Arilje

Znamenitosti

Crkva Sv. Ahilija. Ariljska crkva posvećena je episkopu Ahiliju iz Larise (Grčka), vatrenom borcu protiv arijanske hereze i sudioniku prvog Vaseljenskog sabora (prvi ekumenski crkveni sabor) u Nikeji 325. godine. Bog ga je proslavio pobjedom nam Arijem, učinivši čudo da na Ahilijevo ispovijedanje istine poteče voda iz kamena. Hram Svetog Ahilija tijesno je vezan za dinastiju Nemanjića, prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Savu i nesretnog kralja Dragutina. I danas dominira jezgrom zapadnosrpske varošice Arilja.
Arhitektura. Prema svojim arhitektonskim svojstvima pripada raškoj stilskoj grupi koja je obliježila 13. stoljeće usklađenim spojem romaničke obrade vanjštine i bizantske prostorne koncepcije. Ona je jednobrodna, jednokupolna građevina s vanjskom i unutrašnjom pripratom, naosom, bočnim pjevnicama postavljenim u ravnini središnjeg traveja (element crkvenoga broda, polje na svodu omeđeno uzdužnim i poprečnim lukovima) i tročlanim oltarskim prostorom čija se apsida završava polukružno, dok su istočni zidovi i đakonina ravni. Kupola je na pandativima i oslanja se na lukove nošene pilastrima uzidanim u bočne zidove naosa. Nadsvođena je bačvastim (poluobličastim) svodovima na čijem se presjeku iznad središnjeg traveja uzdiže vitka konstrukcija kupole čiji je visoki tambur, kružnog presjeka, postavljen na izvanredno masivno postolje. Čak i s naknadno, najverojatnije u 14. stoljeću, dozidanom pripratom hram Svetog Ahilija u Arilju ima oblik slobodnog krsta u krugu, mističnog simbola koji je obilježio srpsko graditeljstvo 13. stoljeća.
Ukupni utisak bio je dodatno naglašen slikanim dekorativnim ornamentom terakota crvene boje, čiji se ostaci i danas vide na tamburu kupole i kvadratnom postolju na koje ovaj naliježe. Ornament je bio nanesen na svijetlo oker ili blijedoružičastu žbuku kojom je prethodno ožbukana čitava fasada. Slikanje fasada u stilu bizantskog ćelijastog sloga, tehnike zidanja naizmjeničnim redovima kamena i opeke, na romanički obrađenim zidovima čini crkvu Sv. Ahilija u Arilju jedinstvenom građevinom 13. stoljeća na ukupnom području bizantskog svijeta, obzirom da nema sačuvanog prijmera neke pravoslavne bogomolje iz te epohe čija fasada je u potpunosti bila ukrašena na ovaj način.
Fresko slikarstvo. Pored arhitektonskih vrijednosti i povjesnog značaja, crkva se ističe kao galerija dragocijenih fresaka. Najzanimljiviji dio fresko-ansambla čine portreti vladara iz loze Nemanjića, zatim njihovih srodnika i svih arhiepiskopa od osnivanja nezavisne srpske crkve. Najveću pažnju privlače portreti na južnom dijelu unutrašnje priprate. Stojeće figure ktitora kralja Dragutina s modelom crkve u rukama, freska iznad mirotočivog groba Dragutinovog mladjeg sina Urošica, kao nedvosmisleni dokument kraljeve ktitorske aktivnosti i ilustracija međusobnog uvažavanja (u vrijeme oslikavanja crkve braća su živjela u slozi) jedan je od najljepših idealiziranih portreta vladarske braće Milutina i Dragutina u pratnji žene ugarske princeze Kateline. Dragutin je prikazan u raskošnom kraljevskom ornatu ukrašenom dragim kamenjem, dok je kralj Milutin, tadašnji vladar Srbije prikazan sa znacima kraljevskog dostojanstva. Ovdje se po prvi put u povijesti srpskog freskoslikarstva pojavljuje jedno novo ikonografsko rješenje. Do tada je bilo uobičajeno da na ktitorskim prikazima (predstavama) Bogorodica ili svetitelj zaštitnik privode ktitora pognute glave s modelom hrama u rukama, Hristu na prestolu. Ovdje je Sin Gospodnji naslikan smanjen u medaljonu između glava uspravljenih, frontalno okrenutih kraljeva, koje blagosilja podignutim rukama. Predstave ova tri lika zauzimaju posebno mjesto u razvoju srpskog srednjovjekovnog portreta.
