O kraju
|
|
UvodKrbava, kraj u Lici, između Plješevice (Ozeblin, 1657 m) na istoku i nižega gorja (Staza, 987 m; Trovrh, 1234 m; Resnik, 1178 m) na zapadu i jugu. Krbava je krški kraj (vapnenac, dolomit); ima nekoliko polja u kršu (najveće Krbavsko). Stanovnici se bave uglavnom ovčarstvom. Glavno središte Udbina (735 st., 2001); ostala naselja: Bunić (136 st.), Podlapača (102 st.), Visuć (51 st.) i dr.
U srednjem vijeku na tom je području stvorena Krbavska županija, koja je obuhvaćala područje današnje udbinske i većega dijela koreničke općine. Prema svjedočenju cara Konstantina VII. Porfirogeneta, sredinom X. st. Krbavska županija bila je jedna od triju županija (uz Liku i Gacku) kojima je upravljao hrvatski ban. Prvi poznati njezini župani bili su Desimir (1078) i na Bašćanskoj ploči spomenuti Desila (oko 1100). Dužnost krbavskoga župana od XIII. st. obnašali su članovi plemena Gusića, a članovi plemićkoga roda Kurjakovića (ogranak plemena Gusića) početkom XIV. st. postali su nasljednim županima (knezovima) županije. Svoju su vlast proširili i na susjedne županije Hotuču, Hum, Nebljuh, Liku i Bužane preko koje su držali i Bag (danas Karlobag) na moru. Administrativno sjedište županije, i od 1185. Krbavske biskupije, bilo je u današnjoj Udbini (prije Udvina), gdje je stolovao župan sa svojim pomoćnicima podžupanima. U drugoj polovici XV. st. navode se čak četiri podžupana, što posredno upućuje na postojanje manjih upravnih teritorijalnih jedinica na prostoru županije. Takva podjela upravne, porezne i sudbene vlasti upućuje ujedno na demografski prirast tijekom srednjovjekovlja, koji je rezultirao ravnomjernom strukturom naseljenosti županije. Sudištem, tj. rotnim (krbavskim) stolom na čelu s podžupanima i s po tri zaprisegnuta suca, predsjedao je župan (knez krbavski), isprva u Krbavskom Podgrađu, a poslije u Udbini. Većinu su članova sudišta činili pripadnici plemena Gusića, najmoćnijih i najbogatijih posjednika u županiji. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast (1463) Krbava je postala ciljem osmanskih akindžijskih i martoloških nasrtaja, koji su iza sebe ostavljali pustoš. God. 1493. na Krbavi je došlo do sukoba između hrvatske plemićke vojske i Osmanlija (→ krbavska bitka). Nakon polustoljetnog otpora osmanskoj sili, Krbava je ostala bez starosjedilačkoga pučanstva, a padom Udbine (1527) došla je i cijela opustošena i raseljena Krbavska županija pod osmansku vlast. Unatoč nastojanju da opstane na patrimoniju, posljednji izdanak moćnih Kurjakovića, ban I. Karlović, bio je prognan pa je umro u Medvedgradu 1531. Nakon osvajanja Krbave Osmanlije su utvrdili gradove Udbinu, Bunić i Mrsinj, koji su postali najvažnijim osmanskim utvrdama u Ličkome sandžaku. Krbava je oslobođena od osmanske vlasti 1689., tijekom Bečkoga (Velikog) rata. God. 1694. potpala je pod upravu vojne komore u Grazu, a 1712., zajedno s Likom, došla je pod krajišku upravu. Preustrojem Vojne krajine (1746) ušla je u sastav Ličke pukovnije, a nakon razvojačenja Krajine (1873) i njezina sjedinjenja s Hrvatskom (1881) povezana je s Likom u Ličko-krbavsku županiju. Podjelom Kraljevine SHS na oblasti (1922) Krbava je bila u sastavu Primorsko-krajiške oblasti s kotarskim središtima u Korenici i Udbini, a od 1931. sastavni dio Savske banovine. Nakon uspostave NDH bila je utemeljena velika župa Krbava i Psat (Pset) sa sjedištem u Bihaću. IZVOR Krbava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29.7.2020. ENGLISH SUMMARY: Kapela (Gvozd)- 
