picture
Presjek (zapad-istok) Crvenog jezera
Izvor: M. Garašić, 2001.
Picture
Crveno jezero, izbliza
Autor: Martin Brož (Wikipedija)
Picture
Crveno jezero
Autor: Tieum512 (Wikipedija)
Picture
Poštanska marka s Crvenim jezerom
Ova marka proglašena je 2007. godine naljepšom u svojoj kategoriji
Vrijednost: 10 kuna; Fotografija: Luka Kolovrat; Dizajn: O. Franković, Ivana Vučić, dizajneri iz Zagreba; Datum izdanja: 8.6.2007.
Picture
IVAN BEKAVAC PIVO, Crveno jezero
Spust u Crveno jezero-Imotski,ekspedicija podvodnom ronilicom.
Autor: Josip Rebić Datum objave: 28.4.2025.
Zanimljivosti. U Drugom svjetskom ratu su dva srušena američka bombardera pala u Crveno jezero, pa je u njemu poginulo najmanje petnaest savezničkih vojnika.

​
ČLANCI O CRVENOM JEZERU
Crveno jezero, Dalmatian Nature
Maja Delić Peršen, Crveno jezero, Imotski svitnjak, 20.2.2015.

Luka Kolovrat, Red lake finally discovered some of its secrets​, Adria-Navigator, 30.9.2013.
Luka Kolovrat, Cave diving in Red lake 2013, Adria-Navigator, 2.10.2013.
​Leo Nikolić, Napokon izmjerena dubina Crvenog jezera - 255,4 m!, T-Portal, 30.9.2013.
​Braco Ćosić, Crveno jezero: odlomila se stijena od 800 tona – tutnjava uplašila stanovnike, Slobodna Dalmacija, 27.12.2012.
Antonia Sekelez, Milijuni Japanaca već znaju za revolucionarna otkrića o Crvenom jezeru, Studentski.hr, 12.4.2016.
​Velimir Braco Ćosić, Povijesni zaron u Crveno jezero, Radio Imotski, 28.11.2016.

Zapanjujuća snimka povijesnog zarona na dno Crvenog jezera, Index.hr, 9.5.2017.
Glavina Gornja (Imotski)
Glavina Donja (Imotski)
Picture
Glavina Donja, kuća Vukadinović
Kuća Vukadinović. U Glavini Donjoj je početkom 2025. godine srušena 120 godina stara, kamenom zidana kuća obitelji Vukadinović, vrijedna baština tradicijskog graditeljstva, navodno zbog rješavanja prometnog problema izgradnjom kružnog toka, iako nije nimalo smetala već sagrađenom kružnom toku. Jedna od najljepših kuća u ovom dijelu Dalmacije izrađena je tradicionalnom gradnjom u skladu s projektom, što je onda bila rijetkost. U njoj je ranije bio i dućan u kojem su mještani i putnici mogli kupiti potrebne stvari, a pored i gostiona u kojoj su se mogli osvježiti i okrijepiti. Godine 1941. kuća i prostor s njene istočne strane pretvorni su u sabirno mjesto za srpsko stanovništvo ovog kraja.

Proložac

Prološko blato, je od 1971. godine zaštićeno područje prirode - značajni krajobraz. To je poplavno područje čiji je samo jedan dio uvijek pod vodom - Prološko jezero. Dok traje razdoblje visokih voda, cijelo okolno područje biva poplavljeno.

Na tom području se nalazi i brežuljak Manastir koji tijekom visokih voda postaje otočić. Na otočiću su 1453. godine Franjevci podigli samostan O postojanju samostana govori fra Pavao iz Rovinja,koji je na kamen samostana uklesao ove riječi: OVO A.D. 1609. F.M.R. NEKA SE ZNA (latinicom i bosančicom). Prema legendi Franjevci su, u strahu od čestih turskih napada, zatrpavali ponore kroz koje je voda otjecala u tlo, i na taj način su štitili samostan na jezeru, održavajući vodu u jezeru tijekom cijele godine.

