DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Bilećke Rudine

Facebook instagram youtube email

BOSNA I HERCEGOVINA > Hercegovina > Bilećke Rudine

Općenito o kraju

Uvod

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Naselja

Područje Bileće obuhvaća sljedeće seoske općine: Anđelići* (uz temeljno naselje obuhvaća i sela Budoši, Dubočani i Vrbno), Baljci (Donji Baljci, Čardak, Okolišta, Radmilovića Dubrava i Sliva), Bileća (Čukovići, Doganja, Duboki Do, Dubovac, Golubinke, Grabovica, Ljeskovi Do, Ljubišići, Mala, Mala Kula, Plužine, Podosoje, Podubovac, Selište, Šobadine, Torić i Vodenik), Čepelica (Brajašev Do, Hajdarhodžići, Pod Gradinom, Potprisoje, Ružić-Njive, Vranja Dubrava i Zadublje), Domaševo (Mušići, Podi i Potprisoje), Fatnica (Bačevica, Čolovci, Brdo, Kalac, Kukričje i Orahovice), Granica (Bijela Rudina, Podgorje,  Bodenik), Ljubomir (Čvarići, Pijavice, Podvori, Šćenica, Ugarci, Ukšići, Vlaška i Ždrijelovići), Donja Meka Gruda (Čanjev Do, Blizanac, Rosulje, Podplanik, Dubrava, Kačanj, Kruševac, Milovići i Oborišta),  Gornja Meka Gruda (Suvi Vrh, Kremeni Do, Ivanj Do), Mirilovići (Korito, Kula, Lipov Do, Ograda i Stupi), Miruše (Kalanjevići, Mujačića Kuće, Pod Gradinom, Pod Jabukovcem, Pod Kulom i Prijeka Njiva), Plana (Đeče, Narat, Krivača, Lađevići, Njeganovići, Pađeni, Pandurica, Podosoje, Rogovi, Selišta i Šakotići), Preraca  (Golobrđe; službeno je Preraca; Vidović bilježi varijantu: Preradca), Vrbica (Bogdašići i Trnovica), Vrpolje (Borilovići, Borkovića Bare, Brani Do i Brova), Zarječje (Mosko, Orah, Panik, Skrobotno i Žudojevići) i Zaušje (Ćurjen, Prijevor i Selišta). (Vidović, 2022.).
*U zagradi se navode naselja koja uza temeljno naselje pripadaju seoskoj općini.

Tu su još, sjeverno od Dabarskog i Fatničkog polja: Donji Davidovići, Gornji Davidovići, Rioca; sjeveroistočno od Plane: Korita (Brestice), Hodžići; na području Fatničkog i Dabarskog polja:  Bijeljani,  Prisoje, Kuti, Kukričje, Zasada, Milavići, Divin; na obroncima Sitnice i Viduše: Vranjska (Dlakoše, Oblo Brdo), Dola, Simijova (Krstače, Todorići) i Zvijerina; uz granicu s Oputnim Rudinama (Crna Gora):  Deleuša, Vlahinja i Mrežica.

Priče iz kraja

IZ STARIH ČASOPISA

​Posljednja jesen ponornice Trebišnjice
AUTOR Matija Winterhalter*
Priroda (časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva) 50/9-10, Zagreb, 1963. str. 265-267

*Strastveni ribič Matija Winterhalter, sveučilišni profesor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, dugi je niz godina hodočastio po gornjim tokovima rijeke Trebišnjice.
Picture
Trebišnjica
Dolap - kolo ispod pumpe
Ovaj sam naslov posudio iz jedne novinske reportaže. Pomamna ponornica razuzdano će teći još samo jednu zimu, veli reporter i završava: I to nije daleko, Grančarevo će davati pola milijarde kilovat-sati, a HE Dubrovnik milijardu i šest stotina milijuna kilovat-sati električne energije godišnje. To znači, proizvoditi će 20% električne energije više nego što je danas ima naša zemlja.

Geolog bi, međutim, kazao: Najveća je to ponornica na svijetu, s jedinstvenim Popovim poljem. Elektrotehničar je gleda sasvim drugačije. Za njega je Trebišnjica jedinstvena akumulacija vode s mogućnostima velike proizvodnje električne energije. Ekonomista je opet sagledava u sklopu energetske baze na samoj obali Jadrana, i to s obzirom na proizvodnju aluminija, cementa, željeza, umjetnog gnojiva itd, uz istovremeno idealno navodnjavanje Popova polja. Za historičare i etnografe dolina Trebišnjice je riznica podataka od najstarijih vremena do današnjih dana. Za lingvista je izvor najčišćeg i najljepšeg narodnog jezika. Za botaničara je kolijevka mnogih biljki i mjesto miješanja mediteranske flore s biljem hercegovačkog krša. Za ribolovca je Trebišnjica uspješno udomljavanje kalifornijske pastrve i sportska ribolovna voda kako se samo može poželjeti. Eto, gledanja su veoma različita, ponekad i suprotna, već kako ko i s kojeg stajališta posmatra.

Za mene je Trebišnjica još jedna od otpisanih rijeka, jer poslije izgradnje brane, potapanja Miruške doline i direktnog odvoda većeg dijela vode u Jadran, stare Trebišnjice više biti neće. Biće to nova voda, koja će neminovno tražiti nove oblike života za sebe i one oko sebe. A teško se sa starim rastajati, iako je novo potrebno, i korisno, i neminovno uvijek pobjeđuje.