Pogled iz Udbine na Krbavsko polje
Pogled iz Visućkog polja na Brusnić
Lijevi vrh je Mali Brusnić 906 m, na iza njega, desno je Veliki Brusnić, 1371 m. Visućko polje je jugoistočni izdanak Krbavskog polja. Polje je usječeno u Ličku Plješivicu, a prostire se uz cestu Udbina – Donji Lapac 
Pogled iz južnog dijela Krbave prema Velebitu
|
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Krbave
Oglašavajte ovdje:
|
PRIRODA
|
Krbavska gaovica (Delminichthys krbavensis) Krbavska gaovica (Delminichthys krbavensis) je stenoendem Krbavskog polja te endem Dunava. Nastanjuje bistre i spore vodotoke te veći dio godine, a pogotovo tijekom lošeg vremena, provodi u podzemnim vodama. Na Crvenom popisu IUCN-a je svrstana kao kritično ugrožena vrsta te je zakonom zaštićena u Hrvatskoj. Kao i ostale vrste ovog roda, mrijesti se u razdoblju između svibnja i srpnja, kada ženke ispuštaju i do 1200 jaja. IZVOR ROSANDIĆ, Sven: Genska raznolikost populacija endemskih vrsta roda Delminichthys (Cyprinidae, Actinopterygii). Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb, 2021. (PDF) |
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Folklor
|
Tradicija i običaji - Druga epizoda
Autor: Banjalučka Hronika Datum objave: 11.1.2023. Opis. U drugoj epizodi dokumentarnog serijala "Tradicija i običaji" govorimo o radu SKD "Prosvjeta" pododbor Udbina te o vrijednim ženama iz Udruženja "Naše ognjište" koje vrijedno radi na učuvanje tradicije i običaja Dinarskog kraja. Čuvajmo našu Tradiciju i običaje. Produkcija ELTA HD TV Banjaluka |
Priče iz kraja
|
LIKA - PARK ŠUMA LAUDONOV GAJ KAO IZ HORORA
Datum objave: 15.4.2021. Autor: Mijo Jaić Opis. Šuma pod nazivom Ludonov gaj na kraju Krbavskog polja koju je dao zasaditi Grof Laudon proglašena je park šumom da bi na kraju nebrigom Hrvatskih šuma postala šumom užasnog izgleda. |
LIKA BAŠ DANAS - LIČKO SELO ŠALAMUNIĆ I ZAPUŠTENA PARK ŠUMA LAUDONOV GAJ..
Datum objave: 17.3.2022. Autor: Mijo Jaić Opis. Danas vas vodim kroz malo Ličko selo Šalamunić do devastirane i uništavane park šume Laudonov gaj.. |
|
LIKA - KRBAVA - PIŠAĆ LIČKO SELO UŽASA
Datum objave: 12.3.2021. Autor: Mijo Jaić Opis: Danas smo u Krbavici i Pišaću selu koje po svojoj devastaciji izgleda kao se užasa. Selo je devastirano od jednog uzgajivača stokom. |
LIKA DANAS - LIČKA SELA KOJA UMIRU MEKINJAR, TOLIĆ I PIŠAĆ.
Datum objave: 10.1.2022. Autor: Mijo Jaić Opis. Nažalost moram prikazati i onu jadnu i ružniju stranu Like a to je izumiranje Ličkih sela. To su ovaj puta Mekinjar, Tolić i Pišać... |
Krbavica
|
LIČKO SELO KRBAVICA I NJENO BOGATSTVO OBJAŠNJAVA MILAN MIRIĆ
Autor: LIKA BAŠ DANAS Datum objave: 21.9.2023. Opis. Danas vas objektivom moje kamere vodim u Ličko selo Krbavicu koja posjeduje svoje bogatstvo. Tamo živi Milan Mirić koji če nam objasniti o kojem se bogatstvu radi. |
LIČKO SELO KRBAVICA I ŠTA SE U NJOJ DOGODILO
Autor: LIKA BAŠ DANAS Datum objave: 7.11.2024. Opis. Šta se je novo dogodilo u Krbavici otkako nisam bio u njoj. Sve to če nam reći moj vodić kroz Krbavicu Milan Mirić kojem ovom prilikom zahvaljujem. E pa pogledajte zanimljivo je, |
Udbina
Podlapača (Podlapac)
|
Ličko selo Podlapac (Podlapača) nalazi se na zapadnom dijelu Krbavskog polja. Službeno se od 1904. nazivalo Podlapac (neslužbeno se upotrebljavalo i ime Podlapača).
