|
|
Budvansko primorje (Paštrovići)
-
-
|
ŠTO VIDJETI I POSJETITI? Planine: Lovćen |
| Reljef |
-
| Klima |
-
-
MILO MILUNOVIĆ, Sveti
Stefan
Godina: 1958.; Umjetnički muzej Crne Gore, Podgorica |
TEKST |
|
Budva
|
Budva - Rodjena prije sebe ( Budva - Born before itself )
Postavio: dadok_BD Datum objave: 30.1.2019. Opis. Film je posvecen konstruktivnoj sanaciji starog grada - Budve ( 1985-1988 ) Pisac teksta: Cedo Vukovic Scenario: Mato Jelusic, Niksa Jovicevic, Simo Cvetkovic Snimatelj: Stevo Lepetic Montaza: Lidija Pekic Direktor filma: Simo Cvetkovic Rezija: Niksa Jovicevic Welcome to Budva ( Documentary 1963 )
Postavio: dadok_BD Datum objave: 20.1.2019. Opis. A tourist tour of Budva, a coastal town in the south of the Adriatic Sea. An overview of natural beauty, its surroundings and historic buildings in the city itself. Producer: Lovcen Film Director: Ðordije Vujovic Script: Branislav Bastac Recorder: Slavko Vukcevic Editor: Mirjana Mitic Composer: Bojan Adamic Copyright © Crnogorska kinoteka |
Stjepan (Stefan) Zanović
Budva, 18.2.1751. – Amsterdam 25.5.1786. Konte Zanović, rođen u Budvi, od roda Paštrovića, izdanak je budvanske obitelji koja je djelovala u Boki i Mlecima. Brat Miroslava Zanovića. Zbog kockanja, raskalašena života i bezvjerstva bio je 1769. zajedno s bratom Primislavom istjeran iz Venecije, pa je idućih godina, putujući po Europi i europskim dvorovima lažno se predstavljao kao albanski (nasljednik albanskoga junaka Skenderbega) i crnogorski knez (Šćepan Mali), ili litavski vojvoda. Nerijetko je bio praćen skandalima. Manipulacijama je stekao mnogo novca, ali i izazvao teške međudržavne sporove (na primjer između Nizozemske i Venecije). Bio je mason i zajedno je s bratom Primislavom bio primljen u lyonsku ložu Sretan susret (L’Heureuse rencontre). Bavio se filozofijom i književnošću. Pisao je pjesme, drame, istorijsko-političke spise, epistolarnu prozu. Izdao je nekoliko pjesničkih zbirki i djela u kojima daje svoja opažanja o mjestima i ljudima koje je upoznao za svojih putovanja: Različita djela (Opere diverse, 1773), Poezija (Poesie, 1773), Turska pisma (Lettere Turche, 1776), Politička sudbina Poljske (Le Destin politique de la Pologne, 1778), Poezija i filozofija jednoga Turčina (La Poésie et la philosophie d’un Turc, 1779), Veliki Kastriot od Albanije: povijest (Le Grand Castriotto d’Albanie: histoire, 1779), Izabrana djela princa Kastriota od Albanije (Œuvres choisies du Prince Castriotto d’Albanie, 1782), Misli Stjepana-Hanibala staroga pastira od Albanije(Pensées de Stiepan-Annibale vieux berger d’Albanie, 1784). Dopisivao se s Ruđerom Boškovićem te u Parizu kretao u krugu francuskih enciklopedista (Voltaire, Rousseau). Pisao je na francuskom i talijanskom jeziku. U Nizozemskoj je 1772.–73. s bratom Primislavom sudjelovao u velikoj prijevari jedne od vodećih amsterdamskih trgovačkih kuća pa ih je, na nizozemski pritisak, Venecija 1778. javno osudila. Našavši se u nizozemskom zatočeništvu pod teškim optužbama i izvjesnom smrtnom presudom, izvršio je samoubojstvo 25.5.1786. u zatvoru u Amsterdamu. PROČTAJ VIŠE Pavel A. Rovinski: Stjepan Anibal Zanović, avanturista 18. stoljeća, na Montenegrina.net |
Katič
|
Katič (u nekim izvorima Katić) je otočić u Jadranskom moru, u općini Budva. Nalazi se ispred grada Petrovca. Pored otoka je otok Sveta Nedjelja.