Kao svaka ponornica i ona nastaje odjednom, tamo negdje pod Bilećom, prikupivši vode što su se pod zemljom slile s Gatačkog i Fatničkog polja. Od Bileće teče Trebišnjica otvoreno već kao gotova rijeka sve do u dno Popova polja, gdje ponire u više ponora od kojih je najveći ponor Doljašnica, da bi ponovo ispod planina izbila u Hutovu blatu kao izvor rijeke Krupe, lijeve pritoke Neretve. Kad udare ljetne pripeke, a prestane kišni period, Trebišnjica nestaje u kamenju svoga dna, daleko iznad Popova polja, u Mrklinama, svega tri kilometra nizvodno od Trebinja. Trebišnjica ponire i kroz veći broj manjih ponora. Te vode izbijaju na jadranskoj obali kao Dubrovačka rijeka ili Ombla ili druga jaka vrela, kao na primjer Mlini. Korito Trebišnjice je iznad Trebinja, sve tamo do doline Miruša, kao rešeto i puno je jama i otvora, koje narod naziva "oka", i estavela koje ljeti gutaju vodu, a poslije jesenjih kiša izbacuju i pretvaraju se u jake izvore. Nedaleko sela Grančareva, gdje se sada podiže brana, u kršu na oko 50 metara iznad korita Trebišnjice postoji manja estavela koja ponekad i u ljetnom sušnom periodu na mahove izbacuje vodu, pa je zato i nazivaju "Duvalo". Nema što, jedinstvena je to rijeka, očito istovremeno teče podzemno i nadzemno. Ljeti je pitoma kao janje, oplićala lijena, a opet bistra i brza, ni hladna ni topla. Grguću oka i ponori gutaju vodu i svojom snagom okreću mlinsko kolo utisnuto u grotlo ponora zasjenjenog drenom, smokvom i jasenom. A kad nadođu kiše i podzemlje se napije do sita, tek tada postaje jedno, i pomamna bujica vode, pritisnuta planinom, svom silinom puni Popovo polje i pretvara ga u golemo jezero, da bi idućeg ljeta opet postalo žitnicom gorštaka, čija se sela stisnula rubom njegove kamene ivice.

Kao što slikari i pjesnici doživljavaju svoje slike i pjesme, i majstor djelo koje je učinio svojom rukom, i što ih bolje i dublje dožive lakše će i jednostavnije taj doživljaj predati svakome ko zna da gleda i osjeti, a taj će doživjeti kao da je sam naslikao, napisao ili načinio. Tako je i s doživljavanjem nekog kraja, planine, rijeke i morskog žala. A Trebišnjicu je trebalo doživjeti i osjetiti. Prvi susret, prvo iznenađenje. Prava rijeka, a ne tek izgubljena crtica na zemljopisnoj karti. Jaka rijeka s bistrom vodom, a na njoj ugodan gradić. Gradić sav u kamenu i kamenih kuća, a ipak pun zelenila, čist, umiven, pravilnih ulica, ni nalik nekoj bosanskoj kasabi, naliči po nečemu primorskom gradu, a ipak ni to nije.

Takva je i Trebišnjica. Nije obična rijeka. Ponornica je. Na njenim obalama osjeća se dah Sredozemlja. Vrbe se smjenjuju s divljom smokvom koja takođe natapa korijenje u plićaku rijeke. Uz drijen se rascvali narovi, pomiješao se vrijesak s kaduljom. Šumarci lipa potiskuju zelenilo makije. Očito, u dolini Trebišnjice pčelarenje je praiskonsko. Vinjaga, izgleda, od pamtivijeka raste uz Trebišnjicu. Ponegdje su guste vriježe pokrile drveće i s njih možeš ubrati grožđa oporog i slatkog, kao što to može samo u divljini rasti i sazrijeti. Nad rijekom nadlijeću jata morskih galebova, a pored njih čaplje lijeno nadlijeću i s vodomarom ribare.

Škripe prastari drveni dolapi, stenjući i pjevajući zahvataju vodu, da bi je razlili po poljima oprženim suncem. Obrađen je svaki komadić zemlje i pretvoren u zelene otoke masnog tamnog zelenila, obrubljenog još zelenijim jablanovima. Pršće mlaz kapljica duginih boja s kola dolapa, hladi te i razgaljuje. Trepti sumaglica vrućine i miješa se sa škripom i cviljenjem dolapa i pjesmom zrikavaca, djece sunca i vrućine.

Po ivicama golih brda nekoć je Austrija u svom nezajažljivom prodiranju na istok posijala utvrde i tvrđave. Poput kula i pješaka na kamenoj šahovskoj dasci trebalo je da stegnu i matiraju gordo Cetinje. A nekadanju granicu kao da su povlačili ludaci. Ribareći vodom uzvodno od Lastve, svaki čas si u Hercegovini pa u Crnoj Gori, a da ni jednom nisi prešao rijeku. A Trebišnjica je tekla ne poštujući granice, i mir je ipak carevao njezinom dolinom.


Godinama sam išao na Trebišnjicu. Priznajem, najprije radi ribolova, a kasnije radi nje same. Pred nekih 60-70 godina naseliše u Trebišnjicu kalifornijsku pastmku. Rijeka bogata vodom i hranom u potpunosti je odgovarala ribi. Samo, bila je i zarobljena. Po svom običaju, s jesenjim kišama spuštala se niz vodu kao što je to činila u svojoj pradomovini, ali ne dođe u more. Očito, iz Popova polja nije mogla dalje, ili se bojala podzemlja i nije poput jegulje pokušala i pod zemljom da se dočepa mora. A Popovo polje postalo je more puno masnih ribica, gaovica. I tako je ostala i množila se. Rasle su ribe doslovno, kako to narod veli, „kao iz vode“. A čim voda počinje opadati, a to je tamo početkom ljeta, krenu ploviti kalifornijske pastrve da bi uzvodno potražile ljetna staništa. I tada počinje ribarsko veselje, i traje, već prema vremenskim prilikama, mjesec-dva.

Ribari je prate i dočekaju na prekrasnim lovištima punih brzaca i prelijeva od kojih će uskoro ostati ogoljela suva kamena rebra sa suncem oprženom mahovinom. Riba kao tuč nabijena, čvrsta, a opet napeta kao čelična opruga, sitne ljuske srebrnastokovinskog odsjaja s nježnim crvenkastim daškom potkožja, pomamna i bijesna juriša na mamac, grabi kao jastreb, a uhvaćena se ne predaje. Nema borbenije ribe. Pustiš li je da krene u brzac, teško ćeš je iščupati, juri kao strijela, baca se iz vode i propinje zrakom, otresa glavom, propinje i lomi i, nerijetko, za trofeju ti ostaje na udici samo komadić otrgnute usne. A kad se otkine, vrati ti, ili kako domaći kažu „pljune“, varalicu kao puščano tane natrag, da bi te njome mogla ubiti.

Kad u svom povlačenju prebaci Trebinje i dohvati se ljetnih staništa u kojima je uvijek obilje vode, negdje tamo gdje se sada upravo gradi brana, nekako se upitomi i kao da ju je popustio bijes nabijen bogatstvom obilja Popova polja. Ali još uvijek je kraljica sportskih riba. Tu je Trebišnjica i najljepša. Probijajući se kroz kanjone protiče uskim dolinama, i dok nisu njenim obalama povukli željezničku traku, carevala je čitavom dolinom potpuna tišina, jer naselja je malo, a ako ih ima, povukli su ih u brda i tek kozje staze povlače se obalama.

Samo u Mirušama ima poneka kuća. Spavao sam u kući čuvara Krste. Prima me u svojoj sirotinji prirođenim dostojanstvom gorštaka, punim srcem i pozdravlja biranim i odmjerenim riječima najčišćeg jezika i naglaskom koji ne možeš zaboraviti. A tamo negdje iznad Dobrićeva, odmarajući se i sjedeći na stećku, gledao sam kako u kamenu, odvaljenom iz iste stijene iz koje je klesan stećak, prapraunuk kleše nadgrobni kamen i dlijetom crta iste vitice kao nekad njegov pradavni predak. A nekako, po svoj prilici, i isto živi. Nad glavom negdje u stijenju bili su nekad od nevolje zbjegovi u kojima se čuvao goli život. Nešto niže izgradiše na samoj obali manastire u Kosijerevu i Dobrićevu sa crkvom iz 13. vijeka punom fresaka.

Pod vrelinom sunca šuti i drhće orijetka šuma, a Trebišnjica bistra i zelena teče i rashlađuje kao što je to vijekovima činila.

Zgusnula se tišina u jari ljetnog sunca, treperi uzavreo zrak, zgusnulo se tamno zelenilo šumarka na obalama Trebišnjice, a visoko nad golom stijenom u plavetnilu neba polako plove orlušine. Zgusnulo se vrijeme, miruje i traje vijekovima, ali kao sutra, voda poduprta branom polako će zaliti i potopiti dolinu i sutjeske i penjat se uz suro stijenje. I Trebišnjica će sebe samu zagušiti u golemom jezeru. I opet će mir carevati nad prostranstvom goleme vode, vode koju je zarobio čovjek i dao joj neslućenu snagu i pretvorio u milijarde ruku, a Krstini sinovi prenijeće vijekovima sakupljenu energiju za očuvanje golog života i obraza u mozak koji će te ruke pokretati i milionima ljudi pružiti puniji, sretniji i veseliji život.
A eto, ipak se ponekad taško rastajati sa starim i pomiriti činjenicom: Trebišnjica će teći još samo jednu jesen.
Picture
Izvor Trebišnjice kod Bileće (Dejanovića pećina), fotografija iz 1890. god.

Vodič po kraju

Bileća

Selišta

Selišta su selo na sjeveroistočnoj strani Bilećkog polja, zapadno od Prijevora, smješteno u plitkoj širokoj vrtači, na osojnoj (južnoj - jugoistočnoj) strani brda Ćurjan (708 m n.v.). To je selo zbijenog tipa, spada u red starih sela za koje Jevto Dedijer navodi: O tome naselju nema nikakvijeh priča; zna se samo, da je prije današnjih porodica u tom selu živjela porodica Salatići. Misli se, da je i prije te porodice u Selištu neko stanovao.
Prema popisu stanovništa, ovdje je 2013. godine živio 41 stanovnik.


