---

Budvansko primorje (Paštrovići)

O kraju

---

Uvod

---

Položaj i osnovne karakteristike

-

---

Ime

-

ŠTO VIDJETI I POSJETITI?

Planine: Lovćen

---

Zemljopis kraja

---

Reljef

-

Klima

---

Priroda

---

Stanovništvo i naselja

---

---

Stanovništvo

-

---

Naselja

-

MILO MILUNOVIĆ, Sveti Stefan
Godina: 1958.; Umjetnički muzej Crne Gore, Podgorica

TEKST

Povijesni pregled

---

18. stoljeće

11.3.1788. Vladika Petar I i guvernadur Jovan Radonjić primili su u manastiru Stanjevići austrijsku delegaciju koja je, noseći carsko pismo i novac, došla s namjerom da krišćansko stanovništvo na Balkanu, ugroženo od Otomanskog Carstva, pobuni protiv Turaka za interese bečkog dvora. Dolazak austrijske delegacije produbio je jaz između Petra I, zastupnika proruske politike, i proaustrijski orjentiranog guvernadura Radonjića.

---

19. stoljeće

1812.
12.2.1812. Kaznena ekspedicija francuske vojske pod vodstvom generala Gautiera ugušila je pobunu u Paštrovićima, nastalu zbog odbijanja lokalnog stanovništva da plaća porez. Pobunjenike je potajice pomagao crnogorski vladikat, a  kao  glavnog  podsticatelja  pobune  Francuzi  su  imenovali  crnogorskog vladiku Petra I.

1841.
18.7.1841. Završeno je razgraničenje Crne Gore s Austrijom, o čemu je vladika Petar II izvijestio predstavnike ruske i austrijske vlade. Razgraničenje je okončano na štetu Crne Gore, jer je kao mjerodavan uzet posjed Mletačke republike, koji je Austrija naslijedila. Osim manastira Stanjevići i Maine cijelo je  primorje pripalo Austriji.

---

20. stoljeće

-

O kraju

Budva

Budva - Rodjena prije sebe ( Budva - Born before itself )
Postavio: dadok_BD Datum objave: 30.1.2019.
Opis. Film je posvecen konstruktivnoj sanaciji starog grada - Budve ( 1985-1988 ) Pisac teksta: Cedo Vukovic Scenario: Mato Jelusic, Niksa Jovicevic, Simo Cvetkovic Snimatelj: Stevo Lepetic Montaza: Lidija Pekic Direktor filma: Simo Cvetkovic Rezija: Niksa Jovicevic

Welcome to Budva ( Documentary 1963 )
Postavio: dadok_BD Datum objave: 20.1.2019.
Opis. A tourist tour of Budva, a coastal town in the south of the Adriatic Sea. An overview of natural beauty, its surroundings and historic buildings in the city itself. Producer: Lovcen Film Director: Ðordije Vujovic Script: Branislav Bastac Recorder: Slavko Vukcevic Editor: Mirjana Mitic Composer: Bojan Adamic Copyright © Crnogorska kinoteka

Stjepan (Stefan) Zanović
Budva, 18.2.1751. – Amsterdam  25.5.1786.