Voda do Blata dolazi riječicom Suvajom iz akumulacijskog jezera Ričice

​
IZVOR  Dalmatian Nature - Prološko blato
Picture
Prološko jezero za visoka vodostaja (npr. krajem proljeća)
Autor fotografije: Jadranko Katavić (Panoramio)
Picture
Prološko jezero za niska vodostaja
Autor fotografije: Antonio Katavić (Panoramio)
Picture
PROLOŠKO blato : značajni krajobraz / Dalibor Vladović ... ; .
Split : Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije "More i krš" : Prirodoslovni muzej i zoološki vrt, 2022.
Otvori brošuru klikom na fotografiju

Ričice
Akumulacijsko jezero Ričice poznatije kao Zeleno jezero nalazi se u selu Ričice, općina Proložac u  Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dovršeno je 1985. s namjenom navodnjavanja okolnog područja. Izgradnjom akumulacije, potopljena su četiri zaseoka: Parlovi, Dujmovići, Gujići i Topalušić. Riblju faunu čine šaran i  potočna pastrva. ​Jezero je presušilo 2012. godine te je tada bio vidljiv potopljeni stari most i vinogradi. 
Ričice, Imotski, Dalmatinska Zagora, 1. dio
Autor: Robo Ricice
Ričice i Imotski dronom
Autor: Josip Kilić
Ričice, Imotski, Dalmatinska Zagora, 1. dio
Autor: Robo Ricice
Ričička ganga
Autor: Selo Ričice
Kanjon Badnjevice
Ferata"IMOTICA RIČICE"
Autor: Šarena Kugla Datum objave: 23.4.2025.
Opis. Imotski planinari ponovno su pokazali svoju poduzetnost i planinarski zakoračili u visine velikog projekta – izgradnju ferate koja je dobila simbolično ime „Imotica Ričice“. Ferata u nazivu otkriva i lokalpatriotizam i lokaciju; strma stijena nalazi se na pogled Zelenog jezera u Ričicama u općini Proložac i već na prvu, obećava sjajan doživljaj.Nekoliko dugih mjeseci, članovi upravnog odbora HPD-a „Imotski“ uz pomoć ostalih članova Društva te financijsku potporu TZ Imota, gotovo svakodnevno su radili na realizaciji projekta. Rezultat je, sudeći po dojmovima onih koji su je isprobali, atraktivna ferata težine C/D za koju će prosječnom penjaču trebati nešto manje od sat vremena upornosti kako bi je savladao. Naša ferata “Imotica Ričice” Imotski planinari ponovno su pokazali svoju poduzetnost i planinarski zakoračili u visine velikog projekta – izgradnju ferate koja je dobila simbolično ime „Imotica Ričice“. Ferata u nazivu otkriva i lokalpatriotizam i lokaciju; strma stijena nalazi se na pogled Zelenog jezera u Ričicama u općini Proložac i već na prvu, obećava sjajan doživljaj. Nekoliko dugih mjeseci, članovi upravnog odbora HPD-a „Imotski“ uz pomoć ostalih članova Društva te financijsku potporu TZ Imota, gotovo svakodnevno su radili na realizaciji projekta. Rezultat je, sudeći po dojmovima onih koji su je isprobali, atraktivna ferata težine C/D za koju će prosječnom penjaču trebati nešto manje od sat vremena upornosti kako bi je savladao. Dužine 285, a visinske razlike 160 metara, ne svrstava se u najzahtjevnije no šarmom svakako drži svoju poziciju. Osim prekrasne lokacije, Ferata Imotica na neki način upotpunjuje i kružni planinarski put kroz kanjon Badnjevice kojeg također izgradilo i održava imotsko planinarsko društvo. Od parkinga na brani Ričice, do početka ferate, prošetat ćete petnaestak minuta, a nakon izlaza, do glavne ceste kroz pola sata laganog hoda i pitomu stazicu, vodit će vas planinarske markacije. U sklopu ferate od sajle je napravljen most dužine desetak metara što pojačava adrenalinski štih, a kako bi neometano mogli uživati u pogledu na Zeleno jezero, postavljena je i klupica na prekrasnom vidikovcu neposredno prije samog izlaza. Zahvaljujući domaćinima iz Ričica i njihovoj novčanoj donaciji, iz Italije je dopremljen i kip sv. Bernarda, zaštitnika alpinista koji će budno paziti na sve slučajne i namjerne penjače. Tabla sa svim potrebnim informacijama postavljena je na samoj Brani, a domaćini, izrazito ponosni na samostalno osmišljavanje i dovršetak ferate, uvijek su na raspolaganju za dodatne savjete. Uz obvezno korištenje potrebne opreme koja je važna za sigurnost, članovi HPD-a „Imotski“ nisu štedjeli na materijalu i kvaliteti izrade; svaki detalj je pomno isplaniran i višestruko promišljen. Glavni „mozak operacije“ bio je naš Mijo Jukić uz svakodnevnu pomoć predsjednika Branimira Mikulića i Zorana Lelasa. Po potrebi su im se pridruživali i ostali članovi Društva, a nagrada, koju svakodnevno HPD „Imotski“ dobiva, odlične su recenzije i zadovoljni penjači koji bez zadrške i bez daha dok gledaju Ričice i jezero s „Imotice“ kažu: „Imoćani, svaka vam čast!“ Tekst preuzet sa hpd-imotski.hr  
Picture
Karta okolice Imotskog, s jezerima
Detalj topografske karte, 1:25.000, sekcija Imotski 573-1-2.
Picture
Karta Imotske krajine - detalj I.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj II.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj III.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Livno 523, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj IV.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj V.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj VI.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj VII.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj VIII.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj IX.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj X.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine
Picture
Karta Imotske krajine - detalj XI.
Detalj topografske karte, 1:100.000, sekcija Makarska 573, prema stanju iz 1982.-1984. godine