Freska Svetog Arhangela Gavrila, nazvana Plavi Anđeo (Ariljski anđeo), otmjenog svijetlog lika u blistavoj, jednostavnoj tunici, inkarnacija je ideje Gospodnjeg povjerenika nestvarne ljepote i veličanstvene plemenitosti. Sigurno postavljena figura Arhangela, jasno izraženog karaktera sa snažnom muskulaturom i bogatom odorom ratnika, izuzetne je likovne vrijednosti. Pripada najužem krugu remek djela starog srpskog slikarstva. Povijesni značaj imaju i portreti Dragutinovih sinova – Vladislava i Urošica, a prikazi srpskih arhiepiskopa i pripadnika nemanjićke loze kao i portreti moravičkih episkopa i mitropolita, čine jednu od najznačajnijih skupina zidnih slika, preko kojih se prepoznaju zanimljivi likovi srpske prošlosti. Na suprotnoj sjevernoj strani nalazi se scena upokojenja episkopa Merkurija (koji je imao značajnu ulogu u radovima na hramu) i prikaz Sabora Stefana Nemanje, koji se ubrajaju u najznamenitije povijesne kompozicije.
Autori ariljskih fresaka nisu poznati po imenu, ali su porijeklom iz Soluna. U stilskom i ikonografskom pogledu ovaj živopis je djelo koje najavljuje prekretnicu u razvoju srpskog zidnog slikarstva. On je vijesnik novog stila, kojim će dvorska slikarska radionica kralja Milutina obilježiti slikarsku umjetnost Srbije prvih desetljeća 14. stoljeća.
Ostalo. U Ariljskom hramu je sahranjen Dragutinov mlađi sin, princ Urošic. Što ukazuje na značaj hrama za samog kralja i mogućnost da se neki od dvorova nalazio u blizini Arilja. Ono što ariljski hram nedvosmisleno izdvaja od ostalih zadužbina Nemanjića izgrađenih u ovoj epohi je pored njegove svojevrsne visine i nedostatak kule zvonika nad vanjskom pripratom što je obilježje svih episkopskih sjedišta, ulaz na južnoj strani umjesto uobičajenog na zapadnoj.
Za razliku od ostalih crkvi Nemanjića građenih u 12. i 13. stoljeću, koje nisu bile katedralni hramovi namijenjeni velikom broju vjernika, crkva u Arilju je imala tu namjenu, sazidana je na uzvišenju s koga je bila vidljiva izdaleka. Ukupan utisak bio je dodatno naglašen slikanim dekorativnim ornamentom terakote, crvene boje čiji se ostaci i danas vide na tamburu kupole i kvadratnom postolju na koje ovaj naliježe. Dekorativni element je bio nanesen na svijetlo oker ili ružičastu žbuku.
U doba Cara Dušana, Moravička episkopija podignuta je u rang mitropolije, po proglašenju Srpske Patrijaršije 1346. godine.
Mitropolija u Arilju i manastirsko bratsvo podijelili su sudbinu svog naroda i države u strašnom naletu Osmanlija vođenih Mehmedom II Osvajačem Carigrada. Morali su proći skoro dva stoljeća da bi tek krajem 1640-ih godina ponovo oživjela mitropolija u Moravici. Međutim, stalni sukobi između Austrije i Turske bili su pogubni po Srbiju. Ariljska zvona oglasit će se ponovo tek 1833. godine. Ali ovog puta ne s mitropolije već samo s parohijske crkve.
Sredinom 19. stoljeća napravljeni su mnogi popravci (izmijenjena je kupola). 