Konte Zanović, rođen u Budvi, od roda Paštrovića, izdanak je budvanske obitelji koja je djelovala u Boki i Mlecima. Brat Miroslava Zanovića. Zbog kockanja, raskalašena života i bezvjerstva bio je 1769. zajedno s bratom Primislavom istjeran iz Venecije, pa je idućih godina, putujući po Europi i europskim dvorovima lažno se  predstavljao kao albanski (nasljednik albanskoga junaka Skenderbega) i crnogorski knez (Šćepan Mali), ili litavski vojvoda. Nerijetko je bio praćen skandalima. Manipulacijama je stekao mnogo novca, ali i izazvao teške međudržavne sporove (na primjer između Nizozemske i Venecije). Bio je mason i zajedno je s bratom Primislavom bio primljen u lyonsku ložu Sretan susret (L’Heureuse rencontre).  Bavio se filozofijom i književnošću. Pisao je pjesme, drame, istorijsko-političke spise, epistolarnu prozu.  Izdao je nekoliko pjesničkih zbirki i djela u kojima daje svoja opažanja o mjestima i ljudima koje je upoznao za svojih putovanja: Različita djela (Opere diverse, 1773),  Poezija  (Poesie, 1773), Turska pisma (Lettere Turche, 1776), Politička sudbina Poljske (Le Destin politique de la Pologne, 1778), Poezija i filozofija jednoga Turčina (La Poésie et la philosophie d’un Turc, 1779), Veliki Kastriot od Albanije: povijest (Le Grand Castriotto d’Albanie: histoire, 1779), Izabrana djela princa Kastriota od Albanije (Œuvres choisies du Prince Castriotto d’Albanie, 1782), Misli Stjepana-Hanibala staroga pastira od Albanije(Pensées de Stiepan-Annibale vieux berger d’Albanie, 1784). Dopisivao se s Ruđerom Boškovićem te u Parizu kretao u krugu francuskih enciklopedista (Voltaire, Rousseau). Pisao je na francuskom i talijanskom jeziku. 
U Nizozemskoj je 1772.–73. s bratom Primislavom sudjelovao u velikoj prijevari jedne od vodećih amsterdamskih trgovačkih kuća pa ih je, na nizozemski pritisak, Venecija 1778. javno osudila. Našavši se u nizozemskom zatočeništvu pod teškim optužbama i izvjesnom smrtnom presudom, izvršio je samoubojstvo 
25.5.1786. u zatvoru u Amsterdamu.

PROČTAJ VIŠE  Pavel A. Rovinski: Stjepan Anibal Zanović, avanturista 18. stoljeća, na Montenegrina.net

---

Manastir Stanjevići
KOORDINATE 42.334919, 18.830367​

Manastir Stanjevići je manastir Mitropolije crnogorsko-primorske SPC iz 1338. godine. Manastir se nalazi pored sela Pobori u općini Budva, na 600 metara nadmorske visine. Kao ktitor manastira spominje se veliki vojvoda Nikola Stanjević. Negov otac vojvoda Đurađ Ćurašević Crnojević, djed Ivana Crnojevića, podigao je rezidenciju na mjestu današnjeg manastira, a na brdu Đurđevac vojno utvrđenje s hramom posvećenim Svetom Georgiju.
Nakon turskih upada u Cetinje 1714. godine, vladika Danilo prelazi u Stanjeviće. Po povratku iz Rusije sagradio je hram koji je posvetio Svetoj Trojici a nekadašnju utvrdu Crnojevića je obnovio i pretvorio u manastirski konak 1724. godine. Poslije njegovog povratka na Cetinje izvjestan broj monaha ostaje u Stanjevićima. Izvjesne popravke i dogradnju manastirskog kompleksa obavlja mitropolit Sava Petrović. 1780. godine u manastiru je otvorena sveštenička škola, koju je pohađao i Sveti Petar Cetinjski. Godine 1839. godine manastir Stanjevići je ustupljen Austriji i od tada počinje proces njegovog opadanja i zapuštanja, Godine 1994. godine započeta je obnova manastirskog kompleksa.
WIKIPEDIJA: Manastir Stanjevići

Manastir Stanjevići
Autor fotografije: Танович; Wikipedija

---

17.8.1803. godine Narodna skupština u Stanjevićima usvojila je drugi dio Zakonika opšteg crnogorskog i brdskog. Usvajanjem novih 17 članaka, formuliran je i upotpunjen Zakonik, koji je imao 33 članka. Taj akt, čiji je tvorac bio Petar I,  pretočio je dotadašnje norme običajnog prava u cjelovit pisani zakonski tekst koji se pravnom snagom doticao i krajeva izvan podlovćenskog principata. Zajedno sa Stegom predstavljao je akt o jedinstvu i cjelovitosti slobodnog dijela Crne Gore i Brda.