Runović

Slivno

​Kovačija Nogalo. Do 2024. godine, u  jednom od zaselaka župe i sela Slivno u Općini Runovići, preživjela je kovačija Nogalo, kao posljednja od nekadašnjih devetnaest u imotskom kraju. Vode je braća Ante i Nediljko, kao sedmi uzastopni naraštaj kovača u svojoj obitelji, na istome mjestu. Dotično umijeće nisu učili ni u kakvoj školi, već isključivo u praksi, izravno od oca i djeda. Proizvode poljoprivredne, kao i kulinarske alate i druge potrepštine - motike, sjekire, pijuke, kosire, škare za lozu, satare, peke, tave, gradele, lopatice za žar, čak i starinske brave i zasune koje netko želi ugraditi u staru, ili možda novu konobu.
HRT, 2024. 

Izvori

Vijesti, članci, tekstovi
ĆOSIĆ, Braco; Imotski ovo već dugo nije vidio: Modro jezero naglo se napunilo vodom, a boja mu je - očaravajuća! Novi list, 19.12.2017.
ĆOSIĆ, Braco; Vijest se odmah proširila cijelom Imotskom krajinom: proradili izvori u Modrom jezeru!, Novi ist, 17.12.2017.
​ĆOSIĆ, Braco; Imoćani u strahu za svoj prirodni fenomen: što se to događa, vodostaj Crvenog jezera nikad nije bio niži?!, Novi list, 4.12.2017.

JUROŠ, Ante; Prvi puta u povijesti čovjek koračao dnom Crvenog jezera u Imotskom!, Dalmacija News, 6.5.2017.
Zaronit će do dna Crvenog jezera: pripreme su trajale sedam mjeseci, pothvat je iznimno opasan, Slobodna Dalmacija, 3.5.2017.
​Vrljici prijeti nova ekološka katastrofa: rijekom plutaju raspadnuti rakovi!, Slobodna Dalmacija, 30.4.2017.
Nema više džabe, kreće naplata ulaznica za razgledavanje Modrog i Crvenog jezera, Imotski.net, 4.6.2016.
Iz tiska izašla nova turistička karta Imotske krajine, Imotski.net, 6.11.2015.
Literatura i dr. izvori
OPĆENITO O KRAJU
UJEVIĆ, A.; Imotska krajina; Matica hrvatska; Imotski, 1991.
> WIKIPEDIJA; Imotska krajina
​
> TURISTIČKA zajednica Imotskog; 
Imotska krajina

STANOVNIŠTVO I NASELJA
> ​Demografska katastrofa Imotske krajine, Podbablje-portal, 4.2.2017.