|
Katic i Sveta Nedjelja ~ Discover Montenegro in colour ™ | CINEMATIC video
Autor: Discover Montenegro Datum objave: 2.11.2023. Opis. Sveta Neđelja is an islet on the Adriatic Sea, in Montenegrin municipality of Budva. It is located opposite the town of Petrovac. It has a small church of the same name built upon it. 🔔 Subscribe to our YouTube Channel - / @discover-montenegro Coupled with the other islet, Katič, it makes an attraction for diving enthusiasts. As the legend has it, it was built by a seafarer who was saved from a shipwreck on this island. For more information visit us @ https://www.discover-montenegro.com/k... If you like the video please like, comment, share and subscribe and you will help us in future production :) ! Ako vam se video sviđa lajkajte, komentirajte, podijelite i pretplatite se i pomoći ćete nam u budućoj produkciji :) ! Als je de video leuk vindt, like, reageer, deel en abonneer je en je helpt ons bij de toekomstige productie :) ! Instagram: / discover_mo. . Facebook: / todiscovermo. . Twitter: / discovermonten |
Pobori
Manastir Stanjevići
KOORDINATE 42.334919, 18.830367
KOORDINATE 42.334919, 18.830367
|
Manastir Stanjevići iz 1338. godne, jedan je od simbola crnogorske državnosti i slobode. Manastir pripada Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC. Nalazi se na južnim padinama Lovćena, pored sela Pobori u općini Budva, na 787 metara nadmorske visine. Kao ktitor manastira spominje se veliki vojvoda Nikola Stanjević. Negov otac vojvoda Đurađ Ćurašević Crnojević, djed Ivana Crnojevića, podigao je rezidenciju na mjestu današnjeg manastira, a na brdu Đurđevac vojno utvrđenje s hramom posvećenim Svetom Georgiju (Đorđu).
Nakon turskih upada u Cetinje i opustošenja Cetinjskog manastira 1714. godine, vladika Danilo se sklonio u Stanjeviće, koji se spominju kao manje utvrđenje. Po povratku iz Rusije, njegov naslijednik vladika Sava Petrović je 1736. godine podigao crkvu koju je posvetio Sv. Trojici, a nekadašnju utvrdu Crnojevića obnovio i pretvorio u manastirski konak 1724. godine. Gradnja manastira završena je 1747. godine. Poslije njegovog povratka na Cetinje izvjestan broj monaha ostaje u Stanjevićima. Izvjesne popravke i dogradnju manastirskog kompleksa obavlja mitropolit Sava Petrović. 1780. godine u manastiru je otvorena sveštenička škola (škola za opismenjavanje), koju je pohađao i Petar I Petrović Njegoš, kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski. Smrću Petra I manastir polako gubi na značaju, jer je Petar II rađe boravio u Podmainama, kako bi bio bliže moru zbog osjetljivog zdravlja. Pod pritiskom Austrije Njegoš je bio primoran da joj proda crnogorske manastire u Primorju – Podmaine (1837.) i Stanjeviće (1839.). Godine 1839. godine manastir Stanjevići je ustupljen Austriji i od tada počinje proces njegovog opadanja i zapuštanja. Manastir Stanjeviće Austrijanci pretvaraju u jako pogranično utvrđenje, pa je tako u bokeljskom ustanku 1869. godine manastirska građevina u velikoj mjeri oštećena i porušena. Uz Lovćen, Cetinje i Cetinjski manastir, Stanjevići simbolično predstavljaju jedan od četiri temelja crnogorske državnosti, jer su Stanjevići su bili stogodišnja rezidencija dinastije Petrović, odnosno druga prijestolnica Crne Gore. Godine 1994. godine započeta je obnova manastirskog kompleksa. WIKIPEDIJA Manastir Stanjevići 
Manastir Stanjevići
Autor fotografije: Танович; Wikipedija
Stari hrast. Prema narodnoj predaji, kod manastira Stanjevići raste hrast koji je osobon svojom rukom zasadio Sveti Petar Cetinjski, i ispod kojega je po predaji zapisivao svoje poslanice
Ploča od pravde. Mjesto kod manastira, velika poluravna stijena gdje su se sakupljali pripadnici tri plemena, Brajići, Maini i Pobori, i na kome su rješavali svoje sporove.
|
Sava Petrović i manastir Stanjevići
Dana 7.3.1781. umro je u svojoj rezidenciji u Stanjevićima crnogorski vladika i gospodar Sava Petrović. Rođen je u Njegušima 1700. Crkvenu i državnu vlast obavljao je kao nasljednik vladike Danila, od 1735. do 1781. Bio je pomoćnik vladike Danila od 1719. do 1735. Učvrstio je samostalnost Crnogorske mitropolije, odnosno vladikata. Iako manje borben i poduzetan u odnosu na druge crnogorske vladike, Sava Petrović uspješno je održavao Crnu Goru, ukliještenu između neprijateljskog Otomanskog carstva i nenaklonjene Venecije, i nastavio održavati veze s Rusijom koje je uspostavio vladika Danilo. Posmrtni ostaci vladike Save Petrovića prenijeti su na Cetinje nakon prodaje manastira Stanjevići Austriji. Za vrijeme njegove vladavine nije bilo većih ratova protiv Turske. Više je bio okrenut crkvenim pitanjima pa je i njegov put u Rusiju rezultirao na dobivanju priznanja crkvene autokefalnosti od Ruskoga sinoda. Materijalnu potporu koju je carica Elizabeta dodijelila Crnoj Gori (500 rubalja svake tri godine, narodu pomoć od 3000, a vladiki Savi još 1000 rubalja za put) uglavnom je iskoristio za gradnju manastira Stanjevići. |
ĐURĐEVAC (budvanski)
NADMORSKA VISINA 842 m
Na brdu Đurđevac nalazi se crkva posvećena sv. Đorđu, s nekadašnjim kompleksom koji je pripadao Crnojevićima. S vrha se pruža pogled na budvansko primorje, a prema vršnom dijelu Lovćena izražene su Kolovijerske strane.