Sava Petrović i manastir Stanjevići

​Dana 7.3.​1781. umro je u svojoj rezidenciji  u Stanjevićima crnogorski vladika i gospodar Sava Petrović. Rođen je u Njegušima 1700.  Crkvenu i državnu vlast obavljao je od 1735. do 1761. Bio je pomoćnik vladike Danila od 1719. do 1735. Učvrstio je samostalnost Crnogorske mitropolije, odnosno vladikata. Iako manje borben i poduzetan u odnosu na druge crnogorske vladike, Sava Petrović uspješno je održavao Crnu Goru,  ukliještenu između neprijateljskog Otomanskog carstva i nenaklonjene Venecije, i nastavio održavati veze s Rusijom koje je uspostavio vladika Danilo. Posmrtni ostaci vladike Save Petrovića prenijeti su na Cetinje nakon prodaje manastira Stanjevići Austriji.

---

Đurđevac

​Đurđevac ili Stefanica je nekadašnja tvrđava na teritoriji Pobora, iznad Budve. Prvi put se spominje 1424. godine. U Vučitrnu je 1426. godine potpisan ugovor izmedu Đurađa Brankovića i Mlečana, u kome se kaže da je tvrđavu Đurđevac podigao Stefanica, sin Đurđa Đuraša (djeda Ivana Crnojevića). Po ovim ugovorima tvrđavu je trebalo rušiti jer se nalazila terenu Mlečana. Đurđevac je čini se, srušen tek 1435. godine. U 16. stoljeću spominje se crkva na Đurđevcu, koja je vjerojatno već u 15. stoljeću postojala zajedno sa zamkom i utvrdama. Kako izgleda, Đurđevac je pored vojnog imao i naglašen stambeni karakter. Pristup utvrđenju je sa sjeverne strane od manastira Stanjevići, uz vrlo strmu liticu. Po ostacima na terenu može se zaključiti da je Đurđevac bio samo manji utvrđen zamak. Danas je utvrdenje u ruševnom stanju i samo na nekim mjestima se mogu identificirati ostaci obrambenih zidova kao i jedne kule na najvišoj točci. Unutar utvrđenja nalili su se i ostaci manje jednobrodne crkve posvećene  Svetom Đorđu (hrv., Juraj), podignute između 1424. i 1425. godine, po kojoj je možda utvrđenje i dobilo ime. Crkva je obnovljena 2017. godine. 

IZVORI I LITERATURA
LUKETIĆ, Miroslav: Đurđevac - srednjovjekovno utvrđenje Crnojevića. Cetinje: Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Crne Gore; Titograd, 1965.
MIJATOVIĆ, Pavle; KOVAČEVIĆ, Mirko: Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori. Beograd, Ulcinj, 1975.
WIKIPEDIJA: Đurđevac 

Ostaci crkvice na Đurđevcu
Autor: V. Radunović

Katič

Katič (u nekim izvorima Katić) je otočić u Jadranskom moru, u općini Budva. Nalazi se ispred grada Petrovca. Pored otoka je otok Sveta Nedjelja.

Katic i Sveta Nedjelja ~ Discover Montenegro in colour ™ | CINEMATIC video
Autor: Discover Montenegro Datum objave: 2.11.2023.
Opis. Sveta Neđelja is an islet on the Adriatic Sea, in Montenegrin municipality of Budva. It is located opposite the town of Petrovac. It has a small church of the same name built upon it. 🔔 Subscribe to our YouTube Channel -    / @discover-montenegro   Coupled with the other islet, Katič, it makes an attraction for diving enthusiasts. As the legend has it, it was built by a seafarer who was saved from a shipwreck on this island. For more information visit us @ https://www.discover-montenegro.com/k... If you like the video please like, comment, share and subscribe and you will help us in future production :) ! Ako vam se video sviđa lajkajte, komentirajte, podijelite i pretplatite se i pomoći ćete nam u budućoj produkciji :) ! Als je de video leuk vindt, like, reageer, deel en abonneer je en je helpt ons bij de toekomstige productie :) ! Instagram:   / discover_mo.  . Facebook:   / todiscovermo.  . Twitter:   / discovermonten  

Praktično