BAŠTINA
> Hasanaginica, Imotski.net, 27.7.2009.
> 
Legenda o Gavanovim dvorima
, Imotski.net, 26.2.2009.
ALDUK, Ivan: Topana iznad Imotskog: Više od dva stoljeća pod turskom vlašću...​. Dalmatinski portal, 29.1.2016.
ALDUK, Ivan: Badnjevice: Jedna od najljepših srednjovjekovnih tvrđava čija je gradnja bila pravi pothvat. Dalmatinski portal, 31.1.2016.
ALAUPOVIĆ-GJELDUM, Dinka: Običaji životnog ciklusa u Imotskoj krajini i zapadnoj Hercegovini, od konca XIX. stoljeća do Drugog svjetskog rata. Izvorni znanstveni članak. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Split. Ethnologica Dalmatica, No. 8, 1999. str. 149-168. (PDF)
  • Sažetak; U ciklusu životnih običaja prikazuju se običaji i vjerovanja uz rođenje djeteta, sklapanje braka i smrti. Iz prošlosti nemamo mnogo literature koja obrađuje isključivo običaje Imotske krajine i zapadne Hercegovine, nego su to većinom općeniti i necjeloviti opisi. U poglavlju o običajima uz rođenje djeteta prikazan je odnos obitelji i seoske zajednice prema trudnici, a i prema nerotkinji. Žena je rađala uz ognjište, uz pomoć priučene seoske babice, a težak porod joj se olakšavao raznim magijskim radnjama: pucanjem iz puške, donošenjem moći, molitvama i dr. O sklapanju braka izneseni su običaji od vremena upoznavanja mladića i djevojke, običaj gonjanja i liganja, zatim prošnja, ugovor, rakija, te pripremanje u nevjestinoj i mladoženjinoj kući za svatove itd. U poglavlju o običajima uz smrt govori se o predznacima koji po pučkom vjerovanju dozivaju smrt, o objedu pri sahrani, te o nadgrobnim biljezima od kamena složenog u krug. U svim običajima ovog kraja nalazimo sličnosti sa širim dinarskim kulturnim krugom u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji.
ALAUPOVIĆ GJELDUM, Dinka: Običaji i vjerovanja vezani uz kuću u Imotskoj krajini. Izvorni znanstveni članak. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Vol. 26 No. 1, 1986. (PDF)
BASIĆ, Antonio: Suvremena etnografija tradicijske kulture i književnosti u Imotsko-bekijskoj krajini. Diplomski rad. Filozofski fakultet, Split, 2015. (PDF)
  • Sažetak. Imotsko-bekijska krajina bogato je i plemenito područje. Ima pregršt izvora i materijala za proučavanje u sklopu usmene književnosti. Za narode ovog područja jedan od najvažnijih aspekata života jest obitelj kao zajednica. Odnosi unutar obitelji definiraju ovu krajinu, kao što to čini i mnoštvo običaja i tradicija koje se vežu za najveće svetkovine u crkvenoj godini, Božić i Uskrs. Osim obiteljskog i vjerskog elementa, za Imotsko-bekijsku krajinu poznato je da je izvorište gange-tradicionalnog pjevanja pjesama u distihu. Križićanje je etnokulturološki fenomen na području kršćanskih naroda koji su bili pod opsadom Osmanlija. Križićanje podrazumijeva tetoviranje križa na neki dio tijela, najčešće ruke.
BRSTILO, Katarina: Fakcija i fikcija u usmenoj epici Imotske krajine. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet.  Split,  2015. (PDF)
  • Sažetak. Imotska krajina smještena je iza planine Biokovo. Zauzima prostor od oko 650 km². Imotska krajina je administrativno podijeljena na grad Imotski te općine Cista Provo, Lovreć, Zagvozd, Lokvičići, Podbablje, Proložac, Zmijavci i Runovići. Ovaj rad je prikaz usmenih priča i usmene epske poezije Imotske krajine. Predaje, legende i epske pjesme imale su veoma velik značaj u životima ljudi. Mitske predaje govore o susretima s vilama. Vile koje su se pojavljivale u imotskom kraju se razlikuju od „običnih“ vila. Imotske vile nemaju krila i najčešće umjesto nogu imaju kopita. Povijesne predaju najčešće svjedoče o nekom događaju iz perioda kad je Imotska krajina bila pod vlašću Turaka. Najpoznatija legenda u narodnom sjećanju je legenda koja govori o nastanku Modrog i Crvenog jezera, legenda o Gavanovim dvorima. U usmenoj epskoj poeziji pjeva se o nekome poznatom povijesnom događaju ili osobi. U ovomu radu prikazane su epske pjesme o poznatim hajducima Šimić Andrijici i Ivanu Bušiću (Roša harambaša). Usmene priče i epske pjesme Imotske krajini jesu trajno duhovno naslijeđe.
