|
|
|
|
-
ENGLISH SUMMARY:
- |
-
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
|
Stari grad Čovka
Čovka je bio posjed i tvrđava u srednjovjekovnoj Humskoj župi (kojoj je glavno naslje bio Ripač) izgrađena sjeveroistočno od današnjega mjesta Kulen Vakufa u Gornjem Pounju. Po položaju nalazila se upravo na granici prema župama Lapcu, Velikom Psetu i Nebljusima. Od Lapačke župe dijelila ju je Una, od Velikog Pseta šumovita gora Čava, koja na južnom kraju prelazi u planinu Osječenicu, a od Nebljuške župe visoki Ljutoč s Dulibom. Stoga je i Čovka zauzimala u jednom dijelu visoko planinsko tlo, a u onome prema Uni pitome ratarske zemlje, nekoliko stotina metara niže od visoravni. U spomenicima navode se kao područna sela na tom posjedu Sraka, Sračica, Gornje selo, Gočići i Stripar Gornji i Donji. Ona su ležala na nižoj zemlji uz Unu, gdje su danas Rajnovci i Orašac. Na njima su zapisane plemenite obitelji Vitanovići, Špirančići i Orlovići (Orlovci, Orlovčići; jedna grana Orlovića zvala se Orlovići Čovski). Iz dviju posljednjih potekli su visoki hrvatski upravni činovnici potkraj 15. i u toku 16. st. (Špirančić, banovac u Kninu oko 1500., Juraj Špirančić, knez ili župan humski oko 1460., Dujam Orlovčić, župan humski 1494., Gregor Orlovčić, kapetan senjski 1526., koji je vodio hrvatsku vojsku u boju na Mohačkom polju i ondje poginuo). Dio Čovke pripadao je i kralju, koji je ondje sagradio vrlo jaku tvrđavu, na visoku položaju iznad tjesnaca, kojim je vodila cesta s gornjih polja od Vrtoča, Lipe i Bjelaja ispod gore Čave na Unu kod Ostrovice. Prema svojem smještaju imala je osobitu važnost, jer je bila dio tvrđavnoga vijenca, koji su u gornjem Pounju i u sjevernom kraju Dinare sagradili kraljevi, da bude obrana od neprijatelja, koji je dolinom Unca i dobrim planinskim putovima lako mogao prodrijeti u Pounje i Pokrčje. U tom tvrđavnom vijencu bile su i jake utvrde u Ripču, Rmnju, Uncu, Srbu, Kninu i Labu, a njemu su pripadala i manja utvrđenja pojedinih plemića, kao što su u blizini Čovke bila u Lipi (Vranograč), Kliševiću, Orašcu, Teočaku, Bjelaju i Ostrovici. Pojedine od svojih tvrđava kraljevi su davali povremeno u zalog svojim dostojanstvenicima. Tako je Čovka neko vrijeme pripadala i Hermanu Celjskom, a poslije njega Nikoli Frankopanu (godine 1426 dao je krlaj Sigismund s jos nekim gradovima i Čovku Nikoli Frankopanu u zalog). U početku 16. st. Čovku je stekla jedna grana Orlovčića, koja je po njoj nosila i svoj plemićki pridjevak. Orlovići su bili zadnji gospodari grada, jer su Gornje Pounje s Čovkom Turci osvojili 1524. bez borbe, pošto su već prije toga mirnim putem stekli susjedni Vrliki Pset i Unac. Tvrđavu u Čovki ubrzo su napustili, te je i naselje ispod nje prešlo na zemljište u blizini, gdje je okolno stanovništvo, koje je primilo islam, nastanilo Ostrovicu, Kulen Vakuf i Orašac. Ostalo pučanstvo na tome području, koje je ispred Turaka ostavilo svoje domove, prebjeglo je u sjevernije sigurnije strane, osobito u okolinu Bihaća, gdje je u ondješnjem tvrđavnom vijencu našlo za neko vrijeme zaštite.
Kako je Čovka ostala pusta, kasnije nije više ni nastanjivana i ovaj je grad i kraj ostao napušten sve do kraja 17. stoljeca, kada se ovamo naseliše muslimani iz Like. Krajem toga stoljeća dosli su ovamo iz nepoznatog kraja i bezi Kulenovići. U Čovki je podignuta palanka i kula, u koju se naselila jedna grana Kulenovića i dobila nadimak Čovke, kao nekada Orlovići. Palanka Čovka imala je svoju posadu, a bila je u sastavu Ostrovičke kapetanije, kojom su zapovijedali kapetani iz obitelji Kulenovića. Ta je palanka napuštena iza 1791., kada je i kapetan prenio svoje sijelo iz Ostrovice na Prkose, selo udaljeno kojih 40 minuta od Čovke. Bezi Kulenovici Čovke ostali su u svojoj kuli sve do 1876. godine. Samo jaki podori stare tvrđave pokazuju još i danas, gdje je ona stajala. Tu je sačuvano i njeno ime, koje su vjerno održali okolni starosjedioci koji su preuzeli novu islamsku vjeru. Iz onoga naselja, koje je iz Čovke pred Turcima umaklo u bihaćku okolinu, prešlo je 1562. desetak obitelji (Orlovići, Babići, Šimanovići, Mavračići, Ardići, Pipići, Prebendari, Hercezi) pod Okić, gdje su naselili tada pustu Zdenčinu u današnjoj Hrvatskoj. Oni su svi dobili pridjevak Hrvati, koji imaju i danas. U taj novi kraj oni su donijeli ikavski govor i čakavsko narječje, koje su im potomci do danas donekle sačuvali. U tom govoru sastavljena je i listina, koju je glagoljicom napisao 1469. knez Juraj Špirančić u gradu Čovci. IZVOR Hrvatska enciklopedija (HTML) |
Selo. Čovka je danas selo, do koga vodi cestica koja se odvaja od ceste Kulen-Vakuf – Bosanski Petrovac na desnu stranu idući iz Kulen-Vakufa, blizu završnog sedmog kilometra. U tome selu vide se danas ostaci grada Čovke i Kulenovića kule, koja je izgorjela za vrijeme ustanka u Krajini. Vatru na toj kuli naložio je Jovica Zorić nadimka Šljivar, kmet bega Kulenovića Čovke.
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|