Iz ovoga su kraja djed hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovića i baka po majci, Mijat Kegljen i Franjka Duić (iz Pazarišta), Ličani su koji su oko 1870. iz Like stigli u Rastušje u Slavoniji (gdje je 4.11.1905. rođen Dragutin). Dragutin Tadijanović je za života 1999. godine proglašen počasnim građaninom Udbine i Podlapca. On je ovdje, u Kegljenovom dolu zasadio hrastove. |
Rodoslovlje obitelji Podlapca/Podlapače
Autor: Đuro Mesić Godina: 2017. Opis. Uz popise prezimena i brojčane podatke o stanovništvu, podatke o iseljavanju i raseljavanju širom Hrvatske, autor je izradio i rodoslovna stabla svih trideset i tri prezimena koja su živjela u dvjesto dvadeset šest obitelji obog vremena, popisani prema kućnim brojevima u Stališu duša i Matičnim knjigama. U odnosu na 1971. godinu broj žitelja ovoga sela danas je spao na treću i iznosi manje od 100 ljudi. Iz okolice Podlapače potječe američki senator Mark Begich (Jagodnje) i najveći hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović (Kegljenov Dol). |
Tolić
|
CRTICE IZ KRAJA
Priča bake Milke iz Udbine: Od pametne ljepotice do žene kojoj je život uzeo sve Piše: Marina Radoš Index.hr, 19. svibnja 2022. Nekad je bila prelijepa djevojka iz Udbine koja je uvijek nosila crveno, a 18.5.2022. je pokopana kao usamljena starica na koju je sreća odavno zaboravila. Milka Perić, baka Crvenkapica iz Udbine, koju su tisuće ljudi upoznale zahvaljujući videu YouTube kanala TV Loki, umrla je kako je i živjela - potpuno sama. Milka Perić godinama je prezimljavala bez krova nad glavom i ogrjeva, imala je jedan obrok dnevno, ali je odbijala milostinju i do kraja života ostala veliki lokalpatriot. Udbinu nije htjela napustiti nikada, pa čak ni u najgora ratna vremena. Tijekom Oluje, tada 47-godišnja Milka, nakratko je otišla u Banju Luku, ali vratila se desetak dana nakon što je otišla. O Udbini i njezinim stanovnicima znala je sve. I svi su poznavali Milku. Sve nam to priča Robert Labrović, snimatelj i vlasnik YouTube kanala Loki TV, koji je svijet upoznao s Milkom. Zahvaljujući njemu, Milka je posljednjih nekoliko godina života dobila nešto ljubavi i suosjećanja, barem kroz poklone i pisma koja su joj slali gledatelji Loki TV-a. Na tom YouTube kanalu nalazi se mnoštvo videozapisa Milke u kojima se izmjenjuju bijes, ogorčenost, istinska ljubav prema životu i sreća usamljene starice kada ima koga počastiti kavom. S 13 ostala bez majke, sa 16 počela raditi u pilani. Život je Milki oduzeo gotovo sve - ljepotu, obitelj, dom i razum. Imala je samo 13 godina kada joj je umrla majka, a otac se uskoro oženio drugom ženom. "Imala je 16 godina kada su je primili u pilanu da radi kao pisarka, jer je imala predivan rukopis. Kažu da je bila izrazito lijepa i uvijek je nosila crveno", govori Robert Labrović o Milki. Nakon teške životne epizode u koju je, govori se, bio upleten direktor pilane, Milka je prebačena u pogon gdje je godinama radila teški fizički posao s muškarcima. Budući da je rođena i živjela u selu Tolići, nije mogla živjeti tamo i putovati na posao pa joj je pilana dodijelila baraku. U nekoliko videa starica opisuje pakao koji je prolazila kao maloljetna djevojka među radnicima pilane, pogotovo jer su joj dali sobu pored muškog zahoda. I sama je starica u videima Loki TV-a često ponavljala da se jako bojala u situacijama kada bi se radnici potukli u pilani pa je trčala i krila se u grmlju. Na poslu je, kaže Labrović, doživjela i nesreću kada joj je pila uhvatila kosu i počupala je. U nesreći je Milka izgubila i dio kose, a ubrzo nakon toga i razum. U pilani je postala predmet ismijavanja, a