KUTLEŠA, Silvestar: Junačke narodne pjesme iz Imotske krajine. Šibenik, 1939.
RAKO, Marijana:  Tradicijska kulturna baština u Imotskoj krajini. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet. Split, 2018. (PDF)
  • Zaključak. Imotski i Imotska krajina, iako u novije vrijeme ekonomski slabi, kulturno su zasigurno biser Hrvatske. Burna povijest i često mijenjanje vlasti ostavili su dubok trag u kulturi i tradiciji. Ni Mleci, Turci, Austrija niti Mađarska nisu uspjeli uništiti mentalitet Imoćana, njihovu ljubav prema svojoj zemlji, prema Bogu i bližnjima. Mučeni su, iskorištavani i tlačeni, no duh nikada nije splasnuo. U svoj toj muci i boli, duh je samo rastao, živio od ljubavi koju je narod posjedovao. U tim okolnostima najbolji lijek i bijeg od problema bila je pjesma i priče. Krajina bogata jezerima, planinama i ostavštinom davnih vladara bila je narodu od pamtivijeka inspiracija za stvaranje sve ljepših i nevjerojatnijih pjesama i priča, koje su se očuvale do danas. Tako počevši od Legende o Gavanovim dvorima, preko jedne od najljepših i najprevođenije balade na svijetu – Hasanaginice, dolazimo do priča o hajducima i uskocima Andrijici Šimiću, Roši Harabmbaši i njihovim suvremenicima. Pjevaju Imoćani i za vrijeme slavlja, svoju posebnu pjesmu, gangu. Ganga se o svemu, i o svima: o prijateljima, obitelji, ljubavi, boli, sreći, tuzi. Uz voljeni kraj, na prvome mjestu je vjera. Osim štovanja brojnih svetaca i poštivanja kršćanskih običaja, vjera je utkana u svakodnevnicu Imoćana, što dokazuju molitve, zazivi i hodočašća. Ovaj diplomski rad pokušao je prikazati i objediniti tradicijsku kulturu Imotskoga kraja kroz njezinu povijest, njezinu maštu, običaje i događaje kojima se svakim danom sve više ponosi. Dakle, Imotska krajina svakako je biser na karti hrvatske tradicijske kulture, koji svakim danom sve više sjaji, oplemenjen svojim narodom, koji čuva, voli i poštuje svoju tradiciju i vjerno ju prenosi.
ŽUŽUL, Anamarija: Tradicijska baština u suvremenoj etnografiji Imotske krajine. Diplomski rad. Filozofski fakultet. Split, 2017. (PDF)
  • Sažetak. Naslov rada Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji Imotskog kraja upućuje na njegov glavni argument – bilježenje usmenoknjiževne baštine Imotskog kraja te njene klasifikacije s obzirom na uvriježene kriterije. Radom na terenu prikupljen je raznolik spektar usmenih sadržaja svjetovnog i duhovnog te, kao posebne kategorije, mitskog karaktera. U uvodnom dijelu rada predstavljena je Imotska krajina, njena lokacija, podrijetlo naziva, povijeni kontekst, a potom i nematerijalna kulturna baština. Središnji dio rada objedinjuje terenski zapis običaja i prepričavanja iz svakodnevnog života s najčešće jednostavnim, ali zanimljivim umjetničkim tvorevinama (epske usmene pjesme, predaje, molitve, gange, anegdote te mnogi drugi oblici). Precizno vrijeme nastanka pojedinog terenskog iskaza najčešće je teško pretpostaviti, no kad starija populacija kazivača kaže da je zabilježeni sadržaj čula od starijih predaka, onda se može zaključiti da jedan dio ovog korpusa pulsira već više od stotinu godina. Također, osim što svi zapisi etnografskim angažmanom ostaju trajno zabilježeni i sačuvani od zaborava, u isto vrijeme svjedoče i o osebujnom mentalitetu imotskog podneblja. U završnom dijelu izneseni su osnovni podatci o broju kazivača i vremenu bilježenja, predstavljene su najučestalije stilske karakteristike kazivačevih iskaza te je zaključeno općenitim osvrtom na diplomski rad.

