BANOVINA (BANIJA)
|
|
UvodBanija, Banovina ili Banska krajina je brdovito odručje između rijeke Kupe i Une te Petrove gore. Nekada je bila dio Vojne krajine u Hrvatskoj (na teritoriju I. banske regimente sa sjedištem u Glini i II. banske regimente sa sjedištem u Petrinji), a od 1704. nalazila se pod neposrednom upravom bana. Otud i njezina imena: Banija, Banska krajina, Banska zemlja, Banovina.
ENGLISH SUMMARY: Banija (Banovina)
- |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području
Oglašavajte ovdje:
|
Ime
|
Banija ili Banovina? Krešimir Sučević-Međeral, ponajbolji hrvatski kvizaš i doktor lingvistike u svojoj se objavi na društvenoj mreži, 2021. godine dotaknuo dileme o imenu ovoga kraja. "Rasprava 'ne može biti Banija, to je srpski" dobar je primjer koliko nas je teror stava 'postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći' doveo do paranoje. Naziv Banovina u javnom se diskursu počeo forsirati tamo negdje 1992. Štoviše, poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove se Banijska ratna praskozorja", započeo je tad Krešo. "Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo). Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo - kraljevina i carstvo - carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika", pojasnio je dalje. "Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline", dodao je. "Potonje nam dokazuje još jedan apsurd - Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski. Da stvar bude bolja, u srpskom jeziku se područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije. Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom 'krivogovora'", zaključio je tad Krešimir. |
Potres kod Petrinje 2020.
|
Potres kod Petrinje 2020. magnitude 6,4 MW i 6,2 ML pogodio je u utorak, 29.12.2020. godine Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. Maksimalni intenzitet osjećaja procijenjen je na od VIII. (jako štetno) do IX. (razorno) stupnja na europskoj makroseizmičkoj ljestvici. Ovom su događaju prethodila tri velika potresa, od kojih najjači magnitude MW 5,2. Nakon ovoga, uslijedila je serija nekoliko desetaka potresa, od kojih najjači onaj magnitude 4,8. Poginulo je sedmero osoba, od toga petero u Majskim Poljanama, a preostali u Žažini i Petrinji. Potres se, osim u cijeloj Hrvatskoj, osjetio i u dijelovima Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Prva izvješća pokazala su da su u Petrinji i okolnim selima uništene mnoge zgrade. Epicentar potresa bio je u Strašniku. Dubina potresa iznosila je 10 km.
PROČITAJ VIŠE Potres kod Petrinje 2020. Wikipedija (hr) Uzroci potresa Hrvatski geološki institut objavio je izvješće u kojem je opisao kako je došlo do razornih potresa na području Petrinje, Siska i Gline u prosincu 2020. i siječnju 2021.: Aktivnu tektoniku čitavog prostora Hrvatske pa tako i šireg epicentralnog područja Pokupsko - Petrinja - Sisak uzrokuje kontinuirano kretanje Jadranske litosferne mikroploče (Adrije) prema sjeveru. Zbog toga u gornjim dijelovima Zemljine kore, na kontaktu Dinarida i Panonskog bazena, dolazi do velikih naprezanja. Kad naprezanje dosegne kritičnu razinu, dolazi do (re)aktiviranja pojedinih rasjeda iz tog sustava, odnosno naglog pokretanja kilometarskih blokova kore dimenzija od nekoliko stotina do tisuća kubičnih kilometara, uslijed čega se oslobađa ogromna energija pa nastaju potresi. Prema preliminarnim geološkim analizama znanstvenika i stručnjaka Hrvatskog geološkog instituta, koje se temelje na geološkim kartama, brojnim podatcima s terena koji su objavljeni u medijima, terenskoj prospekciji, raspoloživim seizmološkim te preliminarnim satelitskim podatcima, potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 28.12.2020. aktivirao je sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline. Razvidno je da se radi o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida. Oba rasjedna sustava sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strike-slip). Jedan je manje poznati rasjed koji je ovom prigodom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed. Takav sustav rasjeda školski je primjer deformacija koje nastaju u stijeni uslijed kompresijskog naprezanja po osi sjever - jug. Oba rasjedna sustava prikazana su na Osnovnoj geološkoj karti Republike Hrvatske 1:100.000, list Sisak koju je izradio Zavod za geologiju HGI (Pikija, 1987) te na preglednoj geološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (HGI, 2009). Zbog velike količine oslobođene energije pri kretanju rasjednih krila, rupture u stijenama manifestirale su se i na površini terena pa na širem epicentralnom području duž rasjednih linija nalazimo razne površinske manifestacije tog kretanja i vibriranja terena: otvorene pukotine i paraklaze, izlijevanje fluida, pješčane vulkane uslijed likvefakcije u porječju Kupe i Save, deformacije površine terena i infrastrukturnih linijskih objekata te brojne druge, za naše prostore dosad neuobičajene pojave, koje mogu uzrokovati i razne naknadne geohazardne događaje. Dio deformacije površine terena između Petrinje i Gline vjerojatno su posljedica urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20 stoljeća i nisu adekvatno sanirani (zatrpani). Više podataka i detalja o aktiviranom sustavu rasjeda bit će dostupno po završetku terenskih istraživanja timova HGI. AUTOR Dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik HGI |
Karta koja pojašnjava uzroke potresa na Banovini 2020. godine
Autor: Hrvatski geološki institut, Zagreb 
Karta Američkog geološkog zavoda
Naziv izvornika: Shakemap from USGS for the magnitude 6.4, maximum intensity 6.826 earthquake near en:Usgs Neic Shakemap (2 km SSE of en:Petrinja, Croatia), 10.0 km depth. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodni običaji
|
Petrinjski betlemaši U badnjoj noći Petrinjci s veseljem dočekuju betlemaše - čestitare koji maskirani u Vraga, Adama, Evu, Anđela i Boga izvode igrokaz navještavajući rođenje Spasitelja. Od 2015. godine ovaj revitalizirani običaj uvršten je na popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. |
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je jedini grad u Hrvatskoj na rijeci Uni. Razvučena je između obale rijeke Une i brda Djed. Prvi puta se spominje 1240. godine.
Povijesni pregled. Najstariji pisani dokumenti koji govore o Kostajnici i njenoj okolici su isprave koje knezovima Vodičkim (1200.) kasnije knezovi Babonići - Blagajski pišu ugarsko-hrvatski kraljevi. Knezovi Vodički tijekom 13. stoljeća proširuju svoje posjede na područje između Une, Žirovca, Zrinske gore te Hrvatske Kostajnice. Godine 1218. godine Andrija II. potvrđuje knezovima Babonićima prava i posjede u Pounju.
Prvi put u povijesti Kostajnica se spominje 1240. godine, u ispravi meštra templarskog reda u Dubici, a kojom se potvrđuje kupovina neke zemlje u dubičkom kotaru. Opisujući zemlju, isprava govori da njena međa "... dolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu..."
Prvi put u povijesti Kostajnica se spominje 1240. godine, u ispravi meštra templarskog reda u Dubici, a kojom se potvrđuje kupovina neke zemlje u dubičkom kotaru. Opisujući zemlju, isprava govori da njena međa "... dolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu..."
IZVORI I LITERATURA
|
BOGNAR, Andrija; BLAZEK, Ištvan: Neke osnovne geomorfološke osobine Banijskog pobrđa. Acta Geographica Croatica, vol. 22., br. 1., 1987, str. 19-25. (PDF)
|
|