NADMORSKA VISINA 842 m
Na brdu Đurđevac nalazi se crkva posvećena sv. Đorđu, s nekadašnjim kompleksom koji je pripadao Crnojevićima. S vrha se pruža pogled na budvansko primorje, a prema vršnom dijelu Lovćena izražene su Kolovijerske strane.
|
Đurđevac
Đurđevac ili Stefanica je nekadašnja tvrđava na teritoriji Pobora, iznad Budve. Prvi put se spominje 1424. godine. U Vučitrnu je 1426. godine potpisan ugovor izmedu Đurađa Brankovića i Mlečana, u kome se kaže da je tvrđavu Đurđevac podigao Stefanica, sin Đurđa Đuraša (djeda Ivana Crnojevića). Po ovim ugovorima tvrđavu je trebalo rušiti jer se nalazila terenu Mlečana. Đurđevac je čini se, srušen tek 1435. godine. U 16. stoljeću spominje se crkva na Đurđevcu, koja je vjerojatno već u 15. stoljeću postojala zajedno sa zamkom i utvrdama. Kako izgleda, Đurđevac je pored vojnog imao i naglašen stambeni karakter. Pristup utvrđenju je sa sjeverne strane od manastira Stanjevići, uz vrlo strmu liticu. Po ostacima na terenu može se zaključiti da je Đurđevac bio samo manji utvrđen zamak. Danas je utvrdenje u ruševnom stanju i samo na nekim mjestima se mogu identificirati ostaci obrambenih zidova kao i jedne obrambene kule na najvišoj točci, koja je činila cjelinu s oslalim objektima. Unutar utvrđenja nalazili su se i ostaci manje jednobrodne crkve posvećene Svetom Đorđu (hrv., Juraj), podignute između 1424. i 1425. godine, po kojoj je možda utvrđenje i dobilo ime. Crkva je obnovljena 2017. godine. Oko crkve su velike kamene ploče (grobovi). IZVORI I LITERATURA LUKETIĆ, Miroslav: Đurđevac - srednjovjekovno utvrđenje Crnojevića. Cetinje: Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Crne Gore; Titograd, 1965. MIJATOVIĆ, Pavle; KOVAČEVIĆ, Mirko: Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori. Beograd, Ulcinj, 1975. WIKIPEDIJA: Đurđevac Lokalitet Đurđevac je svrstan u II kategoriju kulturnih dobara, kao spomenik od značajne istorijske, kulturne i nacionalne vrijednosti za Crnu Goru. Kao protivteža novonastaloj dominaciji srpskih despota u Zeti, Đurađ Đurašević (Crnojević) u svojoj matičnoj, podlovćenskoj oblasti, na granicama Svetomiholjske metohije i Grblja podigao je tvrđavu i povjerio je svom mladom sinu Stefanici, koji će kasnije stati na čelo kuće Crnojevića. Đurđevac se prvi put pominje u ugovoru o miru, koji je 1426. godine u Vučitrnu zaključen – takođe – između Đurađa Brankovića i Mletačke republike. U ovom ugovoru – pored ostalog – stoji: Isto tako gore spomenuti gospodin Đurađ, u ime, kao gore, obećava da će uništiti tvrđavu zvanu Đurđevac, i na granici Grblja, tj. kotorske Župe, koju podiže Stefanica, sin Đurđa Đuraša, i to na takav način da se od sada pa na dalje u spomenutoj tvrđavi neće moći stanovati, niti je više obnoviti. Iz teksta navedenog ugovora jasno proizilazi da je tvrđavu Đurđevac podigao Stefanica Crnojević, sin Đurđa Đuraševića. Nakon potpisivanja Vučitrnskog ugovora tvrđava Đurđevac nije porušena, već je Crnojevićima i dalje služila za nadziranje i oživotvorenje njihovih strateških interesa na Primorju. Poznato je da se u blizini utvrđenja nalazio i dvor Stefanice Crnojevića. |
Ostaci crkvice na Đurđevcu
Autor: V. Radunović |
Maine
Duletići (Maine)
Bratstvo Duletića. Duleta, predak Duletića došao je sa Čeva prije 300 godina i nastanio se u ataru manastira Stanjevića, bježeći od krvne osvete i imao je prema povijesnim izvorima više sinova (pet ili šest), a njegovo je nasljedstvo ostalo od tri sina. Jedan sin se odselio u Grbalj (Duletići) a drugi se odselio na Ljubotinj, a treći su Mainski Duletići iznad Budve. Predak mainske grane služio je na posjedima jednog budvanskog vlastelina.
