 |
  |
|
O kraju ...
Potres kod Petrinje 2020.
|
Potres kod Petrinje 2020. magnitude 6,4 MW i 6,2 ML pogodio je u utorak, 29.12.2020. godine Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. Maksimalni intenzitet osjećaja procijenjen je na od VIII. (jako štetno) do IX. (razorno) stupnja na europskoj makroseizmičkoj ljestvici. Ovom su događaju prethodila tri velika potresa, od kojih najjači magnitude MW 5,2. Nakon ovoga, uslijedila je serija nekoliko desetaka potresa, od kojih najjači onaj magnitude 4,8. Poginulo je sedmero osoba, od toga petero u Majskim Poljanama, a preostali u Žažini i Petrinji. Potres se, osim u cijeloj Hrvatskoj, osjetio i u dijelovima Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Prva izvješća pokazala su da su u Petrinji i okolnim selima uništene mnoge zgrade. Epicentar potresa bio je u Strašniku. Dubina potresa iznosila je 10 km.
PROČITAJ VIŠE Potres kod Petrinje 2020. Wikipedija (hr) Uzroci potresa Hrvatski geološki institut objavio je izvješće u kojem je opisao kako je došlo do razornih potresa na području Petrinje, Siska i Gline u prosincu 2020. i siječnju 2021.: Aktivnu tektoniku čitavog prostora Hrvatske pa tako i šireg epicentralnog područja Pokupsko - Petrinja - Sisak uzrokuje kontinuirano kretanje Jadranske litosferne mikroploče (Adrije) prema sjeveru. Zbog toga u gornjim dijelovima Zemljine kore, na kontaktu Dinarida i Panonskog bazena, dolazi do velikih naprezanja. Kad naprezanje dosegne kritičnu razinu, dolazi do (re)aktiviranja pojedinih rasjeda iz tog sustava, odnosno naglog pokretanja kilometarskih blokova kore dimenzija od nekoliko stotina do tisuća kubičnih kilometara, uslijed čega se oslobađa ogromna energija pa nastaju potresi. Prema preliminarnim geološkim analizama znanstvenika i stručnjaka Hrvatskog geološkog instituta, koje se temelje na geološkim kartama, brojnim podatcima s terena koji su objavljeni u medijima, terenskoj prospekciji, raspoloživim seizmološkim te preliminarnim satelitskim podatcima, potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 28.12.2020. aktivirao je sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline. Razvidno je da se radi o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida. Oba rasjedna sustava sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strike-slip). Jedan je manje poznati rasjed koji je ovom prigodom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed. Takav sustav rasjeda školski je primjer deformacija koje nastaju u stijeni uslijed kompresijskog naprezanja po osi sjever - jug. Oba rasjedna sustava prikazana su na Osnovnoj geološkoj karti Republike Hrvatske 1:100.000, list Sisak koju je izradio Zavod za geologiju HGI (Pikija, 1987) te na preglednoj geološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (HGI, 2009). Zbog velike količine oslobođene energije pri kretanju rasjednih krila, rupture u stijenama manifestirale su se i na površini terena pa na širem epicentralnom području duž rasjednih linija nalazimo razne površinske manifestacije tog kretanja i vibriranja terena: otvorene pukotine i paraklaze, izlijevanje fluida, pješčane vulkane uslijed likvefakcije u porječju Kupe i Save, deformacije površine terena i infrastrukturnih linijskih objekata te brojne druge, za naše prostore dosad neuobičajene pojave, koje mogu uzrokovati i razne naknadne geohazardne događaje. Dio deformacije površine terena između Petrinje i Gline vjerojatno su posljedica urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20 stoljeća i nisu adekvatno sanirani (zatrpani). Više podataka i detalja o aktiviranom sustavu rasjeda bit će dostupno po završetku terenskih istraživanja timova HGI. AUTOR Dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik HGI |
Karta koja pojašnjava uzroke potresa na Banovini 2020. godine
Autor: Hrvatski geološki institut, Zagreb 
Karta Američkog geološkog zavoda
Naziv izvornika: Shakemap from USGS for the magnitude 6.4, maximum intensity 6.826 earthquake near en:Usgs Neic Shakemap (2 km SSE of en:Petrinja, Croatia), 10.0 km depth. |
IZVORI I LITERATURA
ŠKILJAN, Filip: Kulturno-historijski spomenici Banije: s pregledom povijesti Banije od prapovijesti do 1881. godine. Monografija. Zagreb: Srpsko narodno vijeće. Zagreb, 2008. (PDF)
- Sažetak; U knjizi »Kulturno-historijski spomenici Banije autor daje kratak pregled povijesti Banije (Petrinja, Glina, Dvor, Kostajnica i Sisak), a potom potanko obrađuje pojedine lokalitete od prapovijesti do kraja 19. stoljeća uz slikovne priloge. Autor obrađuje prapovijesna nalazišta, rimskodobne ceste i nadgrobne natpise, srednjovjekovne utvrde te pravoslavne i katoličke crkve.