HIDROLOGIJA
BOJANIĆ, L., IVIĈIĆ, D., BATIĆ, V.; Hidrogeologija Imotskog polja s osvrtom na znaĉaj u regionalnom smislu, Geološki vjesnik, vol. 34, str. 127-135, Zagreb, 1981.
GRUPA AUTORA; Leksikografski zavod Miroslav Krleža - Hrvatska enciklopedija; Imotska jezera
KOLOVRAT, Luka; DELIĆ PERŠEN, Maja; Imotske modre vode, monografija Imotski, 2008. (PDF)
PETRIK, M.; Hidrografska mjerenja u okolici Imotskog; Ljetopis JAZU 64, str. 266-286; Zagreb, 1960.
VLADOVIĆ, Dalibor; STERMŠEK, Darko; PIASEVOLI, Gvido; MEKINIĆ, Stjepan; HRUŠEVAR, Dario; ŽEVRNJA, Nediljko; MILAT, Tino; JUKIĆ, Branimir: Prološko blato : značajni krajobraz. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije "More i krš" : Prirodoslovni muzej i zoološki vrt, 2022. (PDF)

IMOTSKO POLJE I OKOLICA
​ROGLIĆ, J.; Imotsko polje (Fizičko-geografske osobine); Posebno izdanje geografskog društva 21; Beograd, 1938.
ZDILAR, S.; Reljef zavale Imotskog polja i njegovo geoekološko vrednovanje, Augustini, str. 37–47; Zagreb, 2001.
> WIKIPEDIJA; Imotsko polje

IMOTSKA JEZERA
​BAHUN, S.; O postanku Crvenog i Modrog jezera kod Imotskog; Geološki Vjesnik 44; str. 275-280; 1991.
BONACCI, Ognjen; Crveno i Modro jezero kod Imotskog [Red and Blue Lakes near Imotski], Hrvatske Vode 14(54). 45–54; 2006.
PETRIK, Milivoj; Lakes in the Croatian limestone region; Symposium on Hydrology of Fractured Rocks (UNESCO); Dubrovnik, 1965. (PDF
)
> Kandidatura u pripremi: imotska jezera bit će dio UNESCO-ova geoparka, Slobodna Dalmacija, 4.2.2018.


MODRO JEZERO
​ANDRIĆ, Ivo; BONACCI, Ognjen, DENIĆ-JUKIĆ, Vesna; JUKIĆ,  Damir; Hydrologic budget of the intermittent karst lake Modro jezero, Geophysical Research Abstracts; Vol. 15, 2013 (INFO)
BONACCI, Ognjen; ANDRIĆ, Ivo; YAMASHIKI, Yosuke; Hydrology of Blue Lake in the Dinaric karst, Hydrological Processes (2013) Published online in Wiley Online Library (PDF)
  • Sažetak. The aim of this paper is to analyse hydrological measurements obtained from Blue Lake located near the town of Imotski (Croatia), during the period from 6 November 2009 at 10:26 h to 4 September 2010 at 03:26 h (7230 h or 302 days). The water depth, water temperature and electrical conductivity of the water were continuously measured during this period. The measurements were obtained with a CTD DIVER (Schlumberger Water Services). The instrument was fixed at the bottom of Blue Lake, which means that all the measured data refer to a single point of measurement. The data represent the first systematic and continuous monitoring of the hydrological parameters of this fascinating karst phenomenon. The hydrological analysis also involved daily rainfall data and daily mean air temperatures recorded at the nearby Imotski meteorological station. The rate of water level rise and fall and the hourly and daily average inflow and outflow into and from the lake were calculated using the available data. The analysis led to the conclusion that Blue Lake is mainly recharged by water coming from the karst aquifer, the dimensions and the characteristics of which have not yet been adequately studied. 
BONACCI, Ognjen; ANDRIĆ; Analiza najnovijih mjerenja izvršenih na Modrom jezeru kod Imotskog / Analysis of the newest measurements carried out in Modro jezero (Blue Lake) at Imotski;Hrvatske vode 20; 2012. (PDF)
JARIĆ, Anja; BRENKO, Tomislav; Paleolimnološka rekonstrukcija razvoja Modrog jezera kod Imotskog tijekom posljednjih 2400 godina; Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko - geološko - naftni fakultet; Zagreb, 2015. (PDF
)
MIKO, Slobodan; ILIJANIĆ, Nikolina; JARIĆ, Anja; BRENKO, Tomislav; HASAN, Ozren; ŠPARICA MIKO, Martina; ČUĆUZOVIĆ, Helena; STROJ, Andrej; 2400-year multi-proxy reconstruction of environmental change: the Blue Lake (Modro jezero, Imotski) sediment record / Rekostrukcija promjena u okolišu tijekom posljednjih 2400 godina: Zapis sedimenata Modrog jezera kod Imotskog; 5. Hrvatski geološki kongres – 5th Croatian Geological Congress / Knjiga sažetaka – Abstracts book, Osijek, 2015. (INFO)
HASAN, Ozren; MIKO, Slobodan; ILIJANIĆ, Nikolina; STROJ, Andrej; Record of anthropogenic (urban) pollution in sediments of the karst lake Modro jezero, Croatia; Conference: 20th International Karstological School “Classical Karst” ; Karst Forms and Processes, Slovenia; 2012. (INFO)
​> 
WIKIPEDIJA; Modro jezero
> 
Rekordna razina Modrog jezera u zadnje 33 godine!​, Slobodna Dalmacija, 14.2.2009.
> Modro jezero, Imotski.net, 27.7.2009.

CRVENO JEZERO
ANDRIĆ, Ivo; BONACCI, Ognjen; Morphological study of Red lake in dinaric karst based on terrestrial laser scanning and sonar systems / Morfološka študija Crvenega jezera v dinarskem krasu na podlagi terestičnega laserskega skeniranja in sonarnega sistema (engleski / sažetak: slovenski); Acta Carstologica, 43/2–3, 2014. (PDF)
ASPACHER, Bernd; BEHREND, Thomas; Crveno Jezero - der Rote See, Kroatien
BOTIĈEVIĆ, S.; Da li je Crveno jezero kod Imotskoga naša najdublja jama? Priroda, vol.58, 6, 188, Zagreb, 1971.
GARAŠIĆ, Mladen; Međunarodna speleološka ekspedicija u Crveno jezero kraj Imotskoga, Hrvatska vodoprivreda, vol.7, 78, 40-42, Zagreb, 1999. 
GARAŠIĆ, Mladen; New Speleohydrogeological Research of Crveno jezero (Red Lake) near Imotski in Dinaric Karst Area (Croatia, Europe), International speleodiving expedition “Crveno jezero 98”, 13th International Congress of Speleology, Brasilia 2001 (PDF)
GARAŠIĆ, Mladen; Speleohydrogeological research of Crveno jezero (Red Lake) near Imotski in Dinaric Karst Area (Croatia), Second Croatian Geological Congress, Cavtat-Dubrovnik, Proceedings, 587- 590, Zagreb. 2000.
GARAŠIĆ, Mladen; Speleološka istraživanja Crvenog jezera kraj Imotskog u Dinarskom kršu (Hrvatska); Zbornik radova 2. hrvatskog geološkog kongresa.; Cavtat /17.-20.5.2000.): str. 587-590; 2000.
GARAŠIĆ, Mladen; Međunarodna speleoronilačka ekspedicija u Crveno jezero kraj Imotskog; Hrvatska Vodoprivreda VIII (78); str. 40-42; 1999.

KOVAĈEVIĆ, T. (1999): Crveno jezero - Imotski, Hrvatska vodoprivreda, vol.7, 78, 43-46, Zagreb, 1999.

RIČIČKO JEZERO
BONACCI, Ognjen; BONACCI, Roje T.; Water losses from the Ričice reservoir built in the Dinaric karst; Engineering Geology 99(3-4); str. 121-127; 2008.
Čarobnim kanjonom Badnjevice. HPD Malačka 
ALDUK, Ivan: Tvrđava Badnjevice. Visit Imota
KOLOVRAT, Luka: Kanjon Badnjevice. Imotski.in, 17.6.2020.
Korisne poveznice
​Turistička zajednica grada Imotskog, službena stranica Turističke zajednice
IMOART, portal o Imotskom
Stari Imotski, blog o Imotskom
Podbablje-portal, portal općine Podbablje

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact