---

Bilećke Rudine

Područje:   
Obližnje grupe:  
Obližnji krajevi:
Obližnje planine: 
Država: 

OPĆENITO O KRAJU VODIČ PO KRAJU AKTIVNOSTI PRAKTIČNO IZVORI

Općenito o kraju ...

---

Uvod

---

Položaj i osnovne karakteristike

-

---

Ime

-

ŠTO VIDJETI I POSJETITI?

Planine:

---

Zemljopis kraja

---

Reljef

-

---

Stanovništvo i naselja

---

---

Stanovništvo

-

---

Naselja

-

TEKST

Povijesni pregled

---

19. stoljeće

-

---

20. stoljeće

-

Vodič po kraju ...

IZVORI I LITERATURA

---

ČULJAK, Nina: Radmilo Pekić, Bilećke Rudine u srednjem vijeku (Билећке Рудине у средњем виjеку), Filozofski fakultet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Udruženje istoričara Republike Srpske "Milorad Ekmečić", Kosovska Mitrovica - Banja Luka, 2018., 291 str. Recenzija. Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 5, 2019. (PDF)
​DEDIJER, Jevto: Bilećke Rudine, Srpski etnografski zbornik, 1903, V;​
VUCINICH, Wayne S.: Bilećke Rudine, Some Unresolved Questions, Historijski zbornik, Zagreb, 1976.-77. (PDF)
PEKIĆ, Radmilo B.: Maleševci u Bilećkim Rudinama. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini 2016, br. 46-3, str. 21-51 (PDF)

• SAŽETAK; Na području srednjovjekovnih Rudina, kasnije prozvanih Bilećke Rudine, koje su pripadale Trebinjskoj oblasti, smješteni su bili različiti vlaški katuni. Jedan od najistaknutijih katunskih rodova bili su Maleševci koji su se od XIV do XVI vijeka razgranali i od njih su stvoreni novi katuni koji su se nazivali po njihovim starješinama katunarima. U dubrovačkim izvorima u Rudinama su registrovani katun Stanče, nazvan po katunaru Stanku Perutiniću, Milošev katun nazvan po Milošu Radanoviću i drugi katuni čiji nazivi nisu baš jasni i danas ih ne možemo ubicirati. Pored toga, u izvorima se navode da su iz Milića, Maleševaca i slično. Od Maleševaca su se razgranala brojna bratstva nastala patrimonikom i to: Perutinići, Stankovići, Milići, Hrebljanovići, Dubravčići, Milićijevići, Stanihnići, Hlapčići, Radanovići, Miloševići, Baljkovići, Rožetići, Milotići, Ratkovići, Banići, Pokrajčići, Ponoševići, Milojevići, Pervinčići, Repoševići, Pribetići, Velimirovići, Novakovići, Radosaljići, Radičevići, Mirosaljići, Vukčići, Vukosaljići, Vukićevići, Ivanovići, Popovići i drugi. Na temelju arhivske građe i terenskog istraživanja, potvrđena su predanja da su Maleševci živjeli na području Bilećkih rudina i okoline, počev od trebinjskih sela, Jasena, Dubočana, Vrbna, Skrobotna, Moska, Maline, Žudojevića pa u Koritima kod Cernice i selu Kuti smještenom između Dabarskog i Fatničkog polja. Međutim, moguće da se u srednjem vijeku Kutima nazivalo i neko drugo mjesto u Rudinama ("de Chuti de Rudine") a danas pod tim imenom ne postoji. Osnovno zanimanje bilo im je stočarstvo, pa su zahvaljujući brojnim tovarnim životinjama bili najistaknutije karavandžije. Organizovali su i predvodili karavane od Dubrovnika do raznih destinacija srednjovjekovne Bosne i Srbije. U Bosnu su najčešće prevozili robu do Borča, Glasinca, Olova, Višegrada, Rogatice, Vlasenice, Konjica, Ustikolne, Foče i druga mjesta. Najčešće destinacije bila su im razna mjesta u Polimlju, gdje su robu preuzimali drugi prevoznici i prenosili u srpske srednjovjekovne gradove i trgove u Prištinu, Prizren, Novo Brdo i druge. Terete su prevozili do Arilja i Valjeva. Od kraja XV i tokom XVI vijeka kramari Maleševci prevozili su robu od Dubrovnika do Novog Pazara, Skoplja i Sofije. Zahvaljujući sačuvanim materijalnim ostacima u naseljima u kojima su živjeli Maleševci, evidentno je da su živjeli u duhu pravoslavlja što potvrđuju vjerski objekti i natpisi na stećcima.

Bilećke rudine u srednjem vijeku
Билећке Рудине у средњем виjеку
Autor: Radmilo Pekić
2018.

-