krajem osamdesetih otišla je u prijevremenu mirovinu. Od nesreće u kojoj je izgubila kosu nosila je kape, mnoštvo kapa po kojima je znaju svi koji su je vidjeli uživo ili na YouTubeu. Život joj je oduzeo sve. U Oluji je otišla, ali se brzo vratila. Robert Labrović kaže da se u rodni kraj Milka vratila nakon desetak dana iz Banje Luke u koju je izbjegla, a iz Udbine više nikad nije odlazila. Postala je samotnjak, počela kompulzivno sakupljati stvari i smeće, a tijekom posljednjih dvadeset i pet godina promijenila je nekoliko objekata u kojima je živjela. Sve su to bile napuštene kuće bez vode i struje. Baka Milka spavala je u mračnim, vlažnim i hladnim ruševinama u kojima je skupljala sve što bi drugi bacili. Kapu, odnosno više njih, nikad nije skidala. Robert Labrović kaže da joj je općina Udbina osigurala starački dom, ali je Milka odbila preseliti se. Bojala se kako će preživjeti bez svoje mirovine koja je do njezine smrti iznosila oko 1500 kuna. Starački dom osigurao joj je jedan topli obrok dnevno koji bi joj djelatnici ostavili na prozoru. Labrović kaže da ju je upoznao 2013. godine (upravo onda kada je objavljen video u kojemu govori kako joj smeta sunce, op.a) i omogućio da za usamljenu staricu iz Udbine sazna cijeli Balkan. Novinar kaže da su često razgovarali te bi Milka, nakon što istrese bijes i gorčinu u psovkama i prijetnjama, sjela na kavu i razgovarala kao i svaka druga osoba. "Znala je sve o svima. Toliko podataka ne može imati ni neka novinska agencija, vjerujte mi. Odlično je čitala, poznavala kraj i sve događaje koji su se odigrali tijekom njezinog života", kaže Labrović. "Postoji jedna zanimljivost. U Udbini su mi rekli da je Milka, u djevojačko doba izrazito lijepa djevojka, jednom na sajmu u Zagrebu radila kao hostesa za jednu švicarsku firmu i tom prilikom na poklon je dobila sat", dodaje Labrović. "Živim u kući od jedne žene koja je umrla u Beogradu" Svi koji su pogledali nekoliko videa s Milkom koje je snimio Robert Labrović morali su primijetiti da stalno spominje, kao da se opravdava, ruševnu kuću u kojoj živi. Kuća bez prozora, vrata, struje i vode bila je njezin dom. "Žena je umrla u Beogradu", ponavlja Milka podatak o vlasnici kuće u kojoj je provela neke od posljednjih godina života. Labrović kaže da je žena, zapravo, njezina pokojna tetka koja je izbjegla u Oluji. Milka je imala dva brata i sestru i pretpostavlja se da su se oni tijekom rata odselili u Srbiju. Milka je u videima često spominjala majku koja je umrla dok je bila dijete, oca kojemu je konj prebio nogu i maćehu za koju je govorila da je bila "vražja". Posljednjih devet godina, otkako je postala svojevrsna zvijezda Udbine, Milka je dobila empatiju i ljubav nepoznatih ljudi koji su je gledali na YouTubeu. Povremeno je dobivala pakete s hranom i odjećom, a mnogi su joj slali i nešto novca za kavu. U svakom videu u kojem bi joj Labrović predao kuvertu s novcem, starica je inzistirala da ga odvede na kavu i plati je. Više je voljela plaćati kavu drugima nego da njoj netko plati kavu. Milka Perić pokopana je u obiteljskoj grobnici u svom rodnom selu Tolići u općini Udbina. Pokop je financirala općina Udbina. Milka je sahranjena dostojanstveno. Bilo bi lijepo vjerovati da je konačno dobila sav mir, toplinu i ljepote koje je odavno zaslužila, a život joj nije pružio. |
|
Breštani
|
LIKA I LIČKA SELA BREŠTANE I MEKINJAR POD ZABORAVOM
Autor: LIKA BAŠ DANAS Datum objave: Danas vas sa objektivom moje kamere vodim u Lička sela Breštane i Mekinjar donji. I ova sela zaboravljena su od ljudi pa pogledajte. |
Bunić
|
LIKA - LIČKO POLU NAPUŠTENO SELO BUNIĆ.
Datum objave: 18.3.2021. Autor: Mijo Jaić Opis. Danas smo u Ličkom povijesnom selu Buniću koje je smješteno na kraju Krbavskog polja. Na cesti je Korenica Gospić... |
LIKA - BUNIĆ RODNO SELO GLUMCA RADE ŠERBEĐIJE
Autor: LIKA BAŠ DANAS Datum objave: 5.12.2025. Opis. Danas vas vodim u Ličko selo Bunić selo u kojem se je rodio glumac i pjesnik Rade Šerbeđija. Danas živi u Istri i Valbandonu blizu Pule gdje je napravio kuću |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
BOŽIĆ, Vlado: Obrambene špilje Krbavskog polja. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 39 No. 1, 2012. (PDF)
- SAŽETAK; Krbavsko polje, kao i druge naše krajeve, od 15. do 17. st. stalno je napadala osmanlijska vojska. Nakon Kosovske bitke (1389.) Osmanlije su se preko Bosne zalijetavali u Hrvatsku i preko nje u Sloveniju i Austriju, što su djelomično ostvarivali i preko Krbavskog polja. Udbinu su poharali 1460., hrvatsku vojsku porazili 1493. na Krbavskom polju, a od 1527. do 1689. stalno vladali Krbavom. Najvjerojatnije u prvim osmanlijskim prodorima na Krbavu, tj. u 15. i 16. st., narod se sklanjao po špiljama. Do sada su speleolozi po rubu Krbavskog polja našli više špilja u kojima je bio zbjeg jer su na njihovim ulazima sagrađeni obrambeni zidovi. Na sjevernom rubu Krbavskog polja nalaze se Zelena i Kulina pećina, na zapadnom dijelu Dabina pećina, na istočnom Zidana pećina. Na prilazima Krbavskom polju, na sjeveru, u Kozjanskoj dragi nalazi se Vranova pećina, a na južnom prilazu Ivanova pećina. Nažalost, ni o jednoj od tih špilja nema nikakvih podataka iz doba njihova korištenja. Prvi podatci o njima potječu tek iz 19. st. kada špilje već odavno nisu korištene.
- SAŽETAK: Autor u radu daje prikaz čimbenika koji su u interakciji doveli do najvećeg poraza hrvatske vojske u sukobima s Osmanskim Carstvom. Prikazan je jedan do sada neiskorišteni zapis o bitki, a zatim je napravljen osvrt na vojni ustroj Osmanlija čiji je izdanak bio Jakub-paša Hadum. Na hrvatskoj strani nije bilo ni jedinstva, ni naoružanja, ni uvježbane vojske, a ni osigurane opskrbe. Kad se tome pridoda naivna taktika bana Derencsényija, uz takve okolnosti poraz Hrvata bio je jedini mogući ishod. Posebno je obrađen pokolj pješaka čiji je uzrok vjersko-psihološke prirode. U nastavku je dan izračun broja sudionika i žrtava, kao i opis naoružanja dviju vojski. Na kraju su prikazane ličnosti Jakub-paše i Anža Frankopana, te neki manje poznati historiografski radovi.
Ostali izvori
SMOLČIĆ, Marin: Lički rezervat zadnjih godina prilično je ugrožen i zapušten. Ima li nade za Laudonov gaj? Novi list, 19.2.2022.