Konak serdara rujanskog Jovana Mićića iz 1823. god. i Stara škola iz 1834.god. nalaze se u samom centru grada uz crkvu Sv. Ahilija. Konak je u zapuštenom stanju, a stara škola se nakon obnove koristi se kao Gradska galerija.

​Kulturista ep. 57 - Arilje - Kulturistička slagalica
Datum objave: 10.9.2021. Autor: Kulturista / Coolturista

IZVOR  Turistička organizacija regije Zapadna Srbija: ​Arilje: Kulturno-istorijsko nasleđe (na WEB-Archive; Arhivirano iz originala na datum 19.9.2011.

Ni kiša ni curenje ulja neće sprečiti Radovana da istraži prirodne lepote Arilja | Izazovi Avanturu
Autor: Izazovi avanturu Datum objave: 16.8.2020.
Ops. Ni kiša ni curenje ulja neće sprečiti Radovana da istraži prirodne lepote Arilja | Izazovi Avanturu Izazovi Avanturu i Radovan Kovač vas ove nedelje vode u Arilje. Ovaj kraj je poznat po nizu prirodnih lepota a Radovan je rešio da vam pokaže vodenu pećinu i vodopad na reci Panjici. Tokom uspona na Gradinu, kiša je (bezuspešno) probala da stigne Radovana ne samo dok se peo već i u povratku. Drugi dan je bio mnogo mirniji, a naša ekipa je obišla Veliki Rzav, vidikovac Orlovača i na kraju smo avanturu završili u banji Visočka. Zahvaljujemo se Turističkom Info centru Arilje na pomoći u realizaciji emisije i Lazaru Jovanoviću na ustupljenim kadrovima Velikog Rzava. Kontakt email: [email protected] Subscribe to Izazovi Avanturu : http://bit.ly/IzazoviAvanturu Izazovi Avanturu 2019. All rights reserved. Uključi da dobijaš obaveštenja za nove emisije! 📽 Glavni kreator emisije "Izazovi Avanturu" Radovan Kovač 📽 Proizvodnja: http://www.videoprodukcija.rs Zaprati instagram Izazovi Avanturu Radovan Kovač:   / radovankovac_izazoviavanturu    Zaprati facebook Izazovi Avanturu Radovan Kovač:   / izazoviavanturu   Poseti sajt www.izazoviavanturu.com

Oaza ep.85 - Kanjon Panjice / Vodena pećina / Arilje
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 4.11.2024.
Opis. Skrivena prirodna oaza nedaleko od Arilje i staza uz reku koju svako treba da poseti!

Dobrače

​Manastir Klisura

Manastir Klisura u Dobračama, nalazi se na lijevoj obali rijeke Moravice, između kamenitih stijena i planina, 13 km udaljen od Arillja na cesti Arilje-Ivanjica. Ime manastira potiče od zemljopisnog položaja– klisure rijeke Moravice.
Manastir je gradjen na temeljima neke stare crkve, a tijekom svoje burne prošlosti više puta je rušen i obnavljan. Danas živi kao ženski manastir. Po pretpostavci koja nije nije ni dokazana niti opovrgnuta manastir Klisura je zadužbina Sv. Save. Najznačajniji objekt manastirskog kompleksa je crkva posvećena svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu. Crkva je podignuta u 13. stoljeću po uzoru na tadašnju episkopsku crkvu u Arilju. Pripada stilu raške škole s nešto jače naglašenom kupolom i konstruktivnim rješenjima. Tlocrtno je to jednobrodna bazilika s polukružnom oltarnom apsidom na istoku i pripratom na zapadu.
Unutrašnjost hrama prekrivaju freske i ikone koje su oslikali poznati ikonopisci Simeon Lazović i Dimitrije Pesniković. U crkvi se čuva zbirka ikona različitog porijekla iz 18. i 19. stoljeća. U izradi portala majstori duboresci su ostvarili veliki domet.
Manastir Klisura ima povijesnu, arhitektonsku i umjetničko-spomeničku vrijednost, i svjedoči o karakterističnom umjetničkom stvaralaštvu i kulturnim prilikama u jugozapadnom dijelu Srbije. Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograd manastir Klisura je stavljen pod zaštitu države.

Oaza ep.86 - Dobrače /Arilje
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 11.11.2024.
Opis. Selo sa mnogo dece! Svaka porodica ima bar troje, neke i petoro dece! Pogledajte kako zivi jedno srpsko selo kod Arilja. 🇷🇸

IZVOR  Turistička organizacija regije Zapadna Srbija: ​Arilje: Kulturno-istorijsko nasleđe (na WEB-Archive; Arhivirano iz originala na datum 19.9.2011.

Brekovo

Crkva Sv. Nikole. U selu Brekovo, koje se nalazi 20 km jugozapadno od Arilja, u 13. stoljeću podignuta je crkva Sv. Nikole. Na njeno srednjovjekovno porijeklo upućuju neki arhitektonski elementi i narodna tradicija. Crkva ima tlocrt jednobrodne građevine s polukružnom oltarnom apsidom na istočnoj strani, dok se nad središnjim dijelom uzdiže kube kružne osnove. Crkva je opsežnije obnovljena 1795. godine. Očuvane freske koje prekrivaju sve unutarnje zidne površine oltarnog prostora i naosa potječu iz prve polovine 17. stoljeća. Središnjim dijelom crkvene porte dominira spomenik Aleksandra I Karadjordjevića, u obliku obeliska, koji su Brekovci dva puta podizali i jednom rušili. Prvo je podignut 1940. godine u znak zahvalnosti velikom strategu u oslobodilačkim ratovima (1912.-1918. ) i ujedinitelju južnih Slavena. Po uspostavi nove vlasti nakon Drugog svjetskog rata, srušen je do temelja 1946. godine. Ponovo je obnovljen 1997. godine. Crkva Sv. Nikole se nalazi pod zaštitom države kao Spomenik kulture od velikog značaja.

Zavičajni etnološki muzej. Mihailo Gavrilović iz Brekova osnovao je 1980. god. u prizemlju svoje kuće Zavičajni etnološki muzej. Etnološka zbirka broji od 800-1000 predmeta sakupljanih nekoliko desetljeća. Eksponati su: kovani novac, odjevni predmeti, pribor za jelo, alat i pribor za rad starih zanata i oruđa u poljoprivredi. Među eksponatima je prangija kojom su Brekovci oglašavali mobilizaciju, vjerske praznike, narodne sabore i otvaranje škole. Među sakupljenim predmetima se nalazi stara kubura iz Javorskog rata (1876), sablja, britva, mačeta, duvan-kesa, javorove gusle, đačka torbica i tablica i mnogo drugih predmeta. Čitava zbirka Muzeja u Brekovu je zaveštana (testamentom ostavljena) crkvi Sv.Nikole.

Specijalni rezervat prirode "Veliki Rzav"

VELIKI RZAV i BOG Banja u Specijalnom rezervatu/Visočka banja/Sportske igre mladih/PD SUNČEVICA/
Autor: Sa Vanjom u planine Datum objave: 8.6.2025.
Opis. Nastavljamo sa novom epizodom naše emisije. Vanja vas vodi u Specijalni rezervat prirode Veliki Rzav/ Lekovitost Visočke banje/ Sportske igre mladih u Latvici/ Dani planinara u Arilju i PD Sunčevica/ Krčma Kod Jara na Velikom Rzavu/ /EKOVIZIJA/AVN + produkcija, TV Galaksija 32, Sve na dlanu, Vanja Nikolić - EKO putnica, snimatelji: Branko Blagojević, Srđan Obradović i Goran Nedeljković, Milena Petrović - scenarista, montaža Nenad Nikolić, organizator Jovana Atanasijević, postprodukcija Igor Panić - Ekovizija 2025.