Razno o selu. Maini i Pobori su izlazili na Veliko Konjsko kako bi kosili sijeno, brali drva ali i čuvali stoku, i tako čuvali prijateljstvo između dva plemena. Poštivali su tradicionalne običaje svadbe i sahrane ali i vjerske praznike i slave i jednih i drugih.
Prije suvremenih prometnih putova, na Cetinje se išlo preko Đurđeva ždrijela, a ponekad preko planine Konjsko.
Zemljotres koji je 1979. godine pogodio i selo Duletiće razrušio je stare kuće i tu je zabranjena dalja gradnja zbog velikih odrona. Kako je većina Duletića imala posjede na zaravni Viškovići, ovdje su počeli graditi svoje kuće i podizati novo selo.
Crkva sv. Ilije. U Dulićima se nalazi crkva sv. Ilije, uz koju je groblje. U crkvi se nalazi lanac ("za nepokorne"), dužine 138 cm sa 16 alki, kojime je bio vezan Andrija Ivanov Duletić - lanac u kome je Andrija u listopadu/oktobru 1768. godine, kao jedini od deset glavara - koje su na prevaru zatočili Mlečani - umakao iz ruku dželata. Andriju su Mlečani bili osudili jer je s rođacima, braneći svoj dom, usmrtio četiri mletačka vojnika. Lanac se prije no što je postavljen u crkvi, gotovo dva stoljeća nalazio kao verige na kućnom ognjištu njegovih potomaka.
*verige označavaju metalni lanac ili niz međusobno povezanih alki. Tradicionalno se odnosi na lanac koji visi iznad ognjišta i na kojem visi kotao, a također označava i okove na nogama robijaša.
Razno o selu. Maini i Pobori su izlazili na Veliko Konjsko kako bi kosili sijeno, brali drva ali i čuvali stoku, i tako čuvali prijateljstvo između dva plemena. Poštivali su tradicionalne običaje svadbe i sahrane ali i vjerske praznike i slave i jednih i drugih.
Prije suvremenih prometnih putova, na Cetinje se išlo preko Đurđeva ždrijela, a ponekad preko planine Konjsko.
Zemljotres koji je 1979. godine pogodio i selo Duletiće razrušio je stare kuće i tu je zabranjena dalja gradnja zbog velikih odrona. Kako je većina Duletića imala posjede na zaravni Viškovići, ovdje su počeli graditi svoje kuće i podizati novo selo.
Crkva sv. Ilije. U Dulićima se nalazi crkva sv. Ilije, uz koju je groblje. U crkvi se nalazi lanac ("za nepokorne"), dužine 138 cm sa 16 alki, kojime je bio vezan Andrija Ivanov Duletić - lanac u kome je Andrija u listopadu/oktobru 1768. godine, kao jedini od deset glavara - koje su na prevaru zatočili Mlečani - umakao iz ruku dželata. Andriju su Mlečani bili osudili jer je s rođacima, braneći svoj dom, usmrtio četiri mletačka vojnika. Lanac se prije no što je postavljen u crkvi, gotovo dva stoljeća nalazio kao verige na kućnom ognjištu njegovih potomaka.
*verige označavaju metalni lanac ili niz međusobno povezanih alki. Tradicionalno se odnosi na lanac koji visi iznad ognjišta i na kojem visi kotao, a također označava i okove na nogama robijaša.
PROČITAJ VIŠE Božidar Proročić: Selo Duletići eho prošlih vremena. Portal Montenegrina, 26.6.2022.
|
Diplar Ljubo Duletić - ZAPIS
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 30.1.2026. Opis. "Zapis” je emisija koja dvije decenije istražujući kulturni, geografski i etnografski identitet Crne Gore zapisuje tradiciju, naš narodni život i nematerijalna kulturna dobra svih regija, nacija i vjera, dočarava zaboravljene i malo poznate krajeve i ljude, te zanimljive životne priče i stvaraoce nepoznate široj javnosti. Vremenom je postala aktuelno – dokumentarni žanr, koji svježinom izraza u autorskom i vizuelnom pristupu, izaziva interesovanje šireg gledališta i svjedoči o jednoj epohi. Informacije: [email protected] +382 20 224 784 |