PROČITAJ VIŠE  Istorijat (Bratstvo Slatići). Salatici.rs (HTML)

Plansko polje

Plansko polje je krško polje u Bosni i Hercegovini, na području općine Bileća. Uz polje prolazi magistralna cesta Bileća-Gacko, a tu se od potonje, odvaja cesta za Berkoviće i Stolac. U neposrednoj je blizini Fatničkog  i Dabarskog polja. Pripada grupi malih polja s ukupnom površinom 0,70 km². Izduženo je do 2 km i na najširem dijelu doseže do 0,8 km.

Zatvoreno je sa svih strana niskim dijelovima krške površi Rudina. Nalazi se na nadmorskoj visini od 609 metara, smješteno na prijelazu između Niske Hercegovine (Rudina) i Visoke Hercegovine (Površi), na samom dodiru mediteranske i kontinentalne klime. Pripada slivu rijeke Trebišnjice, bez vodenih tokova, pa je suho tokom cijele godine. Iako se u načelu smatra suhim poljem, bilo je i situcija kada je oko bilo poplavljeno, kao npr. 1897. godine. Jedini povremeni izvor nalazi se u gornjem dijelu polja.
​
Naselja. Na obodu polja nalaze se naselja Plana (s dijelovima toga naselja: Međine, Kula, Selišta, Šakotići i Hanzovina), po kojemu je polje dobilo ime i Krivača (sa zaselkom Kapetanovina).

Stanovništvo. Kroz povijest, od vremena Ilira i Rimljana, Plansko polje je uvijek bilo naseljeno. Početkom 21. stoljeća ostalo je relativno malo stanovništva. Tradicionalno se - a i ono danas preostalo stanovništvo - bavi stočarstvom.

Kulturno-povijesna baština. Nedaleko od polja nalazi se Avdića džamija koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Reljef. Plansko polje je krška vrtača, ili izdužena depresija sa zaravnjenim dnom i relativno ​plitkim zemljištem naslaganim na pločasto slojevitom hercegovačkom laporastom vapnencu (upravo se laporasti vapnenac iz okolice Bihaća, upotrebljava za gradnju kuća i kao ukrasni kamen).
​
​Geološko-tektonski razvoj. Plansko polje kao poseban bazen formirano je u hercegovačkom flišu, nakon što su se prvo krajem pliocena dogodili značajni tektonski pokreti koji su doveli do promjena riječne mreže, u kojima je oteklo jezero iz Gatačkog polja. Tada je uništena Pratrebišnjica, a sve površinske rijeke su postale ponornice. Poslije okrašivanja Pretrebišnjice slijedila je slijedeća faza u kojoj je izgrađena površ visoka 700-800 metara, oko koje je došlo do selektivne erozije i denudacije (ogoljivanje stijena zbog razlika temperatura i atmosferilija ili širenja korijenja biljaka) i stvaranja ponora u kojima je prekinuta veza između Fatničkog i Planskog polja i stvoreno izlolirano Plansko polje.
U hercegovačkom flišu okruženom sa svih strana krednim vapnencom, vremenom je stvorena posebna hidrografska mreža. Daljom denudicijom i erozijom snižavalo se dno flišanog basena odnošenjem materijala kroz ponore, dok su okolne krečnjačke serije ostale na relativno istoj visini. Tako je stvoren poseban bazen — Plansko polje, koje nakon što je ušlo u fazu samostalnog bazena postaje jedno od najmanjih krških polja po površini i najpliće po dubini, u ovom dijelu Hercegovine, s malom površinom flišnih sedimenata i odsustvom stalne hidrografske mreže. Da su u Planskom polju ostali stalni vodotokovi ono bi vremenom postalo znatno dublje od susjednog Fatničkog i Dabarskog polja.
Picture
Plansko polje, godišnji prosjek temperatura
Plansko polje
Bistijerna iznad Planskog polja
​Klima. Klima u Planskom polju je na prelasku s mediteranske na umjereno-kontinentalnu.
Temperatura. Ljeta su topla, mjestimice i vrlo topla, s temperaturom u rasponu od 20°C do 30°C. Zime su blage (0-5°C). Srednja godišnja temperatura se kreće od 11°C do 14°C. Najniža temperatura je u siječnj/januaru sa srednjom temperaturom 4,5°C, a najtopliji je srpanj/jul sa srednjom temperaturom 22,5°C. Jesen je toplija od proljeća što je posledica maritimnog uticaja. Za ovaj prostor karakteristična je pojava mraza, prvenstveno u zimskom razdoblju, rijeđe u ranu jesen i rano proljeće.
​Padaline. Godišnja količina padalina je neravnomjerna i prosječno se kreće oko 1.700 mm godišnje. Mjeseci s najviše padavina su studeni/novembar, i u zimskim mjesecima od prosinca/decembra do veljače/februara. Padalina ima najviše izvan vegetacijskog razdoblja. Pojava snijega je rijetka, tako da on ima mali udjel u ukupnim padalinama.
Oblačnost i vlažnost zraka. Plansko polje kao i cijelo bilećko i trebinjsko područje nalazi se među najvedrijim mjestima u Bosni i Hercegovini. Najveća oblačnost je u prosincu/decembru i studenom/novembru, a najmanja u kolovozu/avgustu. Mala oblačnost utječe na vrlo dugo trajanje sunčanog sjaja, što iznosi preko 2.200 sati u toku godine.
Vjetrovi. Najčešći vjetrovi su jugo i sjeverac. Sjeverac donosi hladne zračne mase s planina, a jugo toplije i kišno vrijeme.
IZVOR  Plansko polje. Wikipedija (sr)(bs)
LITERATURA
PECELJ, Milovan R.: Fizičkogeografski problemi polja u kršu hercegovačkih Rudina. Doktorska dizertacija. Univerzitet u Novom Sadu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Institut za geografiju. Novi Sad, 1989. (PDF) 
​CVIJIĆ, Jovan: Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine. Glas SKA LIX. Beograd, 1900.
PETROVIĆ, Jovan B.: O postanku Dabarskog, Fatničkog i Planskog polja. GSGD Tomovi 40-41
SIKOŠEK, B.: Tektonika oblasti Bileća-Trebinje. Zbornik radova Geološkog instituta "Jovan Žujović", 7 (1954) 1-14.

Plana

Naselje Plana nalazi se u općini Bileća, na tromeđi puteva za Bileću, Gacko i Stolac. Od Bileće je udaljena 15 km, od Gacka 30 km, a od Stoca i Trebinja 45 km. Plana se nalazi na nadmorskoj visini od 621 metara,  iznad Planskog polja, koje je dobilo ime po ovom selu.

Na području Plane nalazi se pretpovijesno nalazište, u kojemu je pronađeno obilje pretpovijesne vojne opreme i nakita. Radi se o istraživanju velike kamene gomile (tumuli) iz 5. stoljeća pr. n.e. iz vremena Ilira i njihovog plemena Deremista. Tada su pronađene dvije brončane kacige, dvanaest kopalja, srebrni nakit i drugo. Kasnije su Rimljani izgradili svoj centar u Plani. Za vrijeme Ilira i Rimljana Plana je bila dobro naseljena, nakon toga je bila pusta I obrasla šumom, a potom se opet naseljava i biva u jednom periodu i središte kotara. Početkom 21. vijeka ostalo je relativno malo stanovništva pretežno starije životne dobi. Ovo danas jako slabo naseljeno područje uglavnom se koristi za ispašu stoke. 

​U selu Plana se nalazi Avdića Džamija, koja ima jedinstven tip izgradnje u osmanskoj arhitekturi, spoj arhitekture crkvenih tornjeva s obližnje Jadranske obale, odakle su dolazili njeni graditelji.
Naselje Plana iznad Planskog polja
Naselje Plana iznad Planskog polja
Ime. Ojkonim (toponim koji se odnosi na naseljena mjesta) Plana ima značenje pasišta (Plána < plana, pasište).
Naselja. Dijelovi naselja Plane su: Hamzovine, Kula, Kusturice, Međine, Plana, Podosoje, Selišta i Šakotići.
Stanovništvo. Iz ostatka iz starine i po natpisima na pojedinim stećcima vidi se da je na Planoj bilo veoma starih naselja, moguće da je bila naseljena i u ilirsko doba. Međutim iz narodnog pripovjedanja vidi se da su najstariji naseljenici našli sva ova sela pusta i zarasla u šumu. Narod ne pamti starije stanovništvo i misli da su preci današnjih obitelji zasnovali ova sela. Po narodnom pričanju sve su današnje obitelji doselile za "turskog" vremena; po ostacima od starine vidi se da je naselja na Planoj bilo i prije Turaka i radi toga možemo vjerovati, da ni na Planoj naselja nisu skorašnja, kao što ih narod smatra i da su današnja naselja zasnovana u blizini ili na mjestima starih naselja. Izgleda da je Plana, prije zasnivanja današnjih sela, dugo vremena bila pusta. To se vidi iz pripovejdaka o doseljivanju najstarijih obitelji: Avdića i Babića. 
Cijelo planjsko stanovništvo je od doseljenika u osmansko doba. Među doseljenicima prvo mjesto zauzimaju Crnogorci, pa Bokelji, a na treće mjesto dolaze ostali Hercegovci, od kojih će mnogi biti prvobitni doseljenici iz Crne Gore. Iz toga zaključujemo da se planjsko stanovništvo poslije doseljavanja ovih najstarijih obitelji umnožavalo gotovo samo priraštajem. Noviji doseljenici dolaze u prvoj polovici 19. st., a svi su se doseljavali ili pojedinačno ili u malim obiteljima. To su većinom iz Boke i ostale Hercegovine. U tom vijeku je bilo malo doseljenika iz Crne Gore. I u 19. st. se planjsko stanovništvo množilo priraštajem.
Prezimena. Avdić, Babić, Đapo, 
Čaović, Kovač, Samardžić, Vukoje, Kozjak, Rogan, Milošević,  Skočajić, Durmiš, Kusturica i dr.


​Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 120 stanovnika. Na popisu stanovništva 2013. godine, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine popisano je 38 stanovnika.

Danas su džematlije (tanovnici muslimanske vjeroispovjesti) iz Plane raseljene po cijelom svijetu:  po zemljama Skandinavije, po Americi, Kanadi, Australiji, do BiH gdje ima dosta raseljenih Bilećana (Brčko, Tuzla, Zenica, Sarajevo).


​Znamenite osobe. ​Petar Čokorilo, monaško ime Prokopije, srpski duhovnik (Plana kod Bileće, 1802 – Mostar, 1866) bio je srpski pravoslavni svećenik.  Napisao je nekoliko radova na srpskom, ruskom i  grčkom jeziku. Najpoznatiji njegov rad bio je  Hercegovačke hronike.

IZVOR Plana (Bileća). Wikipedija (bs)(sr)(hr)
Džamija imama Ćamila efendije Avdića (Avdića džamija) u Planoj
Picture
Naslovna fotografija
Plana, Avdića džamija s minaretom koji je unikatan u osmanskoj arhitekturi. Radi se o spoju osmanske arhitekture i arhitekture crkvenih tornjeva s obližnje jadranske obale, odakle su dolazili graditelji (zidari i klesari).
Džamija imama Ćamila efendije Avdića u Planoj Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine 2006. godine. a taj status je dobila još 1952. godine. ​Pripada Medžlisu Islamske Zajednice Gacko.
​

Povijesni pregled. Džamija u Planoj podignuta je 1617. godine, što je bilo vidljivo iz natpisa koji je uklesan na kamenom luku džamijskih vrata. Džamiju su srušili hajduci ili uskoci iz primorskih krajeva, pa su ju mještani obnovili 1795. godine. Na kamenom luku ulaznih vrata džamije bio je uklesan, na prostoru dimenzija 13x34 cm, natpis u prozi na turskom jeziku koji glasi: Časnu džamiju obnovili su stanovnici sela 1. muharema 1210. (18. jula 1795) hidžretske godine, a prvotno je džamija sagrađena 1026. (1617) hidžretske godine. 

Za izdržavanje džamije i plaćanje njenih službenika vakif je zavještao četiri njive zvane: Luka, Cijepac, Podolje i Osmanagića njive i groblje sa čatrnjom uz džamiju. Vakufu ove džamije pripadaju još groblja u Krivači, Njeganovićima, Šakotićima i Trensuli. Prihodi od ovih nekretnina 1913. godine iznosili su 30 forinti i davani su za plaću imamu koji je vršio imamsku dužnost u ovom mjestu.
​
​
​Imamsku i muslimsku dužnost u Plani od 1907. do 1917. godine vršio je Hasan ef. Fazlagić. Poslije njega, imami su bili: Šaćir ef. i Ali ef. Dreca, Rešid ef. Imamović i Mustafa ef. Zahić, koji je bio posljednji imam ove džamije, a koji je ubijen 1941. godine i bačen u jamu. Njegovi posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni.  Džamija je ponovno srušena 1941. godine kada su odavdje i iz okolnih sela svi muslimani izbjegli*.  
​
​Obnovljena je 1964. godine u izvornom obliku. Od 1964. godine dužnost imama povremeno je vršio glavni imam džamije u Bileći. Te 1964. godine obnovljena je u izvornom obliku. 
Ponovno je potpuno porušena je u ratu u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine, i nakon njega je, po treći put je obnovljena 2013. godine, od kada nosi službeno ime Ćamila ef. Avdića džamija.

Narodna predaja. Postoji mnogo predaja o njenom osnivaču. Prema jednoj, džamija je zadužbina Avde Avdića, koji potječe iz obitelji Cuca i koji je rodonačelnik ove razgranate obitelji.
Prema drugoj verziji ove predaje, Avdići su bili jedno pleme s pravoslavnim obiteljima: Babić, Čokorilo, Đogović, Knežević, Stajić, Šarenac i Zimonjić, pa zbog toga Bogdan Zimonjić, gatački knez iz 19. st. nikada nije htio udariti na dio Plane u kome žive Avdići. Kada je Avdo prešao na islam, njegovi potomci prozvani su Avdići. Postoji priča da je on u Plani sagradio sebi džamiju, a na udaljenosti od samo 500 metara svojoj majci crkvu. Dalje se priča da je vakif sahranjen u haremu džamije u kojem mu se grob bez nišana i danas nalazi. Prema drugoj predaji, džamiju je sagradio Hasan-paša Predojević, koji je rodom iz sela Rudine, nedaleko od Plane. Ova predaja je bez osnove, jer se zna da je spomenuta osoba živjela u 16. stoljeću i da je poginula 1593.
​Treća predaja govori o trojici braće Babića, od kojih je jedan prešao na islam i ovdje je sazidao džamiju i crkvu. I ova predaja je bez osnova, jer je obitelj Babić u Plani nepoznata.


Opis objekta. Džamija u Planoj pripadala tipu jednoprostornih džamija sa sofama i kamenom četverokutnom munarom. Vanjske dimenzije iznose 11,30x7,20 metara. Mihrab džamije, zidan od tesanih kamenih blokova vapnenca, širok je 0,86 metara, a njegova visina iznosi 2,30 metara. Minber džamije je kameni ukupne visina 1,83 metara. Munara je od grubo tesanog kamena, približno kvadratična, dimenzija na dnu 2,51x 2,33 metra, a pri vrhu 2,00x2,00 metra. Visina je oko 11 metara. Pri samom vrhu munare izvedena su četiri polukružno završena prozorska otvora dimenzija otprilike 50x100 cm. Vrh munare izveden je u formi četverostrešnog plitkog krova s kamenim pokrivačem od ploče i kamenim alemom. 

Kamene munare kvadratne baze nalaze se jedino uz džamije u Hercegovini. Prema istraživanju Machiela Kiela (Machiel Kiel, rođen 1938. godine, je nizozemski profesor povijesti umjetnosti; uža specijalnost mu je osmanska arhitektura na Balkanu), na području istočne Hercegovine postojalo je 14 džamija ovakve arhitekture, koja predstavlja spoj kršćansko-islamske arhitekture. Graditelji (zidari i klesari) su bili iz obižnjih primorskih krajeva (pr. Dubrovčka Republika) i koristili su crkvene tornjeve, kao tlocrtni predložak za izgradnju  munare (minareta). ​Munare četvrtastog oblika imale su Telarevića džamija u Bjeljanima kod Stoca, džamije u okolini Bileće: Avdića džamija u Planoj, džamija u Kljunima, Kružnju i Svinjarini, džamije na području Nevesinja: Perkušića džamija u Nevesinju, Čelebića džamija u Donjoj Bijenji, džamija u Kruševljanima, zatim džamija u Glavatičevu kod Konjica, Fatime kadune u Mostaru. Uz džamiju se nalazi manji harem sa desetak pari nišana, među kojima neki imaju turbane.
​

IZVOR  Avdića džamija u Planoj. Wikipedija (bs)
PROČITAJ VIŠE  Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine: Mjesto i ostaci historijskog spomenika – Avdića džamija u Plani, na sjednici održanoj od 4. do 10. jula 2006. (HTML)
Ćamil efendija Avdić, po kojemu je džamija nazvana, školovao se na tri kontinenta, poliglot, čovjek koji je osnovao Islamsku kulturni centar u Chicagu i bio njegov prvi direktor i imam. Džamija u Plani, od 2013. godine, otkad je obnovljena, nosi službeno naziv imama Ćamila efendije Avdića.
Uz džamiju se nalazi manji harem sa desetak pari nišana, među kojima neki imaju turbane. U tom haremu uz džamiju ukopani su brojni važni ljudi tog doba, s područja istočne Hercegovine.
U haremu džamije sahranjeni su: Hamza Avdić (1816-1876), Šobo Avdić, Alija Avdić (1841 – 1926), Ziba Džubur i Arifa Čustović (1941). 
Među njima je i Šobo (Šabo) Avdić, kako se navodi u javnosti kum crnogorskog knjaza Nikole, kada je to područje, ali i džamija imala svojevrsnu zaštitu, odnosno taj period pamti se kao jedan od stabilnih, bez upada, napada, rušenja, paljenja.
IZVOR Historija.info
*Ovdje valja skrenuti pozornost na nevjerojatno igranje s istinom, u vezi događanja 1941. godine u Planoj. 

Tako u Wikipediji na srpskom jeziku piše:  Džamija je ponovo srušena 1941 kada su pod navalom ustaša svi muslimani Plane i okolnih sela otišli. Posljednjeg imama Mustafu ef. Zahića su 1941. godine ubile ustaše i on je bio poslednji imam ove džamije. ​

Hivzija Hasandedić (knjiga Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, Sarajevo 1990.) piše kako je džamija srušena 1941. kada su navalom odmetnika odavde i okolnih sela svi muslimani izbjegli .. Zahića su 1941. ubili odmetnici ...

U Odluci (iz 2006.) Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (KONS) o proglašenju ove džamije nacionalnim spomenikom stoji: Zahića su 1941. godine ubili "odmetnici" (3) i on je bio posljednji imam ove džamije. 
3)
 Pod pojmom odmetnici Hasandedić najvjerovatnije misli na pripadnike četničkog pokreta koji su, prema podacima SUBNOAR-a, srušili džamiju.

​U članku Portala Historija.info piše: Mustafa ef. Zahić, koji je bio posljednji imam ove džamije. Zahića i njegove džematlije su 1941. godine ubili udruženi partizansko-četnički ustanici i bacili u Planoj u jamu. Njihovi ostaci do danas nisu pronađeni. Džamija je tada ponovno srušena kada su svi preživjeli muslimani odavde i iz okolnih sela izbjegli.

Korita

ЗЕМЉОМ ХЕРЦЕГОВОМ - Корита
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 4.2.2016.
Opis. 
На око 24 километра од Билеће и 20 километара од Гацка налази се село Корита. Причу о овом селу доноси професор Радомир Вучковић...

Praktično

IZVORI I LITERATURA


AVDIĆ, Ćamil: Plana kod Bileće. Novi behar, Sarajevo, 1932, br. 7-8, str. 100.
BOJANOVSKI, Ivo: I Arheološki spomenici. Naše starine VIII - 1962, str. 7-16. (PDF)
​CVIJIĆ, Jovan: Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine. Glas SKA LIX. Beograd, 1900.
ČULJAK, Nina: Radmilo Pekić, Bilećke Rudine u srednjem vijeku (Билећке Рудине у средњем виjеку), Filozofski fakultet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Udruženje istoričara Republike Srpske "Milorad Ekmečić", Kosovska Mitrovica - Banja Luka, 2018., 291 str. Recenzija. Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 5, 2019. (PDF)

​DEDIJER, Jevto: Bilećke Rudine - Antropogeografska ispitivanja Jevta Dedijera. Srpski etnografski zbornik, 1903, V/2. Beograd, 1903. (PDF)
HASANDEDIĆ, Hivzija: Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini. Bileća-Sarajevo, 1990. (PDF)
PECELJ, Milovan R.: Fizičkogeografski problemi polja u kršu hercegovačkih Rudina. Doktorska dizertacija. Univerzitet u Novom Sadu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Institut za geografiju. Novi Sad, 1989. (PDF) 

VIDOVIĆ, Domagoj: Toponimija bilećkih Rudina u istočnoj Hercegovini. Folia onomastica Croatica , br. 31 (2022): 175-204. (PDF)
  • Sažetak. U ovome se radu obrađuje 408 toponima na području bilećkih Rudina u istočnoj Hercegovini, predjela na razmeđu srednjovjekovnih sklavinija Huma i Tribunije. Riječ je o području koje je neprekinuto nastanjeno od pretpovijesti. Bogatu je toponimijsku građu prikupio i 1903. objavio Jevto Dedijer, no tek se ovim radom ona toponomastički razrađuje. Naselja su obrađenoga područja okupljena u 17 seoskih općina. Iz toponimijske se građe izdvajaju toponimi dalmatoromanskoga postanja (npr. Barbati i Mantokit) te odrazi rijetko potvrđenih narodnih imena (npr. Čanjev Do i Čepelica).
VUCINICH, Wayne S.: Bilećke Rudine, Some Unresolved Questions, Historijski zbornik, Zagreb, 1976.-77. (PDF)
PEKIĆ, Radmilo: Bilećke Rudine u srednjem vijeku (Билећке Рудине у средњем виjеку). Filozofski fakultet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Udruženje istoričara Republike Srpske "Milorad Ekmečić". Kosovska Mitrovica - Banja Luka, 2018.
PEKIĆ, Radmilo: Maleševci u Bilećkim Rudinama. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini 2016, br. 46-3, str. 21-51 (PDF)
  • Sažetak. Na području srednjovjekovnih Rudina, kasnije prozvanih Bilećke Rudine, koje su pripadale Trebinjskoj oblasti, smješteni su bili različiti vlaški katuni. Jedan od najistaknutijih katunskih rodova bili su Maleševci koji su se od XIV do XVI vijeka razgranali i od njih su stvoreni novi katuni koji su se nazivali po njihovim starješinama katunarima. U dubrovačkim izvorima u Rudinama su registrovani katun Stanče, nazvan po katunaru Stanku Perutiniću, Milošev katun nazvan po Milošu Radanoviću i drugi katuni čiji nazivi nisu baš jasni i danas ih ne možemo ubicirati. Pored toga, u izvorima se navode da su iz Milića, Maleševaca i slično. Od Maleševaca su se razgranala brojna bratstva nastala patrimonikom i to: Perutinići, Stankovići, Milići, Hrebljanovići, Dubravčići, Milićijevići, Stanihnići, Hlapčići, Radanovići, Miloševići, Baljkovići, Rožetići, Milotići, Ratkovići, Banići, Pokrajčići, Ponoševići, Milojevići, Pervinčići, Repoševići, Pribetići, Velimirovići, Novakovići, Radosaljići, Radičevići, Mirosaljići, Vukčići, Vukosaljići, Vukićevići, Ivanovići, Popovići i drugi. Na temelju arhivske građe i terenskog istraživanja, potvrđena su predanja da su Maleševci živjeli na području Bilećkih rudina i okoline, počev od trebinjskih sela, Jasena, Dubočana, Vrbna, Skrobotna, Moska, Maline, Žudojevića pa u Koritima kod Cernice i selu Kuti smještenom između Dabarskog i Fatničkog polja. Međutim, moguće da se u srednjem vijeku Kutima nazivalo i neko drugo mjesto u Rudinama ("de Chuti de Rudine") a danas pod tim imenom ne postoji. Osnovno zanimanje bilo im je stočarstvo, pa su zahvaljujući brojnim tovarnim životinjama bili najistaknutije karavandžije. Organizovali su i predvodili karavane od Dubrovnika do raznih destinacija srednjovjekovne Bosne i Srbije. U Bosnu su najčešće prevozili robu do Borča, Glasinca, Olova, Višegrada, Rogatice, Vlasenice, Konjica, Ustikolne, Foče i druga mjesta. Najčešće destinacije bila su im razna mjesta u Polimlju, gdje su robu preuzimali drugi prevoznici i prenosili u srpske srednjovjekovne gradove i trgove u Prištinu, Prizren, Novo Brdo i druge. Terete su prevozili do Arilja i Valjeva. Od kraja XV i tokom XVI vijeka kramari Maleševci prevozili su robu od Dubrovnika do Novog Pazara, Skoplja i Sofije. Zahvaljujući sačuvanim materijalnim ostacima u naseljima u kojima su živjeli Maleševci, evidentno je da su živjeli u duhu pravoslavlja što potvrđuju vjerski objekti i natpisi na stećcima.
PETROVIĆ, Jovan B.: O postanku Dabarskog, Fatničkog i Planskog polja. GSGD Tomovi 40-41
SIKOŠEK, B.: Tektonika oblasti Bileća-Trebinje. Zbornik radova Geološkog instituta "Jovan Žujović", 7 (1954) 1-14.

Picture
Bilećke rudine u srednjem vijeku
Билећке Рудине у средњем виjеку
Autor: Radmilo Pekić
2018.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos:
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact